DAN ZA ODGOVARANjE NA POSLANIČKA, PITANjA U VEZI S AKTUELNOM TEMOM, 29.10.2009.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DAN ZA ODGOVARANjE NA POSLANIČKA, PITANjA U VEZI S AKTUELNOM TEMOM

29.10.2009

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 19:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Potpredsednica gospođa Judita Popović ima reč.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, poštovani gospodine ministre, članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici (dok izređamo sve, prođe vreme), meni je drago što mogu danas da vam postavim određena konkretna pitanja, iako nemam baš neko dobro iskustvo u dosadašnjem radu u smislu postavljanja pitanja, traženja obaveštenja i slično od strane Skupštine, a koja su uperena prema članovima Vlade.
Sve mi ovo više liči na neki debatni klub. Ministri se ovde pojave sa premijerom, članovi parlamenta postavljaju određena pitanja i to se sve završi na tome da li će dobiti odgovore ili neće dobiti odgovore.
Međutim, mislim da bi zaista trebalo malo da promenimo ceo pristup ovoj problematici, jer ovo je Skupština, ovo je parlament, i parlament kao vrhovno zakonodavno telo ima pravo da zatraži određena obaveštenja od izvršne vlasti putem svojih poslanika. Parlament ima pravo određenog nadzora nad sprovođenjem zakona za koje je nadležan izvršni organ.
Javljam se sa određenim pitanjima povodom uredbi, izmene i dopune uredbi o zaštiti dela preduzeća čije sedište se nalazi na teritoriji bivših republika SFRJ. Već sam tražila određena obaveštenja o ovim uredbama, i to sam konkretno zatražila da se ministarstva izjasne o tome da li će i kada ukinuti te uredbe. Radi se o uredbama 61/08, 109/08, 14/09, a sada im se pridružuje i uredba 79/09.
Zašto je toliko ta uredba bitna? Zato što je 2004. godine stupio na snagu Zakon o sukcesiji, što se tiče imovine bivših republika SFRJ. To je jedan međunarodni ugovor, koji ima apsolutni primat u odnosu na sve zakone, a pogotovo u odnosu na podzakonske akte.
Taj zakon, inače, stavlja u prvi plan Aneks G, kojim se zaštićuju sva svojinska prava fizičkih i pravnih lica koja su stečena i koja su postojala u preduzećima, odnosno u firmama čije se sedište nalazi na prostorima svih bivših republika SFRJ.
Dakle, radi se o sukcesiji i, kada se govori o Aneksu G, govori se o reciprocitetu. Postavlja se konkretno pitanje – da li se u Vladi raspravljalo o stavljanju van snage ovih uredaba i da li se nešto preduzelo po pitanju poboljšanja tih uredaba?
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima premijer.

Mirko Cvetković

Daću vrlo kratak odgovor, pa ću onda zamoliti kolegu Milosavljevića da odgovori detaljnije.
Ono što sam ja hteo da kažem jeste da ste vi vrlo dobro zaključili da mi imamo Sporazum o sukcesiji i isto tako imamo taj tzv. Aneks G, koji definiše ta pitanja.
Zaista se postavlja pitanje da li uredbe mogu da budu supstituisane direktnom primenom tog sporazuma.
Ono što mi, nažalost, imamo kao problem jeste da pojedine sada nezavisne države, a nekada bivše republike SFRJ, iako to u nekom članu ipak piše, smatraju da se Aneks G ne može direktno primeniti bez tzv. bilateralnih sporazuma. Drugim rečima, primena Aneksa G nije moguća neposredno, već moraju da se na osnovu Aneksa G sklope bilateralni sporazumi između država i onda ti bilateralni sporazumi mogu da supstituišu odgovarajuće uredbe.
Mi smo imali sastanak te grupe za sukcesiju pre jedno mesec dana i tom prilikom je, između ostalog, hrvatska strana naročito istakla tu stvar. Mi imamo jedan broj naših preduzeća, ne znam da li pojedinaca, kojima, kada potražuju neku imovinu u Hrvatskoj i kada se obrate sudovima, sudovi zaustavljaju procese i kažu - ne može proces da se reši zbog toga što fali bilateralni sporazum, pa smo mi onda po osnovu reciprociteta imali neku sličnu situaciju.
Iz tog razloga Vlada je pokrenula inicijativu da se ti bilateralni sporazumi sklope i upravo se radi na nekom nacrtu tog bilateralnog sporazuma.
Mi ćemo u narednom periodu kontaktirati kolege iz Hrvatske sa željom da mi taj bilateralni sporazum potpišemo i onda ćemo imati jasnu i nedvosmislenu mogućnost primene tog čuvenog Aneksa G koji tretira imovinska prava.
Sad bih zamolio Slobu da kaže nešto, ako želi, detaljnije.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Slobodan Milosavljević ima reč.

Slobodan Milosavljević

Zahvaljujem, poštovana predsednice. Uvažena gospođo Popović, ovo jeste aktuelno pitanje i ono, praktično, datira s početka 90-ih godina. Ono što je država Srbija od samog početka, pa evo i do današnjeg dana, rekao bih, uspešno radila, to je da je imovinu preduzeća čije je sedište van Republike Srbije, a imaju imovinu na teritoriji Srbije, isključivo davala na korišćenje preduzećima (društvenim i privatnim) do okončanja finalne sukcesije.
Drugim rečima, imovina tih preduzeća na teritoriji Republike Srbije je gotovo u potpunosti, možda postoji i neki pojedinačan primer, sačuvana, i u mogućnosti je da se vlasnicima, po okončanju ukupne sukcesije, vrati na upravljanje ukoliko oni nisu u međuvremenu nekim komercijalnim ugovorima tu imovinu prodali ili je na neki drugi način otuđili ili stavili van njihovog vlasništva. To, nažalost, nije slučaj, pre svega u Hrvatskoj, ima nekih primera i u Sloveniji, i u tome se i dan-danas ogleda taj problem.
Mi smo u prethodnih nekoliko meseci produžavali na po tri meseca uredbe o kojima govorite, pre svega sa ciljem da se državnim organima koji se bave pitanjima sukcesije da dodatno vreme da taj problem pokušaju ukupno da reše sa svim bivšim republikama.
Ono što je karakteristika zadnje uredbe, koja je, ako se ne varam, pre jedno mesec dana produžena na još tri meseca, jeste da je ostavljen rok do kraja godine da se prijave vlasnici imovine na teritoriji Srbije, a čije je sedište npr. u Sloveniji, Hrvatskoj ili u drugim bivšim ju-republikama Ministarstvu finansija, Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja i Ministarstvu trgovine kako bi se i ta imovina, koja je još uvek sporna, ako je ima, uključila u finalne pregovore i taj problem ukupno rešio. Optimista sam. Verujem da će, recimo, u prvih nekoliko meseci iduće godine ovaj problem biti rešen. Još jednom, sa stanovišta države Srbije, učinjeno je sve da se ta imovina zaštiti i da se, kada se sve završi, stavi na raspolaganje vlasnicima.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Gospođa Popović, izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Delimično jesam zadovoljna odgovorom, međutim, on ne daje suštinski način na koji će se rešiti problem najmanje 30 domaćih pravnih lica koji su kupili, konkretno od "Borova", čije sedište se, znamo, nalazi na teritoriji Hrvatske, nekretnine, poslovne prostore, i oni te svoje pravne poslove ne mogu do kraja da realizuju, ne mogu te nekretnine da preuzmu na korišćenje. Dakle, oni su ograničeni što se njihovih svojinskih prava tiče, jer ne mogu da raspolažu svojim nekretninama.
To su ugovori zaključeni pre nego što je doneta ova uredba, koja je doneta od tehničke vlade, koja čak i nije bila nadležna i ovlašćena da donosi uredbe, jer je 2008. godine bila vlada u ostavci. Ta uredba je bukvalno, sa svojim članom 2a, u potpunosti menjala suštinu uredbe kojom je htelo da se zaštiti imovina tih preduzeća, čije sedište se nalazi na teritorijama bivših republika SFRJ.
Svaka uredba koja je sledila posle te uredbe iz juna 2008. godine samo je nastavljala tu praksu ograničavanja prava korišćenja i svojinska prava konkretno tih domaćih pravnih lica koja su svojinu i imovinu stekla pre donošenja te, po mom mišljenju, nezakonite uredbe.
Dakle, šta se tu dešava? Imamo pravna lica koja se vode u javnim knjigama kao vlasnici tih nekretnina, međutim ne mogu da raspolažu tim nekretninama i čekaju da se navodno završi neki postupak reciprociteta. Reciprocitet se u Aneksu G spominje samo u smislu prava na pristup sudovima. Dakle, samo se u tome iscrpljuje taj reciprocitet, a ne zadire se u neka svojinska prava koja se veoma jasno i transparentno regulišu tim Aneksom G i ta prava su nedvosmisleno zaštićena.
Zato je to problem, što se kod nas u kontinuitetu odlaže od strane Vlade, od strane izvršne vlasti, da se sprovede nešto što je utvrđeno međunarodnim ugovorom, odnosno zakonom koji ima primat u odnosu na domaće zakonodavstvo, a podvlačim, i u odnosu na ove podzakonske akte.
Sve ovo može da dovede do velike štete. Podvlačim, uredba se čak i retroaktivno primenjuje na te pravne poslove, što je u potpunosti nezakonito i protivustavno.
Šta ova pravna lica mogu da očekuju za ubuduće, kada se svaka tri meseca produžavaju neki rokovi, a oni trpe štetu što ne mogu da koriste svoje nekretnine? Oni mogu da raskinu ugovore, to se i očekuje ukoliko Vlada ne rešava gorući problem. I šta onda? Mogu da tuže ovu državu za naknadu štete.
Kao što mi danas pričamo o tome da je velika kriza, recesija, da treba štednja, otpuštanje republičke administracije itd., a pri tom se od strane gubitaša kupuje ''Informatika'' za tri miliona evra, a Vlada to ne stavi na svoj sajt, ne objavi transparentno, ne kaže zašto je jedan gubitaš dao tri miliona evra za ''Informatiku''. Dakle, ćuti se, kao i za taj "Jugorosgas".
Dakle, u kontinuitetu se rade neke stvari od strane Vlade koje bukvalno čine samo štetu. I ko će to opet na kraju da plati? Platiće onaj ko puni budžet, građani ove države. Jer, nema ko drugi, samo onaj koji je sposoban i može da stvori neku novu vrednost koja će i kroz taj budžet da se produkuje.
Prema tome, opet postavljam pitanje – da li Vlada razmišlja o tome, kada donosi uredbe, da uredba ne može da bude, kao što je ova, u suprotnosti sa Zakonom o svojinskopravnim odnosima, u suprotnosti sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima, u suprotnosti sa međunarodnim ugovorom koji je ratifikovan od strane ove skupštine, u suprotnosti sa Ustavom. (Predsednik: Vreme.) U međuvremenu je pokrenuta i ocena ustavnosti i Ustavni sud je ušao u proceduru ocene ustavnosti ovih uredaba.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima premijer Cvetković.

Mirko Cvetković

Rekao bih nešto vezano za pitanje ustavnosti ili neustavnosti. Ako je pokrenuta procedura, to je jako dobro. I ja bih želeo bih da znam da li su te uredbe ustavne ili nisu. Sa zadovoljstvom ćemo ih ukinuti ako se ispostavi da nisu.
Već sam rekao da pitanje neposredne primene Aneksa G nije stvar u koju Republika Srbija ne bi išla, već naš partner Republika Hrvatska ne dosuđuje po Aneksu G i traži bilateralni sporazum. Mi ćemo napraviti bilateralni sporazum, daćemo predlog, pošto su oni to isto primenili prema Sloveniji. Sa Slovenijom su napravili bilateralni sporazum i primenjuju ga. Sada ćemo mi ići proaktivno, da se i sa nama napravi sporazum, i verujem da ćemo onda razrešiti ove probleme.
S druge strane, pošto se ponovo pokreće pitanje te neke ''Informatike'' (jutros ste me to pitali, nisam znao da vam dam odgovor), iskoristio sam priliku da uzmem obrazloženje zašto je ''Informatika'' bila značajna.
Ako mi dozvolite, ja ću vam ga i uručiti, pošto je to obrazloženje dato i na Vladi, kada je Vlada donosila odluku da da saglasnost "Srbijagasu" za jednu takvu aktivnost koju je on smatrao lukrativnim poslom.