PRVA SEDNICA DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 07.10.2010.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

4. dan rada

07.10.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 19:25

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 86. amandman je podneo narodni poslanik Vladan Jeremić, koji želi reč. Izvolite.

Vladan Jeremić

Srpska radikalna stranka
Interesantno je da je predlagač prilikom podnošenja ovakvog predloga zakona, kao osnov za donošenje, uz već neizbežna uputstva ili direktive EU iz oblasti zaštite potrošača i drugih međunarodnih propisa, utemeljenje pronašao u Ustavu Republike Srbije.
Ovaj član 86. se odnosi na zaštitu od isključenja i mi smo predvideli brisanje ovako predloženog člana, odnosno ovako uređenog člana Predloga zakona.
Zato što se utemeljenje pronalazi u Ustavu RS, mi smatramo da je ovako predloženi član upravo suprotan Ustavu RS, kao i odluci tarifnog sistema koju utvrđuje Vlada Republike Srbije. Mislim da je već donekle priča na temu ovog člana zaživela, jer naravno sama definicija odnosno terminologija toga da trgovac može isključiti potrošača sa distributivne mreže odnosno može uskratiti pružanje usluge od opšteg ekonomskog interesa, ako ne izmiruje svoje obaveze za pružene usluge neprekidno u roku od dva mesece od dana dospeća prvog neplaćenog računa, osim ako im zakonom nije drugačije propisano.
Dakle, nisam pravnik, ali zaista me interesuje gde je tu, dakle, pravno neko utemeljenje za ovakav član Predloga zakona. Iz toga je pokušaj naš dakle bio da se ovaj član izbriše jer ovako uređeno i ovako predloženo apsolutno nije u cilju, odnosno u smislu koji se želi postići usvajanjem ovakvog zakona, to je poboljšanje potrošača generalno gledano.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 86. amandman je podneo narodni poslanik Boris Aleksić. Gospođica Nataša Jovanović, potpredsednica želi reč. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Gospođo predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, Vlada ovim članom navodno želi da zaštiti od isključenja potrošače, a dovodi ih u jedan izuzetno težak položaj. Obratite pažnju na stav 1. člana 86. koji kaže – trgovac može isključiti potrošača sa distributivne mreže, odnosno može uskratiti pružanje usluge od opšteg ekonomskog interesa, to je neki generički izraz koji ne poznaje, je li tako, naše zakonodavstvo u sklopu harmonizacije sa ovim zakonima koje prihvatate od EU, protiv koje je SRS, i našeg ulaska u tu tvorevinu.
Dakle, reagujemo zbog činjenice da vi sada dajete mogućnost, evo konkretno Elektroprivredi Srbije da ona uradi nešto što do sada nije radila. Ne znam koliko vi imate veze sa realnošću i sa stvarnim životom koliko narod teško živi. Podaci koje ću vam reći su apsolutno tačni.
Prosek dugovanja domaćinstva za električnu energiju u Srbiji se kreće od 15 do 18 hiljada dinara, dakle, to je prosek, vi imate, evo govorila je malo pre i koleginica Vojić Marković verovatno u Valjevu, kao kod mene u Kragujevcu ili u gradovima gde je sve opustošeno, zatvorene fabrike, ljudi ostali bez posla, taj dug može da bude i veći.
To sve zavisi od elektrodistributivnog centra, ali se svi ti podaci sjedinjuju, je li tako, na nivou Elektrodistribucije Srbije. Da ne govorimo o KiM, koje niko ne pominje ovde, jer znate ko štiti Srbe na Kosovu i Metohiji, kada već govorimo o zaštiti od isključenja od ovakvog ponašanja šiptarskih terorista koji čine tamo nekakvu političku vlast sada. Uz to naravno sve pod kapom Euleks, koji je Boris Tadić i Vlada Srbije prihvatila, i svih međunarodnih faktora koje nam otimaju našu južnu pokrajinu.
Vi ovde kažete možete, to znači a ne mora, a kako sada stoje stvari? Kada se bude usvojio ovaj zakon, Elektroprivreda Srbije će lepo da kaže – aha, e onda ćemo da primenimo član 86a zakona. Do sada su, verujem da je to u svim gradovima Srbije, pošto znate Elektroprivreda ima devet centara koliko mi se čini u Srbiji, naravno KiM je posebni centar, ali mi tamo nemamo nikakvog pristupa i zbog toga se maltretiraju naši sunarodnici u tzv. enklavama, ostaju po nekoliko dana bez struje i pitanje je šta će sve da se dešava kada naiđu hladni zimski dani.
Ali, recimo, svuda je to tako i zauzeli su na nivou Upravnog odbora Elektroprivrede stav, ako vi imate taj dug o kome govorim, dakle mislim na dug domaćinstva, možete da platite 30% od ukupnog duga, da uđete u tzv. reprogram sada po drugačijim uslovima.
Ovi koji su u proseku do 18 hiljada, oni ne mogu da uđu u reprogram, iako su to dve penzije nekoga ko ima najnižu penziju, čak dve i po, a od ovih pet hiljada dinara koje ste obećali 1. oktobra, nema ništa, kao da je prvi april, pa neka šala. Ostatak ljudi mogu da plate, ali na četiri mesečne rate, a ranije je to bilo na deset. Znate li koliko je takvih, na desetine, stotine hiljada naših građana, domaćinstava koje moraju da uđu u reprogram.
Sada vidim da Đilas, evo znaju odbornici i poslanici iz Beograda, to isto nudi za infostan, jer ljudi imaju ogromne dugove i ne mogu to da plate. Vi kažete njima da oni to ne moraju da rade. Oni to nude kako bi ipak nešto izvukli od ovog jadnog i opljačkanog naroda.
Sada kada se usvoji ovaj član zakona oni kažu, poštovaćemo striktno zakon, ako u roku od dva meseca od dana dobijanja poslednjeg računa ne platite račun, isključićemo vas sa distributivne mreže, a to je apsolutno lepo objasnio kolega Vlada Jeremić suprotno članu 90. Ustava RS.
Svaki čovek ima elementarno pravo na struju, vodu, na mogućnost da imate osnovne potrebe koje vi nazivate ekonomskim kategorijama, a u stvari to je civilizacijsko dostignuće. Sada to što ste vi doveli građane Srbije u situaciju da oni ostanu bez posla, da im zamrznete plate i penzije, da postupate po diktatu briselske kancelarije i MMF, to je druga stvar.
Nije niko nenormalan da gomila račune, a da ima odakle da ih plati. Znate šta, kada pogledaju ljudi starosnu strukturu onih koji rade i naplatu u EPS, oni vide da su najveće i najvrednije, da ih tako nazovem, platiše penzioneri. Kada on primi onu crkavicu, onih bednih četiri hiljade ili pet hiljada dinara, prvo ide na šaltere, jer su to stari ljudi, nažalost, mnogi od njih bolesni, koji moraju tako da se osiguraju.
Oni kažu, bojim se toga, ako ostanem u mraku, ionako moraju da plaćaju mnogo skupe lekove, a sada su i participacije za mnoge lekove za hronične bolesnike smanjene u odnosu na ranije i oni moraju prvo da se obezbede da imaju struju i da imaju grejanje, i to je ono što je osnovno.
Prema tome, vi zadirete, pre svega, osim tog aspekta koji će da dovodi građane u nepovoljan položaj, a onda se ovi ponašaju u skladu sa ovim članom, u nešto što se uopšte ne tiče ovog zakona.
Pošto je on sam po sebi leks specijalis, onda ste dali sebi za pravo da se mešate gde vam nije mesto, a samim tim ulazite u rušenje tarifnog sistema Republike Srbije, a sami znate da je tarifni sistem nešto što određuje Vlada RS na predlog Agencije. Bilo je ranije po članu 84. i članu 83. skandaloznih primera, gde se ponašate onako kako to važeći propisi ne dozvoljavaju.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, u skladu sa članom 87. stav 2. i 3. Poslovnika, radićemo danas i posle 18.00 časova, do završetka ove tačke dnevnog reda. Obaveštenje sam dužna da dam do 16.00 časova.
Amandman kojim se posle člana 86. dodaje novi član 86a podnela je grupa od 21 narodnog poslanika poslaničke grupe "Napred Srbijo". Reč ima narodni poslanik Milan Knežević.
...
Srpska napredna stranka

Milan Knežević

Napred Srbijo
Poštovana predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, mi smo posle člana 86, koji se odnosi na zaštitu od isključenja, predložili član 86a.
Mada je u prethodnom izlaganju jedan amandman sličan i delom identičan našem, ipak bih naš amandman pročitao, pošto se on tiče socijalno ugrožene kategorije i taj naš član 86a glasi: "Trgovac ne može isključiti potrošača sa mreže, odnosno uskratiti mu uslugu od opšteg ekonomskog interesa, ako se na taj način ugrožava zdravlje ili bezbednost potrošača i članova njegovog domaćinstva. Ništava je odredba kojom se ugovora suprotno.
Ministarstvo nadležno za poslove zaštite potrošača i ministarstvo nadležno za poslove socijalne politike, u saradnji sa resornim ministarstvima, propisuje ograničenja u pogledu isključenja ugroženih potrošača s mreže.''
Naš amandman znatno poboljšava ovaj član o potrošačima i mi o njemu diskutujemo. Praktično, ove usluge od opšteg ekonomskog interesa mnogi poslanici pomenuli su da su jedna civilizacijska tekovina i kao takvi, potrošači i korisnici tih usluga moraju da budu na odgovarajući način i zaštićeni i da, pogotovo u kategorijama gde dolazi do ugrožavanja zdravlja ili sigurnosti samog potrošača i njegove porodice, posebnim mehanizmima budu zaštićeni i ne dolaze u situacije da može bilo koje uskraćivanje ovih usluga da dovede u pitanje zdravlje i bezbednost porodice.
Vlada je odgovorila jednom šturom rečenicom: "Amandman se ne prihvata iz razloga nemogućnosti propisivanja uslova u pogledu isključenja sa mreže ugroženog potrošača u svim oblastima usluga od opšteg ekonomskog interesa na istovetni način".
Ako ste socijalno odgovorna vlada, ne mogu da verujem da jednim studioznim pristupom ne mogu kriterijumi da se izgrade i da vi kao socijalno odgovorna vlada nađete mehanizme da zaštite socijalno ugrožene građane, veoma često i bolesne, a nažalost uz bolest ide i siromaštvo, tako da je trebalo da prihvatite ovaj amandman i time biste razrešili problem jednog velikog broja socijalno i egzistencijalno ugroženih ljudi.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 87. amandman je podneo narodni poslanik Boris Aleksić. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 87. amandman je podnela narodni poslanik Lidija Dimitrijević. Da li neko želi reč? (Da.) Gospođa Dimitrijević.

Lidija Dimitrijević

Srpska radikalna stranka
Član 87. Predloga zakona odnosi se na dužnost obaveštavanja pre zaključenja ugovora, koju mora da ispuni onaj ko pruža usluge od opšteg interesa. U stavu 1. tačka 1. definisana je dužnost pomenutih trgovaca da obaveste potrošača svojih usluga da usluge od opšteg interesa određenog kvaliteta moraju da budu pružene po pristupačnoj ceni.
Amandmanom je predloženo brisanje ove tačke, jer je nejasna i nepotpuna. Pristupačna cena u praksi može imati različite interpretacije, jer su korisnici ovih usluga različitog materijalnog stanja. Nekome je jedna cena pristupačna, za drugog je sitniš, trećem je preskupa, četvrtom nedostižna, petom naučna fantastika. Jednu cenu svako će shvatiti različito, prema svojim mogućnostima.
Jako interesantno je i ovo obrazloženje Vlade zbog čega se ovaj amandman ne prihvata. Pročitaću ga: "Amandman se ne prihvata iz razloga što je termin pristupačna cena već definisan u pozitivnim propisima, npr. u Zakonu o poštanskim uslugama, i predstavlja odnos cene i kvaliteta". To što je već negde nešto urađeno ne treba ni u kom slučaju da znači da opet treba uraditi isto, ukoliko to nije ispravno.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 87. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha, koji želi reč.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, uvaženi građani Srbije, kao i koleginica Dimitrijević, podneo sam amandman na član 87. stav 1. tačka 1. i zatražio brisanje reči "po pristupačnoj ceni". Prvo, jezički sam pojam "po pristupačnoj ceni" je nedefinisan, nejasan i on može u praksi stvoriti određene probleme i stvara probleme.
Zašto je zakonodavac ugradio ovu odredbu, to je pitanje na koje treba da odgovori neko od ovde prisutnih predstavnika Vlade i Ministarstva. Međutim, onaj ko zvanično treba da odgovori na ovo pitanje, to je ministar trgovine i turizma, on ovde nije prisutan. Biće nama i javnosti uskraćena informacija o tome šta znači to "po pristupačnoj ceni". Mi znamo po kojim cenama građani dobijaju uslugu. Koje su to cene?
Reći ću vam jednu situaciju s kojom smo se suočili pre dve godine, a verovatno ćemo i ove jeseni imati opet te probleme, a to je povećanje cena u oblasti gasa od strane JP "Srbijagas", koje je izvršilo projekciju od 60%. Kada su to kritikovali predstavnici SRS i ostale partije opozicije, onda smo iskopali puno tih podataka vezanih za zloupotrebe od strane distributera i javnih preduzeća koja se bave distribucijom gasa.
Zašto je tu nastao problem? Problem je u tome što su lokalne samouprave dozvolile svojim distributerima da sami formiraju vlastitu maržu, tako da smo u praksi imali da je jedna lokalna samouprava odredila cenu od tri dinara, druga od 13 dinara, treća od 18 itd, tako da su se cene kubnog metra gasa razlikovale od opštine do opštine i ukupni iznosi su išli od minimalne cene od negde 28 do čak 45. To govorim podatke iz 2008. godine. Usledila je još jedna korekcija 2009. godine, a ove godine, posle poskupljenja koje će uslediti verovatno ovih dana, to će biti još drastičnije.
Time se krši ne samo zakon o cenama, nego i hrpa drugih zakona, ali i Ustav. U Ustavu jasno stoji da su građani izjednačeni u pravima i obavezama. Zašto građanin u jednom gradu plaća minimalnu cenu od 28, a drugi, sećam se jako dobro da je u gradu Bečeju cena bila tada 45 dinara? Zašto građani tu nisu izjednačeni?
Radi se o uslugama od opšteg, ali ne i ekonomskog interesa, kao što ste vi ovde naveli. To je opšti interes - da građani dobiju gas da bi se grejali, kao što je opšti interes da građani dobiju električnu energiju, da se čisti grad itd, set komunalnih usluga i komunalnih delatnosti.
Zašto ste ugradili ovu odredbu "ekonomskog interesa"? Vi ste suzili zaštitu građana. Ovaj zakon se zove zakon o zaštiti potrošača. Vi ne štitite potrošače. Ova odredba jasno govori o tome da vlast ne želi da zaštiti potrošače. Da je želela da zaštiti potrošača, onda bi zadržala odredbu da su to opšti interesi.
Zašto su opšti interesi? Zato što opšti interesi, kao širi javni pojam, obuhvataju sve vidove društvenih interesa, socijalne interese, socijalni karakter ovih delatnosti o kojima govorimo, finansijski, ekonomski, privredni itd. Karakter ovih delatnosti i te usluge moraju nositi naziv onako kako to definiše naš pravni sistem.
Naš pravni sistem u pozitivnoj regulativi govori o delatnostima koji se obavljaju od opšteg interesa. Ekonomski interes se mora isključiti zašto što ekonomski i finansijski interes u svojoj kategoriji ima slobodu pristupa. Mi nemamo slobodu pristupa zato što su nam distributeri, po pravilu, u jednoj opštini samo jedan distributer. Tu moramo isključiti taj ekonomski i finansijski interes koji vi želite da ovde ubacite.
Da tu nešto ne štima najbolje govori odredba člana kojim se definišu ove oblasti, a to je značenje pojedinih izraza u članu 5, gde vi u tački 28. kažete: "usluga od opšteg ekonomskog interesa jeste usluga čiji kvalitet usluge pruža, odnosno cenu uređuje ili kontroliše državni organ".
Nema ovde definicije. Kada se u jednom propisu definiše pojam kojim se definišu određene pojave i događaji u zakonu, prava ili obaveze, onda se definiše sa potpuno jasnom i decidiranom formulacijom.
Kada vi kažete – jeste usluga ili čiji kvalitet usluga pružanja, odnosno cenu uređuje ili kontroliše državni organ itd, da ne čitam, poduža je interpretacija ovih stavova, i na kraju u zagradi kažete – elektronske komunikacije, snabdevanje električnom energijom i gasom, komunalne delatnosti ili slično, to je upravo ono što govorimo. To su delatnosti od opšteg interesa.
Nema tu ekonomskog interesa, u tim delatnostima, posebno u komunalnoj problematici isključen je ekonomski interes. Zašto? Zato što cene određuje lokalna samouprava. Usluge, način, kvalitet tih usluga se definišu na nivou lokala. Ako se radi o javnim preduzećima od državnog karaktera, onda određuje ministarstvo, odnosno Vlada shodno odredbama Zakona o cenama. Pomešali ste ovde itd.
Šta je suština? Suština je u tome da vi ne želite zaštiti potrošača. Ako smanjujete nivo zaštite, a to ste učinili kroz ovu pravnu formulaciju, onda ste u stvari otvorili tržište, otvorili mogućnost daleko fleksibilnijeg određivanja cena i usluga i onda ste omogućili zloupotrebe, a u uslovima monopolizacije našeg tržišta, posebno u nekim delatnostima koje ste otvorili, tako da monopolisti rade ono što oni hoće, vi ste učinili zloupotrebu. Ovo je zloupotreba prava. Ovo nije zaštita potrošača, ovo je suprotnost, ovo je monopolizacija tržišta.
Što je najpogubnije, vi ćete sada u delatnostima koje su od posebnog društvenog interesa omogućiti ekonomsku utakmicu da monopolisti uđu, da monopolisti kupuju ta preduzeća, a to je verovatno najava privatizacije komunalnog sistema koja će uslediti, vi najavljujete to do kraja ove godine.
Onda će ti koji privatizuju komunalna preduzeća i komunalne usluge biti u mogućnosti da rade šta hoće, odnosno da povećavaju cene, da određuju nivo usluga onako kako oni hoće. Biće mnogo zloupotreba, daleko više nego što je to danas.
Ispravite ovo, imate još šansu do kraja ove rasprave u pojedinostima, pomozimo narodu. Ako stvarno želimo pomoć i zaštitu potrošača, onda morate postupiti ovako kao što vam predlaže SRS. Ustrojite to onako kako to nalaže pravni sistem ili odustanite od ovoga, povucite.
Ako nismo u ovih poslednjih pet godina, koliko imamo Zakon o zaštiti potrošača, ništa učinili da zaštitimo potrošače, mi smo štitili monopoliste, trgovce i razne manipulante na tržištu proizvoda i usluga, a posebno smo štitili one koje ne treba da štitimo.