OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 10.06.2009.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANjE

2. dan rada

10.06.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 21:10

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Imate još deset i po, jedanaest minuta.
...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, pretpostavljam da ću imati prilike da vam pokažem neke primere, vi ste ih verovatno čuli, ponovo, zarad javnosti, da pokušamo da razrešimo neke stvari kada je u pitanju monopol ili mogućnost da pojedinci u ovoj našoj državi, zahvaljujući svom položaju, imaju mogućnosti za enormne zarade, ne vodeći računa pri tom koliko to nanosi štetu Srbiji.

Mislim da ste vi u to potpuno upućeni. Između ostalog, bili ste ministar poljoprivrede, pa ste bili ministar trgovine i turizma, pa predsednik Privredne komore, pa sada ponovo ministar trgovine, što bi se reklo, ministar opšte prakse, što je na neki način karakteristika Demokratske stranke, vi možete da obavljate sve. Doduše, što se tiče kvaliteta, nema nikakve razlike – gde god dođete, uništavate, i to je onaj problem sa kojim se suočava država Srbija.

Ono što je posebno interesantno, mi smo to iznosili ovde u Skupštini Republike Srbije, to je medijski prostor, odnosno ljudi koji kontrolišu taj medijski prostor. Pre svega, postaviću jedno jednostavno pitanje, na koje bih molio da mi date odgovor: koji procenat predstavlja monopol? Koji je to procenat koji bi, po vama i po ovoj budućoj komisiji, trebalo da bude crveno svetlo, pa da krene da deluje?

Od ukupnog marketinškog prostora, 85% kontrolišu Dragan Đilas (sa 60%) i Srđan Šaper (25%). Obojica su iz Demokratske stranke. Taj medijski prostor, zbog građana i zbog poslanika, nije neograničen. On je tačno ograničen, u evrima to iznosi, prošle godine, 435.000.000 evra, čini mi se. Znači, 85% od ove sume, to je oko 330.000.000 - 340.000.000 evra, kontrolišu Srđan Šaper i Dragan Đilas.

Pogledajte sad, recimo, razvojni put Dragana Đilasa. Vi se sećate ko je, šta je, kad je došao iz Češke. Tamo se, doduše, nije proslavio, jer nije bio u medijskom prostoru, tamo je prodavao bižuteriju, ali je došao ovde u Srbiju i postao direktor Kancelarije, pa onda ministar za NIP, da bi danas bio jedan od najvećih tajkuna u Srbiji.

Po nekim računicama, gospodine Milosavljeviću, Dragan Đilas zarađuje dnevno 230.000 evra. Pazite sad koji je to genije, stručnjak, kakvog Srbija samo treba da poželi.

Nije on jedini, imate vi u vašim redovima mnogo takvih. Znate li šta je problem? To što su oni svoju genijalnost i sposobnost okrenuli samo prema jednoj stvari – da natrpaju što više para u svoj džep. Da su ovo uradili za državu, građani Srbije ne bi znali gde bi im bio kraj, ostvarili bi sve ono što ste obećavali u oktobru 2000. i 2001. godine na početku, svi bi već imali svoje kuće, stanove, kola, išli bi u inostranstvo na letovanje itd. Nažalost, pokazalo se da je to obmana građana Srbije, a da je tim reklamama bilo samo unapred stavljeno građanima do znanja za šta će se boriti Demokratska stranka i njeni sateliti.

To je sad problem sa kojim se mi suočavamo svakog momenta. Vi obmanjujete građane Srbije. Navešću ću vam jedan primer: u predizbornoj kampanji, gospodine Milosavljeviću, u Zemunu, od naselja Plavi horizont do naselja Zemun polje započet je put, koji je neophodan.

Odavno je trebalo da se uradi, ali izgleda da vi birate kada je to najbolje ne za građane Srbije, nego za vas, i to je predizborna kampanja. Doterali ste mašine i krenuli ste. Iako niste imali dozvolu za gradnju tog puta, mi bismo preko toga prešli, korisno je za građane, može dozvola da stigne i kasnije.

Ako je mogla ova palata „Ušće“ da se proda i da se uzme državi pet i po hektara najvrednije zemlje u Beogradu, zašto i ovaj put, koji je neophodan građanima Zemuna, ne bi mogao da bude izgrađen? Međutim, čim su završeni izbori, proglašeni izborni rezultati, vi ste se pokupili, oterali mašine i od tog puta nema ništa. Sad možete da odete na Plavi horizont i da pogledate, oko 30% radova je izvršeno, dalje se neće krenuti ni makac.

To je ono sa čime se mi suočavamo sve vreme u poslednjih devet godina, manipulacija i prevara građana Srbije. Vas ne interesuje ništa drugo, vi ste jednostavno rekli da nema alternative, da je vaš put jedino put u Evropu, u koju ćete vi verovatno stići sa koferima koje ste opljačkali od građana Srbije, ali pitanje je šta će biti od Srbije. To vi svakodnevno pokazujete, a jedan od dobrih primera je Kosovo i Metohija.

Ubeđivali ste nas da je najbolje rešenje instaliranje misije Euleks i time ste naneli nemerljivu štetu Srbiji, pre svega tako što ste pitanje Kosova i Metohije izmestili iz Ujedinjenih nacija, gde je isključivo moglo da se rešava po Rezoluciji 1244. Dozvoljavajući instaliranje misije Euleks vi ste suštinski omogućili da se sprovede plan Martija Ahtisarija i da se formiraju institucije te buduće nezavisne države Kosovo i Metohija, i to se vidi svakodnevno.

Pazite, vašem ministru danas ne daju da pređe tu administrativnu granicu Kosova i Metohije. Vi ne reagujete. Zašto ne tražite u Savetu bezbednosti da se postavi pitanje kako je moguće da UNMIK uspostavlja carinu na administrativnim prelazima?

Kako je moguće? Pa, moguće je zato što ćutite, zato što ne radite ono što možete da radite. Zato su vam i Rusi, između ostalog, rekli da oni ne mogu da budu veći Srbi od vas Srba; ako je vama Euleks dobar, dobar je i Rusima.

Vi nećete da uradite ništa što bi na bilo koji način sprečilo Evropsku uniju i Ameriku da ostvare svoj cilj i da polako puzajući... Ne formalno, još uvek se od vas ne traži formalno da priznate nezavisnost Kosova i Metohije, ali vašim suštinskim potezima vi ćete dovesti do toga da će Kosovo, po svim elementima, biti praktično nova država.

Kad se sve to bude desilo, onda ćete krenuti da ubeđujete građane Srbije da to neće ni biti važno zato što je važno da uđemo u Evropsku uniju, i mi i Kosovo, a tamo ionako nema nikakvih granica, nije uopšte bitno da li ćemo formalno ući sa Kosovom i Metohijom ili ne.

Tu se, normalno, ne zaustavljate, idete dalje. To je Vojvodina, to su ovi novi regioni koje uspostavljate, i to je polako kraj koji se nazire, na koji mi upozoravamo od početka, a to je – Srbija u granicama Beogradskog pašaluka. To je definitivno uništavanje Srbije u svakom pogledu.

Od svega toga korist će imati mali broj ljudi; oni neće biti u ovoj državi kada se to bude desilo, niti vezuju svoj život za Srbiju, oni su tu u velikoj meri došli, a neki koji su ovde bili otići će zajedno sa njima, jer će završiti posao koji od njih traže Amerika i EU. Pokušaćete, normalno, sve da nas uvučete i u NATO pakt, isto kao što ste...

(Predsednik: Vreme.)

... doveli Euleks na Kosovo i Metohiju, ne odlukom građana Srbije, nego tako što ćete vi to ispod žita, u mraku, gde vas niko ne vidi, pokušati da završite i da zapečatite sudbinu Srbije i građana Srbije.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Srđan Milivojević ima reč. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Srđan Milivojević

Za evropsku Srbiju
Poštovana gospođo predsednice, uvaženi gospodine ministre, građani Srbije, dame i gospodo narodni poslanici, zaštita konkurencije ima nemerljiv i značajan uticaj na opštu privrednu aktivnost u zemlji. Zaštita konkurencije je veoma važna zbog podizanja kvaliteta usluga i robe koju građani Srbije mogu da kupe, ona stvara mogućnost za značajne investicione aktivnosti, pa tek onda jača našu ekonomiju, tako da ona može da trči tržišnu utakmicu sa ekonomijom EU.

Ovaj zakon je danas u Skupštini Srbije poslužio mnogim mojim prethodnicima da kažu da Srbija donosi zakone tako što se neko probudi u Briselu, Vašingtonu ili ne znam kom svetskom centru i smišlja koji će danas zakon da isporuči parlamentu Srbije da ga mi ovde usvojimo.

Ne donosi se tako zakon, dame i gospodo narodni poslanici. Zakon se u ovoj zemlji donosi tako što postoji htenje, jasna namera, volja i želja građana ove zemlje, koja je iskazana na izborima, da žive kao normalan svet, ali i onih političkih stranaka koje predvode ovu zemlju, da se ti zakoni donesu ne da bi stajali na policama, već da bi bili sprovodljivi zakoni, koji žive u praksi i svakodnevnoj primeni.

Zakon o zaštiti konkurencije ili antimonopolski zakon, kako je poznat u javnosti, jeste tema koja je dovela do stvaranja Evropske unije. Evropska unija je nastala u želji da se zaštiti tržište, da se spreči nelojalna konkurencija i monopol.

Godine 2005. donet je prvi ovakav zakon. Neki moji prethodnici su kritikovali Demokratsku stranku da smo mi učestvovali u donošenju tog zakona.

Znate, ja pripadam Demokratskoj stranci, Demokratska stranka se ozbiljno bavi politikom, a to se vidi ne samo na izborima u Kosjeriću ili Vrnjačkoj Banji, već i po tome tako kako se mi pripremamo za sednicu.

Imam stenograme sa te sednice 2005. godine i mogu da vam pročitam šta su o tom zakonu kazali sadašnji ministar za državnu upravu gospodin Milan Marković, koji je bio šef Poslaničkog kluba DS, Dušan Petrović i ostale moje kolege. Izneli smo obilje kritika u odnosu na taj zakon, ali smo smatrali da je bolje doneti zakon koji nije donet i koji ne postoji, nego nemati nikakav zakon.

Međutim, mi danas ne menjamo taj zakon, mi danas donosimo sasvim nov zakon. U taj novi zakon koji donosimo implementirane su i reči kritike koje su se čule 2005. godine iz redova Demokratske stranke u odnosu na ovaj zakon.

Kada govorimo uopšte o ovom zakonu, tačno je da se on donosi kasnije zbog određenih problema koje smo imali u parlamentarnom radu i da se kasni sa ovim zakonom, ali se zakon donosi nakon sveobuhvatne javne rasprave.

Taj zakon će biti zakon koji je zaista prošao javnu raspravu svih ljudi koji su želeli da učestvuju, jer nije čamio u nekoj fioci, bio je dostupan svima koji su hteli da daju primedbe, sugestije. Gospodin Milosavljević više puta je dolazio na Odbor za trgovinu sa ovim zakonom, obaveštavao sve zainteresovane poslaničke grupe da se zakon priprema i tražio pomoć u donošenju zakona.

Zakon štiti javni interes i tržišnu konkurenciju. Komisija dobija veća ovlašćenja, ali kada govorimo o novoj komisiji, antimonopolskoj komisiji ili komisiji za zaštitu konkurencije, kao član Odbora za trgovinu i turizam tražim da se ovde uvede jedna nova praksa i da ta nova komisija krene rasterećena od svih hipoteka iz prošlosti, da Odbor za trgovinu i turizam raspravlja o učinku dosadašnje komisije i njenom radu, kako bi sutradan ova komisija koju ćemo naknadno birati krenula od početka i imala mogućnost da pravda i daje obrazloženja samo za svoj rad, a ne i za rad prethodnih ljudi, prethodnih komisija.

Kada govorimo o tome da li je ovaj zakon zakon evrofanatika ili evroskeptika, u svetu, drage moje kolege, postoji udruženje građana koje propagira stav da je Zemlja ravna ploča. To udruženje ima 100.000 članova. Ti ljudi koji veruju da je Zemlja ravna ploča žive i umiru jednako srećni kao i mi, ali njihovo neznanje nije razlog da mi ne prihvatamo savremene tekovine i njihovo neznanje ne zaustavlja civilizacijski napredak čovečanstva. Oni u svom neznanju žive u svojoj grupi ljudi i uživaju u uverenju da je Zemlja ravna ploča. To udruženje ima pristalice u Evropi, Americi, u čitavom svetu. Međutim, ovaj zakon i donošenje ovog zakona nije dokaz evrofanatizma, to je dokaz želje i namere da se, pre svega, uredi domaće tržište.

Bilo je ovde dosta kritika na račun ovog zakona koje su i dobronamerne, smislene, koje će, nadam se, zaživeti i kroz neke amandmane. Samo ću pročitati član 19. ovog zakona, jer ovde je bila jedna nedefinisana teza, jedan nedefinisan pojam – šta je to što definiše jedno određeno tržište, da li je to regionalno tržište, da li je to lokalno tržište, da li je to tržište čitave Srbije? Ko god pročita član 19. zakona videće da se može raspravljati i o koncentraciji na čitavom tržištu i na delu tržišta. To je jako dobro pripremljen član, koji jasno definiše kako se utvrđuje monopol, da li u određenom gradu, da li u određenoj regiji, da li se taj monopol utvrđuje na nivou Srbije.

Imam još nekoliko stvari da vam kažem. Bilo je reči o tome kako izabrati članove odbora i bilo je primedaba na izbor članova Komisije za zaštitu konkurencije. Znate, mi možemo da sazovemo kozačku atamansku skupštinu pred Saveznom skupštinom ovde, da pozovemo građane i da mi biramo kozačkog atamana, ali se to tako ne radi nigde u civilizovanom svetu, pa se neće raditi ni u Srbiji. Ovde će ovu komisiju birati Odbor za trgovinu i Skupština Srbije.

U Odboru za trgovinu opozicija ima jasnu većinu. Imate, dame i gospodo, mogućnost da vaše želje i stavove nametnete Odboru za trgovinu, da ih predložite i date na usaglašavanje u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Mislim da je to dobra mogućnost za opoziciju da aktivno učestvuje u radu, kada je reč o ovom zakonu i uopšte o izboru članova Komisije.

Bilo je reči o tome da dižemo nogu da se potkivamo. Znate, ponosan sam što su ljudi iz DS i vladajuće većine potkovani, ali ne potkovicama, nego znanjem, obrazovanjem, vaspitanjem. To se vidi i u ovom zakonu, jer je donet na jedan stručan, kulturan, obrazovan način, uz sva moguća iskustva iz savremenog sveta.

Imamo ovde i primedbe da će ovaj zakon omogućiti monopol medijskim magnatima, pa se čak nekim ljudima priviđa Dragan Đilas u zatvoru. Znate, građani Srbije, mnogo je ljudi na političkoj sceni Srbije koji vrlo lako prihvataju teško breme osude drugih, a lako i nepromišljeno odbacuju to lako breme osude samog sebe. Nije u zatvoru Dragan Đilas, u zatvoru je gradonačelnik Aranđelovca, ali to nije tema ovog dnevnog reda i nije tema ove naše skupštinske rasprave.

Ako govorimo o monopolu medija, nemojte iznositi neistine i dezinformacije, jer tržište medija ni u Srbiji i Hrvatskoj zajedno ne iznosi 300.000.000 evra, a kamoli samo u Srbiji. Ima nas koji smo se malo bavili i medijima i koji smo se bavili oglašavanjem, pa znamo koliko iznosi tržište oglašavanja i u elektronskim medijima i u štampanim medijima, pa i na bilbordima, tako da to oglašavanje u Srbiji i Hrvatskoj zajedno prošle godine nije bilo 300.000.000 evra, a voleo bih, gospodine ministre, da dostigne tu sumu, jer ta suma je dokaz razvijenosti jednog tržišta. Što se više troši na oglašavanje, to znači da privreda, ekonomija želi tržišnu utakmicu, tržišnu konkurenciju.

Moram da kažem da trgovina ovoga trenutka zaista proživljava teške trenutke, jer se svetska ekonomska kriza oseća i u oblasti trgovine, ali neke teme koje su se ovde nametale više spadaju u domen Strategije trgovine Republike Srbije. Tu strategiju je Ministarstvo, na čijem čelu se nalazi gospodin Milosavljević, uradilo i dalo na uvid i građanima, i političkim strankama i narodnim poslanicima.

Tačno je, trgovci ovog trenutka imaju problem da naplate svoja potraživanja od velikih trgovinskih lanaca; u Srbiji ne postoji mogućnost da kada trgovac nekome nešto proda u tom lancu posredništva tu robu i naplati ako taj ne želi da mu plati, ali to je tema nekog drugog zakona, a ne antimonopolskog zakona.

Jeste tema monopola način na koji se monopolisti ponašaju, pre svega, prema prerađivačkoj poljoprivrednoj industriji, jer to je industrija koja je najočuvanija u Srbiji ovog trenutka i ti ljudi imaju problem da naplate svoja potraživanja i da isplate poljoprivredne proizvođače.

Na kraju svog izlaganja želim da pozovem sve poslanike da se priključe inicijativi organizacije „Moja Srbija“, koja promoviše kampanju „Birajmo domaće“.

Domaći proizvodi nisu samo proizvodi koji su proizvedeni od strane srpskih firmi, to su svi proizvodi koji su proizvedeni u Srbiji, bez obzira na to da li su firme domaće ili strane, ali biranjem i kupovinom domaćih proizvoda čuvamo radna mesta u Srbiji. Time dokazujemo naš patriotizam. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Milivojeviću. Reč ima narodni poslanik Zoran Ostojić. Vašoj poslaničkoj grupi ostala su još četiri minuta. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Poštovani gledaoci, nema u Srbiji ni evrofanatika, ni evroskeptika. Da postoje evrofanatici, Srbija bi pod njihovom vladom napravila mnogo krupnije korake nego što je napravila, a evroskeptici postoje u zemljama koje su članice Evropske unije. Možda će mnogi od nas, možda i ja, biti skeptici onda kada Srbija bude punopravni član. Inače, liberali su evroidealisti, za razliku od ove dve grupe.

Da li u Odboru opozicija ima većinu videćemo kada to dođe na dnevni red. Ima ovde opozicionih stranaka koje se tako nazivaju, ali videćemo da li će se usaglasiti oko predloga članova Komisije.

Gospodine ministre, što smo rekli, rekli smo u ova tri minuta, samo nešto da pojasnim – lepo je što ste rekli da ste prepisali ovo za izuzeće na koje se primenjuje zakon na monopole, ali tamo nema monopola, recimo, u EU. Zato smo mi hteli da to izuzeće bude ograničeno. Mnogim zakonima se uvodi član, odnosno rok, kaže – kada budemo u EU, recimo, Zakonom o privrednim komorama. Mi mislimo da to treba oročiti i ovde nekakvom takvom formulacijom.

Što se tiče Vlade, kažete da nema Vlade. Citiraću vam samo nekoliko članova na brzinu: „Relevantno tržište – Vlada bliže propisuje kriterijume za određivanje relevantnog tržišta.“ Mi mislimo da zaista bitan deo tržišta treba formulisati i u ovom zakonu. Zatim kaže: „Pojedinačno izuzeće od zabrane – Vlada bliže propisuje sadržinu zahteva iz ovog člana“; pa onda: „Izuzeće od zabrane po kategorijama sporazuma“, govorim o sporazumima, „Vlada određuje kategorije sporazuma i bliže propisuje posebne uslove iz člana 1.“ Pa, kaže: „Upravne mere koje određuje Komisija – Vlada bliže propisuje kriterijume za određivanje iznosa koji se plaća na osnovu mere zaštite konkurencije i procesnog penala“ itd.

Ima mnogo članova u kojima Vlada ima veliku ulogu, a mislimo da dosta toga ovde treba definisati ili dati Komisiji da definiše. Nemam ja nikakav spor što se tiče člana u kom se kaže da Vlada odlučuje kako izgleda legitimacija i značka članova Komisije. To nije sporno. Kada smo kod ovoga o kazni i upravnom postupku, mi mislimo da treba, takav smo i amandman podneli, prihvatiti pravilo de minimis, koje je izgrađeno kroz praksu Evropskog suda pravde, a ono najprostije znači – onaj ko je veći odgovorniji je, pa je njemu kazna veća nego onome ko je mali.

Govorim o preduzećima. Mislimo da, pored ovih kriterijuma ovde, treba uvesti i kriterijum veličine.

To su neke, rekao bih da nisu suštinske, primedbe na zakon. Nadam se da ćemo kroz rad na amandmanima popraviti ovaj zakon. To će nam biti drago. Kao što rekoh, ovaj zakon je važan za zemlje u tranziciji, kakva je Srbija, gde su već uspostavljeni monopoli i gde ima mnogo prljavog i krvavog novca, jer smo prošli kroz ratove. Nadam se da ćemo kada dođe na red kandidovanje članova Saveta, odnosno Komisije, posle javnog konkursa zaista pokazati da u Odboru za trgovinu opozicija ima većinu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Milan Lapčević, vaša poslanička grupa ima 14 minuta.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem. Poštovana gospođo predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, Zakon o zaštiti konkurencije je jedan od, kako ste naglasili vi i moje kolege narodni poslanici iz DSS, najznačajnijih zakona, koji treba da uredi oblast trgovine, odnosno regulacije tržišta.

Regulacija tržišta, odnosno zakoni o zaštiti konkurencije, sprečavanju monopola, o zaštiti potrošača i, uopšte, oblast trgovine jedna je od najznačajnijih oblasti, koja je i u SSP apostrofirana kao prioritet i o kojoj se naročito vodi računa pri procesu stabilizacije i pridruživanja, odnosno pri procesu pregovaranja o članstvu u EU. Zbog toga su zvaničnici Evropske komisije više puta imali primedbe i preporuke upućene vladajućoj garnituri, odnosno sadašnjoj vladi i ministarstvima nadležnim za ovu oblast, da se zaštitom konkurencije, odnosno regulacijom tržišta više pozabave i da donesu odgovarajuće zakone kako bi građani Srbije bili zaštićeni u ovoj oblasti i kako ne bismo došli u poziciju da nam ovakva zakonska regulativa bude kamen spoticanja u procesu pridruživanja.

Kakva je sada situacija na tržištu, o čemu treba da se govori kada se priča o monopolu na tržištu Republike Srbije i u kojim je to oblastima najzastupljenije? Uglavnom se, dakle, ovi termini upotrebljavaju i o ovome se priča poslednjih desetak, petnaest godina, od kada je Republika Srbija krenula u intenzivni proces privatizacije, odnosno u širenje tržišta na one strukture i ona preduzeća koja su uglavnom u privatnom vlasništvu.

Kada država kontroliše određene sektore i preduzeća koja se nalaze na tržištu onda ima mehanizme kako da, eventualno, zloupotrebu monopola, odnosno stvaranje viška vrednosti pretoči u državne fondove, ali kada smo u situaciji gde je privatni kapital dominantan na tržištu, onda može doći do zloupotrebe ovih položaja i do prelivanja velikog novca u privatne džepove. Eklatantan primer za to su trgovinski lanci, koji su dobijali na značaju i ekspanziji poslednjih nekoliko godina.

Veliki trgovinski lanci izgrađeni su u mnogim gradovima Srbije, u njima je zapošljen određen broj ljudi, ali, s druge strane, ti veliki trgovinski lanci su ugušili mnoge male prodavnice, male trgovinske radnje. Tako smo sa te strane dobili jedan negativan efekat – mnogi ljudi su morali da zatvore svoje radnje, jer princip velikih brojeva i velikih marketa dovodi do toga da oni ne mogu da opstanu na tržištu i da moraju da gase svoje radnje.

S druge strane, negativan efekat ovakvog razvoja događaja je i to što ti trgovinski lanci, s obzirom na to da su ih uglavnom formirali najmoćniji ljudi u Srbiji, rade po principu da sami sebe finansiraju, odnosno potrošači bukvalno finansiraju izgradnju i održavanje tih objekata, tako što prve popune idu potpuno besplatno od strane proizvođača, a kasnije oni proizvođači koji žele da uđu u velike markete moraju za pojedinačni proizvod da plaćaju određenu cenu, od sto pa i do petsto evra, u zavisnosti od vrste proizvoda.

Tako smo dobili velike monopoliste u oblasti trgovine. Oni su najznačajniji, o njima se najviše priča kada se govori o tajkunima i o sprečavanju monopola u Srbiji, zato što je najveći profit u oblasti trgovine. Kada se zauzme monopol u oblasti trgovine, onda je moguće stvoriti i ekstraprofit.

Međutim, govori se o monopolu i nepostojanju odgovarajuće konkurencije i u proizvodnji i preradi mleka, prehrambenoj industriji, u proizvodnji i preradi mesa, ulja, šećera, pa i u medijskoj sferi, među kablovskim operaterima, pa čak i u asfaltiranju puteva. Javna je tajna da najveći udeo u asfaltiranju puteva u Srbiji i na tržištu ima firma koju predvodi jedan od najznačajnijih srpskih tajkuna i da je kupovinom malih preduzeća širom Srbije stvoren jedan gigant, koji preuzima najznačajnije poslove u ovoj oblasti i, naravno, po tom osnovu stvara i ekstraprofit.

Spajajući taj ekstraprofit sa drugim granama i drugim firmama koje ima postaje najmoćniji čovek, pa tako ni ne čudi što se pominje kao čovek koji je najviše uticao na stvaranje sadašnje vlade i koji ima najveći uticaj na njen rad i funkcionisanje.

Tako primedbe koje su iznete u prethodnom delu, o tome da je ovaj zakon koji je bio urađen još prethodne godine i bio potpuno definisan tek posle godinu dana došao u Skupštinu Srbije, postaju tek sada jasnije. Jer, radi se o ljudima koji imaju uticaj na Vladu i na Ministarstvo da ovakve zakone, koji će sprečavati njihov monopolski položaj, dostavljaju u skupštinsku proceduru sa godinu dana zakašnjenja.

Pri tom, ovaj zakon je dostavljen sa neznatnim izmenama, ali te izmene su suštinske prirode i tiču se nejasnog definisanja dominantnog položaja na tržištu i koncentracije kapitala, koji se mogu dvojako tumačiti.

Naravno, ovaj zakon je potreban za regulaciju tržišta i koristan je za građane Srbije, ali ovakav kakav je predložen nedovoljno je jasan. U zavisnosti od toga da li će naši amandmani biti prihvaćeni, odluku o tome da li ćemo ga podržati donećemo u samom danu za glasanje. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Zoran Antić. Vaša poslanička grupa ima tri minuta. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Antić

Napred Srbijo
Hvala. Dame i gospodo narodni poslanici, tema monopola, tema konkurencije izuzetno je značajna za SNS. Mi smo potpuno svesni da je problem monopola danas rak-rana srpskog društva, da smo, nažalost, izašli iz komunizma i socijalizma, kada se monopoli nisu prepoznavali, kada smo ih u nekim oblastima doživljavali kao prirodne.

Nažalost, ova vlada u ovih par meseci, kao ni sve prethodne vlade, nije obraćala dovoljno pažnje na problem monopola. Imali smo jedan proces privatizacije. U okviru tog procesa dozvoljeno je da se stvore mnogobrojni monopoli u Srbiji. Tržište je isparcelisano. Ovaj zakon i ova komisija imaće mnogo problema i poteškoća da stvari dovedu u neki normalan red.

Podsticanje konkurencije za SNS jeste ujedno i podsticanje reda i zakona u državi. Na osnovu toga kako mi doživljavamo svoju državu, da li procenjujemo da imamo reda i zakona, možemo da govorimo i o tome da li i koliko u državi imamo monopola, koliko je zaživela konkurencija.

Mislim da ono što fali srpskom društvu jeste kultura konkurencije, ali i jedna znatno odgovornija vlada, koja će se prema pitanju i problemima konkurencije odnositi tako da ih promoviše među građanima, da daje do znanja građanima da konkurencija znači efikasnije korišćenje ionako siromašnih resursa koje imamo, da konkurencija znači i društveno optimalni nivo za tržište; da konkurencija, u svakom slučaju, znači i bolji kvalitet robe i usluga i niže cene, kao što rekoše moje kolege, ali isto tako znači i raščišćavanje sa ekstraprofiterima, znači mnogo veću cenu rada, odnosno ukidanje parazitizma, koga danas i te kako ima u našem društvu.

Državna politika koja je vođena u prethodnom periodu nije išla naruku stvaranju konkurencije u srpskom društvu, srpskoj privredi i baš zbog toga danas imamo veliki broj propisa koji su neprilagođeni, koji su, na neki način, i prevaziđeni. Imamo komplikovane procedure, još uvek imamo nedostatak pravne sigurnosti i nedovoljno interesovanje kako domaćih tako i stranih investitora na našem tržištu.

Želeo bih na kraju, s obzirom na skučeno vreme, da kažem da ćemo imati prilike po amandmanima da govorimo i o konkretnim rešenjima …

(Predsednik: Vreme.)

… i da je, nažalost, ovaj zakon dao velika diskreciona prava Vladi, da Vlada i te kako utiče na sprovođenje ovoga zakona, što je u potpunosti suprotno duhu ovog zakona i borbi protiv monopola. Hvala vam.