Prva sednica, Drugog redovnog zasedanja, 13.10.2009.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Pošto se više niko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa ne javlja za reč, nastavljamo sa radom.        
Obaveštavam vas da sam, saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, pozvala da sednici, pored predstavnika predlagača, prisustvuju i Petar Janjić, šefa kabineta ministra za telekomunikacije i informaciono društvo i Snežanu Obrenov-Ivanović, pomoćnika ministra.
Pozdravljam ih, i gospođu ministar.
Prelazimo na zajednički jedinstveni pretres 10-15. tačke dnevnog reda: – PREDLOZI ZA IZBOR ČLANOVA SAVETA REPUBLIČKE AGENCIJE ZA POŠTANSKE USLUGE, RRA, PRESTANAK SUDIJSKE DUŽNOSTI, ČLANA VISOKOG SAVETA SUDSTVA I DRŽAVNOG VEĆA TUŽILACA IZ REDA ADVOKATA I ČLANOVA ODBORA SKUPŠTINE SRBIJE
Da li predstavnik predlagača, gospođa ministar za telekomunikacije i informaciono društvo, narodni poslanik Boško Ristić ili narodni poslanik Dragan Todorović žele reč? (Da.)
Gospođa ministar Jasna Matić. Izvolite.

Jasna Matić

Dame i gospodo narodni poslanici, danas pred vama predstavljam Predlog odluke o izboru Saveta Agencije za poštanske usluge, čime treba da se dovede stanje poštanskog sektora u stanje regularnosti, odnosno poštovanje zakona.
Zakon o poštanskim uslugama koji je stupio na snagu marta 2005. godine predvideo je osnivanje Agencije za poštanske usluge, kao nezavisnog regulatornog tela koje treba da izdaje licence i vrši nadzor i kontrolu nad tržištem poštanskih usluga.
Nažalost, već više od četiri godine ovo tržište nalazi se u neregularnom stanju, što je rezultiralo velikim brojem tužbi pred Vrhovnim sudom Republike Srbije. Imamo čak i tužbu pred sudom u Strazburu.
Pred vama je danas pet imena ljudi koji imaju veliko iskustvo u sektoru poštanskog saobraćaja i koji će na sebe preuzeti ulogu nezavisnog regulatora ovog tržišta koje poslednjih godina doživljava veliki razvoj u svetu, ali i kod nas.
Hvala lepo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospođo Matić.
Da li gospodin Ristić ili gospodin Todorović žele reč? (Ne.)
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne.)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Da.)
Gospodin Srđan Spasojević ima reč, najpre od prijavljenih.
...
Nova Srbija

Srđan Spasojević

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predsedavajuća, uvažena gospođo ministre, i danas imamo objedinjene tačke dnevnog reda a ja ću se osvrnuti još jedanput na neke tačke dnevnog reda koje zavređuju pažnju da se pomenu na današnjem zasedanju Narodne skupštine.
Pre svega, rekao bih nešto o predlozima za izbor izbornog člana prvog sastava Visokog saveta sudstva iz reda advokata i predlogu za izbornog člana prvog sastava Državnog veća tužilaca iz reda advokata.
Neću se baviti personalnim rešenjima kada su u pitanju ovi predloženi kandidati, ali ću se osvrnuti na to da je trenutak njihovog izbora praktično zakasnio.
Radi se o tome da su u Visokom savetu sudstva i Državnom veću tužilaca kandidati izabrani pre šest meseci, praktično, i ne mogu da prihvatim da se za ovako važna tela koja se bave izborom nosilaca pravosudnih funkcija kandidati iz redova advokata biraju u oktobru mesecu, a po saznanjima već imamo da je kod Visokog Kasacionog suda u toku određivanje kandidata za njihov izbor.
Šta to znači za ove ljude koji se sada ovde biraju? Na koji način će oni uticati na izbor nosilaca najviše pravosudne funkcije u zemlji?
Iz kojih razloga ovi ljudi nisu na vreme birani ili pošto njihov izbor u nekom trenutku nije prošao zašto se to nije uradilo pre dva meseca, jer je poznato da su u julu mesecu završene kandidature za nosioce pravosudnih funkcija?
Ovde se sprovodi jedna forma da se popune ova mesta i pitanje je na koji način će ovi ljudi uopšte učestvovati u ovom izboru?
Rekao sam da neću ulaziti u personalna rešenja, ali smatram da je izbor kandidata iz Niša, za Visoki savet sudstva, iz reda advokata, možda jedan presedan, jer već imamo jednog čoveka iz Niša koji aktivno učestvuje, koji je član Odbora za pravosuđe, koji je u Visokom savetu sudstva, i s obzirom na to postavlja se pitanje – zašto baš iz Niša još jedan kandidat? Ovakvim ponašanjem se stvara monopol kada je u pitanju izbor nosilaca pravosudnih funkcija i to je loša poruka, dakle, trebalo je na ravnomerne delove Srbije rasporediti, kada su bar advokati u pitanju.
Ono što ću posebno da napomenem, to je da smatram da je na savetovanju koje je bilo u Vrnjačkoj Banji za nosioce pravosudnih funkcija napravljen presedan, jer su svi najveći državni funkcioneri bili na tom savetovanju, od premijera i resornih ministara, gospođo predsednice, čak, i vi ste bili tamo.
Nikada do sada premijer nije posećivao jedno takvo mesto, po mom shvatanju, to je jedan od načina pritisaka na nosioce pravosudnih funkcija – da imaju pred sobom izbor, jer se premijer pojavljuje kao izvršna vlast na mestu koje je usko stručno, a do sada je na takvom savetovanju uvek bio ministar pravde, predsednik Vrhovnog suda i nadležni.
Osim toga, od tih sudija koji su tamo bili verovatno da jedna trećina više neće biti nosioci pravosudnih funkcija, jer će veliki broj sudija, oko hiljadu, ostati bez radnog mesta.
Ovo je trenutak da se, pošto ćemo 1. decembra imati izbor, još jedanput osvrnemo i nadovežemo na neke nelogičnosti u vezi sa Zakonom o uređenju sudova, Zakonom o krivičnom postupku i Krivičnom zakoniku i ostalim, koje se sprovode trenutno. Reći ću da se za teritoriju Okružnog suda u Kraljevu smanjuje broj nosilaca pravosudnih funkcija na 19 sudija. Kroz Kraljevo ću dati jedan primer, a tako je na celoj teritoriji Srbije.
Okružni sud koji je imao 12 sudija ostaće sa šest sudija. Opštinski sudovi u okviru Okružnog suda u Kraljevu su Opštinski sud u Vrnjačkoj Banji i Opštinski sud u Raški, oni će postati sudske jedinice, i smanjuje se ukupan broj nosilaca pravosudnih funkcija u opštinskim sudovima od 35 na 27.
Ako uz to dodamo da će i Trgovinski sud, koji sada ima 12 sudija, posle ovog reizbora imati samo šest sudija, postavlja se pitanje –kako će sistem pravosuđa u zemlji biti efikasniji, na koji način? Međutim, svakog dana u štampi vidimo i nadležni ministar i njegovi saradnici ukazuju na to da će pravosuđe biti efikasnije? Pitam, kako je to moguće kada je samo na jednom ovakvom području 19 sudija manje?! Meni je žao što danas ministar pravde nije ovde.
Napomenuo bih i to da je trenutno katastrofalno stanje u svakom sudu kada je u pitanju izvršni postupak. To sam ovde izneo još pre osam-devet meseci kada smo raspravljali o ovoj temi i dobio neko uveravanje da će ministar poraditi nešto na izmenama Zakonika. Praktično, kada je u pitanju izvršni postupak, imamo paradoksalne situacije da građani Srbije svoje pravo ostvaruju i po tri, i po četiri, i po pet godina, a kada dođe do izvršnog postupka, tu je kraj. Tu je kraj, sve troškove prema državi, sve takse, građani ispune, a onda svoje pravo ne mogu da ostvare.
Bojim se, kada imamo ovoliko smanjenje, da će izvršni postupak u sudovima još katastrofalnije funkcionisati. Praktično, izvršne sudije ne rade svoj posao jer su često u nemogućnosti da sprovedu izvršenje i zbog raznoraznih asistencija, i tu se završi cela priča. Godinama se to provlači.
U godišnjem raspoređivanju sudija predmeti prelaze od jednog do drugog, dok izvršni sudija zanovi taj postupak, to ide tako u krug, i to traje godinama. Praktično, stanje je katastrofalno u pravosuđu, posebno kada je u pitanju izvršni postupak.
Želeo bih još jedanput da istaknem nezadovoljstvo Poslaničke grupe Nove Srbije što su ovako važni zakonici, kada je u pitanju Zakon o krivičnom postupku, Krivični zakon, i sve ovo što se dešavalo preko leta što je doneto u hitnom postupku. Verujte da postoje nosioci pravosudnih funkcija koji uopšte nisu znali da će da se menja Zakonik o krivičnom postupku i Krivični zakon. Urađeno je to na brzinu, bez određenih rasprava, radnih grupa, sve je apsolutno urađeno ad hok, tako da su ljudi potpuno zbunjeni. Sigurno je da su nosioci pravosudnih funkcija primorani da ćute, da se ne oglašavaju povodom svega ovoga, jer ih čeka reizbor i mnogi se plaše da će ostati bez radnih mesta, da neće biti izabrani.
Ukazaću na još jedan paradoks, pomenuću konstataciju profesora Momčila Grubača koji konstatuje da je novi Zakonik o krivičnom postupku stupio na snagu, ali da je odložena njegova primena. To je izmišljotina zakonodavca koja je protivustavna, koji je doneo po hitnom postupku ovaj zakonik.
Hoću ovde da iznesem još jedno katastrofalno rešenje, kažem vam, još jedanput, da sudije nisu bile pripremljene za donošenje ovakvih zakonika, a oni su ti koji sprovode zakone, na primer situacija da su u toku postupka samo tužilac, okrivljeni i branilac, praktično, samo oni, pošteđeni na kaznu zatvora.
To je jedno neprihvatljivo rešenje, jer na predlog veća, sudeći sudija, predsednik suda izriče takve kazne, a da uopšte nije prisutan tokom rasprave.
Bilo kako bilo, loše je što u jednoj godini ima toliko izmena, pre svega, biće oštećeni građani Srbije, koji će ko zna kada moći ostvariti svoje pravo, jer sudije i sudovi neće biti efikasniji, nego će biti lošija situacija.
Napominjem i to da je za određene postupke kada je revizija u pitanju, recimo, sa teritorije područja Raške, koja je sada sudska jedinica, građani Raške i okolnih mesta ili Vrnjačke Banje, moraće da dolaze na suđenja u Kraljevo, a to iziskuje velike troškove, i kada oni ne budu mogli da ostvare neko svoje pravo ili će im to biti preskupo, bojim se (i još jedanput napominjem, da ćemo imati veliki broj krivičnih dela, jer će građani, nažalost, biti primorani u pojedinim situacijama, kada vide na kakav način im se servira ovo, sa svim ovim što se dešava, kada su u pitanju ovi zakoni koji će se primenjivati od 2010. godine) da će uzimati pravdu u svoje ruke.
Mislim da predlagač zakona nije dovoljno razmišljao o svim tim mogućim situacijama, ali, videćemo. Još jedanput, smatram da ima toliko loših rešenja za jednu veoma osetljivu granu kao što je pravosuđe i sudstvo i da se građani u svemu tome neće snaći. Bojim se da ćemo napraviti jedan haos u pravosuđu, a to sigurno nije u interesu građana Srbije. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima Miletić Mihajlović, u ime Poslaničke grupe Socijalistička partija Srbije-Jedinstvena Srbija.
...
Socijalistička partija Srbije

Miletić Mihajlović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovana predsednice, poštovani predsedavajući, poštovana ministarka i saradnici, dame i gospodo narodni poslanici, nekoliko pitanja imamo u okviru ove rasprave i svakako zaslužuje pažnju da se sa nekoliko rečju kaže u ime Poslaničke grupe SPS-JS o Predlogu odluke o izboru Saveta Republičke agencije za poštanske usluge.
Zakon o poštanskim uslugama je donet još 2005. godine i na osnovu tog zakona, tačnije rečeno, na osnovu člana 65, osnovana je Republička agencija za poštanske usluge, koja praktično još uvek ne vrši svoju funkciju, s obzirom na to da nije izabran i nije konstituisan Savet Republičke agencije za poštanske usluge i imajući u vidu da svega toga nije bilo može se reći da je ovo nepostojanje agencije u svojoj funkciji dovelo do haosa na tržištu poštanskih usluga, gde poštanski operatori posluju nepridržavajući se odredaba važećeg zakona, sa vrlo velikim ili štetnim posledicama po državu Republike Srbije i po javnog operatera ''Pošta Srbije''.
Inače, Agencija je nadležna da donese opšte uslove za obavljanje poštanskih usluga, na osnovu kojih i operatori donose svoje posebne uslove.
Agencija ima veoma značajnu ulogu, jer se ona bavi i izdavanjem licenci i odobrenja za rad, prema strogo definisanim uslovima koje ona propisuje i sve to danas ne postoji. Zatim, ona treba da prati implementaciju, odnosno pridržavanje od strane operatora uslova sadržanih u izdatim licencama.
Svakako da Agencija ima i značajnu ulogu u uređivanju takvih odnosa koji obezbeđuju zdravu konkurenciju u ovoj oblasti, čega danas uopšte nema. Konačno, formiranjem Agencije i stavljanjem nje u funkciju, mi bismo imali usklađivanje sa standardima međunarodne zajednice u ovoj oblasti.
Agencija ima status pravnog lica koji stiče upisom u registar, ali je veoma važno da kažemo u ovom trenutku kada govorimo o agencijama, što danas u Srbiji nije baš popularno, jer se danas često pod tim podrazumeva da su to budžetski organi koji su na teretu građana, da se ova agencija finansira isključivo iz sopstvenih prihoda. Znači, od onih naknada koje su propisane i koje plaćaju operatori i da svojim delovanjem ne troši budžetska sredstva, već, naprotiv, doprinosi punjenju budžeta.
Poslanička grupa SPS-JS će glasati za ovo izbor članova Saveta ove agencije, uz napomenu da je reč o članovima koji su iz struke i koji, zapravo, i po Zakonu o poštanskim uslugama, mogu samo i da budu ljudi koji vladaju ovom materijom i koji su stručni i koji će svakako dati svoj puni doprinos u obavljanju pune funkcije ovog novog organa, odnosno ove agencije, a što će učiniti da se uvede red na tržištu poštanskih usluga.
Kada je reč o Listi kandidata za člana Saveta RRA valja i to učiniti, s obzirom na to da ovim Savet stiče pun legitimitet u obavljanju svoje važne funkcije i u regulisanju svih odnosa u ovoj oblasti.
Na dnevnom redu imamo i Predlog odluke o prestanku sudijske dužnosti, što je na neki način i formalno pitanje, jer je zapravo reč o usklađivanju pravnog stanja sa faktičkim stanjem, odluka Narodne skupštine je deklarativna, imajući u vidu da sudska funkcija u ovom slučaju prestaje na osnovu zakona, ali punu važnost stiče odlukom Skupštine i dobro je da smo to stavili na dnevni red.
Zatim, imamo predlog za izbor izbornog člana prvog sastava Visokog saveta sudstva iz reda advokata i predlog za izbor izbornog člana prvog sastava Državnog veća tužilaca, što je, takođe, jedno proceduralno pitanje. Valja svakako ove organe upotpuniti, da imaju pun sastav, jer je pred njima značajan zadatak u okviru reforme u pravosuđu. Reforma u pravosuđu je bila zaista neophodna, ali moram reći da je to veoma obiman i težak zadatak. Možda čak nismo stigli ni do pola puta, time što smo doneli legislativu ili značajan deo legislative u ovoj oblasti, posao nismo završili, jer implementacija tek usleđuje. Veoma su teški zadaci i pred ovim organima i pred onim što je put reforme.
Naravno, ti problemi su veliki i valja ići u susret i dopuni legislative u ovoj oblasti. Malopre smo imali primedbu na ono što je izvršenje, izvršni postupak. Zaista je tu teška situacija, jer imamo da se u praksi vode sudski postupci više godina a, onda, kada se presudi i dođe trenutak izvršenja kao da ovoga napred uopšte nije ni bilo.
Mislim da je nedopustivo da u pravosuđu imamo regulisan tok određenih postupaka na osnovu zakona, a da to ne može da se završi onako kako bi trebalo, u potpunosti i u koristi pravde, rekao bih, pre svega.
SPS-JS daće svoj pun doprinos u onome što je rasprava i što je uobličavanje ovih odluka, kako bi mogli nadležni organi u svojim oblastima normalno da funkcionišu i kako bi dali jedan doprinos jednom normalnom funkcionisanju sistema u državi Srbiji. Zahvaljujem. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame gospodo narodni poslanici, pre svega moram da kažem u ime Poslaničke grupe SRS da je skandalozno da se po ko zna koji put u Narodnoj skupštini Republike Srbije spaja rasprava o tačkama dnevnog reda koje između sebe apsolutno ničim nisu povezane.
Zaista bi bilo dobro da nam predstavnici vladajuće koalicije objasne šta je to u materijalnom smislu suštinski istovetno u Predlogu odluke o izboru Saveta Republičke agencije za poštanske usluge, Liste kandidata za člana Saveta RRA, zatim, Predlozi odluka o prestanku sudijske dužnosti, onda, Predlog za izbornog člana prvog sastava Visokog saveta sudstva iz reda advokata, Predlog za izbor izbornog člana prvog sastava Državnog veća tužilaca iz reda advokata, Predlog odluke o dopunama odluke o izboru članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije?
Dakle, Narodna skupština Republike Srbije, ovo je već ko zna koji put, spaja u raspravi babe i žabe. To je još jedna potvrda činjenice da je vladajućoj koaliciji stalo jedino do toga da Narodnu skupštinu pretvori u jednu veliku fabriku u kojoj se radi na normu. Normu je odredio neko van Republike Srbije, a mi smo sada svi dužni da tu normu ispunjavamo. Kada god se završi neki saziv Narodne skupštine vlast kaže – pa, eto, taj saziv Narodne skupštine je usvojio toliko i toliko zakona i doneo toliko i toliko odluka.
Koliko se tih zakona primenjuje u praksi? Kakav je njihov kvalitet? Do koje mere su ti zakoni zaista u funkciji poboljšavanja života građana Republike Srbije? To se niko ni ne pita, ali bitno je da smo doneli 100, 200, 300 zakona, da smo spojili nešto što je nespojivo da završimo što pre raspravu i da pristupimo glasanju.
Ispada da je Narodna skupština mašina za glasanje, ne za argumentovanu raspravu, ne za sučeljavanje mišljenja nego za glasanje – hajde da brže-bolje izglasamo ono što su nam predložili ljudi iz Vlade, ono što su nam predložili neki drugi ovlašćeni predlagači, ali bez mnogo rasprave.
Kakva argumentovana rasprava, kakva suštinska rasprava, kakva kvalitetna rasprava može da se vodi o tačkama dnevnog reda koje blage veze jedna sa drugom nemaju?!
Pošto govorimo o nekim temama koje interesuju sve građane Republike Srbije, a nalaze se sticajem okolnosti direktno ili indirektno kao tačka dnevnog reda ove sednice, bilo bi dobro da se o tim temama kaže nešto više.
Jedna od tema koja i te kako zanima sve građane Republike Srbije jeste pitanje direktnih TV prenosa svih sednica Narodne skupštine Republike Srbije. Kao što je poznato, u vreme Slobodana Miloševića, tadašnja opozicija koju je predvodila DS, tvrdila je da bez direktnog TV prenosa nema demokratije u Srbiji.
Posle toga, uvrežila se jedna sintagma – da su direktni televizijski prenosi neka demokratska tekovina, koja se ni na koji način ne može dovoditi u pitanje. Međutim, mi smo svedoci u toku 2009. godine da to baš nije tako, da je to jedna demokratska tekovina, ali koja može da se dovodi u pitanje i koja se na razne načine dovodi u pitanje.
Sve je počelo sa odloženim prenosima sednica Narodne skupštine u neke sitne sate, kada je mali broj građana Srbije mogao da prati te odložene prenose, zbog toga što je Radio televizija Srbije sebe opravdavala činjenicom da je navodno ranije preuzela neke obaveze, koje se tiču prenosa, po pravilu nekih sportskih događaja, pa da zbog toga nije mogla u celini da direktno prati i prenosi sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Odluka kolegijuma RTS da nastavi saradnju sa Narodnom skupštinom i da prenosi zasedanja Skupštine Srbije, ali uz navodno poštovanje programske i uređivačke samostalnosti Javnog servisa i njegovih ranije preuzetih dužnosti, u najmanju ruku je nekorektno i nije baš sasvim u duhu tih demokratskih tekovina kojima se hvalite.
U pismo koje je upućeno, vi znate gospođo Đukić-Dejanović o čemu se radi, dakle, u pismu upućenom predsedniku Narodne skupštine, analiziraju se zaključci parlamentarne Radne grupe za razmatranje pitanja televizijskih prenosa sa sednica Narodne skupštine. Kolegijum RTS je zaključio da to nije zakonska obaveza Radio televizije i da je to jedino moguće, ukoliko Narodna skupština plati polovinu navodnih troškova od milion evra.
Šta govore činjenice? Skupštinski prenosi su natprosečno gledan program na Drugom kanalu RTS.
Prosečna dnevna gledanost Drugog programa je između 0,8 i 1,3, a prosečna gledanost skupštinskih prenosa najčešće je dvostruka, a neretko skupštinski prenosi imaju ubedljivo najveću gledanost na Drugom programu RTS, čak i veću od vrhunskih sportskih događaja. To samo potvrđuje da gledaoci i te kako žele da prate skupštinske prenose i da je to, pre svega, moralna obaveza RTS, kao javnog servisa, da obezbedi.
RTS je preduzeće sa državnim kapitalom i da nije pomoći države, odnosno Republike Srbije i budžeta Republike Srbije, RTS bi sigurno poslovala sa daleko većim gubicima nego što sada posluje. Recimo, samo u 2007. godini Vlada Srbije je otpisala obaveze RTS u iznosu od skoro dve milijarde dinara i izdvojila je iz budžeta oko 11 miliona evra za nabavku tehničke opreme RTS. Ako se ove činjenice imaju u vidu, onda se dolazi do samo jednog mogućeg zaključka, a to je da RTS mora da obezbedi kontinuirano prenošenje sednica Narodne skupštine Republike Srbije. Nedopustivo je da se dešava ono što se dešavalo u prethodnom periodu, a vezano je za te takozvane odložene prenose. Ti odloženi prenosi u velikoj meri narušavaju dostojanstvo Narodne skupštine, narušavaju dostojanstvo građana Republike Srbije.
Nije tačno da se sednice Narodne skupštine ne prate. I te kako se prate. To pokazuju parametri i same RTS. Dakle, građane Srbije i te kako zanima šta je to što se dešava u Narodnoj skupštini. Za SRS je nedopustivo da se prekine ta dugogodišnja tradicija prenošenja sednica Narodne skupštine Republike Srbije.
Naravno, vladajućoj koaliciji je u interesu da tih prenosa bude u što manjoj meri, da bude odloženih prenosa, a verovatno bi im bilo najlakše kada tih prenosa ne bi bilo. Sada se postavlja pitanje – zašto je vladajućem režimu neophodno da tih prenosa nema i da građani Srbije ne znaju šta se to dešava u Narodnoj skupštini Republike Srbije? Za to postoji više razloga. Jedan od razloga je sledeći: vlast u Srbiji je očigledno počela da priprema građane Republike Srbije za donošenje odluke o priključivanju Srbije NATO paktu. Danas već i mala deca u Srbiji znaju da postoje neke stranke u Vladi Srbije koje se otvoreno zalažu za priključivanje Srbije NATO savezu. Pre svega, tu mislim na SPO i G17 plus.
Takođe, opšte je poznato da se jedan dobar deo DS, na čelu sa ministrom odbrane Draganom Šutanovcem, zalaže za priključivanje Srbije NATO paktu. Vi znate da se najveći broj građana Srbije tome protivi. To je jedna činjenica. Vi ste odlučili da tu činjenicu promenite tako što ćete građanima iz dana u dan da servirate samo one informacije koje su po vama bitne, da bi se kod građana Srbije taj negativan stav prema NATO paktu promenio. Mi smo, faktički, kao država i naša vojska, već uvedeni u predvorje NATO pakta.
Zakoni koji su na dnevnom redu u Narodnoj skupštini Republike Srbije govore o tome da Vlada Srbije, da režim u Srbiji i te kako ima nameru da Vojsku Srbije i njene pripadnike uključi u NATO operacije koje se danas dešavaju na raznim meridijanima sveta, pre svega u Iraku i u Avganistanu. Vi znate da je najveći broj građana Srbije protiv NATO pakta, ali ste odlučili da taj stav promenite. To je za vas jedan dugoročan projekat.
Pojavljuju se razni ministri u sredstvima javnog informisanja, kao i razni predstavnici vladajuće koalicije i onda nam objašnjavaju – pa eto, šta ćete, ne možemo mi protiv svetske sile, to je neophodnost, ne možemo da uđemo u EU ako ne uđemo u NATO pakt, biće nam lakše kao državi ako se uključimo u NATO operacije u Iraku i Avganistanu, imaćemo neke povlastice, kako vi kažete benefite, izvući ćemo neku ekonomsku korist iz te saradnje sa NATO paktom itd. Jedino mesto u Srbije u kome građani Srbije mogu otvoreno da čuju argumente zašto ne treba da se uđe u NATO pakt jeste Skupština Srbije. Ne postoji drugo mesto u Srbiji gde o tome može otvoreno da se priča.
Poslanici SRS koriste svaku moguću priliku da upozore građane Srbije na veliku opasnost koja im preti ukoliko se ostvare težnje jednog dela vlasti u Srbiji da se Srbija priključi NATO paktu. Kakav građani Srbije imaju interes da Srbija postane deo NATO saveza? Apsolutno nemaju nikakav interes. Amerikanci imaju interes da Srbija bude deo NATO pakta, zato što im je potrebno topovsko meso u Iraku i Avganistanu. Zašto američkim vojnicima da odsecaju glave, neka to rade srpskim, neka to rade češkim, poljskim, bugarskim vojnicima. Zato je njima stalo da Srbija uđe u NATO pakt.
Da li je to naš interes? Pa, nije. Kakve veze mi imamo sa dešavanjima u Avganistanu. Amerikanci su stvorili Al Kaidu. Reč Al Kaida na arapskom jeziku znači ''baza'' u smislu ''baza podataka'', zato što je CIA imala u svojim kompjuterima bazu podataka svih članova Al Kaide tokom 80-ih godina prošlog veka, kada su stvorili Al Kaidu da se bori protiv sovjetskih trupa u Avganistanu.
Onda im je odgovaralo da pripadnici Al Kaide u Avganistanu sovjetskim vojnicima seku glave, noge, ruke, da ih zakopaju do glave u pesku, da im priređuju razne Tantalove muke. Tada su za Amerikance pripadnici Al Kaide bili demokrate, borci za ljudska prava, za slobodu Avganistana, bili su deo te velike navodne zapadne koalicije protiv Sovjetskog Saveza.
E, ne lezi vraže, kada je ta Al Kaida danas ustala protiv svojih gospodara – sad, hajde da potegnemo vojnike iz raznih krajeva sveta da brane američke interese u Avganistanu. Pa, glavni trgovci drogom u svetu su Amerikanci.
Oni imaju interes da budu vojno prisutni u Avganistanu, ne zato da brane narod Avganistana od Talibana, od tih ekstremnih islamista, kako oni kažu, nego da bi imali kontrolu nad onim poljima gde su zasađeni opijati.
Amerikanci trguju tim opijatima po celom svetu, njihove službe od toga izvlače ogromnu korist i sad treba srpski vojnici da brane takve pokvarene, nemoralne američke interese u Avganistanu.
Vi kažete da je ekonomski interes Srbije da uđe u NATO pakt i da naša vojska uzme učešće u tim takozvanim multinacionalnim operacijama u Iraku i Avganistanu. Pa, skuplji su, gospodo, ti limeni sanduci u kojima će da dolaze naši vojnici, nego sve te silne milijarde evra i dolara koje ćete, navodno, da dobijete zbog toga. Pa, nema te cene koju građani Srbije treba da plate da bi im se sinovi, muževi, braća iz Iraka i Avganistana vraćali u limenim kovčezima!
Zato vi hoćete da nema prenosa Narodne skupštine Republike Srbije – da građani Srbije ne znaju šta im se sprema. U uslovima kada Vojska Srbije nije prisutna na jednom delu državne teritorije, na KiM, skandalozno je govoriti da ide bilo gde. Kakva je to država u kojoj na jednom delu njene teritorije njena legitimna oružana sila nije prisutna, a sada ćemo da šaljemo srpske vojnike u Irak i Avganistan ili ko zna gde u svetu da brane američke interese?
Valjda prvo treba da preduzmemo sve mere koje nam nalaže Ustav, koje nam nalaže Rezolucija 1244, koje nam nalažu deklaracije i rezolucije koje je usvajala Narodna skupština Republike Srbije, da se srpska vojska i policija najpre vrate na KiM. Kada srpski vojnik bude bio i u Prištini, i u Gnjilanu, i u Štrpcu i na svakom drugom delu teritorije KiM, onda može da se govori o tome da ćemo eventualno da šaljemo srpske vojnike, ali isključivo u mirovne misije.
Da se šalju srpski vojnici u okupacione misije, da mi za američke interese ginemo u Iraku i Avganistanu, kojem normalnom čoveku u Srbiji tako nešto može da padne na pamet? Nažalost, može i palo je jednom delu Vlade Srbije i nekim ministrima. Hteli bi da uzmu pare od Amerikanaca i Engleza, da pošalju srpsku decu tamo da ginu u Iraku i Avganistanu, a navodno, Srbija će od toga izvući neku korist.
E, da se o tome ne bi pričalo u javnosti, da građani Srbije ne bi znali šta im sprema jedan deo Vlade Srbije, onda hajde da ukinemo televizijske prenose, mnogo su skupi, slabo ih građana gledaju, važniji je fudbal, važniji je kriket, važnija je košarka, samo nije važno ono što se dešava pod svodovima Narodne skupštine Republike Srbije!
Koji je još razlog zašto vama iz vladajuće koalicije ne odgovaraju direktni televizijski prenosi? Evo, sprema se jedna velika obmana građana Srbije, a to je takozvana racionalizacija državne uprave u Republici Srbiji, smanjivanje broja zaposlenih.
Sada, ako pratite malo izjave naših ministara, na šta se svodi racionalizacija državne uprave – otpuštaćemo kafe kuvarice, otpuštaćemo portire, otpuštaćemo vozače, otpuštaćemo daktilografe. Oni su najveći problem u Srbiji, kada njih otpustimo državna uprava u Srbiji biće potpuno usklađena sa evropskim standardima?!
Pa, koja je to racionalizacija državne uprave? Gde to ima u nekom demokratskom svetu da se govori o otpuštanju zaposlenih, a niko ne govori o smanjivanju broja ministara i smanjivanju broja ministarstava? Kakva je to racionalizacija u kojoj će ministara i dalje biti onoliko koliko ih ima, a navodno ćete da otpuštate ljude koji u državnoj upravi rade za 10, 15 ili 20.000 dinara mesečno? Kakva je to racionalizacija, kakve su to uštede? Gde je tu moral?
Ako se nešto racionalizuje, onda valjda treba početi od glave. Hajde da smanjimo broj ministarstava. Šta će nam ovoliko ministarstava? Hajde da smanjimo broj ministara, hajde da smanjimo broj državnih sekretara. U pojedinim ministarstvima, recimo, kod Mlađana Dinkića, imate više od 20 državnih sekretara. Zaista me zanima šta ti ljudi rade, čime se bave, koji je opis njihovog posla, koji je njihov doprinos da se popravi stanje u Srbiji. Ne, vi kažete broj ministara mora da ostane isti zato što je tako propisano koalicionim sporazumom, mora da ostane isti broj ministarstava, ne daj bože neki majčin sin da ne bude ministar u Srbiji, a majka ga rodila da bude ministar.
Niko živi u Srbiji ne može da bude ministar, nego on. Pala bi kruna s glave tom čoveku da on nije ministar. On mora da bude ministar, e sad, to što će neka majka ili neki otac da ostane bez posla u državnoj upravi, a radi za neki bedni mesečni iznos, to nikoga nije briga.
Dakle, spremate zakon koji će direktno da bude uperen protiv malih, običnih ljudi, koji rade u državnoj administraciji. Ništa drugo se neće promeniti. Ministara će biti isto koliko ih ima, njihovih državnih sekretara isto koliko ih ima.
Sada vidimo da pojedina ministarstva u Vladi Srbije najavljuju čak nova zapošljavanja. Tu se, pre svega, misli na ministre iz G17 plus – ali ćemo zato da otpuštamo ljude koji su portiri, čistačice, vozači, kuriri itd. Onda, njih kad otpustimo, onda ćemo da rešimo sve probleme u Srbiji?!
Spremate veliku obmanu, spremate veliku prevaru građana Srbije. Da se o tome ne bi govorilo, hajde da počnemo sa praksom odloženih televizijskih prenosa. Ono što ste vi spremni da uradite građani Srbije mogu da čuju jedino ovde u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Ta racionalizacija koju ste vi smislili, gospodo iz Vlade Srbije, ne postoji nigde u svetu. Ako hoćete da smanjite broj državnih činovnika, onda krenite od vas samih.
Ne može niko da ubedi SRS da su u ovom trenutku u vreme velike krize, u vreme kada država očigledno otežano funkcioniše, da je Srbiji potrebno da ima 25 ministara.
Od vremena kneza Mihajla, gospođo ministar, dakle od 60-tih godina 19. veka, pa sve do 1918. godine srpske vlade imale su po sedam, odnosno osam ministara i ništa im to nije smetalo da Srbija bude jedna od najuspešnijih država u Evropi. Mi smo sa sedam ministara uspeli da oslobodimo KiM, da oslobodimo južnu Srbiju, odnosno Makedoniju i praktično, mi smo sa sedam ministara uspeli da stvorimo onu veliku zajedničku državu Jugoslaviju.
Vi sa 25 ministara niste u stanju da ostvarite ono što piše u Rezoluciji 1244 da vratite na Kosovo i Metohiju srpske vojnike i policajce, makar tih hiljadu vojnika iz Rezolucije 1244, a kažete – potrebno nam je 25 ministara. Za šta? Šta ti ljudi rade? Koji je njihov doprinos?
Doprinosa nema nikakvog. Troše ogromna budžetska sredstva i onda da se ''Vlasi ne dosete'', da bismo ispunili tobože zahteve MMF, da bismo dobili još neki kredit koji će da vraćaju naši unuci, a ne vi, onda ćemo da otpuštamo ljude koji ionako rade za neke bedne plate u državnoj administraciji.
Budući da su na dnevnom redu i ove odluke vezane za sudije, odnosno za Visoki savet sudstva, to isto spremate i u pravosuđu. Od početka sledeće godine veliki broj sudija u Srbiji to više neće biti. I to je glavna suština vaših reformi. Vi ćete izvršiti ono što...(Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Pardon, izvinite, prošlo je 20 minuta. Da li želite možda od vaše grupe da koristite vreme? (Ne.) Zahvaljujem.
Gospodin Ivan Andrić ima reč.
...
Liberalno demokratska partija

Ivan Andrić

Liberalno demokratska partija
Hvala, poštovana predsednice. Dame i gospodo narodni poslanici, moram na početku u ime Poslaničke grupe LDP da izrazim najoštriji protest povodom spajanja ili ovakve vrste spajanja tačaka dnevnog reda.
Probaću da dam drugačije argumente od onih koje je kolega prethodno dao. Nama ne smeta ušteda u vremenu. Mi to podržavamo i naravno, mislimo da Skupština treba da radi još efikasnije, ali ne spajanjem tačaka dnevnog reda pri čemu je predlog da se bira član RRA, o čemu ću govoriti, odluka o izboru Saveta Republičke agencije za poštanske usluge, dobro, ovo prestanak sudijskih dužnosti, ali izbor člana prvog sastava Visokog saveta sudstva i izbor člana prvog sastava Državnog veća tužilaca iz reda advokata – taj izbor na ovakav način potpuno ruši ugled tih institucija, potpuno uništava i ovako nepostojeći ugled institucija koje već postoje, a unapred osuđuje na propast i ove institucije koje tek formiramo prvi put.
Jedini zajednički imenitelj za spajanje tih predloga za izbor tih pet ljudi, jeste da su to neki ljudi koje Skupština treba da izabere na neka mesta i ništa drugo. Probao sam da nađem neku drugu stvar koja bi te ljude vezivala, ali nisam uspeo.
Ali ovo što su tačke spojene u jednoj, to je samo jedna stvar. Postoji druga mnogo gora stvar – nijednog od kandidata za bilo koju od ovih funkcija koju danas predlažete niko od narodnih poslanika nije video. Na kakav način će se Skupština o njima izjasniti? Moram da vam kažem da čak i naš poslovnik podrazumeva pravo resornih odbora da organizuju nešto što se zove takozvano javno saslušanje, na kojima bi predstavnicima ili kandidatima po predlozima bila data mogućnost, slično kao ambasadorima, da predstave svoj program i objasne šta hoće da urade i zašto to žele da urade.
Na takav način Skupština bi stekla pravo da te ljude izabere, pri čemu bi ti ljudi imali mnogo veći autoritet.
Nažalost, ovo pokazuje da je reč, manje ili više, o jednoj političkoj trgovini i tu se mogu složiti sa kolegama. Jedini cilj ove rasprave je da se ispuni minimum zakonske obaveze i da se neki ljudi izaberu na neka mesta.
Svi ovde znamo unapred da je to novi izvor skandala i afera u periodu koji dolazi, pošto o tim ljudima ne znamo apsolutno ništa. A očekuje se da izaberemo sada člana prvog sastava Visokog saveta sudstva bez prisustva ministra pravde ili člana prvog saveta Državnog veća tužilaca, takođe, bez prisustva ministra pravde. Ili, člana Republičke radiodifuzne agencije, o čemu ću sada govoriti, bez prisustva ministra informisanja, a samo mesec dana nakon neverovatne bruke i skandala koji je ovu skupštinu tresao, tresao je celu javnost i naterao je prvi put u istoriji Parlamenta 250 poslanika da uđu u salu, i ponovo ista greška.
Verujem, gospođo ministarka, da niste potpuno upoznati sa slučajem RRA, ali dozvolite mi da vas podsetim da ona u ovom trenutku nema dva člana. Tim članovima je mandat istekao 17. februara ove godine, danas je 13. oktobar.
Znači, osam meseci ne postoji ni najmanja naznaka da država želi da tom telu bar povrati deo autoriteta koje to telo ima, a čak i kada dođe u Skupštinu predlog, opet fali jedan. Da li je toliki problem da se izaberu oba nedostajuća člana RRA, pri čemu je to samo jedna površina medijske scena koja je katastrofična, sa čime su se složili svi u ovoj skupštini pre samo dva meseca.
I tada smo svi optuživali razna mafijaška udruženja, zločinačka udruženja koja stoje iza nekih novina, optuživali stranke koje imaju svoje novine i svi smo se bavili time, ali mislim da je danas vreme da popričamo o ulozi države u stvaranju tog haosa.
Dakle, osam meseci bez tela koje je dužno da uredi poslovanje i funkcionisanje elektronskih medija u Srbiji. Pa, šta je onda čudno što je Aleksandar Tijanić direktor ''Televizije Srbije'' i što ucenjuje predsednicu Skupštine slanjem računa od 500 hiljada evra? Ne znam da li je to tačno, pričam o informacijama iz novina, koje su nam jedino dostupne, pošto, osim plenarne sednice, nijedan drugi deo Skupštine ne radi.
Prema tome, trebalo je dati predlog da se član Saveta RRA izabere na način kao 2003. godine. Dakle, oni su svi bili pred Skupštinom. Svaki poslanik Skupštine je imao pravo da im postavi pitanje koje god hoće. Oni su imali pravo da daju svoj neki program na osnovu koga je Skupština odlučivala koga od njih će da izabere. To nije potrebno zbog nas, to je potrebno zbog javnosti. Javnost ima pravo da zna zašto je neka stranka ili poslanička grupa glasala za jednog kandidata, a neka druga za nekog drugog. Ovim je to potpuno izbegnuto, i mi sada očekujemo da to telo koje se na ovakav način bira u Skupštini, ispod tepiha, da ono ima autoritet da se bori sa medijskim haosom koji postoji u zemlji ili sa kompanijama koje toliko kreiraju javno mnjenje.
Verujte da je ovo uzaludan posao. Svejedno je šta će biti rezultat tog glasanja. Neću govoriti o ovim drugim, mislim da je mnogo skandaloznije što isti takav postupak saslušanja nije sproveden u druge dve institucije – Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca. Mislim da je to skandalozno i vreme će potvrditi ovo što govorim, u to nemojte imati nikakve sumnje.
Koja je dalje odgovornost države u stvaranju medijskog haosa? Pored toga što je bilo potrebno predložiti dva, umesto dva opet imamo jednog kandidata, za jednog znamo, reč je o Gordani Suši, za njega ćemo glasati zato što znamo ko je predlagač, to je Nezavisno udruženje novinara Srbije i na osnovu toga smo se opredelili, ali postoje mnoga pitanja na koja nemamo odgovor. Ista ta RRA mislim da je ovog meseca šesti put poslala istraživanje, između ostalog, i Vladi, po kome takozvani ''Republički javni servis'', odnosno RTS ne ispunjava nijednu od 11 funkcija javnog servisa. Blokadom izbora članova Saveta RRA ova vlast održava Tijanića na mestu direktora, uništavanjem autoriteta toj instituciji, sa jedne stranke, i njihovom fizičkom onemogućavanju da rade, sa druge strane.
Podsetiću vas da mandat još dva člana RRA prestaje 17. februara, to je za dva meseca. Jasna je sada tendencija da se do 17. februara sledeće godine ne izabere još jedan član i da se time onemogući rad RRA. To je jedini razlog, nisu u pitanju nikakve tehničke komplikacije što mi danas nismo izabrali dva člana RRA. Ali, bićemo ovde svi mi i u februaru, bićete i vi, pa ćemo o tome govoriti malo više, gospodin Zoran Ostojić će govoriti malo više o RTS-u.
Pre tri ili četiri meseca Zakon o javnom informisanju, koji je na skandalozan način usvojen, uz mnogo amandmana, prvo medijskih udruženja, zatim i dva amandmana LDP, doveo je u pitanje Vladu Srbije. Koliko se sećam, od 2000. godine, to je prvi put da je jedan zakon doveo do tolikog podizanja tenzija u društvu, do sukoba ili deljenja. Sada na isti način Vlada želi da se izabere član RRA. Šta mi drugo da zaključimo iz toga nego da je to u stvari bio nameran potez Vlade? Ne mogu ništa drugo da zaključim.
Ako neko napravi jednu grešku jednom, onda je to razumljivo, ali, ako napravi drugi put, onda, ili nije sposoban da razume o čemu se radi ili to radi namerno. Ne mislim da ste vi nesposobni, da je iko iz te vlade nesposoban, bar gledajući lični interes, znači, ovo radite namerno i nema druge reči?
Postoji čitav niz stvari koje se moraju uraditi da bi se sredila medijska scena, za čije sređivanje su svi, a naročito ministar iz vaše vlade, koji je sticajem okolnosti i iz vaše stranke, koji se založio i složio sa nama ovde u Skupštini Srbije.
Podsetiću vas, usvajanje efikasnog i sprovodivog zakona o sprečavanju medijske koncentracije, značajne izmene i poboljšanje Zakona o radiodifuziji – pa, mi osam meseci kasnimo sa izborom članova Saveta. O kakvim izmenama Zakona o radiodifuziji možemo da govorimo, kada će one doći na dnevni red – 2050. godine, kada i svi građani Srbije dobiju pasoše?!
Izmene Zakona o javnom informisanju i modernizacija pravila o funkcionisanju javnog radiodifuznog sistema i nešto što je mnogo važno, a to je digitalizacija, digitalizacija za koju smo sami sebi dali rok do kraja sledeće godine. Mi kasnimo osam meseci sa izborom člana Saveta RRA, a tu digitalizaciju sprovodi RRA, sa jedne strane, i vaše ministarstvo, sa druge strane.
Dakle, ta RRA, to vam kažem kao ministarki, neće postojati sledeće godine, 17. februara ona prestaje da postoji. Od devet članova ima šest, ako ne dođe jedan ona ne može da donese nikakvu odluku. Nikakvu! Kakva će tada biti pozicija? Pretpostavljam šta ćemo uraditi. Mi ćemo krajem sledeće godine odložiti na 2015. godinu, sa izmenama i dopunama Zakona – broj 2012 menja se u broj 2015, i nikom ništa, opet spojeno sa još nekih 30 tačaka, ko zna čega, ali problemi ostaju.
Najviše od svega što zamera LDP jeste to što danas nije prisutan ministra za kulturu i informisanje. Mi smo imali dogovor koji je postignut ovde u Skupštini, ne ni na kakvim tajnim sastancima, a to je da se napravi ''medijska strategija''. Ta strategija treba da bude napravljena uz prisustvo oba novinarska udruženja, predstavnika medija i predstavnika Ministarstva.
Da bi se zadovoljila javnost formirana je radna grupa za izradu ''medijske strategije''. To je bilo pre mesec i po dana. Mislim da ministar danas nije hteo da dođe ovde zato što je znao da bi morao da odgovori na pitanje šta se dešava sa tom medijskom strategijom posle mesec i po dana. Predlozi te ''strategije'' postoje, to je jako važan dokument iz koga treba da izađu sve promene svih ovih zakona o kojima sam govorio, i jedino na takav način se ta medijska scena želi srediti. U tome smo ponudili našu pomoć. Vaša je stvar da li ćete je prihvatiti ili ne.
Mi vam govorimo samo koji je pravi put. Izbor jednog po jednog člana Republičke radiodifuzne agencije, bez obzira na to, na realne potrebe našeg društva ili na realno stanje u toj radiodifuznoj agenciji – nije sređivanje medijske scene. Nije sređivanje medijske scene!
Dve evropske institucije: Savet Evrope i OEBS daju pomoć državi Srbiji u formulisanju ''medijske strategije'', i daju pomoć u izradi svih ovih zakona. Kakav je odgovor države na to? Prihvata se formiranje tih radnih grupa, a u tu radnu grupu se stavljaju ljudi koji pišu zakone, koji ne mogu da se sprovedu. Razumite nas, to je bila naša greška – lažni profesori sa političkih nauka, ljudi koji se lažno predstavljaju kao profesori sa Fakulteta političkih nauka sede u radnoj grupi.
To je bila naša greška 2001, ali ste i vi svedoci toga. Zašto su oni danas u radnoj grupi?
Ono što Liberalno demokratska partija traži od Vlade to je da ministar za kulturu i informisanje dođe i obrazloži sastav radne grupe koja stvara, prvo, medijsku strategiju, a zatim i sve ove izmene i dopune Zakona, pošto nemamo poverenja u te takozvane stručnjake, koji pišu zakone da bi dobili honorare, a zatim dobijaju honorare od druge strane da bi te iste zakone menjali! A, ako se slučajno ne uključe u proces izmene Zakona onda dižu dreku i ulaze u kampanju ne birajući stranu i ne birajući sredstva, sve, lažno predstavljajući se kao neverovatni eksperti u toj oblasti. To je jedan od osnovnih problema ovakve medijske scene.
Mi od vas tražimo, ako imate odgovor, odlično, da nam kažete, vrlo jasno, spisak zakona koji treba da se donesu? To je jedna stvar. Kada će biti doneta ''medijska strategija'', kada će ti zakoni biti doneti, dokle je Vlada stigla u pisanju tih zakona, kakav je plan?!“ Ali, kao prvo, odgovorite, šta je sa ''medijskom strategijom'', da li su novinarska udruženja pristala da učestvuju?
Mi smo razgovarali sa oba udruženja, nama su rekli da su spremni da pristanu. Šta se desilo nakon toga, da li su ona spremna da učestvuju u izradi ''medijske strategije'' ili će i ta ''medijska strategija'' biti četrdeset sedma tačka dnevnog reda, vezana za Boga pitaj šta, i da ćemo je usvojiti, a zatim mesec dana objašnjavati svima okolo kako smo u stvari imali dobru nameru?! Sada je trenutak da se o tome odluči.
Mi nudimo našu pomoć, to je politička stvar da li ćete prihvatiti ili ne, nije važno, ono što je po našem mišljenju vaša obaveza, jeste da ukoliko želite da budete evropska vlada prihvatite pomoć OEBSA i Saveta Evrope, da izmenite sastav radne grupe, da je zamenite mlađim ljudima, ambicioznijim, koji su spremni da rade ono što u Evropi postoji već stotinama godina, ili bar stotinu, i da, svaki put ili redovno, podnosite izveštaj bar pred Odborom za kulturu dokle se stiglo u formulisanju ovih dokumenata.
Danas ćemo govoriti i o Radio televiziji Srbije, jer svaki izbor člana Republičke radiodifuzne agencije za nas je dobra prilika da govorimo o Aleksandru Tijaniću, i sa te strane smo vam zahvalni što ste taj izbor podelili, što nisu dva člana, nego ćemo opet imati priliku da o njemu govorimo.
Sada mogu samo da najavim da je LDP, zajedno sa još nekim poslaničkim grupama, naručila analizu programa RTS. Tu analizu će predstaviti gospodin Ostojić.
I, molio bih vas da ostanete ovde da biste shvatili koliko je skandalozno stanje u kome živimo. Hvala.