JEDANAESTO VANREDNO ZASEDANjE, 21.07.2009.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodine Lapčeviću, ne možete ponovo postavljati isto pitanje. Ako nisam bila jasna, reći ću vam sve odgovore. Znam šta ste me pitali prošli put, nema potrebe ponovo.

Dakle, gospodin ministar se opredelio da kada budemo raspravljali o amandmani, da onda uzme učešće u raspravi i da onda komentariše i amandmane i današnji naš rad, ono što smatra da treba, tako mi je rekao. On je to uradio pre nego li je neko od vas reklamirao povredu Poslovnika.

Kao i svi drugi poslanici imam pravo da govorim i kada završim, onda dajem reč. Počela sam da otvaram sednicu u vreme kada se neko javio, otvorila sam je i čim sam je otvorila dala sam reč poslaniku koji je reklamirao povredu Poslovnika. To je zaista bilo tako. Zahvaljujem. Ako niste zadovoljni, u danu za glasanje hoćete li da se izjasni Skupština?
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Mogu li da završim ono što sam počeo?
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Ne možete završiti, jer govorite isto što ste govorili i malopre, a nemate pravo na to, odnosno bila bih već u obavezi sada da vam izreknem opomenu.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Nemate ni vi pravo da me prekidate kada nisam završio izjašnjavanje.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Nemate reč. Reč ima gospođa ministar Diana Dragutinović. Izvolite, gospođo Dragutinović.

Diana Dragutinović

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pred vama se nalaze tri predloga zakona: Predlog zakona o potvrđivanju finansijskog ugovora između Republike Srbije, Evropske investicione banke i Narodne banke Srbije, Apeks zajam za mala i srednja preduzeća, Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu, dodatno finansiranje projekata zdravstva, između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Predlog zakona o zaduživanju Republike Srbije kod "Alfa bank Srbija", Vojvođanske banke AD Novi Sad i Pireus banke AD Beograd.
Finansijski ugovor između Republike Srbije, Evropske investicione banke i Narodne banke Srbije zaključen je 11. maja 2009. godine u Beogradu. Radi se o tzv. Apeks zajmu za mala i srednja preduzeća, i da vas podsetim, ovo nije prvi zajam koji Evropska investiciona banka daje Republici Srbiji: 16. jula 2002. godine odobren je prvi Apeks zajma i on je iznosio 20 miliona evra, u celini je iskorišćen; 11. juna 2004. godine odobren je drugi Apeks zajma za mala i srednja preduzeća, 45 miliona evra i u potpunosti je iskorišćen.
Nikakve finansijske posledice po budžet Republike Srbije nije bilo kao rezultat korišćenja ova dva kredita. Novi Apeks zajam 3 iznosi 250 miliona evra i on je namenjen grubo za dve grupe korisnika. Prva grupa korisnika jesu mala i srednja preduzeća, a druga grupa korisnika jesu infrastrukturni projekti na lokalnom nivou. Čak 70% ovog zajma namenjeno je malim i srednjim preduzećima, preduzetnicima, pri čemu se pod terminom „mali i srednji“ podrazumevaju pravni akteri koji imaju manje od 250 zaposlenih.
Inače, Evropska investiciona banka, kada odobrava ovakve zajmove, obično sufinansira projekte, znači deo se obezbeđuje iz plasmana banaka, deo iz kredita Evropske investicione banke. U ovoj slučaju i kada je ovaj kredit u pitanju, kao odgovor na svetsku finansijsku krizu, Evropska investiciona banka je odstupila od svoje prakse. Ona finansira sa 100%, dakle projekat u celini.
Koji su finansijski uslovi kredita? Radi se o dugoročnim sredstvima gde rok otplate zavisi od namene kredita. Postoje grubo tri vrste namena – za kupovinu opreme, za finansiranje malih i srednjih preduzeća, za finansiranje infrastrukturnih projekata na lokalnom nivou, tako da period otplate zavisi od namene i kreće se između 7 i 15 godina, a period mirovanja između dve i pet godina. Period povlačenja: kredit se povlači u najviše 50 tranši; najmanji iznos tranše je pet miliona, pet puta 50 – 250.
Uslovi pod kojima se odobrava ovaj kredit, znači, radi se o veoma povoljnom kreditu, odgovara šestomesečnom juriboru, plus minus određeni raspon, u ovom trenutku to je minus, pristupna naknada se ne plaća. Kao što sam rekla, već su odobrena dva kredita. Finansijskih posledica po budžet Republike Srbije nije bilo, tako će biti i sa ovim.
Sledeći Predlog zakona jeste Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu, dodatno finansiranje projekata zdravstva, između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Radi se o kreditu koji dobija zdravstvo pod vrlo povoljnim IDA uslovima.
Opet bih da podsetim da se ne radi o prvom IDA zajmu za zdravstvo, da je postojao i prvi IDA kredit i da je taj prvi IDA kredit odobren mislim negde 2003. godine, da je iznosio oko 15 miliona specijalnih prava vučenja, što iznosi otprilike 16 miliona evra.
Ovaj projekat doprineo je ostvarenju sledećih ciljeva u zdravstvu – uspostavljanje standarda za planiranje u sistemu pružanja zdravstvene zaštite, sanacija četiri bolnice u Kraljevu, Valjevu, Vranju i Zrenjaninu, unapređenje institucionalnih i kadrovskih kapaciteta Ministarstva zdravlja i Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, uspostavljanje organa za izdavanje dozvola zdravstvenim radnicima i organa za akreditaciju lica i ustanova koja pružaju zdravstvene usluge i uvođenje i razvoj informacionog sistema u zdravstvenim ustanovama.
Tokom sprovođenja ovog projekta ukazala se potreba za obezbeđenjem dodatnih sredstava i tako je došlo do toga da nastane novi sporazum o zajmu, koji je potpisan 14. aprila 2009. godine, u iznosu od 10 i po miliona dinara.
Sredstva ovog zajma, pod najpovoljnijim mogućim uslovima, po IDA uslovima, biće iskorišćena za povezivanje oko 400 zdravstvenih ustanova, informaciono povezivanje, za povećanje kapaciteta zdravstvenih ustanova, za praćenje, vrednovanje i kvalitetnije definisanje dijagnostičkih grupa, uspostavljanje odeljenja za analizu uspešnosti u okviru Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, za nastavak procesa akreditacije lica i ustanova koja pružaju zdravstvene usluge i za uspostavljanje kriterijuma za ocenjivanje učinka lica koja obavljaju poslove upravljanja i organizovanja posla u zdravstvenim ustanovama.
Podsećam da je kamatna stopa šestomesečni lajbor uvećan za varijabilnu kamatnu maržu, koja može biti plus ili minus, u ovom trenutku je minus 0,05. Pristupna naknada iznosi svega 0,25%. Period trajanja zajma 17 godina, uključujući pet godina mirovanja.
Treći Predlog zakona koji se nalazi ispred vas, jeste zakon o zaduživanju Republike Srbije kod „Alfa bank Srbija“ A.D, „Vojvođanske banke“ Novi Sad i „Pireus banke“. Već usvajanjem budžeta za 2009. godinu, kao i rebalansa budžeta, pretpostavljeno je da će da će Republika Srbija, kao i čitava konsolidovana država, ostvariti deficit i da će se deo deficita, kao i refinansiranje postojećih obaveza, između ostalog, pokrivati i zaduživanjem, odnosno iz kredita.
Republika Srbija, radi obezbeđenja dnevne likvidnosti, zadužiće se u ukupnom iznosu od 90 miliona evra radi finansiranja budžetskog deficita. Radi se o tzv. dugoročnom kreditu i to od „Alfa banke“ 30 miliona evra, od „Vojvođanske banke“ 20 miliona evra i od „Pireus banke“ 40 miliona evra.
Koji su uslovi pod kojima se budžet Republike Srbije zadužuje za finansiranje svojih redovnih obaveza? Radi se o kreditu dugoročnom, pet godina, godinu dana mirovanja, kamatna stopa jednaka je zbiru jednomesečne referentne kamatne stope, juribor, i fiksne kamatne marže od 4,75.
Troškovi obrade i puštanje kredita u tečaj su u visini od 1% od iznosa kredita, period otplate 60 meseci, uključujući period mirovanja od 12 meseci, polugodišnja je otplata. Zajmoprimac, dakle budžet Republike Srbije, u svakom trenutku može prevremeno vratiti ovaj kredit.
Ovo su veoma važni zakoni, pre svega, Apeks kredit obezbeđuje priliv kapitala upravo u trenutku kada je kapital retkost. Takođe, obezbeđuju normalno funkcionisanje države, a da se pri tom ne ugrozi zatečeni nivo prava, plate, penzije i socijalna davanja, kao ni prioritetni investicioni infrastrukturni projekti.
Zato molim narodne poslanike da u danu za glasanje glasaju za ove zakone.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospođo ministar.

Dozvolite da vas obavestim da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovim tačkama dnevnog reda predstavljaju narodni poslanik Milan Nikolić, poslaničku grupu SPS-JS, narodni poslanik Miloš Radulović, poslaničku grupu DSS - Vojislav Koštunica, gospođa Jorgovanka Tabaković, poslaničku grupu NS, Dejan Mirović, poslaničku grupu SRS.

Da li izvestioci Zakonodavnog odbora, gospodin Vlatko Ratković, i Odbora za finansije, gospođa Branka Ljiljak, žele reč? Ne.

Da li predstavnici odnosno predsednici poslaničkih grupa žele reč?

Gospođa Jorgovanka Tabaković, izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
U ime poslaničkog kluba Napred Srbijo ovlašćena sam da govorim o uobičajenim tačkama dnevnog reda, koje se jednom rečju mogu nazvati zaduženja. Biće mi posebno zadovoljstvo, gospođo predsedniče, da vam pokažem da sam za ovu tačku izuzetno spremna i o njoj mogu da govorim i večeras, mogla sam da govorim i sutra, da ste uvažili vreme koje je ova poslanička grupa imala da govori po prethodnoj tački dnevnog reda, ali to će biti predmet neke druge rasprave.
U prvom navratu sam odabrala da govorim o kreditu koji je Republika Srbija uzima, kako nam je navedeno u dnevnom redu, za pokriće budžetskog deficita od „Alpha bank“, „Vojvođanske banke“ i „Pireus bank“ Beograd.
Kao prvo, gospođo ministre, želim da postavim pitanje – da li od 3. aprila, od kada je doneta odluka Vlade o ovome, pa do 10. jula, kada ste nam dostavili po principu povlačenja prethodnog dnevnog reda po hitnom postupku, što je vaše ovlašćenje, i dopune tačkom 24, došlo do razlike u nameni za kredit od 90 miliona?
To pitanje postavljam iz razloga što su sužene namene u odnosu na informaciju o potrebi zaduživanja jer u obrazloženju, kako ste dostavili, piše da je 3. aprila Vlada prihvatila informaciju o potrebi zaduživanja Republike Srbije radi finansiranja budžetskog deficita i refinansiranja duga Republike Srbije. Koliko god puta da ste naveli postupak i sve radnje vezane za ovaj kredit, nijednog trenutka niste naveli da je to samo budžetski deficit, već da je to i refinansiranje duga.
Pošto novac nije namenjen ni za koje druge namene, nego za ove koje su ovde navedene, i amandman sam poslala u ime poslaničke grupe gde tražim da ono što navodite u obrazloženju bude dato i u osnovi ovog zakona.
Želim da postavim još jedno pitanje – tako mnogo zaduživanja sa međunarodnim institucijama, ali princip preciznosti definisanja obaveza onoga ko traži kredit i onoga ko kredit daje u ovoj odluci koju ste nam dostavili nema.
Pa evo, građani Srbije, u koliko god sati da gledaju ovaj, mislim u ovom dnevnom redu najvažniji sadržaj, znači kredit od 90 miliona evra će biti uzet za budžetski deficit pod sledećim uslovima.
Kamatna stopa je jednaka zbiru jednomesečne referentne kamatne stope za zaduživanje u evrima, euroribor, i fiksne kamatne marže. Period otplate je 60 meseci, poček 12 meseci, a otplata rate je šestomesečna.
Da li to podrazumeva, pa mislite da nije trebalo napisati, da se i kamata plaća šestomesečno? To iz ovog predloga ne mogu da vidim, ali ono čega ima razloga da se bojim jeste da ćete jednomesečnu referentnu kamatnu stopu imati kao obračunatu i da će banke od kojih uzimate kredit imati pravo da jednomesečni obračun pripisuju do onog šestog meseca i da rade kamatu na kamatu, jer je to, u prirodi stvari, način obračuna kako banke rade, što će poskupeti troškove kredita koje uzimamo.
Ne bih bila član poslaničkog kluba Napred Srbijo da za ovu dilemu imamo i predloženo rešenje. To je rešenje je da se u ovom članu doda tačka 2) i da se ova, na jednomesečnom nivou određena kamata, tako obračunava i plaća, s obzirom na to da su prilivi u budžet, iz kojeg će se ovaj kredit vraćati i plaćati njegovi troškovi, takođe puni na mesečnom nivou nekih obaveza koje građani i privreda imaju prema budžetu.
Ono što nisam mogla da dokučim iz obrazloženja koje ste nam dostavili, jeste da li su samo ove tri banke dostavile svoje predloge za kredit, jer se kaže da je tokom sprovođenja postupka javne nabavke utvrđeno da su tri poslovne banke koje se učestvovale u postupku podnele istovetnu ponudu koja je ocenjena kao najpovoljnija. Ako su tri banke podnele, da li to znači da su samo tri, i ako su istovetne, kako je mogla biti najpovoljnija?
Znači, preciznost, da bih mogla, ne zato što ne razumem, nego što nije jasno napisano koliko je banaka konkurisalo odnosno podnelo ponude, da bi mogli da vidimo da li je ovo opredeljenje urađeno onako kako ste nam ovde i definisali.
Znači, država Srbija za svoj budžetski deficit lepo konkuriše građanima i privredi na tržištu kredita, umesto da se građani zadužuju kreditima, umesto da se privreda zadužuje kreditima, zadužuje se država.
To, s jedne strane, kao povećana tražnja za kreditima održiva visoku cenu kamata, jer znamo osnovnu postavku tražnje, a potražnja raste, cena neke robe se održava na postojećem nivou, pa ne bih rekla da je ovakav način pokrića budžetskih troškova nešto čime možete da se ponosite ni vi, niti mi da opravdamo, ni građani mogu time zadovoljni.
Iznad svega molim da ovo što govorim ne shvatite nijednog trenutka lično, jer u usvojenom zakonu o budžetskom sistemu vi ste ministar koji je nadležan za izvršavanje budžeta i samo je u vama personifikovan postupak zaduženja, odnosno odbrane ovog zakona pred narodnim poslanicima, ali najmanje vas lično smatram odgovornim za to što je došlo do ovakvog i ovolikog budžetskog deficita koji se danas mora pokriti kreditiranjem od komercijalnih banaka.
Gospođo ministre, da li mislite da je naša država zaista tako nesolidan korisnik kredita, pa da je morala ovako skupo da plaća pristupnu naknadu? U isto vreme kada dobijamo kredit iz inostranstva, maločas ste o njemu govorili, pristupna naknada je 0,25%, a kreditni rejting nam nije visok, politički rizik je visok, rizici ulaganja su takođe visoki kod nas kao države, uslovi ulaganja nisu baš sjajni, pre svega zbog nesigurne regulative, jer evo, dan i noć radimo, i ne brinite za naše ni psihičko ni fizičko zdravlje, ni raspoloženje, gospođo predsedniče, odlično to radimo, izdržavamo, povišen ton je odraz temperamenta i energije koje usmeravamo u ovo, a ni na koji način ljutnje, besa ili nervoze.
Znači, izdržavamo da ovakvu regulativu i u ovakvoj dinamici realizujemo kako nam namećete zadatke, ali zaista ne mislimo da je u redu da ovako krupne stvari prođu bez neodobravanja i čuđenja javnosti, a uverena sam da ću je, informacijama koje ću nadalje izneti, zaista suočiti sa nezamislivom odgovornošću Vlade po pitanju ovih zaduživanja.
Biće najzanimljivije da se kao jedna od poslovnih banaka od koje Vlada Republike Srbije uzima kredit pojavljuje „Alpha bank“-a, kod koje je jedno preduzeće koje nije javno, nego je osnovano kao deoničko društvo sa neograničenom odgovornošću, a obavlja jedan monopolski posao koji se zove kontrola leta, ogromne prihode stvara, nezakonito se registruje i nezakonito drži priličan novac kod „Alpha bank“-e, kod koje uzimamo kredit.
Ali, pođimo redom. Pokrivamo budžetski deficit. Šta je budžetski deficit? Razlika umanjenih prihoda i istih rashoda koji se finansiraju, kako bi, nego povećanjem javnog duga i zaduživanjem iz inostranstva ili u zemlji.
Na svakoj ću sednici, od sada ubuduće ponavljati reč da je zaduživanje radi investiranja jedino dopustivo svakoj zemlji, nama posebno.
Na svakoj od sledećih sednica neću propustiti a da ne pomenem da treba da privlačimo samo produktivne investicije, ne investicije u akvizicije, kupovinu, u akcije iz privatizacije, već pre svega privlačenje produktivnih investicija i zato stabilna regulativa i očekivani uslovi treba da budu ono za šta ćemo se boriti svi zajedno, mi kao zakonodavno telo, vi kao izvršni organ.
Svi znamo da se povećanjem deficita ne rešava ključni problem, ali se uvećava javni dug. U Memorandumu je Vlada eksplicitno navela da postoje dve opcije kojima se ovaj deficit može smanjiti, odnosno kako možemo, s jedne strane, da povećamo budžetske prihode, neko je predlagao povećanje PDV-a, a neki hrabriji i sebičniji kažem, i oni koji manje znaju ekonomiju, predlagali su smanjenje zarada.
Guverner je prednjačio u smanjenju zarada. Odlično znamo da je smanjenje plata smanjenje tražnje i da može da smanji platu onaj ko deo plate daje na luksuz, a onaj ko od plate kupuje hranu, šta mu dalje smanjivati?
Kao Vlada u tom dokumentu niste naveli druge opcije, ali je zato guverner eksplicitno predložio uštede u penzijama, obrazovanju, zdravstvu i drugim javnim sektorima. Volela bih da je pod uslugama u obrazovanju smatrao uštede na zloupotrebi instituta javnih nabavki. Ne, oni uglavnom misle na smanjenje broja zaposlenih i plate. On samo brine da li će taj efekat ušteda, zbog smanjenja deficita zbog kojeg uzimamo kredit, dati efekat za šest ili 12 meseci.
Međutim, odlično znate, kao i ja i svi upućeni građani, da se nijedna država u ovoj krizi ne usuđuje da preduzme korake koji utiču na smanjenu tražnju.
To samo guverner predlaže, jer ako svakog meseca koji nastavljamo u ovakvom makroekonomskom okruženju značajno povećava javni dug, a samo na ovoj sednici je to 250 miliona evra Apeks, za koji je garant ta Narodna banka kao agent, koja inače nema nikakve veze sa Vladom kada joj se smanjuje plata, pa će na Ustavnom sudu guverner da tuži. Preko 10 miliona je projekat za zdravstvo, zaduživanje, i 90 miliona evra za pokriće deficita, projekti o kojima govorim samo na ovoj sednici.
To stalno uvećanje javnog duga, koji se pojavljuje kao razlika između nesmanjenih rashoda, za šta niste vi kao ministar finansija prvi, ne i jedini, mnogo je drugih krivaca, tražite da se poveća na ovaj način. Da li neko od vas postavlja pitanje - da li je bitno samo da pričamo o veličini deficita ili ćemo govoriti i o strukturi tog deficita?
Odlično znaju svi građani da je najvažnija struktura tog deficita, jer da je manjak u budžetu nastao zbog neke velike investicije koja će nam dovesti produktivne strane investicije i da je deficit u budžetu rezultat nekog infrastrukturnog projekta koji gradimo, niko ne bi postavio pitanje.
Ali, ovaj deficit je rezultat potrošnje i neodricanja od zatečenih privilegija velikog broja, ne samo ministara, nego i svih onih organa uprave, organa u sastavu regulatornih tela, agencije i ne znam koje sve već forme nisu osnovane, do kontrole leta i Agencije za kontrolu leta, koje su na čudan način registrovane i osnovane i samo na zadnjem zasedanju u ovih 24 nova zakona opet imamo nove uprave za socijalno stanovanje, nove agencije, fondove za upravljanje, jer to jesu potrošači i ona gola potrošnja zbog koje se zadužujemo.
Zadužujemo se na način da dvostruko sebe i buduće generacije uvaljujemo u živo blato iz kojeg ćemo se teško izvući. Postojeći deficit je rezultat potrošnje. Nema nekog budućeg prihoda. Zaduživanje inostranim i domaćim kreditima je opet rezervisanje za vraćanje rata i kamata, odnosno troškova po tim kreditima.
Šta je alternativa? Postoji. Večeras ću vam navesti samo tri. Država nije morala da se zaduži sa 90 miliona da je samo iskoristila mogućnosti da preusmeri sa Narodne banke prihod od izdavanja dokumenata, ličnih karata i pasoša, i da je naplatila javne prihode koje u njeno ime naplaćuje, a bez njenog znanja troši Agencija za kontrolu leta i Direktorat civilnog vazduhoplovstva.
Počeću od ličnih isprava. Naplata obrazaca za lične karte i pasoše je vrlo izdašan potencijal za izvor prihoda za ovaj naš posrnuli budžet. Verujem da veliki broj građana ne zna da cenu zakonom određuje MUP za naplatu dokumenata, ali da te troškove naplaćuje NBS. Možda je to jedan od razloga zašto se Mlađanu Dinkiću žuri da ugasi "Kurir", jer smo samo u tom listu mogli pročitati aferu o nezakonitom dodeljivanju poslova sa štampanjem pasoša, koji su ovde predmet alternative novca koji bi mogao ići u budžet, a ne ide.
Obrazac lične karte košta 913 dinara i to se uplaćuje direktno NBS. Cena ovog obrasca je krajnje problematična, jer znalci iz ove materije kažu da direktni troškovi ovog obrasca ne koštaju više od 20% cene od 913 dinara. Samo ako znate da je u pitanju oko 7 miliona komada obrazaca za zamenu u par godina, ličnih karata, očigledno je da je reč o cifri od blizu 70 miliona evra.
Da, da, velike i neumoljive brojke. Po jednom obrascu je 913 dinara. Jasno je da štampanje i način kako se sada radi i naplaćuju ti obrasci ide u najvećoj meri van zemlje. Podaci o tome nikome nisu poznati, ali bih molila da MUP dobije da ovaj posao radi i da usput proveri cene.
Obrazac za pasoš, na primer, košta 2.000 dinara. Ima ih dva miliona komada za zamenu po proceni, a do sada je oko 750.000, što je izvor iz MUP-a, već zamenjeno. Cena je kao realna teško prihvatljiva, tako da neko debelo zarađuje, rekao bi narod.
Kada znate, recimo, da se za preko 4.000 dinara može kupiti manji televizor, a da je to sa plaćenom trgovačkom maržom, PDV-om, carinom, transportom i ostalim zavisnim troškovima, uporedite da li taj dokument može toliko da košta.
Umesto slanja novca za koji sam vam rekla da iznosi samo za lične karte u par godina oko 70 miliona evra, zamislite koliko bi moglo u budžet da se slije. Zamislite još jednu strašniju činjenicu, da neko ko prima platu 100 evra, a ima punoletno dete koje ne može da pošalje u srednju školu bez lične karte, treba da plati blizu 2.000 dinara za izdavanje lične karte, ako još usput plati obrazac izvoda rođenih i državljanstva, vi vidite koliko to znači. Nastaviću u diskusiji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Govorili ste 19 minuta i 25 sekundi.

Gospodin Milan Nikolić ima reč.

Milan J. Nikolić

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovano predsedništvo, uvažena gospođo ministre, dame i gospodo narodni poslanici, danas razgovaramo o veoma važnim ekonomskim zakonima. Zbog vremena ne želim da ih ponavljam.
Radi se o kreditu za razvoj malih i srednjih preduzeća od 250 miliona, odnosno 70% tog iznosa za mala i srednja preduzeća, o daljem razvoju zdravstva, pored centara u Vranju, Zrenjaninu, Kraljevu i Valjevu, i o pokriću budžetskog deficita. SPS i JS, i pored drugačijih tonova, glasaće za sva tri zakona i posebno pozdravljamo aneks o razvoju malog biznisa pre svega.
Pred sobom držim knjigu "Mala preduzeća velika šansa" koju je napisao ugledni privrednik gospodin Tomić još 1994. godine. Da je bilo sluha ondašnjih makroekonomski odgovornih ljudi i Vlade Republike Srbije, verovatno bi ekonomski problemi ove zemlje danas 2009. godine bili drugačiji nego što su sada.
Kamo sreće da umesto ovih 250 miliona pod ovakvim uslovima, kao što je dužina vraćanja, trajanje grejs perioda i iznos kamate, ova sredstva budu nekoliko puta veća, jer struktura naše privrede u odnosu na strukturu privrede u okruženju je veoma nepovoljna. Male firme u Japanu, Koreji, Nemačkoj, Italiji itd. se kreću između 95 i 98%. Kod nas jedva da sada dostižu 60%, a broj uposlenih u tim malim preduzećima je negde iznad 60%.
Hiljade proizvoda i u ovako krhkoj srpskoj privredi se nepotrebno uvoze i daju sredstva koja nam nedostaju, umesto da zaposlimo naše ljude i u isto vreme obezbeđujemo profit i neophodne repromaterijale za onu proizvodnju koja radi.
Zbog toga mislim da, pored opredeljenja Vlade da ide u razvoj tog malog small biznisa, kako ga zovu, treba da se napravi dublja, jača i organizovanija nacionalna strategija da se broj malih preduzeća poveća, kako bi tržišne viškove – pre svega u poljoprivredi, koji nestaju na poljima, u voćarstvu, povrtarstvu, a i ostale žitarice – mogle da prerade, dorade, prodaju, izvezu i veliki broj nezaposlenih radnika zaposle upravo na tom planu.
U isto vreme, razvoj malih preduzeća je veoma nesiguran ukoliko se ne povežu sa velikim sistemima. Tako da je povezivanje malog biznisa sa velikim sistemima koji neposredno, bez obrade tržišta marketinga i mnogih drugih detalja, rade za velike i obezbeđuju da mogu te prve godine rađanja da prežive, dve ili tri, i upravo ovaj grejs period im omogućuje da mogu ekonomski da postanu jaki i da mogu da vrše otplatu obaveza po kreditima koje će preuzeti.
U ovom pravcu i na ovakav način treba nastaviti sa obezbeđivanjem kapitala i razvojem malih preduzeća, a preduzetnike, ne kroz raznorazne agencije itd, edukovati kroz komorski sistem i kroz uspostavljanje veza sa velikim sistemima i omogućiti da ova zemlja bude u redu srednje razvijenih zemalja upravo preko tih malih preduzeća. Moram da kažem, najveće svetske ekonomije su upravo zasnivale svoj razvoj na malim preduzećima.
Što se tiče ovog drugog kredita u iznosu od deset i po miliona mislim da je posao koji je započet dobar. Informaciona tehnologija u zdravstvu je veoma potrebna. Uslovi pod kojima se taj kredit obezbeđuje je povoljan. Bez obzira na probleme u kojima se nalazimo, mislim da je dobro da se taj posao do kraja završi.
Što se tiče pokrića deficita u budžetu, a verovatno postoje različite forme, opredeljenje Vlade je da se i na ovaj način prevaziđu problemi, pre svega proizišli iz ekonomske krize, da imamo taj grejs period od godinu dana i vraćanja na pet godina. Mislim da je i to jedan od načina i bolji nego da se ne isplaćuju lični dohoci mnogim budžetskim korisnicima i od čega možemo da imamo veće posledice nego što je način na koji se sada opredeljuje Vlada.
Ponavljam još jednom, zaduživanje je opasno. Treba biti veoma oprezan, ali ako je zaduživanje u proizvodne svrhe, ako je zaduživanje u razvoj malih preduzeća, ako je zaduživanje u infrastrukturnim delatnostima, džaba nam Đavolja varoš ako nema puta do njega, onda mislim da je to u redu, a pogotovo ako se koriste ovakva sredstva kakva u ovom trenutku imamo. Još jednom ponavljam, SPS-JS će u danu za glasanje podržati ova tri zakonska projekta.