DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 09.04.2010.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Zahvaljujem, pet minuta je prošlo.
Narodni poslanik Slađan Mijaljević ima reč. Izvolite.

Slađan Mijaljević

Srpska radikalna stranka
Izdvojio sam mišljenje na Odboru za evropske integracije o setu ovih zakona, tako da generalno situacija u poljoprivredi, a i ove oblasti koje treba ovi zakoni da pokriju govore nešto drugačije od onoga što zaista jeste predviđeno ovim zakonima, odnosno zakoni jesu preko potrebni, ali je situacija u državi više nego loša, čak katastrofalna, tako da mislimo da je trebalo neki drugi sled koraka da se preduzme da bi se određene situacije prevazišle.
Zakon o šumama je u osnovu dobro zamišljen, ali u nekim delovima nedorečen i mi smo u tim članovima intervenisali amandmanima, dok je u nekim članovima preoštar, a u nekim zaista čak i više nego nefleksibilan.
Naravno, vidimo tendenciju ove vlasti i ove Vlade da na sve što može da donese novac stavi svoju ruku, čak i na onaj deo koji bi trebalo ljudima koji žive na obodima šuma da pomogne da prevazilaze ove krize u koje ih je ova država i ova vlada uvela, međutim, neće moći tako lako da koriste svoja dobra izgleda.
U zakonu i u obrazloženju se kaže da je država vlasnik 53% šuma Srbije, dok opet neki drugi podaci govore malo drugačije. U zakonu nismo našli da li ste predvideli kako ćete kroz restituciju da vratite nasilno oduzetu šumu, koliko je to šume u vlasništvu privatnih lica, koliko u vlasništvu manastira, da li će pravna lica i manastiri moći po ovom novom zakonu adekvatno da gazduju tim šumama kada im jednog dana država napokon vrati. Kako ćete im nadoknaditi proteklih 60 godina gazdovanja države njihovim vlasništvom? Zaista je tu bezbroj pitanja na koje nismo našli prave odgovore.
Naše viđenje da je za premnogo pitanja ovlašćen isključivo ministar, ne mislim ništa lično, mislim na funkciju, mislimo da je zaista ministar preovlašćen i, koliko mi se čini, po ovom zakonu o šumama ćemo se ponovo naći sledećeg proleća ovde za skupštinskim klupama i raditi na ovom zakonu.
Mislimo da je kratko ili promašeno vreme koje se odnosi na izradu izvođačkih planova sada kada je počela sezona rada na terenu, a malo manje sedenje u kancelarijama. Svi oni koji budu pravili planove neće biti na terenu, biće po kancelarijama.
Pominje se i neko novo formiranje nekih privatnih društava za gazdovanje šumama, zatim licence za šumarske inženjere za obavljanje stručnih poslova u gazdovanju šuma. Ljudi će polagati te licence i posle 20-30 godina rada na tom poslu, a opet to pobliže određuje ministar.
Malopre smo čuli od kolege Markovića da manastiru Ravanica nije vraćeno 1.200 hektara šume, a izgovor je samo onih 60 hektara koji se nalaze u vlasništvu Vojske Srbije. Zašto nije vraćeno makar onih hiljadu i sto i nešto hektara.
Nije manastir Ravanica jedini manastir kojem je zaista načinjena ogromna nepravda oduzimanjem te njihove imovine.
U članu 9. vidimo pobrojan veliki broj nekih delatnosti ili zabrana na obavljanju određenih delatnosti u šumama. Naravno, kroz druge članove je data mogućnost da se za sve to vade određene dozvole i sada je prosto neverovatno da neki čovek koji je generacijama ili neka porodica generacijama žive na obodu šume i čije je recimo gazdinstvo ili imanje većim delom u obliku šume, moraće za svaku od tih delatnosti da dođe, da ide do grada, da stoji na šalterima i da dobija dozvole da bi mogao da preživi u ovim teškim vremenima.
A verujte mi da ima takvih kojima je teško da skupe u kešu dovoljno novca da plate autobusku kartu da dođu do nekog grada koji je udaljen 20, 30, 40, 50 kilometara od njihove kuće, gde se nalazi opština ili uprava koja im izdaje te dozvole.
Dakle, i po zakonu o šumama, a i uopšte u poljoprivredi naše viđenje je da je zaista situacija alarmantna. Vidimo da je ministar veseo, zadovoljan. I treba čovek da ima tu pozitivnu sugestiju, naravno…
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, vreme je isteklo. Gospođa Radica Jocić ima reč.

Radica Jocić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, na Odboru za evropske integracije izdvojila sam mišljenje po setu ovih zakona, pa bih samo u kratkim crtama o nekom od njih, jer je stvarno nemoguće o 11 zakona govoriti u pet minuta.
Prvo, po Predlogu zakona o šumama, u ovom zakonu vrlo malo reči ima o pošumljavanju, a složićete se sa mnom da je pošumljavanje budućnost i šuma i države. Ako planiramo da uopšte imamo neke koristi od šuma, znači prvo o tome moramo najviše da vodimo računa.
Takođe je malo reči, tj. samo dva člana, član 46. i član 47, posvećeno je vezano za zaštitu šuma od požara, a svedoci smo skoro svake sezone velikog broj požara u našim šumama, većih ili manjih, pa smo bili došli u situaciju da nemamo čime da gasimo požare. U takvim situacijama, sve mora da bude predviđeno do tančina da bi se na vreme reagovalo.
Daleko veći broj članova je posvećen gazdovanju šumama. Znači, više mesta u zakonu je tome posvećeno. Nije propušteno opet - da se formira jedan savet za šume, da mu se dadu veoma široka ovlašćenja.
Skrenula bih pažnju da je u ovom i u ostalim zakonima sve vreme, kada se govori o ciframa, naravno i novcu, koristi se izraz, na 72. strani, gde se govori o ciframa recimo o 375.346 "eura"; kod nas se kaže "Evropa", a ne "Europa". Mi smo na tome više puta insistirali i nije nikakav problem da se to uvrsti u zakon.
Zatim, o zakonu o organskoj proizvodnji bih rekla samo da je vrlo loše to što je u zadnjih 10-ak godina poljoprivreda dovedena u takvo stanje, da je svaka proizvodnja, bilo ona organska ili neka druga, dovedena u pitanje. Donošenjem onda ovog zakona o organskoj proizvodnji, kao velikoj šansi izvoznoj i drugoj Republike Srbije, treba da učinimo što više možemo da pomognemo datu situaciju.
Ipak, onda treba da prođe dosta vremena da se na selo vrate oni ljudi koji su sela napustili, da mogu ponovo da se bave proizvodnjom u selima, makar ona bila i organska. Svesni smo da je organska proizvodnja budućnost, ali je pitanje koliko će država u ovakvom stanju u kakvom je trenutno uspeti da primeni ovaj zakon i omogući oživljavanje ove proizvodnje.
Pitanje je takođe u kakvom su stanju domaćinstva u selima, koja su uglavnom staračka, odnosno u kakvom je stanju mehanizacija, kao i poljoprivredno zemljište, pošto posle više godina nije obrađivano, tj. u kakvom su stanju putevi i prilazi do poljoprivrednih parcela. Jer verujete mi da je do mnogih njiva, barem u mom kraju, skoro nemoguće doći.
Što se tiče zakona o vodama takođe je vrlo malo, kao što u prethodnom zakonu nije dovoljno posvećena pažnja pošumljavanju, tako je ovde nije navodnjavanju, sistemima za navodnjavanje. Smatram da bez ove bitne stavke nema budućnosti poljoprivrede.
Što se tiče zakona o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, SRS je kao i u prethodnim zakonima intervenisala amandmanima za popravljanje ovog predloga. Apelujem, pošto će ovi zakoni biti usvojeni sa više ili manje izmena, da se striktno primenjuju u oblasti naročito genetski izmenjenih vrsta, jer se sa genetikom ne treba igrati da ne bi budućnost biljnog sveta u našim krajevima bila dovedena u pitanje.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li predsednici, odnosno ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa žele reč? Gospodin Arpad Fremond. Najpre gospodin Stamenković da li želi reč? Da, želi. Izvolite.

Siniša Stamenković

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo predsedavajuća, poštovani gospodine ministre, poštovana gospodo saradnici, pred nama se nalazi set izuzetno važnih zakona kojima se još jednom preispituje i uređuje vrlo značajna oblast naših delatnosti, kao što su šumarstvo, vodoprivreda, uređenje organske proizvodnje i obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u oblasti poljoprivrede.
Zakon o šumama, sa našeg stanovišta, u odnosu na rešenja koja su nacrtom zakona predviđena, značajno su unapređenje postojećih rešenja. U jednom zaista širokom spektru javne rasprave o ovom predlogu zakona o šumama izjasnili su se najpre svi stručni subjekti iz ove oblasti, a potom i naša šira javnost.
Ovoga puta je stručna javnost imala prednost da u značajnom vremenskom periodu sagleda sva nova projektovana rešenja i da pravovremeno postavi najvažnije primedbe, sa detaljnim obrazloženjima koja značajno unapređuju ovu izuzetno važnu oblast.
Pored toga, sigurno ima još puno mesta da se u ovoj raspravi u načelu, a potom i u raspravi u pojedinostima po podnetim amandmanima, postignu još kvalitetnija i nadasve racionalna rešenja.
U delu Predloga zakona o šumama koji se odnosi na finansiranje ove delatnosti, naša poslanička grupa smatra da je potrebno i neophodno razdvojiti i definisati – da se kroz Fond za šume ustanovljavaju, odnosno obezbeđuju sredstva za očuvanje, zaštitu i unapređivanje stanja postojećih i podizanje novih šuma.
Posebno insistiramo na tome da se nadležno ministarstvo, kao i javna preduzeća i budući upravnici šumskih gazdinstava i celina, posebno obavežu na izradu stručnih, racionalnih i vrlo odgovornih planova i programa gazdovanja šumama na teritoriji Republike Srbije, bez obzira na to kojim delom šuma upravljaju.
Ustanovljenje pokrajinskih fondova za šume sa istom namenom, kao i fonda za celu teritoriju Srbije samokonstituiše i posebno definiše finansijske obaveze javnih preduzeća u odnosu na reprodukciju šuma i naknadu za korišćenje šuma, a ne i na njihovo bilo kakvo razdvajanje.
Ova rasprava u načelu, a kasnije u pojedinostima, upravo bi morala potpuno da definiše ili ukine pojedine odredbe zakona u nacrtu koje nedovoljno i nedovoljno precizno definišu trošenja i izdvajanja sredstava, koja će se slivati iz fondova iz šuma ili za šume. Na primer, članom 77. stav 3 – sredstava reprodukcije šuma se vezuju za pojam održavanja šuma, iako je ovaj pojam definisan članom 8. kroz značenje izraza, ali ne za jasno raspoređivanje sredstava koja se utroše za reprodukciju šuma.
Pored ostalog, novim zakonom moramo potpuno pojasniti – da se svi troškovi koji se ostvare na održavanju šuma podrazumevaju kao zajednički troškovi u koja javna preduzeća moraju uključiti zarade, direktne, zavisne i troškove investicionog održavanja.
Sigurno je da ovaj stav uređuje i pitanje novog kontnog plana koji važi za javna preduzeća, po kome su se do sada troškovi i prihodi mogli izdvajati u odnosu na korišćenje, gajenje, zaštitu šuma i drugo, ali nikako nisu mogli i po osnovu održavanja šuma.
Podržavamo opredeljenje iz zakona da se kod novopodignutih zasada prošire aktivnosti na strategiju razvoja šumarstva kroz lišćarske vrste i promenu zasada četinara u druge strukture šuma. Neophodno je da se, radi realizacija ove strategije, paralelno sa pošumljavanjem, odnosno izgradnjom novih šumarskih sastojina, učini veći napor da se iz budžeta predviđenog za putnu mrežu iz tih sredstava savlada prepreka – finansiranje izuzetno važnih šumskih puteva.
U kontekstu donošenja novog zakona podržavamo rešenje da se program razvoja u šumarstvu donosi za period od 20 godina, jer se u tom programu radi o strateškom dokumentu od najvišeg značaja, a sa čijom se sadržinom moraju usaglasiti i mnogobrojna strukturna niža dokumenta. Mišljenja smo da zakon mora da sadrži izričitu odredbu – o subjektu koji izrađuje plan razvoja i to mora biti korisnik pri čemu se moraju eliminisati svi bitni nedostaci zbog različitog tumačenja strategije šumarstva.
Smatramo da se zakonom moraju obezbediti uslovi da poslove čuvanja šuma moraju da obavljaju stručni ljudi. Poteškoće u eventualnom gubitku posla sada zaposlenih treba rešavati prekvalifikacijom. Radnopravni status čuvara šuma zaposlenih kod sopstvenika i kružne linije opštenja državnog inspekcijskog organa i organa korisnika su po nama dosta dobro definisane odredbama člana 46. stav 6, dok se članom 44. stav 3. stvaraju nelogičnosti u dužnostima korisnika prilikom postupanja u skladu sa preporukama ITD službe.
Na nacrt zakona o šumama podneli smo jedan broj amandmana čijim usvajanjem bi značajno poboljšali jedan broj definicija vezano za svojstvo, organizaciju i principe rada korisnika šumskih sastojina. Smatramo da će tako poboljšana predložena zakonska rešenja za našu poslaničku grupu biti prihvatljiva.
Dugo smo očekivali da se u pravnom sistemu Republike Srbije pored već postojećeg velikog broja propisa uredi oblast voda u jednom zakonskom aktu. Veliki broj propisa koji su do sada bliže definisali oblast voda nije bliže obezbeđivao osnov za jedinstveno upravljanje vodama na prostoru Republike Srbije, a u skladu sa principima održivog razvoja, uz svo poštovanje opšteprihvaćenih načela i direktiva EU.
Značaj voda kao nezamenjivog prirodnog resursa, a posebno u našoj zemlji, zaslužuje da bude definisan proglašenjem za strateški resurs Republike Srbije. Ukoliko Srbija brzo i efikasno uredi pitanje voda i spreči da ono postane ograničavajući faktor društveno-ekonomskog razvoja i izgradi sistem kojim bi se zadovoljile sve potrebe sadašnjih i budućih generacija, uvereni smo da će postići održivo korišćenje voda zasnovano na dugoročnoj zaštiti raspoloživih resursa po količini i kvalitetu.
Podsećamo na direktivu 2000/60 EC i druge koje nas nisu mimoišle, a kroz njih se uspostavljaju okviri za društvenu akciju na polju politike svih voda, od pijaće do tehničke, kao i za potrebe svih uslova u našoj zemlji.
Dalja integracija zaštite i održivog upravljanja vodama, uz sva druga područja koja su takođe oslonjena na vodu, kao što su energetika, saobraćaj, poljoprivreda, ribarstvo, turizam itd, moguća su ako se ovim zakonom uspostavi potpuno pravilan odnos prema vodi, potpuno pravilan i tehnološki opravdan sistem zaštite korišćenja voda i potpuno održiv princip upravljanja voda poštovanjem ekonomskih aspekata za stvaranje uslova za nesmetano obavljanje svih vodnih delatnosti.
Osnovni principi koje ovaj zakon mora ispoštovati jesu da je voda javno dobro nad kojim se pod zakonskim uslovima može steći pravo korišćenja. Voda je obnovljivo dobro i prilikom korišćenja vode treba obezbediti sve prednosti u odnosu na resurse koji se ne obnavljaju. Naša država mora učiniti, pa i kroz ovaj zakon, sve što je neophodno da se preduzmu i sprovedu mere zaštite kvaliteta i kvantiteta pijaćih i drugih voda.
Naša država će i ovim zakonom, a i drugim propisima koji će ubrzo biti doneti morati da sprovede niz mera da se sve vode, kako one pijaće, tako i one tehnološke i tehničke, ravnomerno rasporede u vremenu i prostoru, kao i da se vode ravnomerno koriste u ublažavanju nepovoljnih posledica usled neracionalnog korišćenja voda.
Zalažemo se da planiranje u oblasti voda i upravljanja voda u našoj zemlji bude integralno, a u okviru svih planskih dokumenata, poštujući da je prioritet snabdevanja vodom stanovništva i održavanje kontrolisanih i uzgojnih sistema najvažnije.
Predlog zakona o vodama je ispoštovao principe očuvanja životne sredine jer poštuje i principe održivog razvoja, načelo celovitosti, načelo vodnog sistema, principe obezbeđivanja od štetnog delovanja voda, principe načela korisnik plaća i princip zagađivač plaća, princip ugrađivanja i uvažavanja najboljih dostupnih tehnika pri upravljanju vodama, kao i načela učešća javnosti.
Naša poslanička grupa podnela je značajan broj amandmana na ovaj zakonski predlog. Pre svega, da se postigne pravna, ekonomska i tehnička redaktura određenih rešenja koja bi u smislu određenih vodnih akata obezbedila jedinstvenost vodnog režima i obezbedila integralno upravljanja vodama u skladu sa strategijom i planom upravljanja vodama na državnom nivou.
Mislimo da su naši amandmani značajno pojasnili određenu nesaglasnost u primeni najboljih tehničkih rešenja, kao i kod finansiranja upravljanja vodama u našoj zemlji.
Dugo je zakonodavnom okviru akata u oblasti poljoprivrede nedostajala konačna definicija proizvodnje i prometa sorti poljoprivrednog bilja, čije su proizvodne i upotrebne vrednosti ispitane, dokazane i spremne da se unesu u biljni svet naše zemlje.
Ovim zakonom o priznavanju sorti poljoprivrednog bilja mogu se uneti i naći samo sorte poljoprivrednog bilja za koje je dokazana čistota sorte i koja je pokazala dobru proizvodnu i upotrebnu vrednost, da je uniformna i stabilna da sačuva sve svoje sortne karakteristike i da će dati dobru proizvodnu vrednost.
Zakon o priznavanju sorti, a potom i Zakon o sadnom materijalu nisu bili u potpunosti usaglašeni, kako međusobno, tako i sa direktivama EU, bez čije primene više ne bismo mogli da izvezemo ni voćnu sadnicu, ni sadni kalem loze, niti seme livadskih biljaka ili seme žitarica i kukuruza, po kojima smo u svetu bili prepoznatljivi i predstavljali čvrst izvozni brend.
Nacrtom novog zakona predlaže se poštovanje i VCU i DSU testa, kao i priznanje odomaćenih sorti sa jasnim utvrđivanjem titulara svojine i posebno depozitara odgovornosti za odomaćene sorte sa referentnim kolekcijama za sortni standard, za standardni uzorak itd. Proizvodne i upotrebne osobine sorti, kao i osobine koje su od uticaja na povećanje obima proizvodnje i poboljšanje kvaliteta su dobro definisane ovim zakonom. Postupci za priznavanje sorti su takođe definisani dosta dobro, kao i tok realizacije zahteva za priznavanje novih sorata.
Utvrđivanje različitosti, uniformnosti i stabilnosti, kao i upotrebne i proizvodne vrednosti sorte su stručno i pravilno obuhvaćene. Smatramo da je uvoz sorti i materijala koji se uvoze radi oplemenjivanja i radi naučnoistraživačkog rada u našoj zemlji regulisan pozitivnim propisom, pri čemu se mora poštovati uslov za koju površinu može najviše da se uveze semena, odnosno sadnog materijala od te sorte.
Mislimo da je ovim nacrtom zakona pravilno regulisano da se u registru sorti poljoprivrednog bilja vodi i registar sorti voćaka, vinove loze, hmelja i sadnih podloga, što u praksi omogućava brže regulisanje pitanja dalje prodaje materijala.
Donošenjem ovog zakona praktično se dobija jedinstveno i najbolje rešenje koje sada u potpunosti definiše i reguliše oblast priznavanja sorti poljoprivrednog bilja. Poslanička grupa PUPS podržaće ovaj zakon, uz pojedinačnu korekturu određenih amandmana.
Republika Srbija do sada nije imala zakon kojim bi se regulisala oblast proizvodnje piva, zatim kontrola kvaliteta piva i sirovina za pivo, kvalitet i uslovi pakovanja, deklarisanja i stavljanja u promet. Srbija danas ima deset velikih proizvođača piva, koji iz godine u godinu povećavaju svoju proizvodnju, koja je od pet stotina miliona litara dostigla 705 miliona litara u 2009. godini. Pored sopstvene proizvodnje, Srbija uvozi oko 17 miliona litara piva godišnje.
Podržavamo nastojanje ministarstva da se ova oblast potpuno uredi i da se proizvodnja piva, kvalitet, pakovanje, deklarisanje i stavljanje u promet uredi na krajnje odgovoran, sveobuhvatan i nadasve savremen način.
Posebno se zalažemo da se ovim zakonom definiše i uredi svaka potreba velikog broja tzv. mini pivara, odnosno preduzetnika koji kroz ovu delatnost mogu uposliti značajan broj, pre svega stručnih, a i nekvalifikovanih radnika.
Uvođenje registra svih proizvođača piva konačno će na jedinstven način regulisati uslove za obavljanje ove delatnosti, odnosno proizvodnju i promet piva i drugih napitaka.
Zakon mora da uredi jednu veoma specifičnu i prilično komplikovanu tehnologiju koja zahteva posebne uslove koje proizvođač i tehnolog moraju da ispune, kako u pogledu uređaja i opreme, tako i u pogledu svih inputa ove proizvodnje, od sirovina do ambalaže.
Imajući u vidu da je pivo proizvod sa ograničenim rokom upotrebe, a koji nameće kontrolisani i definisani uslov čuvanja i prometa, zalažemo se za strogo određivanje uslova čuvanja i prometa i u tom smislu podržavamo zakon.
Dalje nastojanje naše zemlje da uskladi svoje postojeće zakone sa adekvatnim zakonima EU nameće urgentnu i izvršnu potrebu da se donese zakon o izmenama i dopunama Zakona o veterinarstvu.
Veliki set uredbi i direktiva kojima se uređuje oblast higijene hrane, kao i veliki broj uredbi za kontrolu hrane životinjskog porekla i hrane za životinje, te strogo sprovođenje mera kontrole u ovoj oblasti obavezuju nas da zbog učešća u međunarodnom prometu životinja i prometu proizvoda životinjskog porekla, kao i hrane životinjskog porekla, definišemo sve uslove u pogledu opšteg zdravstvenog statusa i svih istovetnih mera koje se kod nas i u svetu moraju sprovoditi radi sprečavanja pojava i širenja zaraznih bolesti životinja.
Ogromna je i izuzetno teška i velika odgovornost ministarstva i svih veterinarskih službi i veterinara da kvalitetno i nadasve odgovorno, u najkraćem mogućem vremenu, implementiraju i usklade sve propise sa sistemom naše prakse, kako bismo brzo i nesmetano mogli da učestvujemo u međunarodnom prometu i izvozu životinja i proizvoda na tržištima zemalja EU i celog sveta.
Naša poslanička grupa će podržati usvajanje ovog zakona, uz molbu da se prihvate svi amandmani koji bitno doprinose bližoj i kvalitetnijoj definiciji zakonskih odredbi, a u interesu svih nas.
U našoj praksi vodi se najšira polemika stručne i društvene javnosti o zakonu o organskoj proizvodnji. Gotovo da nema subjekata stručne i društvene javnosti koji nije uzeo učešće u ovoj raspravi, koji se nije jasno odredio u svim pitanjima organske proizvodnje.
Nesporne su činjenice da u Republici Srbiji ima mnogo neovlašćenih organizacija za izdavanje sertifikata i resertifikata u poslovima određivanja uslova i načina za obavljanje organske proizvodnje.
Dobro je da se konačno, donošenjem ovog zakona, dobije pravni okvir za praćenje organske proizvodnje, za identifikaciju stvarnih mogućnosti i za registraciju obima organske proizvodnje, kroz koju bi se uspostavilo praćenje opravdanosti mera za podsticaj kroz uviđaj u kvantitativne pokazatelje takve proizvodnje.
Srbija konačno mora imati nacionalnu laboratoriju i centar za obezbeđivanje poslova sertifikacije, radi potpunog uvida u kvalitet i kvantitet pokazatelja organske proizvodnje.
Podržavamo cilj zaštite porekla domaćih proizvoda, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu, kao i stvaranje novog lica Srbije kao zemlje u kojoj je organska proizvodnja vrlo ozbiljan element razvoja poljoprivrede i sela.
Svesni smo potrebe da zažive sve delatnosti i ovlašćenja akreditacionog tela Srbije, a u skladu sa našim, evropskim i međunarodnim standardima. Odlaganje početka rada ove agencije za 1. januar 2011. godine, a odmah po dobijanju međunarodne akreditacije, sigurno neće dati pozitivan uticaj na regulisanje ove materije. Rokovi nisu u našoj nadležnosti, te smatramo da će po njihovom isteku biti znatno boljih rezultata u daljoj praksi.
Svesni smo činjenice da u ovom momentu Srbija ima samo 224 proizvođača na kojima se primenjuju metode organske proizvodnje, da je ukupna površina na kojoj se primenjuje ta metoda 595 hektara, da su od toga 330 hektara pod organskom proizvodnjom, a na 89 hektara su gajene kulture, dok su 240 hektara livade i šume.
U periodu konverzije nalazi se momentalno 265 hektara, a na 1.200 hektara se primenjuju posebne metode organske proizvodnje. Danas se u Srbiji sa milion hektara sakupljaju biljne vrste iz prirodnih staništa koje će se reinprodukcijom vratiti na površine na kojima će se primenjivati metoda organske proizvodnje.
Poslanička PUPS smatra da će ovaj zakon omogućiti brži razvoj organske proizvode, povećanje površina pod organskom proizvodnjom, kao i da će dati doprinos smanjenju zagađenja iz poljoprivrede, očuvanju voda, vazduha i zemljišta, te očuvanju prirodnog agrobiodiverziteta.
Razvoj organske proizvodnje je šansa za značajno angažovanje obrazovane radne snage, kao i značajno poboljšanje izvozne pozicije povećanjem površina pod organskom proizvodnjom, kao i za značajno povećanje proizvodnje po jedinici proizvodne površine.
Amandmani podneti na nacrt ovog zakona su značajan korektivni faktor u iznalaženju najboljih rešenja u tehničko-tehnološkom smislu. Jedan broj amandmana treba podržati.
U nastojanju da se dođe do optimalnih rešenja za organizaciju i delatnost savetodavnih stručnih poslova u oblasti poljoprivrede, ostvarena je značajna javna konsultacija sa mnogim zainteresovanim subjektima koji su učestvovali u izradi nacrta zakona.
Preko javnih tribina po regionalnim centrima za ruralni razvoj, kao i u regionalnim privrednim komorama Srbije, uz prisustvo raznih asocijacija i druženja proizvođača, te savetodavaca i predstavnika školskih i naučnih ustanova, došlo se do nacrta zakona koji je od bazne važnosti za obavljanje savetodavnih i stručnih poslova u oblasti poljoprivrede Srbije.
Danas u Republici Srbije savetodavne poslove u oblasti poljoprivrede obavlja svega 225 savetodavaca, a potrebe su mnogostruko veće. Poslovi savetodavaca su finansirani iz budžeta, što nije omogućavalo povećavanje broja savetodavaca.
Smatramo da se ovim zakonom omogućava povećanje broja savetodavaca. Povećava se broj usluga koje će oni moći da vrše i uvodi pravo na komercijalno poslovanje između savetodavaca i korisnika njihovih usluga. Ovim zakonom se značajno menja dosadašnja uloga savetodavaca, koji su zadovoljili samo deo ukupnih potreba registrovanih poljoprivrednih gazdinstava.
Direktiva EU 1772 od 2003. godine obavezuje nas da osnujemo sveobuhvatni savetodavni sistem, uz sve vrlo zahtevne uslove kojim moraju da raspolažu savetodavci.
Stvara se mogućnost za bolje i efikasnije upošljavanje visokostručnog kadra, koji se za vršenje ovih poslova moraju licencirati, a koji sada rade većinom u privatnim poljoprivrednim apotekama.
Ovaj zakon obavezuje da novi savetodavni sistem u poljoprivredi koji mora da upozna sve proizvođače kako i na koji način da ispune moderne standarde i postavljene zahteve u pogledu kvaliteta poljoprivrednih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, uz obavezni prenos znanja iz oblasti finansijskog upravljanja gazdinstvima, radi racionalnog korišćenja zemljišta i voda, kao i očuvanja životne sredine.
Nesporna je podrška struke i poljoprivrednih proizvođača, te sadašnjih savetodavaca u poljoprivredi ovom nacrtu zakona, pa se uz jedan broj korekcionih amandmana, predlaže da se u danu za glasanje i ovaj zakon podrži. Hvala vam na pažnji.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Dajem reč narodnom poslaniku Arpad Fremondu.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Arpad Fremond

Grupa manjina
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, poštovani saradnici, dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite mi da iznesem sugestije poslanika SVM na predložene zakone vezane za poljoprivredu.
Ovi zakoni su jako važni za nas i ni jednom nismo bili protiv nijednog zakona koje je Ministarstvo poljoprivrede predložilo. Međutim, imamo i neke sugestije i predali smo i nekoliko amandmana na predložene zakone.
Znamo svi dobro da je kriza u toku, ali se možemo složiti da poljoprivreda ima ključnu ulogu u izlasku iz krize. Srbija je poljoprivredna zemlja, a poljoprivreda grana privrede kroz koju možemo unaprediti našu zemlju.
U proteklom periodu, između ostalih, i u poljoprivredi imamo razne velike probleme. Najveći problem je nedostatak finansijskih sredstava. Poljoprivrednici jednostavno nemaju ušteđevinu za pokretanje proizvodnje.
Smatramo da poljoprivreda zaslužuje više pažnje i znatno više novca. Za nas su svi proizvođači isti i ne smemo praviti razliku između poljoprivrednika. Poljoprivrednu proizvodnju moramo jednako subvencionisati, jer samo tako možemo je unaprediti.
Naravno, ovakvim budžetom za 2010. godinu, za koji poslanici SVM nisu ni glasali, ne možemo unaprediti našu poljoprivrednu proizvodnju i ne možemo, nažalost, izmiriti ni osnovne potrebe u poljoprivredi. Ne zaboravimo na činjenicu da sa najmanjim ulaganjima u poljoprivredi možemo stvoriti radna mesta i omogućiti porodicama da prežive ekonomsku krizu.
Približavamo se EU, pa je stoga veoma važno da pojačamo našu poljoprivredu. Značajno je doneti evropske zakone, ali je daleko od dovoljnog. Poljoprivreda treba biti razvijena po evropskim standardima, pre nego što uđemo u EU. Ako ne budemo postepeno razvijali i unapređivali poljoprivredu do približnog standarda EU, onda nećemo biti spremni na tržišnu utakmicu koja nas tamo čeka. Biće kao trka fiće i mercedesa.
Imamo dosta pozitivnih primera u EU. Neke zemlje su maksimalno iskoristile šansu u EU, pre nego što su ušle, ojačale su svoju poljoprivredu, stanje u poljoprivredi i sada, za vreme krize, nisu imali većih problema.
Što se tiče zakona, poslanička grupa Manjina većim delom će podržavati zakone koji su na dnevnom redu. Ove zakone smatramo dobrim i potrebnim za približavanje Srbije prema EU.
Put do EU je još veoma dug, ali treba krenuti tim putem. Nemamo alternativu. Na tom putu Srbija treba još dosta da uradi. Naravno, treba nam i dosta finansijskih sredstava.
Za nas je veoma značajno što u ovim zakonima Vojvodina ima svoj značaj. To nije za nas važno samo zbog toga što dolazimo iz te regije, nego i zbog toga što 18% obradive poljoprivredne površine se nalazi u Vojvodini.
Što se tiče izmene i dopune zakona o veterinarstvu, treba da znamo da se ovde radi samo o nekim pozitivnim izmenama koje će olakšati proizvodnju u stočarstvu. Zakon o sorti poljoprivrednog bilja je takođe značajan zakon. Smatramo da treba da sačuvamo naše sorte, nemodifikovane. Budućnost vidimo u ovoj grani poljoprivrede, kao i u bioproizvodnji.
Zakon o organskoj proizvodnji je jedan od najvažnijih zakona. Naša zemlja ima budućnost u organskoj proizvodnji hrane. Ministarstvo poljoprivrede ima veoma značajnu ulogu po tom pitanju. Ministarstvo mora da stvara takve propise, uradi akte i pravilnike koji će omogućiti razvoj organske proizvodnje, u realizaciji i prodaji tog proizvoda.
Poštovani saradnici, važno je da pravilnike koje ćete doneti posle donošenja ovog zakona budu po evropskim standardima. U EU su bioproizvodi veoma traženi, stoga ima budućnosti u tome. Veoma je značajna i malim poljoprivrednim gazdinstvima bioproizvodnja, jer možda u organskoj proizvodnji leži njihov opstanak ili nova šansa za poboljšanje stanja malih gazdinstava. Iz te proizvodnje proizilaze i nova radna mesta.
Zakon o pivu je isto značajan zakon. Pozdravljamo poseban zakon o pivu, jer smatramo da ova proizvodnja to zaslužuje i jeste jako važna. Znamo da je Srbija veliki potrošač piva i veliki izvoznik. Budžetu je to značajan prihod. Važno je da proizvodimo kvalitetnu i dovoljnu količinu piva.
Važan je i zakon o šumama, jer znamo, nažalost, da stojimo jako loše ako gledamo evropske proseke po površini šuma. Najkritičnije stanje je u Vojvodini, gde ima svega 6% do 7% površine pod šumama, što je jako malo. I ono malo šumskih pojaseva u Vojvodini je u proteklih 15 godina nemilosrdno posečeno.
Evropski prosek pošumljenih površina je 47%. U Srbiji je to, nažalost, ukupno 29. Šume su čistači vazduha. Potrebne su za ljude, životinje, imaju značajnu ulogu u lovstvu, pčelarstvu i naravno u turizmu. Važno je da posadimo što više sadnica u što kraćem vremenu jer smo u zaostatku proteklih godina. Važno je da sačuvamo sadnice, i ne samo sadnice nego i preostale zaštitne pojaseve i šume.
U ovom poslu, značajnu ulogu ima i Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje mora da reaguje da ne dođe do seče šume. Bitno je da svaka opština u Vojvodini da poljoprivredno zemljište namenjeno za pošumljavanje. Neophodno je obnoviti zaštitne pojaseve, jer zaštitni pojasevi čuvaju proizvode od vremenskih neprilika i imaju važnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ovim zakonom će Vojvodina imati značajne koristi, ali imamo i neke amandmane koje želimo da prihvatite. Suština tih amandmana je da uspostavimo normativno-pravnu vezu između Predloga zakona o šumama, kao osnovnog materijalnog zakona kojim se na sveobuhvatan način reguliše oblast šumarstva, i člana 183. Ustava Republike Srbije koji propisuje da autonomne pokrajine, u skladu sa zakonom, uređuju pitanja od pokrajinskog značaja u oblasti šumarstva i člana 18. Zakona o utvrđivanju nadležnosti AP Vojvodine, kojim se utvrđuju nadležnosti AP Vojvodine u ovoj oblasti.
Članom 86. Ustava Republike Srbije je propisano postojanje javne svojine, koja može biti državna svojina, svojina AP i svojina jedinice lokalne samouprave. Članom 2. Predloga zakona o šumama propisano je da se odredbe ovog zakona odnose na šume i šumsko zemljište u svim oblicima svojine.
Predlagač zakona nije iskoristio ustavno ovlašćenje da zakonom, tačnije u oblasti šumarstva ovim zakonom utvrdi imovinu AP u oblasti šuma, nego je samo utvrdio pravo upravljanja i gazdovanja šumama u državnoj svojini od strane nadležnog organa AP - javnog preduzeća za gazdovanje šumama čiji je osnivač AP.
Dopunom teksta Predloga zakona samo želimo da otklonimo eventualne buduće svojinsko-pravne sporove između Republike Srbije i AP Vojvodine u oblasti šumarstva.
Zakon o vodama je značajan, utoliko pre što Vojvodina ima i ovde svoj udeo. I na ovaj zakon imamo neke amandmane koji su za poboljšanje ovog zakona i za umanjenje nekih doprinosa, jer ih smatramo prevelikim. Ovim amandmanima tražimo da na vanmelioracionim područjima ne uređujemo i ne naplaćujemo naknadu za odvodnjavanje suvišnih voda, jer istih i nema, kao ni atmosferske odnosno površinske kanalizacije ili dovođenje vode za navodnjavanje.
Drugim amandmanom samo tražimo da se smanji naknada za odvodnjavanje, odnosno da ne bude veća od 400 dinara po hektaru, a svaka naredna godina da bude uvećana za stopu inflacije. U više navrata smo pričali o ovom problemu. Nažalost, u ovakvim teškim vremenima ovaj porez veoma teško pada poljoprivrednim proizvođačima. U važnosti navodnjavanja i odvodnjavanja u Vojvodini, znamo svi i slažemo se, to je budućnost opstanka poljoprivrede.
Jako je teško sada, u ovako velikoj krizi, da nadoknadimo ono što smo propustili poslednjih 20 godina. Za vreme ove krize šta je ova država uopšte uradila za poljoprivredu kako bi olakšala poljoprivrednim proizvođačima proizvodnju? Preko ovih amandmana možemo zajednički jedan dobar korak da uradimo.
Smatramo da zakonom možemo da poboljšamo stanje i da umanjimo doprinose, a to je trenutno veoma važno za naše poljoprivredne proizvođače, koji jednostavno nemaju od čega da plate ove naknade. Nadam se da ćete prihvatiti naše amandmane, da bi zajednički podržali i pomogli našim poljoprivrednicima, a najviše malim poljoprivrednim gazdinstvima.
Poslednji zakon u vezi poljoprivrede je zakon o stručnim i savetodavnim službama. Stručne službe imaju veoma značajnu ulogu, ne samo u Srbiji nego i u Vojvodini. U Vojvodini već postoje neke savetodavne službe i poljoprivredne stanice koje treba zajednički da podržavamo. Postoje područja gde jednostavno ovi stručnjaci ne obilaze teren.
Smatramo da službenici koji savetuju stalno moraju biti na terenu i da poljoprivrednici ne putuju ceo dan do grada. Ove službe su u gradovima, što nije dobro. Bitno je da svaka opština naše zemlje i preko opština svaka naša mesna zajednica ima barem jedan dan u toku nedelje svoje poljoprivredne savetnike koji treba da daju podršku, savete našim poljoprivrednicima na terenu.
U sadašnjem modernom vremenu ove savetodavne službe moraju da pružaju najsvežije informacije poljoprivrednim proizvođačima, a to je neizbežno u sadašnjoj proizvodnji.
Spomenuo bih ovde veliki broj mladih stručnjaka koji završavaju poljoprivredni fakultet, nezaposlene, koji se teško zapošljavaju u privatizovanim poljoprivrednim dobrima. Svakako bi njihov potencijal trebalo iskoristiti. Stalno imamo nove uredbe, pravilnike, razne propise koji nisu pristupačni običnim seljacima, paorima, jer Ministarstvo poljoprivrede ih objavljuje najviše preko Interneta. Oni koji ne dođu do savetodavne službe, ponekad i ne znaju propise.
Nažalost, ima i nejasnih uredbi gde jednostavno poljoprivredni proizvođači ne znaju šta treba da urade. Treba im pomoći kad se obnavlja registracija, kad se predaje dokumentacija u vezi subvencija, premija itd. Greške moraju da pronađu savetodavne službe i da ih isprave, jer samo tako možemo unaprediti i pojačati našu poljoprivredu.
Što više dobijenih subvencija i premija, to više zadovoljnih poljoprivrednih proizvođača. Kod kredita, kod konkursa seljak treba da pribavi raznu dokumentaciju, a u tome treba imati iskustva. Ako neko to nema, jednostavno neće moći ostvariti svoje zahteve. Savetodavne službe, po našem mišljenju, moraju da podržavaju i Pokrajina i opštine.
Poslanici Saveza vojvođanskih Mađara podržavaće sve zakone i sve dobre pokušaje i akcije Ministarstva poljoprivrede, a tražimo od vas da budete više na terenu. Nadamo se da će ovi zakoni doprineti razvoju i unapređenju poljoprivrede i otvoriti neke nove mogućnosti.
Dobro znamo da zakoni neće dati odgovore na sve probleme u poljoprivredi. Nažalost, svedoci smo da je u proteklih nekoliko godina dosta poljoprivrednih proizvođača postalo socijalni slučaj, što nije dobro za našu državu. To ne možemo dopustiti. Zajednički moramo da radimo na poboljšanju stanja u poljoprivrednoj proizvodnji i više sredstava i kadra treba uložiti u poljoprivredu.
Cela Vlada mora da shvati značaj poljoprivrede, jer dosta prihoda Srbija ima od ove oblasti. Pred nama je Novosadski sajam. Nadam se da će tu biti popusta za naše poljoprivrednike. Tražimo hitno od Vlade da se smanji PDV na kupovinu poljoprivrednih mašina 8%. Naši poljoprivrednici moraju da obnove mehanizaciju, moraju da se razvijaju.
Ministarstvo poljoprivrede mora oštro da reaguje prilikom raspodele budžeta, da država što više sredstava uloži u poljoprivredu. Šansu koja Srbija ima u poljoprivredi moramo da iskoristimo. Donosimo evropske zakone, pa moramo i našu poljoprivredu evropski da podižemo, da bi poljoprivrednici postigli što pre evropske standarde.
Ove zakone smatramo dobrim i korisnim za našu državu, za naše poljoprivrednike. Poslanici SVM podržavaju zakone i glasaće za predloge, odnosno Zakon o šumama, ukoliko prihvatite naše amandmane, kroz koje samo želimo da otklonimo eventualne buduće svojinsko-pravne sporove između Srbije i AP Vojvodine.
Dragi saradnici, stojimo vam na raspolaganju. Imamo vremena. Imamo i Odbor za poljoprivredu. Siguran sam da ćemo naći rešenje. Siguran sam da ćemo zajednički naći rešenje. Poštovani saradnici, savetnici, poslanici SVM uvek će biti partneri kad se radi o razvijanju poljoprivrede u našoj zemlji. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Srđan Spasojević. Izvolite.
...
Nova Srbija

Srđan Spasojević

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predsedniče, uvaženi ministre, pred nama je set zakona sa 14 tačaka dnevnog reda i potpuno je neprihvatljivo da se ovoliki veliki broj stavlja na dnevni red, s obzirom da se radi o sedam zakonskih predloga i sedam ratifikacija, ajde da izuzmemo ratifikacije, po jednom zakonu danas možemo da u načelu govorimo, kako gospodin Šami popularno matematički kaže, negde oko dva minuta i 50 sekundi.
Gospodine ministre, u najmanju ruku to je neozbiljno. To je neprihvatljivo i kao što je neprihvatljivo to da ste u vašem izlaganju, pomno sam pratio, govorili 12 ili 13 minuta, vi ste se sveli na ispod dva minuta po jednom zakonskom predlogu.
Kako radite najbolje će oceniti građani Srbije. Nadam se da će od silnih ovih zakona građani Srbije imati neki boljitak, ali uveren sam u to da ovakvi zakonski predlozi neće popraviti situaciju na selu, neće popraviti situaciju kod onih ljudi koji jedva preživljavaju, kod kojih je katastrofalna situacija.
Svakog dana se gase seoska domaćinstva. Svakog dana imamo ogromna poskupljenja. Evo, danas u novinama kažu da će svinjsko meso poskupeti 5 do 10% u narednoj nedelji, da se očekuje da će poskupljenja do avgusta biti rapidna.
Pitam vas kao čovek, kao poslanik, kao predstavnik građana, šta ćete vi učiniti da se takve stvari zaustave, šta ćete učiniti da pomognete individualnim proizvođačima u smislu stalnih poskupljenja naftinih derivata, jer svaki proizvod koji s mukom ljudi ostvare prodajom, eventualno naprave, eventualno naglašavam, naprave neku razliku u ceni, do neke naplate sve pojede poskupljenje nafte?
Mi smo prošle godine imali praktično cenu nafte od 60 do 65 dinara, danas je već to 105, 110, 115 dinara. Sada mi donosimo neke kozmetičke zakone, trkamo se sa vremenom, trkamo se sa tim pod izgovorom moramo da donesemo zakone da bi nas Evropska unija prihvatila.
Gospodine ministre, nijedan narodni poslanik, siguran sam, u ovoj skupštini, nijedan građanin nema ništa protiv Evropske unije, svi hoćemo da se priključimo toj Evropskoj uniji, ali na jedan dostojanstven način, potpuno podignute glave, jer moramo da donesemo onakve zakone koji će biti primenjivi, ne samo kod vas, nego masa zakona koja je doneta u ovoj Narodnoj skupštini u prošloj godini su fabrikovani zakoni.
Samo ću kratko i vratiću se na temu. Imamo ogromne danas probleme u pravosuđu, a rekli smo da smo reformisali pravosuđe, da smo izabrali sudije, da će biti sve efikasnije i bolje, a ja ću vam odgovorno reći da se u Kraljevu danas u osnovnom sudu zakazuju predmeti od februara za jul mesec. Toliko o tome.
Naravno, i drugi zakoni koji se donose njihova primena kada dođe na stupanje na dnevni red odlaže se primena, stalno se nešto skupimo ovde pa kažemo, moramo da odložimo primenu, jedanput, dvaput, triput. Bio bih zaista srećan da to ne bude ovde danas, ali odmah ću primetiti jednu stvar u članu 119. kada govorimo o zakonu o šumama, da ćete vi biti obavezni da podzakonske akte donosite u roku od dve godine.
Gospodine ministre, dve godine. Dve godine će najduže trajati još ova vlada. O čemu pričamo? Zar niste mogli bar o tom delu da razmislite, pa da kažete bar godinu dana? Postavlja se pitanje – šta ćete raditi dve godine na donošenju podzakonskih akata i na koji način će se ovi zakoni, pa sve i da su najbolji, primenjivati ukoliko imate ovakvu jednu situaciju?
Naravno, NS će kao i uvek pokušati da u raspravi u načelu i u pojedinostima sa podnetim amandmanima pokušati da nešto popravi u ovim zakonskim predlozima. Očekujemo i od vas da neke amandmane koje smo podneli prihvatite. Nemojte prihvatati samo ono što je eventualno nekog tehničkog karaktera, nego prihvatite nešto što je i suštinskog karaktera, jer uvek smo se trudili da, koliko je god moguće, podnesemo amandmane ne brojčano, da zadržavamo bilo kakvo vreme, nego ono što je dobro i što će biti korisno za građane Srbije.
Gospodine ministre, pre nego što krenem pojedinačno o zakonima, da li vas zabrinjava situacija u Leskovcu, juče u novinama čitamo, da je čovek koji je s mukom zaradio novac u inostranstvu i uložio u farmu krava, eksplicitno rekao da sve prodaje, da napušta to zbog cene mleka koja je 18 dinara, a da se u prodaji nalazi dva ili tri puta skuplje mleko?
Čovek lepo kaže prodao bih mleko za 18 dinara da građani Srbije njega piju za 25 dinara. Međutim, tu se rade razne manipulacije. Pravi se atmosfera da se potpuno unište individualni proizvođači na selima. Jasna je priča tog uvoza mleka u prahu, da je to neka strateška politika nekih moćnika i tajkuna, ali da li ćemo razmišljati o individualnom proizvođaču, ne samo o onima koji proizvode i imaju mogućnost za farme, nego o individualnim proizvođačima koji u ruralnim seoskim područjima imaju pet-šest krava i neku muku muče tamo kako da dođu do nekog prihoda?
Tamo se prepolovljava sve. Zašto? Zašto, gospodine ministre? Zato što je cena otkupa mleka 18 dinara. Oni to ne prihvataju. Verovatno krenu u neku proizvodnju mlečnih proizvoda, sira i ostalog i onda, gospodine ministre, nemaju kome to da plasiraju, jer smo prošle godine videli da se u selima Golije, Kopaonika, Rudna ljudi imali problem da bace i gde da odlože proizvode od sira.
Gospodina Milosavljevića sam u jednoj diskusiji prošle godine podsetio na ovu situaciju i on je tvrdo obećao da će u dogovoru sa vama naći mogućnost da se tim ljudima pomogne, jer to je jedini način da se nešto uradi. Pozivamo neke ljude da krenu da se možda vrate na selo, a gde da krenu? Kako da se vrate?
Prema tome, situacija nije uopšte dobra. Podsećam još jedanput, danas u sredstvima javnog informisanja piše da poskupljuje svinjsko meso pet do deset posto. Pitam vas, gospodine ministre, da li znate podatak koliko dece u Srbiji jedanput nedeljno, čak i u deset dana ne vidi meso u tanjiru? To je bruka i sramota za Srbiju. Bruka i sramota pogotovo u najrodnijoj godini koja je prošle godine bila u ovoj zemlji, da se na takav način odnosimo prema selu i prema građanima Srbije.
Džaba je nama što danas ovde populistički kažete da donosimo 94 zakona, danas konkretno 14. To uopšte ne interesuje građane Srbije. Građani Srbije hoće da žive bolje. Hoće da imaju neku sigurnost kada započnu neku letnju sezonu da ta cena koja bude u maju i junu sačeka da ih sačeka u septembru, da tačno znaju koja je razlika. Stalno povećanje cene nafte sve to pojede i ljudi dođu do nule ili u minus i onda moraju da prodaju to da bi opstali, jer ulaze u duboke minuse. Siguran sam da ćete se složiti sa ovim stvarima. Molio bih vas da koliko ste u moći da nešto uradite u tom pravcu.
Danas pominjete eventualno neke subvencije kada su u pitanju koze, mangulice. To su tako mali iznosi. To je sve marketinški. Ništa se suštinski ne dešava u Srbiji. Sistematski se uništava srpski seljak. To je problem. Mislim da ćete uvažiti ove moje primedbe.
Počeo sam već nešto kod zakona o šumama. Veliki problem kod ovog zakona jeste: pre svega privatne šumovlasnike treba izjednačiti sa pravima i obavezama u odnosu na državne šume. Čak ove šume treba posmatrati kao prioritet u pogledu unapređenja i zaštite. Problem usitnjenog imanja, staračka domaćinstva, nerešeni pravno-imovinski odnosi.
Reći ću vam da zemlja koja je već ušla u EU, Slovenija, nema takav problem i ona je tu situaciju potpuno izjednačila. Znači, privatna svojina je zakon. Privatna svojina mora da se poštuje. Privatna svojina nema nikakvog razloga da se odvaja od društvene svojine. To su neki nasleđeni principi koji ne vode ničemu.
Kada govorimo o udruženjima treba da imamo usaglašene stavove prema udruženjima i NVO sektoru. Postoji čitav niz udruženja i nevladinih organizacija, kao što su lovačka društva, udruženja koja se bave zaštitom šumskih proizvoda, proizvodnjom organske hrane, u budućnosti verovatno udruženje prevoznika, radnika na seči i izvlačenju drvnih sortimenata, udruženja za lekovito bilje itd.
Favorizovanje samo jednog tipa može biti kontraproduktivno. Predlog je da se vlasnici, kao što sam rekao, privatnih šuma organizuju u šumarskim zadrugama.
Šumarske zadruge, privredne organizacije pojedinaca kome članovi jemče sa svojim udelima u jednom ili višestrukom iznosu ili sa celim svojim imetkom za obaveze zadruge. Sama zadruga vrši svoje poslove preko skupštine zadrugara, preko upravnog odbora i nadzornog odbora. Ovo je praktično parafraziran deo iz zakona o šumama Kraljevine Jugoslavije iz 1930. godine.
Nema nikakvog razloga, u mnogim evropskim zemljama zakoni se primenjuju i 50, i 60 i 70 godina. Ukoliko je nešto dobro, prihvatite to. Sigurno da ima mesta da se takve stvari koje su dobre u nekom kontinuitetu slobodno izvučete i prihvatite to, jer je sigurno da je to dobar modus, sigurno je da su postojali ljudi koji su u Kraljevini Jugoslaviji dobro razmišljali kako urediti zakon.
Kod krčenja šuma, gospodine ministre, sa dozvolom i u zakonski propisanim okvirima uvek je princip da ako nije šuma iskrčena u planiranom roku da se mora ponovo tražiti dozvola za kršenje i promenu namene površine. Umanjiti mogućnost manipulacije ili pretvaranje šumskog zemljišta iz šuma u građevinsko izuzetno je značajno za nacionalne parkove i zaštite šuma.
Kada govorimo o divljači u šumama, prvo zapada u oko da je trebalo da donesete zakon o šumama, pa posle toga zakon o lovu. Vi ste uradili jednu kontru, to smo uradili pre 15-20 dana, kada smo donosili. Evo razloga za to.
Pravno lice kome je povereno gazdovanje divljači, u skladu sa propisom kojim se uređuje divljač i lovstvo, dužno je da brojnost i vrste divljači održava na takvom nivou da se ne narušava biološka ravnoteža šumskih ekosistema i ne sprečava sprovođenje ciljeva gazdovanja šumom.
Planski dokumenti u lovstvu moraju biti u skladu sa planom razvoja, osnovama i programima. Zabranjeno je intenzivno gajenje krupne divljači u ograđenim površinama i šumama u kome je u toku proces obnavljanja, tj. podmlađivanje.
Kada govorimo o kaznenoj politici, sigurno je da Nova Srbija insistira da se određena udaljenost prilikom požara, na to smo i podneli amandmane vezane za to, zatim izgradnja smetlišta, ćumurana itd, pomeri na veće rastojanje od 200 metara, zato što je bezbednost od požara izuzetno važna, da se spreče požari koji mogu u jednom danu da unište veliki imetak, velike površine i da naprave veliku štetu.
S obzirom da je jako teško da za dva minuta i 50 sekundi po zakonu reći, osvrnuću se još na predlog izmena i dopuna Zakona o veterini. Naime, rasprava o Predlogu o izmenama i dopunama Zakona o veterinarstvu održana je 22. decembra 2009. godine u organizaciji Veterinarske komore Srbije na Fakultetu veterinarske medicine u Beogradu.
Nakon javnih rasprava koje su se odvijale po regionalnim odborima, u završnoj raspravi su učestvovali predstavnici regionalnih odbora, upravni odbor, predstavnici ministarstva, samo nekolicina tzv. stručnjaka sa velikim brojem predloga. Naravno, usvojeni su samo neki, što je osnovna kritika.
Reći ću vam na kraju ovog mog izlaganja da kada se jedan zakonski predlog menja, a ovo je taj slučaj, u 30 članova postojećeg Zakona o veterinarstvu, smatram da je trebalo pisati, gospodine ministre, novi zakon. Ovako je celina zakona razbijena što omogućava drugim strukama da oduzme deo poslova koji su do sada bili u veterinarskoj službi.
U predlogu se spominje samo predlog mera, a nigde se ne vidi osnovni zadatak veterinarske službe, sprečavanje pojavljivanja, otkrivanje, suzbijanje, iskorenjivanje zaraznih bolesti životinja. Zakon treba da je primenjiv u praksi, da ima efekat, cilj i dejstvo da bude primenjiv.
Zbog čega specijalistički ispiti za pregledanje mesa na trihinelu? Sve od kazni što se ubira treba da se da za unapređenje i opremanje ovih službi. Zašto se ne konkuriše za dodelu teritorija na kojima rade instituti?
Izmene i dopune nisu usklađene sa kaznenim odredbama, nedostaje preciznost i doslednost. Gospodine ministre, u ovakvoj situaciji, ovo je komentar jednog stručnog čoveka, neću ovoga puta da kažem njegovo ime. Kada imate primedbu ovakvu morate praktično da razmislite i da povučete ovaj zakon, da ga dodatno doradite, da ponovo održite određene javne rasprave, a sve je to praktično u cilju da se očuvaju službe koje su izuzetno dobre.
Imamo u Srbiji dva naučna instituta za veterinu, Beograd i Novi Sad, i 10 specijalističkih instituta. Bojim se da nekim predlozima koji provejavaju u ovom zakonu, da se i ovde želi izvršiti centralizacija nekih instituta, da se neki instituti koji su izuzetno korektni, koji su izuzetno dobri, koji su čak najbrži u nekim situacijama kada se reaguje na neke zarazne bolesti, želite da im rejting pomalo spustite. Zašto? Verovatno zato što nisu baš to instituti iz Beograda, nego neki instituti koji imaju veliki ugled i koji imaju odlične rezultate u svom radu.
Još jedanput napominjem, gospodine ministre, nekorektno je da ste za ovoliki broj zakonskih predloga samo 12 minuta izlagali. Vidite li kako ste zainteresovali poslanike u Narodnoj skupštini? U 11 časova sala je poluprazna, odnosno prazna.
Nemojte tražiti nekad za lošu atmosferu krivicu samo od narodnih poslanika, nego tražite i kod vas.
Gospodine ministre, na kraju mog izlaganja priđite malo brdsko-planinskim područjima. Pogledajte kako ljudi teško žive, šta rade sa svojim proizvodima. Pogledajte malo ovu situaciju u Leskovcu itd. Uradite nešto vi. Nemojte, kako stoji u sredstvima javnog informisanja, da neke vaše poslove radi predsednik Republike koji je sa tim čovekom želeo o tom problemu da priča u četiri oka. Hvala vam.