SEDMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 22.12.2010.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Sreto Perić.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, obratiću se gospođi ministar, pretpostavljam da će se brzo vratiti, reforma pravosuđa za SRS je uvek aktuelna tema. Ako ništa drugo, onda zbog člana 3. Ustava RS koji kaže da je vladavina prava osnovna pretpostavka Ustava i počiva na neotuđivim ljudskim pravima.
Najsnažniju vladavinu prava, pored podele vlasti, pored neposrednih slobodnih izbora, obezbeđuju organi pravosuđa, odnosno sudska vlast kao potpuno nezavisna grana vlasti. Da bi to moglo tako da bude potrebno je da imamo nezavisno sudstvo. Da li ga mi imamo? Naravno da nemamo nezavisno sudstvo.
Da li smo u Srbiji imali dobre potencijale i kapacitete da obezbedimo nezavisno sudstvo i da sprovedemo reformu pravosudnog sistema do kraja? Lično u SRS mislimo da jesmo, ali je trebalo mnogo dobre volje. Mislim da nam stručnih kadrova nije nedostajalo.
Imamo sjajne profesore Pravnog fakulteta. Imamo mlade i stručne kadrove. Mislim da je jedan od njih i ministar pravde sadašnji, ali ona se odlučila umesto izgradnje stručne karijere da uđe u jednu političku, potpuno neizvesnu, veoma tešku i mislim da reformu pravosuđa ne može da provede samo neko ko je ministar pravde, ne može ni neko ko je predsednik Vrhovnog kasacionog suda i usput po funkciji predsednik VSS, nego moraju da učestvuju u tome sve političke stranke, što SRS u svakom momentu čini.
Gospođa ministar je imala jednu lažnu predstavu od strane DS, na čiji je predlog, iako po pokazivanju članova DS nije član te stranke, lažnom nadom da je to sve dobro i u redu. Nije dobro i u redu, i danas smo imali priliku samo jednog poslanika DS po Poslovniku ili na neki drugi način što mu Poslovnik omogućava da čujemo, da progovori dve rečenice vezano za sistem pravosuđa, odnosno za reformu pravosuđa.
Gde se danas nalazi reforma pravosuđa u Srbiji? Ne da se nalazi u tunelu bez svetla, nego u tunelu bez izlaza. Danas je to jedan Gordijev čvor koji malo ko može da razreši i u pokušaju da se to razreši vi se zapravo više upetljavate u taj problem.
Danas će mi biti lako, kada sam se opredeljivao na koji način ću govoriti o ovoj tački dnevnog reda, odlučio sam da citiram dve do tri odredbe ovih šest zakona koji su na dnevnom redu i obrazloženje jednog zakona. Mislim da ću na taj način stručnoj javnosti u Srbiji, izabranim i neizabranim sudijama i svim drugim kojima je ova tema prilično bliska ili žele nešto o njoj da čuju na najbolji način ono što ste sami napisali, u kakvoj se situaciji danas nalazi reforma pravosuđa, nema boljeg načina od obrazloženja da se objasni.
Zakon o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju kazne zatvora za krivična dela organizovanog kriminala, samo na osnovu jedne odredbe, na osnovu člana 2. pokazaću da ćete ponovo i vrlo brzo imati slične probleme koje imate i sa reformom pravosuđa. O čemu se tu radi?
Zaposleni iz člana 3. i člana 4. stav 1. ovog zakona, uz njihovu saglasnost ili zbog potrebe službe bez njihove saglasnosti na rad u posebno odeljenje upućuje direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Uz njihovu saglasnost ili bez njihove saglasnosti, a u skladu sa potrebama uprave. Uvek postoje potrebe Uprave. Zato se oni tamo raspoređuju. Zato kada raspisujemo neke konkurse ili oglase ili kada vršimo popunu radnih mesta vršimo iz razloga što postoji potreba za tim i ako neće neko da prihvati to da uradi dobrovoljno, onda će on bez svoje saglasnosti biti raspoređen na te poslove i to na vreme od šest meseci.
U obrazloženju ste pričali da najbolji, najstručniji i najdosledniji treba da budu u posebnim ustanovama za izdržavanje krivičnih sankcija, a odjednom to rešavate samo na šest meseci. Šta posle šest meseci? Da li može još nekoliko puta po šest meseci na predlog direktora takve ustanove da bude ponovo raspoređen ili ne može?
Protiv rešenja, to samo govori da ni prema ovom problemu nemate ozbiljan pristup, o upućivanju na rad u posebno odeljenje može se izjaviti žalba ministru nadležnom za pravosuđe u roku od osam dana od dana prijema rešenja. Žalba ne odlaže izvršenje rešenja.
Ima li pravo na ustavnu žalbu onaj ko nije zadovoljan rasporedom u tu ustanovu za izvršenje krivičnih sankcija? Da li ćemo sa takvim licima imati isti problem i iste probleme koje imamo sa neizabranim sudijama? Verovatno da? Hoćemo li onda imati potrebu da donosimo neke zakone kojima ćemo specijalno rešavati status pojedinih lica koja možda nisu svojom krivicom našla se na tom mestu?
Član 5. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama formulisan je na sledeći način – stalni sastav VSS preispitaće odluke prvog sastava VSS o prestanku sudijske dužnosti i sudija iz člana 101. u skladu sa kriterijumima i merilima za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti, koje će doneti stalni sastav VSS.
Imamo li sada te kriterijume? Da li smo imali te kriterijume kada smo izabrali, odnosno kada ste izabrali, kada je VSS izabrao skoro 2.000 nosilaca pravosudnih funkcija? Čitajući ili na bilo koji način tumačeći ovu normu da se zaključiti da nije bilo tako nečega. Ako jeste, zašto ne nastavi da radi po takvim pravilima taj VSS u stalnom sastavu?
Postupci po žalbama, odnosno po ustavnim žalbama koje su sudije iz stava 1. ovog člana podnele Ustavnom sudu okončavaju se stupanjem na snagu ovog zakona i predmeti se ustupaju VSS. Nije moguće da se jedan predmet okonča na takav način.
Gospodine Ćosiću, slažete se da nije moguće da se okonča ako se meritorno ili na drugi način reši ili ako je bio neblagovremen pa se onda na drugi način sudbina tog predmeta rešava? Žalbe, odnosno ustavne žalbe iz stava 2. ovog člana smatraće se prigovorima na odluku VSS.
Odjednom preimenovanje u toku trajanja nekog podneska ili zahteva na osnovu Ustava za ostvarivanje zaštite svojih prava dobija drugu formu, dobija drugu snagu i drugi značaj.
Sudije iz stava 1. ovog člana koje nisu podnele žalbu, odnosno ustavnu žalbu Ustavnom sudu, mogu izjaviti prigovor na odluku iz stava 1. ovog člana. Da li to znači da bivši predsednik suda u Aranđelovcu, koji je u međuvremenu postao i odbornik jedne političke stranke, pa je napustio tu političku stranku u nadi da će biti možda izabran za gradonačelnika ili predsednika u Aranđelovcu, imati pravo pošto do sada to nije činio da podnese prigovor VSS da bi zaštitio svoja prava?
Da li će to imati svi advokati ili sva druga lica? Da li će to imati sudija koja nije bila izabrana na mesto sudije, a juče ili ovih dana je postala pomoćnik ministra pravde? Ne može se tako raditi.
Pravnici ustavnog prava imaju već problema sa načinom pisanja određenih zakona i predloga i kada se održavaju seminari i savetovanja osnovni problem je što se mnogi od usvojenih zakona, ali oni ovde prolaze kroz jedan, kada je u pitanju pozicija i oni koji podržavaju Vladu, nekritičan pristup prema tim zakonima, što ne mogu da se primenjuju u praksi i ovde je Ustav bio potpuno precizan.
Šta je rekao za Ustavni sud? Nabrojao je u članu 167. šta su nadležnosti Ustavnog suda i na kraju tog člana rekao – Ustavni sud obavlja i druge poslove predviđene Ustavom. Nema mogućnosti drugim zakonom, iako smo u Zakonu o Ustavnom sudu određen broj nadležnosti dodali Ustavnom sudu.
Ali, još veća katastrofa i još veće poniženje jeste ono što stoji u obrazloženju ovog zakona, znači, Zakona o izboru sudija i kaže se u izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije za 2010. godinu, u delu koji se odnosi na pravosudni sistem, istaknuto je da neki aspekti nedavno sprovedenih reformi izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Ovo predlagač zakona, Vlada i Ministarstvo pravde, koje u ime Vlade zastupa ovaj zakon, kaže – postupak izbora sudija izvršen je na netransparentan način, čime je ugroženo načelo nezavisnosti sudija.
Mi smo upravo u decembru prošle godine ukazivali na to. Sve činjenice i sva saznanja koja smo konkretno znali i imali iz prakse, mi smo ukazivali na to. Tada ste tvrdili, gospođo ministar, i predsednik Visokog saveta sudstva, kako tu nema nikakvih problema, kako imenovanje odnosno izbor sudija nije bio izmešten iz Visokog saveta sudstva i prenet u centrale političkih stranaka. Evo, sad sami kažete da jeste i nema bolje argumentacije i nema boljeg dokaza o nesposobnosti ovog režima od ovoga što ste vi napisali u obrazloženju ovog zakona.
Visoki savet sudstva koji je sproveo ovaj postupak radio je u privremenom sastavu. Otkuda sad u privremenom sastavu kad ste tvrdili da je sve u redu? Sudijama nije data prilika da budu saslušani tokom postupka, a nisu im data adekvatna obrazloženja za odluke o prestanku dužnosti.
Podelili ste cirkularno pismo samo onima koji nisu izabrani bez ikakvog obrazloženja. Sada kažete nije im dato obrazloženje i to je način zbog čega, navodno, ponovo pokušavate da razrešite te probleme. Nije to više moguće. Sudije koje nisu ponovo izabrane mogle su da ulože žalbu samo Ustavnom sudu, a ovaj sud nema dovoljno kapaciteta da u potpunosti razmotri ove žalbe.
Ustav Republike Srbije je rekao tačno da Ustavni sud Srbije ima 15 sudija. Dugo vremena nije bilo Ustavnog suda Srbije, pa je radio u krnjem sastavu, radio je sa 10 umesto 15. Mi sada imamo 15 izabranih sudija. Da ne kažemo kako se do njih došlo na način predviđen Ustavom i tu ne mogu i kad bih hteo da istaknem neku ozbiljnu primedbu. Znamo ko su nam bili predlagani za sudije Ustavnog suda, što ne znači da tamo nema izuzetno kvalitetnih sudija, ali kaže se nema kapaciteta da rešava o ovim žalbama.
Šta to znači? Nema dovoljan broj, a vidite da imamo tačno 15 sudija koliko je naš Ustav i predvideo. Da li neko sumnja u stručnost sudija Ustavnog suda? Da li oni ne žele da rešavaju ovaj problem? Da li bi ga rešili drugačije nego što će to da uradi sada novi stalni Visoki savet sudstva ili je nešto treće u pitanju? Zaista bilo šta da je, ne sme se na ovakav način odnositi prema jednoj grani vlasti koja treba da obezbedi vladavinu prava. A vladavina prava je temelj poštovanja Ustava i temelj za koji se svi mi ovde zalažemo.
Imajući u vidu primedbe, dalje se u obrazloženju kaže – u navedenom izveštaju, to je jedan od uslova daljeg napretka Republike Srbije u procesu evropskih integracija, neophodno je izvršiti preispitivanje odluka koje je doneo prvi savet Visokog saveta sudstva u postupku opšteg izbora sudija.
Da li će jednog dana za sve propuste koji su napravljeni prilikom ove reforme i prilikom izbora nosilaca pravosudnih funkcija biti odgovoran taj Visoki savet sudstva koji je imao privremenu misiju? Ne zaboravite, gospođo ministar, da ste vi po funkciji član i da ćete biti sada ponovo član u novom Visokom savetu sudstva.
Da bi se stvorile zakonske mogućnosti za takvo preispitivanje, potrebno je izvršiti izmene i dopune Zakona o sudijama kojima bi se dalo ovlašćenje stalnom sastavu Visokom savetu sudstva da preispita odluke prvog sastava Visokog saveta sudstva i utvrdi postupak za preispitivanje.
Tvrdili ste i na posebnoj sednici koja je ovde organizovana, da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da nije bilo nikakvih propusta. Otkud odjednom za samo par dana da to više nije tako?
Takođe, predmeti Ustavnog suda po žalbama, odnosno ustavnim žalbama se okončavaju i ustupaju Visokom savetu sudstva na ponovno odlučivanje, čime se prevazilazi primedba data u izveštaju, u pogledu kapaciteta Ustavnog suda za rešavanje u navedenih slučajevima. Zakon je u potpunosti rađen u saradnji sa predstavnicima Evropske komisije i Venecijanske komisije, Saveta Evrope, koji su o njemu dali pozitivno mišljenje.
Ovo što vam je dao Savet Evrope, što vam je dala Venecijanska komisije, to su vam poslanici SRS govorili 2008. godine kada su ovi zakonski predlozi bili na dnevnom redu, kao što smo govorili prošle godine u decembru, kada je bio izbor nosilaca pravosudnih funkcija. To vama tada nije bilo važno.
Nije vam bilo važno i učinilo vam se, gospođo ministar, da lažna podrška koju imate u DS može da dovede do kvalitetne i uspešne reforme pravosuđa. Dobro znate da nije. Gde su danas i zašto vam danas ne priznaju one greške i onu odgovornost koju lično treba da podnese DS i, objektivno, i vi kao ministar pravde?
To je vaš izbor i vi ste se opredelili za to. Možda je ipak trebalo više da ostanete u struci, a manje u politici.
Pravo na pravično suđenje ne može da obezbedi ovaj sud. Na osnovu ovakve reforme pravosuđa imaćemo sve veći broj zahteva građana države Srbije koji će se obraćati Međunarodnom sudu. Hoće li jednom, konačno, za pogrešne sudske odluke materijalno odgovarati oni koji su doveli do takvih odluka, odnosno one sudije koje su donosile takve odluke? Sve dok ne bude taj princip zaživeo, imaćemo jedan neodgovoran odnos.
Tvrdim i sada da smo imali mogućnost da izaberemo najbolje i najkvalitetnije sudije, ali izgleda da nekome nije bio cilj to. Otkud sada, svaki dan, a posebno ovih zadnjih sedam dana da mnogi od onih sudija koji nisu izabrani, a onda je neko uporno tvrdio da nisu bili dostojni i nisu bili stručni, ili neki drugi razlog, odjednom su postali najbolji i mogu da obavljaju i neke druge funkcije?
Pored prava na pravično suđenje, da li je Evropska komisija ili Venecijanska komisija rekla nešto za mandate SRS koje im je neko ukrao? Očigledno je da ta poslanička grupa ne uzima samo mandate od SRS, u poslednje vreme je počela i od nekih drugih političkih stranaka, ali mi vodimo računa da sačuvamo svoje. Hoćemo uvek da sačuvamo volju građana Srbije i da radimo samo i isključivo u njihovom interesu, pa kada je u pitanju i reforma pravosuđa.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Mirko Munjić ima reč. Izvolite. Imate još 29 minuta, samo da znate.

Mirko Munjić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, gospođo ministre, zakon o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju kazne zatvora za krivična dela organizovanog kriminala ima za osnovni cilj, kao što smo videli, da zaposleni iz člana 3. i 4. osnovnog zakona, uz njihovu saglasnost, kao što je to bilo i u osnovnom zakonu, ali i zbog, kako vi sada kažete u ovim izmenama i dopunama, potrebe službe, bez njihove saglasnosti mogu biti upućeni na rad u posebno odeljenje.
Takođe, predviđate ovim izmenama da protiv ovog rešenja o upućivanju na rad u posebno odeljenje ovi zaposleni mogu izjaviti žalbu vama, nadležnom ministru za pravosuđe, s tim što ta žalba, kao što to predviđate ne odlaže izvršenje ovog rešenja.
Postalo je jasno da zaposleni u ovom posebnom odeljenju nisu u mogućnosti da na adekvatan način, kako se to od njih traži, obave određene poslove, te je zato potrebno da se i bez njihove saglasnosti, upućuju u ovo posebno odeljenje.
Smatram da postaje sve jasnije, gospođo ministre, da će alternativa hapšenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića, u smislu pritisaka na Srbiju, biti – pod jedan organizovani kriminal i pod dva tzv. visoka korupcija. To će biti ono što će biti predmet pritisaka u narednim godinama.
Obzirom koliko je organizovani kriminal i ta tzv. visoka korupcija uzela maha u državi Srbiji, smatram da će u jednom kontinuitetu jedan dugi niz godina od sada pa nadalje to biti prilika da međunarodna zajednica na vas vrši određene pritiske. Po mnogim istraživanjima, organizovani kriminal i ta visoka korupcija, dakle, Srbija je na dnu u Evropi. Samo Albanija i BiH po nekim istraživanjima imaju veći stepen korupcije od države Srbije.
Šta nam govori izjava ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, da je u ovoj godini uhapšeno više onih koji su učinili dela korupcije i dela organizovanog kriminala nego za poslednjih pet godina zajedno? Ova izjava govori nam prvo da su korupcija i organizovani kriminal ušli u sve pore ovog društva, dalje, da se ova hapšenja odnose uglavnom na tzv. sitne korupcije, kao što su određena podmićivanja u zdravstvu, u policiji, opštinskim upravama itd, da se ostavljaju po strani generatori tzv. visoke korupcije, a to su političke stranke, a posebno političke stranke na vlasti.
U ovoj državi ima se utisak da se na jedan perfidan način predlaže donošenje zakona i da se ti zakoni ovde izglasavaju i donose, ali pod uslovom da imaju određene propuste u tim zakonima, propuste koji se rade, rekao bih, po narudžbini određenih moćnika, kako to njima u određenom političkom trenutku odgovara.
Da se zadržimo još malo na ovim hapšenjima povodom krivičnih dela korupcije i krivičnih dela organizovanog kriminala. Hapse se uglavnom sitni kriminalci. Šta onda znači, gospođo ministre, izjava tužioca za organizovani kriminal Miljka Radosavljevića da u državi Srbiji jednostavno niko neće biti zaštićen?
Očigledno se radi o jednoj deklarativnoj izjavi koja apsolutno nema uporište u praksi. Kada vi, gospodo iz Vlade, nameravate progon onih zaštićenih iz oblasti tzv. visoke korupcije? Da li su tačne ocene stručnjaka o tzv. doziranom hapšenju, odnosno hapšenju u određenom političkom trenutku i prema određenim i jasno definisanim i postavljenim potrebama?
Da li vi to prepisujete hrvatski model? Znate, oni su počeli sa hapšenjem visokih državnih funkcionera onda kada im je to jednostavno međunarodna zajednica naredila ili dala nalog, dakle, kada su dobili jasan signal da su za jedan ili dva koraka bliži ulasku ili nekim pregovorima sa EU o ulasku u EU.
Dakle, počnite sada sa hapšenjem visokih državnih funkcionera. Oni su to uradili. Da li vi prepisujete istu ovu praksu, pa će u stvari do hapšenja hrvatskih Sanadera doći u tako jednom političkom momentu kada vam to međunarodna zajednica jasno bude dala do znanja da treba da počnete da radite i kada vam kažu da za to postoji politički trenutak zbog toga što ste i isto kao i Hrvatska za jedan korak bliže EU? Da li će to biti tada?
Postavlja se logično pitanje – šta je u stvari cilj izmena Zakona o izvršenju kazne zatvora za krivično delo organizovanog kriminala? Zbog nedostatka radnika u posebnim odeljenjima za izvršenje kazne zatvora za krivična dela organizovanog kriminala, a zbog potreba službe, neko može i bez svoje saglasnosti na određeni period da se premesti u ovo odeljenje.
Ali, tu, gospođo ministre, ima određenih kontradiktornosti. Sada ću vam reći i kojih. Svojevremeno je predsednik države u jednom svom obraćanju kazao da se Srbija nalazi, pokušaću to da citiram, u središtu organizovanog kriminala, a da policija s tim u vezi odlično radi svoj posao. On je to otprilike ovako rekao – ako je to tačno, a tačno je da se Srbija nalazi u središtu organizovanog kriminala, to svi pokazatelji i govore, onda je logično da se u tom središtu organizovanog kriminala sve kuva.
Postavlja se jedno takođe logično pitanje, gospođo ministre – gde je tu centar tog središta organizovanog kriminala? To je vrlo važno pitanje, sada ću vam reći zbog čega. Da li je to Beograd ili je to možda periferija? Središte organizovanog kriminala, mislim da ćemo se svi složiti sa tim, ipak je Beograd.
Ako je to Beograd, zašto onda dileri droge ispadoše najveći dileri droge u Aranđelovcu, u Topoli, u nekim mestima na periferiji Srbije, na jugu, na severu itd, kad svi znamo da je u stvari centar heroinske mafije u Beogradu, da se najviše droge distribuira u Beogradu i da je tu u stvari centar tog organizovanog kriminala? Zašto Beograd postade periferija?
Kako to da Zrenjanin dobi status centra građevinske mafije, a u Beogradu je državni budžet, gospođo ministre, da vas samo podsetim, državni budžet Republike Srbije je na samo nekoliko stavki koje vam mi stalno spočitavamo, s pravom, dakle, kada su u pitanju "Luka" Beograd, kada je u pitanju Poslovni centar "Ušće" itd. oštećen za nekoliko milijardi dolara?
Kako to ponovo Beograd postade periferija, a ne središte i te građevinske mafije? Da li je i to u vezi sa nekom decentralizacijom ili se i ovde u stvari čeka signal međunarodne zajednice, pa da počne procesuiranje krupne ribe?
Ako je to tačno, ako je tačno da se čeka signal međunarodne zajednice, kada vam međunarodna zajednica da nalog da treba da počnete procesuiranje i hapšenje određenih tajkuna, određenih političkih, ekonomskih moćnika, onda u stvari će trebati mnogo više radnika u posebnom odeljenju za izvršenje kazne zatvora za organizovani kriminal, mnogo više radnika nego što ih sada ima, mnogo više radnika nego što ste vi predvideli izmenama i dopunama ovog zakona, ali smatram da vi kao Vlada zaista nemate ni političke volje, ni dovoljno kapaciteta da ovo učinite.
Nemate političke volje, to je svima jasno, da uđete u obračun sa tim krupnim zverkama, sa tim velikim zverkama, političkim i ekonomskim, koje stoje u središtu ove mafije. To je ono što svi mi, a posebno građani Srbije traže od ove Vlade. To je ono što svi zahtevaju u ovom trenutku jer siguran sam da i građani Srbije jasno znaju i osećaju ko je u središtu problema. Vi, kao Vlada koja se deklarisala na početku svog mandata kao socijalno odgovorna Vlada, zaista nemate ni političke volje ni kapaciteta da to učinite.
Zato SRS, normalno, neće glasati za predlog ovog zakona.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Vjerica Radeta nije tu.

Petar Jojić ima reč. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Gospođo predsedniče, gospođo ministre, u svakoj pravnoj državi ministar pravde je treći čovek u državi, posle predsednika države i šefa države i posle premijera, predsednika Vlade, ministar pravde je treći čovek. Vi, gospođo Malović, imate prava, ali imate i velike obaveze.
Bojim se da je ovo preveliki zalogaj za vas, da ćete moći da sprovedete reformu pravosuđa, koja bi ovom društvu i Srbiji u ovom trenutku i u kriznim i prelaznim periodima odgovarala.
Vi ste u poslednjoj godini od izvršene te reforme i izbora i reizbora sudija imali i poruke stručne javnosti. Dakle, imali ste poruke i kritike stručnih ljudi iz pravosuđa, sa fakulteta i pravnika koji rade na drugim mestima i u drugim institucijama.
Najveća kritika koja se upućuje Vladi Republike Srbije jeste kritika javnosti upućena od strane građana. To je kritika koja se ne može zaobići, to je kritika koja ukazuje i opominje da se u oblasti pravosuđa mora učiniti korak napred. Ova reforma bojim se da je nedovoljna, da je pogrešna i neuspešna. Malo se dalo, izgubilo se vremena, a mnogo se potrošilo.
Gospođo Malović, za ovu moju tvrdnju, podsećam vas vi ste ovih dana, odnosno Vlada u čijem sastavu ste vi kao ministar, dobila je na stotine i stotine pitanja od Saveta Evrope, u kojima se traži da date određene odgovore kada je u pitanju pravosuđe u Republici Srbiji. Tu su brojna pitanja na koja verujem i očekujem da treba dati realno i tačne odgovore kakvo je stanje, ništa ne šminkati, ništa ne prikrivati, već to treba zaista izneti, pa neka EU i Savet ceni.
Nikada se ne bih usudio da izlazim u javnost i da se hvalim da sam zadovoljan kako sam izvršio reformu pravosuđa, kad je ona tek na početku. Ovo je jedno ništa što se do sada radilo. Vi ste videli da su sve institucije i u državi, i iz Saveta Evrope i drugih međunarodnih organizacija uputile brojne primedbe koje treba da se otklanjaju u praksi.
Kada je u pitanju ovaj zakon koji se odnosi na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izvršenju kazne zatvora za krivična dela organizovanog kriminala, Gospođo Malović, vi, evo, imate podatke i statistiku - zatvori u Srbiji su pretrpani. Da li je to posledica demokratskog društva? To je sada stvar ocene građana Srbije i stručne javnosti.
Samo bih vas zamolio, godinama se pričalo da će se praviti novi zatvor u Pančevu. Novi zatvor u Pančevu je neophodan. Naime, sadašnja zgrada je sagrađena 1804. godine, ona ne zadovoljava ni po kakvim kriterijumima. Ti ljudi žive u neuslovnim prostorijama. Tamo je sada po kapacitetu tog zatvora predviđeno po svetskim standardima 80 zatvorenika i pritvorenika da može da boravi u prostorijama tog zatvora u odnosu na broj kvadrata koliko ima ovaj zatvor. Sad ih ima 160, a treba da bude 80.
Znate kad je bila ona akcija "Sablja", izlaze ljudi iz zatvora i kažu – e, sad neka mi neko kaže da je čamovina meko drvo. Pa nisu imali gde da leže, ležali su na daskama na patosu. Zatvori su pretrpani. Kaznena politika je katastrofalna. Sada se takmičimo u Evropi i u svetu kako ćemo mi da rešimo pitanje kriminala, korupcije i krize, da izričemo samo stroge kazne.
Pratim uporedno pravo, obradio sam 11 država Evrope i članica EU. Moram da vam kažem, stanje je u našoj državi poražavajuće po tom pitanju i kada je reizbor sudija imate hrabrosti, to cenim, ali mislim da se pošlo veoma nedovoljno spremno i uleteli smo u jednu zamku da nam svi sa strane kažu da smo mi u Srbiji izvršili praktično "seču knezova".
Kada su u pitanju zatvori, zaposleni imaju niske lične dohotke. Loši su uslovi u zatvorima. Imate u Pančevu lokaciju koja je već godinama bila predviđena da se uradi novi zatvor. Razmislite o tome, jer se zatvor nalazi usred centra grada, gde je šetalište i, tako reći, pančevački korzo. Toliko o tom zatvoru.
Gospođo Malović, kriterijumi za reizbor i izbor sudija nisu bili adekvatni. Tri kriterijuma su osnovni – stručnost i znanje, dostojnost i uspeh na rešavanju predmeta ili uspeh na fakultetu. Gospođo Malović, da li znate da se u Engleskoj postaje sudija u 52. godini? Da li znate da do 52. godine sudije prolaze sve one poslove i sve institucije da bi se naučili da budu sudije, jer su sudije ljudi koji treba da dele pravdu, u koje građani treba da imaju i osećaju pravnu sigurnost.
Nažalost, gospođo Malović, vi ste u Viskom savetu sudstva. Kako je moglo da vam promakne da čovek koji je studirao devet godina sa ocenom sedam da bude izabran za sudiju ili sa ocenom šest? Da li je to politička stranka u pitanju? Da li je to politička podobnost, da li je naše pravosuđe bačeno u političku arenu? Lično mislim da jeste.
Ne može u Engleskoj da bude sudija dok ne završi fakultet "Oksford" ili "Kembridž". Kod nas može da bude i diplomirani pravnik sa šesticom, da je godinu dana ili dve imao iskustva u samostalnoj trgovinskoj radnji, da je nekoga zastupao i da bude sudija.
Gospođo Malović, proverite u vašoj statistici, dok sam bio u Ministarstvu pravde Srbije, imao sam takav slučaj. Čak istog dana biran za sudiju i istog dana biran za predsednika suda, što je bilo katastrofalno. Ti kriterijumi nisu poštovani.
Ako hoćemo da izvršimo reformu pravosuđa, ako hoćemo dobre kadrove, političke stranke da dignu ruke od vašeg ministarstva. Moram da vam kažem, proučavam međunarodno pravo, evo ustav Nemačke, koji propisuje na koji način se biraju sudije i uloga ministra pravde. Imao bih više poverenja, ali u tom slučaju ima veću odgovornost ministar pravde da predlaže da se biraju sudije, ali bih bio pristalica da se sudije biraju u parlamentu. Zašto? Visoki savet sudstva je proglasio svoj poslovnik kao tajnu, svih podataka.
Posedujem jednu odluku o čuvanju tajnosti podataka koju je doneo VSS 28.10.2009. godine u kojoj se kaže – članovi pravnog saveta VSS i lica prisutna na sednicama Saveta dužni su da podatke, saznanja, izmeta mišljenja i zauzete stavove do kojih dođu prilikom razmatranja i izbora kandidata koji su podneli prijave na oglas za izbor sudija i sudova opšte i posebne nadležnosti u RS, službeni glasnik taj i taj, predstavljaju službenu tajnu. Ne može to.
Sa ovim se ne slažem, niti se sa ovakvim načinom slaže SRS. Podaci ne mogu da budu tajna. Čak, evo ako sada zatražim, postavim u smislu Poslovnika i Ustava i zakona Narodne skupštine pitanje VSS, dostavite mi sve zapisnike o odlukama o neizabranim sudijama i tužiocima, hoćete dostaviti, hoće li to za mene kao narodnog poslanika ili predsednika Skupštine sutra biti tajna? Ne može da bude tajna.
Drugo, kako je to moguće sada da se ove žalbe ustavne pretvore u prigovore? Da li čovek ima pravo, koji se obratio tom Ustavnom sudu, da očekuje odluku Ustavnog suda? Vi, gospođo Malović, zaobišli ste član 36. Ustava RS, do ovoga ne bi došlo, ovoga skandala.
Da li su članovi Visokog saveta sudstva poštovali član 36. stav 2, koji kaže – svako ima pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu, obavezi ili na zakonom zasnovanom interesu. Zar nije interes čoveka, hiljadu ljudi skoro, koji su ostali bez posla, zar nije njihov interes bio da dobiju pre svega pravo na žalbu? I to da se dogodi sudijama, gde je Visoki savet morao imati na umu i to – da su te sudije stručne i sposobne da se suprotstave i da idu do Strazbura.
I da li, gospođo Malović, znate, a verujem da znate, da broj žalbu ustavnih u Strazburu je ravan sada broju stanovnika RS. Idemo u tom pravcu i u tome smeru.
Dakle, greška je bila – zašto se sudijama nije dalo pravo na žalbu? Sada imate ustavnu žalbu, a imate i žalbu u ustavnom sudu. Dve žalbe imate sada prema Ustavnom sudu. Molim vas, o prigovoru treba ponovo da rešava: ko? Ukinimo sudovima, brate mili, neka sude sudovima i u prvom i u drugom stepenu istog sastava i iste vrste. Neka sudi Krivični sud, osnovnog suda za krivična dela, neka rešava žalbe taj isti sud, a ovo je nemoguće da VSS ponovo preuzima drugostepenu odluku drugostepenog organa.
Mislim da je to greška. O tome se malo vodi računa. Gospođo Malović, kad bih poverovao u taj vaš reizbor i reformu, vi doduše niste bili dugo ministar, vi ste par godina ministar pravde, hrabro se zaista odnosite i pokušavate da neke poslove i organizaciju izvršite, ali ne možete sami. Imate mnogo prepreka, a imate mnogo i neznalica, onih oko vas koji vas okružuju i učestvuju u toj proceduri.
Ima i onih koji to rade iz svog interesa. Kako je moguće da Kuzeljević Milorad iz sela Stublo, opština Čajetina, vodi još uvek postupak od 1991. godine u predmetu P250/91, pa su se ti predmeti kretali od opštinskog suda do okružnog suda i nazad. Možete misliti, taj predmet je dobio deset novih predmeta, a radi se o jednom predmetu. Kako je to moguće?
Jedan porodica iz Nikojevića 33 godine je vodila parnicu. Gledam sada kako je to u Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, SAD, Škotskoj, Velsu i u Švajcarskoj. Gde smo mi, kao rešavamo predmete, kao naše sudije rešavaju predmete, ko ih kontroliše, ukidajući predmet, preinačeni predmet i potvrđena odluka.
To mora da se raščisti jednom i više ne može biti merilo, i učinak da mu se meri ako mu je ukidana pet puta presuda, i pet puta menjan broj. Ispada da je on u jednom predmetu za smetanje poseda, on imao pet parnica i pet predmeta rešeno, a to apsolutno nije prihvatljivo.
Brojne su primedbe koje su upućene od brojnih organizacija na reformu pravosuđa, ali se nije vodilo računa ni o političkim prilikama i okolnostima, i borba za supremaciju parlamenta, borba za nezavisnost pravosuđa, pojam i elementi postavljenja, napredovanje, raspoređivanje, trajnost sudske službe, materijalni status, fizička sigurnost, imunitet sudija, disciplinska odgovornost.
Kada smo kod te odgovornosti, da je donet ranije odgovarajući dobar zakon, da li znate kakav bi bio red u pravosuđu? Ne bi nam se sudije šetale po pijacama i prodavnicama za vreme radnog vremena, nego bi radio svoje predmete.
Mi nemamo ni kontrolu sudstva u okviru sudstva. Mi nemamo odbor odgovarajući, niti inspekciju za kontrolu šta rade sudije i sudovi po sudskom poslovniku. To je ono što treba menjati.
Kada je interna nezavisnost, gospođo Malović, da li znate da je jedan sudija skoro doneo jednu odluku i da se umešao predsednik suda i rekao – da li vi znate šta ste rekli na Kolegijumu suda, gde to sme da ide u odluku za izuzeće? To je krivično delo.
Drugo, vi ste se poradovali da je reforma mreža sudova. Mreža sudova je katastrofa na štetu poreskih obveznika.
Zašto je ta mreža sudova loša? Ogromni materijalni troškovi na putovanja.
Drugo, doveli smo ljude koji sude iz manjih sudova gde je bilo pet sudija u jednom manjem mestu koje ima deset hiljada stanovnika i oni sada sude za najteža krivična dela, a tamo su sudili za krađu kokoški, krađu bicikala i šumsku krađu. To je problem što se ne vodi računa.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog načelnog pretresa, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa koji nisu iskoristili pravo iz člana 96. Poslovnika? (Ne.)

Imate još pet minuta, gospodine Spasojeviću.
...
Nova Srbija

Srđan Spasojević

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministre, poštovani građani Srbije, na kraju ove rasprave koja je imala ovakav epilog kakav je imala, s obzirom na velike propuste kod zakazivanja ove sednice i nemogućnosti da se neke stvari uz amandmane poprave, reći ću da sam sa zakašnjenjem dobio izvanredne predloge Društva sudija, sa kompletnim činjenicama i apelovanjem šta treba promeniti i kako treba poboljšati ovaj zakon, a s obzirom na proceduru i Poslovnik, nema mogućnosti da se podnese nijedan amandman, ali ima odličnih rešenja.
Ovom prilikom bih apelovao na ministra da obrati pažnju na primedbe Društva sudija koje su veoma korektne i veoma stručne.
Naravno, na kraju ove diskusije, osvrnuću se još jednom na ono što je glavni problem kod ovakvih predloga izmena i dopuna zakona koji imamo danas na dnevnom redu.
Gospođo ministre, dvostepenost mora da se obezbedi, jasno je, evo i kolega Jojić je ukazao na nešto što sam želeo da ukažem, VS koji odlučuje o izboru po prigovoru ne bi mogao ponovo da odlučuje, dati dobar primer ako imate prvostepeni sud koji je doneo odluku, žalbu podnosite nekom u drugom stepenu, a nikako onome ko odlučuje o tome, ko je već odlučio o tome.
Sve kolege i šefovi poslaničkih grupa i diskutanti su ukazali na, praktično, sve ono što je problem kod ovog zakona. Mislim da ima ovde prostora i da malo obratite pažnju u svom dvorištu. Jednostavno, evidentno je da su u sprovedenom postupku načinjene i brojne povrede postupka, koje se odnose na nepotpuni, neodgovarajući sastav Visokog saveta sudstva, mislim na onaj prvi trenutak kada je masa sudija izabrana, on je kompletiran tek na kraju, pristrasnosti, sukob interesa njegovih članova.
Ne bih želeo poimenice da pominjem, složićete se verovatno tu sa mnom. Zatim, veliko prisustvo tajnosti, a sigurno da je interes i ove skupštine i svih učesnika u donošenju ovih zakona da bude sve transparentno, što je bila i određena primedba Evropske komisije, nedostatak raspravnosti u tom postupku, primena neobjektivnih, nerazrađenih i nepouzdanih kriterijuma i merila, povreda načela pravne sigurnosti, načela ne bis in idem i reformation in peius, zabrana diskriminacije.
Dakle, treba razmisliti, eventualno, kada se bude odlučivalo o tom samom sastavu Visokog saveta sudstva, jer i kada smo donosili zakon rekli smo da je možda previše gomilanja funkcija na jednom mestu. Istovremeno imamo i predstavnike parlamenta, imamo predstavnike Ministarstva pravde, što u principu i jeste u redu, ali sigurno da i stručna javnost, same sudije moraju da budu više zastupljene prilikom određivanja kriterijuma.
Naravno, dosta je imalo problema i u tome da se nisu dovoljno merili kriterijumi samog vrednovanja rada pojedinačnih sudija, naravno za to je bilo potrebno i određeno vreme, nažalost više puta sam ukazivao, između ostalog, kada sam i pomenuo biologiju, mislio sam na normalno odlaženje ljudi u penziju. Mislim da je tu imalo prostora i sigurno da bi jedan ovakav zakon bio i reforma pravosuđa učinjena na jedan način koji bi zadovoljio građane Srbije.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima ministarka Snežana Malović.
...
Socijaldemokratska stranka

Snežana Malović

Poštovana predsednice, dame i gospodo uvaženi narodni poslanici, želim da se zahvalim svim narodnim poslanicima koji su učestvovali u ovoj današnjoj raspravi. Mislim da je ovo još jedan način na koji mogu da se otklone sve sumnje ili nedoumice koje postoje vezano za reformu pravosuđa.
Ovom prilikom bih iznela svoj stav, barem iz ove današnje diskusije sam videla da dosta diskutanata u stvari ne shvata šta je reforma pravosuđa. U velikoj meri reforma pravosuđa se svela na opšti izbor i zato ću se složiti sa nekim narodnim poslanicima koji su izneli ovde svoj stav da je u stvari reforma pravosuđe shvaćena kroz dijalog vezan za neizabrane sudije. Reforma pravosuđa je nešto mnogo šire od postupka opšteg izbora.
Postupak opšteg izbora može da predstavlja preduslov za dalje sprovođenje reforme, ali pod reformom se podrazumeva izmena procedure, kako izmena procedure u parničnim, tako i krivičnim postupcima ili izvršnim postupcima. Ministarstvo pravde je dosta na tome radilo i radiće i dalje.
Ovde je pomenut i Zakon o izvršenju i duboko sam uverena da će se on tokom januara naći na dnevnom redu parlamenta, a mi kao Vlada pokušaćemo da taj predlog zakona utvrdimo možda već i u toku sledeće nedelje, tako da će parlament imati dovoljno vremena da ga sagleda pre nego što bude započela rasprava.
Zatim, pod reformom pravosuđa podrazumeva se i promena organizacije rada. Pod organizacijom rada ne podrazumeva se samo promena mreže sudova, već postupanje unutar samih sudova. Čini mi se da smo dosta i na tom polju radili. Nedavno je pušten u rad program za automatsko vođenje predmeta. Reći ću vam da smo dobili međunarodno priznanje za izradu tog portala unutar sudova.
Ono što takođe potpada pod reformu pravosuđa, što je možda najteže uraditi, ali je naš cilj kome težimo i duboko sam uverena da ćemo ga dostići, to je promena svesti. Mi smo ipak zemlja u tranziciji i mnoge stvari ovde treba prilagoditi prelasku sa jednog društvenog i državnog sistema na drugi.
Osnovni ciljevi koje smo postavili u reformi pravosuđa su podizanje efikasnosti, intenziviranje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i jačanje investicija kroz privredno sudstvo. Neću da kažem da smo te ciljeve sada već dostigli, ali bih rekla da smo na dobrom putu da te ciljeve dostignemo.
Kada je bila organizovana tematska sednica ovog uvaženog doma iznela sam vam rezultate koji postoje na nivou privrednog sudstva i rezultate koji postoje na nivou višeg suda u Beogradu, gde je koncentrisan najveći broj krivičnih postupaka.
Slažem se da u određenim sudovima je možda došlo do zastoja, ali duboko sam uverena da ćete se složiti sa mnom da efikasnost ne možemo sagledavati kroz rad jednog suda, već moramo sagledavati na nivou svih sudova u Srbiji. Vrlo rado ću biti otvorena za sve kritike ili sugestije i tamo gde postoje problemi kao ministar pravde ću se založiti da ih rešavamo.
Ove izmene zakona nisu rezultat samo kritika koje je Evropska komisija iznela, iako se možda to steklo kroz moj govor. Nismo mi sa Evropskom komisijom počeli da razgovaramo tek pošto je obelodanjen ili objavljen izveštaj o napretku za Srbiju, koji je usledio u novembru ove godine. Sa Evropskom komisijom mi jako dugo razgovaramo.
Imali smo nekoliko sastanaka, kako ovde u Beogradu, tako i u Briselu. Bilo je poznato i široj javnosti da je bila organizovana radna grupa koju su činili predstavnici Ministarstva pravde, sa jedne strane, zatim Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca, a sa druge strane su bili predstavnici Evropske komisije.
Bilo je nekoliko pisama koje smo dobili od komesara Filea. Ovde je citirano jedno i pokušala sam da citiram drugo, gde se vidi jedan interaktivni dijalog između naših organa i Evropske komisije i rekla bih da su u svemu tome percipirani napori koje preduzimamo da pitanje reforme pravosuđa u svim svojim segmentima zatvorimo.
U ovom zakonu imali ste prilike da vidite da se rešavaju dva pitanja. Jedno pitanje je sastav VSS i Državnog veća tužilaca i način kojim smo predložili da se može steći status kandidata za izbornog člana VSS rekla bih da otklanja svaku nedoumicu ili sumnju u bilo kakvu mogućnost politizacije. Govorim o sumnji, ne govorim o stvarnom postupanju.
S druge strane je uređen postupak preispitivanja odluka. Kao član VSS i Državnog veća tužilaca sam potpuno sigurna u odluke koje smo donosili. Tim odlukama se ponosim. Neću da kažem da nije bilo propusta ili grešaka, živ čovek greši i potpuno je nemoguće tvrditi da ste bezgrešni i da niste napravili greške. Da li te greške mogu da se otklone? Mogu.
Kao što sam rekla, odluke smo donosili u skladu sa savešću, u skladu sa propisima koje smo imali pred sobom i kao član VSS nemam problem, a duboko sam uverena i ostali, da se te odluke preispitaju kroz postupak koji je predviđen zakonom. Naravno, zakon daje opšta načela za taj postupak.
Detaljnije mora da se uredi taj postupak u okviru Pravilnika o kriterijumima i merilima. To je dokument koji je, s jedne strane, procesnog karaktera, s druge strane materijalnog karaktera i taj dokument ćemo uraditi u saradnji sa predstavnicima Venecijanske i Evropske komisije. Očekujem da počnemo na tome da radimo već tokom januara.
Svesna sam da je ovaj zakon po hitnom postupku došao na dnevni red, ali sam uverena da ćete imati razumevanja za tu hitnost, obzirom da VSS i Državno veće tužilaca mora da se formira i tek po formiranju stalnih sastava kreće postupak preispitivanja.
Ovde su pomenute i primedbe ili predlozi koje je Društvo sudija iznelo. Moram da vam kažem da sam imala u vidu taj dokument, jer je poslat kako Ministarstvu pravde, tako i Venecijanskoj komisiji i mi smo ga imali na stolu kada smo razmatrali odredbe zakona koje se danas nalaze pred vama.
Bilo je postavljeno pitanje vezano za predsednike sudova. O tome ćemo u razgovoru sa Evropskom komisijom odrediti kada će se predsednici sudova birati, da li će to učiniti stalni ili sadašnji sastav VSS.
Na kraju, želim još jednom da istaknem da korake koje preduzimamo, ne preduzimamo zbog toga što je to naša puka obaveza u procesu evropskih integracija, preduzimamo radi građana Srbije, jer sve ono što mi radimo, u krajnjem slučaju, treba da se reflektuje na građane Srbije, a da li ćemo to postići ili ne, sami građani će dati svoj sud. Zahvaljujem na pažnji.

Whoops, looks like something went wrong.