ŠESTO VANREDNO ZASEDANJE, 07.07.2011.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodna poslanica Smiljana Milisavljević je prijavljena u elektronskom sistemu. Vreme kada sednica radi na osnovu člana 286. je takvo da nije dozvoljeno iskazivanje prava na povredu Poslovnika, niti replike, kao što to nije i u slučajevima postavljanja pitanja kod aktuelne teme ili poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu, dakle, isključivo rezervisano za postavljanje pitanja.
Da li još neko od predsednika ili ovlašćenih predstavnika želi da postavi pitanje ili zatraži objašnjenje na osnovu člana 286?
Reč ima narodni poslanik Milorad Krstin.

Milorad Krstin

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi građani Srbije, kao član Odbora za poljoprivredu u poslednjih par dana dobio sam na desetine poziva od strane proizvođača malina Srbije i mogu da vam kažem da se ponavlja unazad više godina, kada dođe do branja malina, do žetve, kako u Vojvodini, tako i u Srbiji, kod nas pšenica, u severnom delu Srbije pšenica, u centralnom delu maline i onda se pojavljuju oni koji žele da iskoriste na jedan poznat način sa malom cenom da otkupe malinu, da bi oni posle ubrali taj veći deo novčanog prihoda od otkupa malina.
Prošle godine cena maline se kretala 150-155 dinara, prva klasa i ljudi su bili zadovoljni tom cenom. Međutim, ove godine cena maline je duplo jeftinija i kreće se za prvu klasu od 75 dinara, a druga klasa je 55 dinara.
Koliko sam obavešten, proizvođači malina su uzeli sada i da blokiraju vlasnike hladnjača koji im diktiraju tu cenu koja stvarno nije primerena, znajući da je ove godine bilo elementarnih nepogoda gde se proizvodi malina, znajući da ti ljudi žive za tu malinu i za taj proizvod koji će im doneti neki boljitak života te porodice ili tih porodica.
Nažalost, i dalje su prisutni tajkuni i finansijski moćnici koji diktiraju cene poljoprivrednih proizvoda, a ovog momenta govorim o ceni malina.
Više pitanja ću postaviti i iskoristiti ovih pet minuta. Postavljam pitanje premijeru, ministru poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede i trgovine Dušanu Petrović – da li može više da se stane na put onima koji koriste rad, trud i znoj poljoprivrednih proizvođača, a sada su u pitanju proizvođači malina, da se bar vrednuju cene ako ništa drugo od prošle godine, ne da se cene prepolove i da se danas plaća umesto 150 dinara za jedan kilogram malina, plaća se za prvu klasu 75 dinara?
Dana danas za drugo pitanje za ministra i za premijera, na Odboru za poljoprivredu sam potegao to pitanje i pitao sam da li je moguće da poljoprivredni proizvođači ili proizvođači pšenice još uvek ne znaju tačnu cenu pšenice, a da je žetva pri kraju? Do kraja ove nedelje mislim da će pasti poslednji otkosi pšenice, a pšenica se nalazi na lageru, a cena je prisutna samo u glavama onih tajkuna i finansijskih moćnika koji su vlasnici silosa i mlinsko-prerađivačke industrije.
Želeo bih da pitam, s obzirom da su počele polako prijave od 1. jula za subvencije koje se daju, po 14 hiljada po hektaru, da li je počelo sa realizacijom tih podnošenih papira da bi se dobile te subvencije i od kog datuma je to krenulo?
Sledeće pitanje bi takođe bilo upućeno premijeru i ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i trgovine – kada će biti uplaćena četvrta tranša poljoprivrednih penzija?
Zamolio bih da odgovore na pitanja koja sam postavio dobijem u rekordnom roku, s obzirom da sam jednom prilikom pre dva meseca pitao šta će biti sa subvencijama i dobio sam odgovor tek kroz nekih mesec i po dana, a s obzirom da je dosta akutno pitanje i cene pšenice i cene malina, molim navedenog ministra i premijera da mi odgovore u rekordnom roku. Hvala vam.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li još neko od predsednika ili ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi reč? (Ne.)
Pošto se više niko ne javlja za reč, nastavljamo sa radom. Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Milica Radović, Momo Čolaković i Konstantin Arsenović.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da je predsednica Narodne skupštine, gospođa Slavica Đukić-Dejanović, pozvala da današnjoj sednici, pored predstavnika predlagača Božidara Đelića, potpredsednika Vlade i Olivera Dulića, ministra životne sredine, rudarstva i energetike, prisustvuju i: Vuk Đoković, državni sekretar u Ministarstvu finansija, Nataša Kovačević, pomoćnica ministra finansija i Svetlana Kuzmanović, rukovodilac Grupe za doprinose u Ministarstvu finansija.
Nastavljamo rad po dnevnom redu i prelazimo na načelni pretres 6. tačke dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA ZA OBAVEZNO SOCIJALNO OSIGURANjE
Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada.
Primili ste izveštaj Zakonodavnog odbora.
Pre otvaranja načelnog pretresa, podsećam vas da, prema članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova pojedine poslaničke grupe i to: poslaničkoj grupi Za evropsku Srbiju pripada jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslaničkoj grupi SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Ujedinjeni regioni Srbije (G17 plus i ZZŠ) - 28 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Napred Srbijo - 25 minuta i 12 sekundi; poslaničkoj grupi DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslaničkoj grupi SPS - JS - 18 minuta; poslaničkoj grupi LDP - 14 minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslaničkoj grupi PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi ni jedne poslaničke grupe imaju pravo da govore samo po jednom do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, a sa redosledom narodnih poslanika, na osnovu člana 96. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine.
Obaveštavam vas, takođe, da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovim tačkama dnevnog reda predstavljaju: narodni poslanik Milisav Petronijević, poslaničku grupu SPS - JS; narodni poslanik Nikola Lazić, poslaničku grupu DSS – Vojislav Koštunica i narodni poslanik Milorad Buha, poslaničku grupu SRS.
Ako još neka poslanička grupa odabere poslanika koji će biti ovlašćeni predstavnik molim da nam o tome dostavite informacija, da bi mogli da obavestimo Narodnu skupštinu.
Saglasno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona.
Da li predstavnik predlagača, ministar Oliver Dulić želi reč? (Ne.)
Da li izvestilac zakonodavnog odbora, narodni poslanik Vlatko Ratković želi reč? (Ne.)
Da li žele reč predsednici, odnosno ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Milisav Petronijević. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovana predsedavajuća, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, koji se danas nalazi na dnevnom redu, je predlog koji će  poslanička grupa SPS-JS podržati u danu za glasanje.
Želim ukratko da se osvrnem na Predlog zakona na odredbe koje se menjaju i da obrazložim zašto ćemo podržati ovaj zakon.
Izmene koje su učinjene ovim predlogom zakona uglavnom se mogu podeliti na četiri dela. Prvo, u pitanju su izmene koje su čisto pravno-tehničko usaglašavanje sa zakonima o volontiranju, o radu, o kulturi, o zdravstvenom osiguranju. U pitanju je definicija volontera, ko je nadležan kada je u pitanju stručno usavršavanje i osposobljavanje, ko je nadležan za davanje statusa samostalnih umetnika itd. Dakle, u pitanju su čisto pravno-tehnička usaglašavanja i provlače se kroz još nekoliko članova zakona i tu se ne bih zadržavao.
Drugo što je karakteristično za izmene ovog zakona to je da se usklađivanje dinarskih iznosa koji se spominju u zakonu, koji su dati u nominalnom iznosu, usklađuju umesto sa rastom cena na malo, sa godišnjim indeksom potrošačkih cena onako kako to već statistika objavljuje od 1. januara 2011. godine. Ovaj deo može da bude značajan utoliko što kada govorimo o Zakonu o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kada govore u delu o premijama za dodatno dobrovoljno penzijsko osiguranje i o doprinosima za dobrovoljni penzijski fond, gde je utvrđen nominalni iznos premije, a zatim se kasnije usklađuje, zbog toga je bitno da se ova promena izvrši i to ćemo podržati.
Takođe, odnosi se na jedan deo Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje koji govori o poslodavcima koji imaju pravo na oslobađanje od doprinosa, a to su poslodavci koji zapošljavaju nezaposlene radnike, prva kategorija – stariji od 50 godina, zatim stariji od 55 godina, zatim pripravnika, zatim mlađih od 30 godina i invalide. Tu je zakon omogućio tim poslodavcima da budu oslobođeni od doprinosa. U situaciji kada se to ne sprovede poslodavac je obavezan da vrati sredstva, ali valorizovana upravo ne više rastom cena na malo nego rastom indeksa potrošačkih cena.
Tu je takođe karakteristično da se ograničava mogućnost korišćenja tih povlastica oslobađanja po više osnova. To je deo na koji nemamo nikakvih primedbi i podržaćemo ga.
Treći deo se odnosi na utvrđivanje osnovice za sveštenike i verske službenike. To je inače ideja, inicijativa crkve i verskih zajednica. Radi se o usklađivanju tih osnovica, na način kako to odgovara zakonodavstvu crkvenom. Tako da i u tom delu nemamo nekih primedbi i podržaćemo.
Četvrti deo je pitanje koje reguliše o izmenama Zakona o doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, a to je pitanje preciziranja osnovice doprinosa i način obračunavanja i utvrđivanja i plaćanja doprinosa za preduzetnike koji koriste odsustvo zbog porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta i odsustva radi posebne nege deteta. Radi se o preduzetnicima koji koriste ovo pravo. Ovo pravo je inače dato u Zakonu o finansijskoj podršci porodicama. Koriste naknadu za vreme porodiljskog odsustva. Ovde se to sada precizir au ovim izmenama zakona, ovo o čemu sam govorio, ukoliko nastavlja da obavlja delatnost preko ovlašćenog poslovođe.
Ovo je pitanje koje zaslužuje detaljnije objašnjenje. Ovo je pitanje koje zaslužuje da se javnosti da konačan odgovor. O čemu se radi? Imali smo situaciju u prethodnim godinama, da se preduzetnicima, odnosno preduzetnicama koje koriste porodiljsko odsustvo, u jednoj godini obračunavaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, a u jednoj godini se ne obračunavaju. Jednostavno, bilo je neregulisano.
Očigledno je da je sada ideja da se to precizira. Naravno, to je izazvalo velike probleme. Čak su i poreske uprave različito reagovale. Neke su obračunavale, a neke nisu obračunavale. Time su preduzetnice stavljane u neravnopravan položaj u Srbiji. Koliko znam, po tom pitanju je reagovao i zaštitnik građana Srbije. Zato, kada je u pitanju ovaj deo zakona koji govori o tome, potrebno je dati jasan odgovor javnosti – da li ovako predložena izmena zakona daje odgovore na to pitanje, da li je ovo rešenje koje je dato, da li rešava problem preduzetnika i obaveza plaćanja doprinosa, da li je to pravedno i da li je to kako je rešeno, isto kao i za sve?
Naš stav je da je svaka majka, pa bila ona preduzetnik, bila zaposlena, bila vlasnik firme i da ne nabrajam dalje, mora da ima ista prava. To očekujem od Vlade, da posle ove sednice da jasan odgovor na ovo pitanje.
Završiću sa jednim komentarom o obrazloženju zakona, a to je šesti deo koji govori o analizi efekata. Potpuno se slažem sa ovim što je ovde rečeno, da imajući u vidu karakter ovih izmena i dopuna Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, da se tu ne očekuju neki finansijski efekti. Prošavši krok zakon sam naveo šta nje to menja. Iz toga se može videti da se tu ne očekuju neki finansijski efekti.
Želim oko toga, a i povodom toga da upozorim, kada se posmatra Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, u celini, zakon je takvog karaktera da ima smisla samo ako ima finansijske efekte. To je važan zakon. To je zakon koji određuje doprinose za obavezno socijalno osiguranje. To je zakon koji, kroz naplatu doprinosa obaveznog socijalnog osiguranja, omogućava, obezbeđuje funkcionisanje sistema penzijskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Bez sprovođenja ovog zakona nije moguće omogućiti funkcionisanje ova tri sistema.
Zato je moje pitanje i mislim da Vlada mora, moja Vlada mora da se pozabavi više ovim pitanjem, pitanjem naplate poreza i doprinosa. Verovatno raspolažete sa preciznijim podacima, ali ovlaš rečeno neplaćeni doprinosi premašuju budžetski deficit. Nije moguće više rešavati budžetski deficit smanjivanjem prava. Mora se pozabaviti i izvršavanje Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, njihovoj kontroli, preduzimanju mera po pitanju naplata doprinosa.
Imali smo jedan sistem kontrole naplate poreza i doprinosa koji je, da tako kažem, stavljen po strani, a novim nismo uveli i moramo da se pozabavimo sa tim. Tačno je da prošle godine donet Zakon o državnom registru koji ima za zadatak da obezbedi jedinstvo svih informacija u ovoj oblasti, brzo reagovanje itd. On stupa na snagu u punoj svojoj meri 1. januara 2013. godine. Dotle, imajući u vidu ovaj zakona, Vlada mora da se pozabavi tim pitanjima i mora da preduzme mnogo da se omogući veća naplata potraživanja doprinosa. Samo ako je tako nešto urađeno, ako su oni naplaćeni, da ne govorim sada o suštini, da se zakon mora sprovoditi, i da ne govorim o finansijskim efektima, u tom slučaju može se smanjiti budžetski deficit, a može se i mora ne dirati u prava iz penzijskog, zdravstvenog i osiguranja za slučaj nezaposlenosti.
Želeo sam da ukažem na ovu upozorenje, i kada su u pitanju preduzetnici, i kada je u pitanju naplata doprinosa, kao poruku mojoj Vladi da jasno izađe sa stavom prema građanima Srbije. Vratiću se na početak. Podržaćemo ove promene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Dvanaest minuta i 45 sekundi je iskorišćeno od vremena ovlašćenog predstavnika poslaničke grupe.
Pre nego što dam reč narodnom poslaniku Veroljubu Arsiću, koji je ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Napred Srbijo, na osnovu člana 90. i člana 87. dajem sledeće obaveštenje. U toku današnjeg radnog dana, pauza će biti određena odmah nakon završetka rasprave zakona koji je u toku, u trajanju od jednog sata. Nakon pauze, preći ćemo na zajednički načelni pretres o izveštajima poverenice za ravnopravnost i poverenika za informacije. Danas ćemo raditi i posle 18,00 časova, a do okončanja rasprave zajedničke načelne tačke dnevnog reda, koju počinjemo nakon pauze.
Narodni poslanik Veroljub Arsić, ima reč.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Napred Srbijo
Dame i gospodo narodni poslanici, tačno je da je ovo usklađivanje zakona, odnosno da je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima obaveznog socijalnog osiguranja, u stvari usklađivanje zakona sa Zakonom o volontiranju, jednim delom je i usklađivanje sa Zakonom o porezu na dohodak građana, a na jedan način i usklađivanje jednog naopakog, pogrešnog, zloupotrebljenog i prilično sebičnog nastupa Vlade Republike Srbije, Ministarstva finansija i republičkih organa poreske uprave.
Osim, ovih čuvenih izmena i dopuna, da ukoliko neko zaposli lica koje je navršilo preko 50 godina života, ne može po nekom drugom osnovu ili po ovom, odnosno po dva različita osnova ostvarivati isto pravo. O tome ćemo malo u pojedinostima. Međutim, svi su deklarativno u ovoj vladi o političkom životu za povećanje nataliteta, za to da smo ugroženi sa belom kugom i svi se zalažemo, navodno, da se to stanje popravi. Međutim, u životu se često jedno priča, a drugo radi. Ova vlada radi sasvim suprotno.
Član 4. Predloga izmena i dopuna kaže – odredbe iz stava 1-3 ne odnose se i na preduzetnika koji ostvaruje naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva rade nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, a delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe.
To bi u prevodu značilo da porodilja koja ima neku samostalnu trgovinsku radnju, ugostiteljsku ili na bilo koji način pruža neku vrstu usluge ili ostvaruje neko dobro, nema pravo da bude oslobođeno doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Pod uslovom da, njeno, taj njen preduzetnički staž poveri nekom drugom.
Čini mi se da oni koji pišu zakone, ne poznaju dovoljno život i ne poznaju dovoljno pravu situaciju kako nam je u privredi, kako rade mala preduzeća, kako rade preduzetnici, pod kakvim uslovima i na koje se sve načine dobijaju da ostvare bilo kakav prihod i obezbede posao i prihod i za sebe i za još po neko lice koje radi za njih. Postavlja se pitanje koje regulisano Ustavom, da li ovaj zakon ispunjava ustavnu obavezu a to je da su svi pred zakonom jednaki i da svi imaju ista prava i obaveze pred zakonom. U ovom zakonu, znači, porodilja koje su istovremeno i poslodavci ne oslobađate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, dok su svi drugi poslodavci od toga oslobođeni.
Da razjasnimo, nastavak rada delatnosti ne podrazumeva da je taj koji je vlasnik tog preduzetnika nastavlja da radi. Malo razdvojte fizičko lice od preduzetnika. Fizičko lice je porodilja, preduzetnik je onaj koji obavlja delatnost i u tome jeste problem kada donosite ovakve zakone i nećete da shvatite ono što je činjenica i što je istina. I na koji način vi mislite da popraviti priliv sredstva u budžet, jer ste već u nekom od sledećih članova, članom 11. kad preduzetnik ostvaruje naknadu zarade za vreme trajanja porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta delatnost nastavlja da obavlja preko ovlašćenog poslovođe, obračune i uplate doprinosa posle navedenog primanja, u ime i za korist preduzetnika vrši lice koje saglasno zakonu obavlja poslove ovlašćenog poslovođe.
Znate šta, dame i gospodo, taj koji bude prihvatio da vodi, zastupa, predstavlja i na koga se prenesu upravljačka prava neće to da radi za mali novac. On će i te kako da ispostavlja račune tom preduzetniku koga zastupa. Šta imate kao za posledicu? Za posledicu imaćete ne povećanje sredstava u budžetu, nego smanjenje. Privatni preduzetnici biće prinuđeni odnosno preduzetnice da odjavljuju svoja preduzeća, da kažem tako. Da otpuštaju radnike, da prestaju da obavljaju delatnost, da ne bi i dalje bili pod pritiskom poreske uprave za novac koji ne mogu da zarade radi nege deteta. To će biti posledica.
Ne mogu da shvatim, toliku želju predlagača zakona Republičke poreske uprave, Ministarstva finansija da ovo na ovaj način regulišu iako je to regulisano posebnim zakonima, kao što je Zakon o radu, kao što je Zakon o porodici sa decom i koji su zakoni sada u koliziji sa ovim zakonom.
Znači, u zakonu lepo piše da su porodilje oslobođenje da naknade za vreme porodiljskog odsustva snosi država. Zašto to pravo ne važi za sve i za preduzetnice, pa čak i za one seljanke koje motikom idu na njivu, pa dok gaje decu ne mogu to da rade a imaju prijavljeno domaćinstvo. Zašto ne i za njih? Ne, bitno je napuniti budžet. Bitno je kupiti automobile. Vama, dame i gospodo iz vlasti, vaši šoferi bez vas divljaju po ulicama. Zaticao sam ih nedeljom ispred hiper-marketa, službenim automobilima, možda i nekog od vas, ženu i decu nedeljom uveče na naplatnim rampama, ministre sa ženom i decom u službenim automobilima na graničnim prelazima prema Grčkoj. Da li zato treba da plaćaju poreze trudnice? Zato treba da se štedi u budžetu? Zato treba da se izmisli još neko poresko davanje?
Da stvar bude još gora, krećete sad sa još jednom drugom i pričom, ograničavate pravo preduzetnika kome će da prenese svoje ovlašćene. Da biste to još više iskomplikovali i načinili skupljim. Prenos prava da neko raspolaže nekom imovinom pripada isključivo vlasniku imovine. On je taj koji će da odredi lice. To može da bude neko od članove njegove porodice, može da bude čak i radnik koji radi u toj preduzetničkoj radnji. Ne znam, da smo mi kada je jedan ministar bio na porodiljskom odsustvu, doduše brzo se vratila na posao. To je za svaku pohvalu, možda i zbog deteta za osudu, ali ne sećam se da je Skupština zbog toga menjala ministra i da li je samo preneo ministar prava na određena pitanja koja se tiču zaposlenih u ministarstvu ili na sva ili su morali šoferi svako jutro da donese akta koje ministar, koji je bio na porodiljskom odsustvu potpisivao. Nemam ništa protiv i da je tako bilo jer onaj koji odgovara ima pravo i da odlučuje i ministar odlučuje. Onaj čija je imovina ima pravo da odlučuje kome će da prenese svoja upravljačka prava i nemojte to zakonom da ograničavate jer ovde ne postoji sukob interesa i ne postoji mogućnost zloupotrebe.
U svakom slučaju, šta god da taj, na koga se prava prenesu, zloupotrebe odgovara i on pred zakonom, ali odgovara i preduzetnik koji mu je poverio ta ovlašćenja i njegova preduzetnička radnja. Zašto radite takve stvari? Znači, ovde je cilj da ona poreska rešenja koja nisu bila u skladu sa dosadašnjim zakonodavstvom konačno ozvaničite, pa one zloupotrebe koje ste vršili niko ne snosi bilo kakve odgovornosti ni moralno ni krivično i da ako je moguće ostvarite još koji prihod u budžet Republike Srbije. Tvrdim vam, prihoda u budžet Republike Srbije nećete povećati po ovom osnovu i da li uopšte neko zna, ko piše ovakve zakone, kako se ostvaruje ta refakcija na osnovu porodiljskog odsustva.
Poslodavac je dužan da uplati zaposlenom, bez obzira da li je na bolovanju ili porodiljskom ili bilo kakvom drugo, sve doprinose, a na osnovu doznaka sa bolovanja traži refakciju uplaćenih sredstava od nadležnog državnog organa. Ne vidim zašto to ne može i za trudnice koje su preduzetnici. Ne vidim u obrazloženju zakona koji su efekti zakona. Koliko ćete vi to da povećate priliv u budžet? Koliko ćete da nanesete štetu porodiljama i koliko ćete da ih demotivišete da više rađaju decu? Danas živimo u teškim vremenima, teško ljudi spajaju kraj sa krajem, bez obzira da li su preduzetnici ili rade negde. Na koji ćete način da ih stimulišete i da nastave da rade i da zapošljavaju ljude i da rađaju decu? Na ovaj način sigurno nećete. Zbog svega ovoga, poslanička grupa SNS u Danu za glasanje neće glasati za izmene i dopune ovog zakona.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Jedanaest minuta i 40 sekundi je iskorišćeno od vremena ovlašćenog predstavnika poslaničke grupe.
Za reč se javio narodni poslanik Milorad Buha.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, uvaženi građani Srbije, evo nam još jednog praznog zakona, koji u osnovi predstavlja samo usaglašavanje sa drugim zakonskim propisima, ali suštinsku stvar koja muči ovo društvo ne rešavamo. Za SRS je ovo samo jedna kozmetička promena, kojom ćemo sami ispeglati određeno usaglašavanje sa drugim zakonskim propisom, a ono što je bitno i suštinsko ne rešavamo.
Šta to ne rešavamo? Ne rešavamo pitanje dostatnosti budžetskih sredstava i dostatnosti sredstava u fondovima, fondovima penzijsko-invalidskog osiguranja, fondovima zdravstvenog osiguranja, fondovima za zapošljavanje i svim drugim relevantnim fondovima. Naime, poslednjih godina karakteristična je situacija u kojoj imamo prazne fondove, prazan budžet, pa i prazne fondove. Kako je budžet u deficitu, tako su u deficitu i fondovi. Šta je zadatak Vlade? Zadatak Vlade je da stvori preduslove, da stvori ambijent onima koji uplaćuju doprinose da imaju dovoljno sredstava, da su likvidni i da mogu iz tih adekvatnih sredstava, poslovnih sredstava uplaćivati kako poreze tako i doprinose.
Da li država stvara preduslove? Ne stvara. Jel mi imamo u poslednjih šest-sedam godina latentno povećanje deficita, kako u budžetu tako i u fondovima. U periodu od 2001. godine do 2011. godine, kroz finansijski sistem Republike Srbije, prošlo je između 85 do 90 milijardi evra po raznim osnovama: kroz donacije, kroz kreditne linije koje su išle preko međunarodnih finansijskih institucija, kroz bankarski sistem, kroz donacije koje su dobijali razni subjekti, počevši od države preko državnih institucija, javnih preduzeća, javnih ustanova itd. Određene kreditne linije koje su gurale banke, imali smo privatizaciju, imali smo neuspelu privatizaciju itd. Sve ukupno, kroz finansijski sistem, nikad u istoriji srpstva nije prošlo toliko sredstava.
Koji su efekti? Efekti su da danas nemamo privredu, da imamo deficit u budžetu i to sada već na milijarde evra, da su nam prazni, da je deficit u fondovima i to jako veliki deficiti u fondova itd., da imamo veliku nezaposlenost, da imamo stagnaciju u poslovanju i razne druge negativne pojave, a kroz finansijski sistem je protutnjalo toliko sredstava. Zašto su fondovi prazni? To je osnovno pitanje koje treba da zabrine Vladu. Prazni su zbog toga što nemamo privrednog ambijenta, nemamo građanina koji je solventan da izvršava poreske obaveze i obaveze uplate doprinosa.
Evo, preneću određene finansijske pokazatelje koje ima ekonomski tim SRS koji ukazuju na veliku dubiozu fondova. Krenuću od Fonda PIO osiguranja i osvrnuću se samo na onaj deo koji se izdvaja iz budžeta. Evo, 2006 godine, da krenemo, tad je ova godina već bila na zalasku privatizacije, na zalasku su bile razne dotacije od strane međunarodnih institucija i finansijskih institucija i tad dolazi do povećanja izdvajanja sredstava iz budžeta i direktno upumpavanje u Fond PIO. Godine 2006. upumpano je 97 milijardi dinara, 2007. 110, 2008. 138, 2009. 213, 2010. godine 215 i 2011. godine 231, da zaokružimo. Međutim, neće biti za 2011. godinu, neće sigurno biti dovoljno toliko sredstava, jer nam uplate doprinosa u ovaj fond opadaju, tako da će država morati namiriti ove iznose.
Gledajte, za poslednjih pet godina, preko 130% i nešto je povećanje izdvajanja iz budžeta u ovaj fond. Zašto? To je rezultat nedostatnosti sredstava koja dolazi po osnovi uplate od strane poslodavaca. Kad uporedimo ove podatke sa podacima o visini sredstava sa kojima raspolaže Fond, onda vidimo koliko su ta ogromna izdvajanja Fonda PIO osiguranja. Godine 2003. u ovom fondu je bilo 146 milijardi dinara, 2006. godine 258. Znači, za tri godine gotovo se uduplalo. Godine 2009. 400 milijardi dinara, a 2011. godine 490 milijardi dinara. To predstavlja 15% BDP. Ovo vladu mora da zabrine, ali ovo vladu ne brine, ne brine ništa.
Po veličini izdvajanja i po veličini učešća doprinosa za PIO i ukupnog Fonda PIO spada među države koje imaju najveće učešće u BDP, 15% gotovo ekonomisti ne znaju da državu koja izdvaja više. Evo ovde ću vam pročitati koliko je to kod nas u regionu, ne mogu sad da nađem, ali prisetiću se, Slovenija na nivou 9%, Bugarska je oko 9%, BiH oko 11%, Hrvatska između 10 i 11%, a najbolje stoji Rumunija negde oko 7,5%. Vidite mi duplo više nego Rumunija. Sad šta je učinjeno od strane Vlade, evo danas je tri godine od izbora ove vlade, šta je učinjeno za ove tri godine da se ovi negativni tokovi, ove negativne reperkusije u pokazateljima isprave i da se dođe do adekvatnih mera da se sve ovo o čemu govorimo ispravi? Gotovo nijedna prava mera. Ovih dana smo mogli pročitati u medijima da je Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja krenuo u postupak ekonomske analize uplate doprinosa i smanjenja, jer je veliki pritisak. Verovatno je Ministarstvo finansija se nije oglasilo, nisam pročitao tu informaciju da je Ministarstvo finansija bilo šta učinilo u smislu pravljenja određenih analiza. Pročitano je u nekoliko sredstava javnog informisanja, pročitao sam da Ministarstvo ekonomije radi određene analize i da će ovih dana izaći sa merama u smislu smanjenja doprinosa za socijalno osiguranje i stvaranja preduslova da se pomogne privredi, jer privreda je ta koja uplaćuje ova sredstava i da im se omogući da mogu doći do likvidnosti sredstava iz kojih će uplaćivati u ove fondove.
Postavlja se pitanje zašto je Vlada izašla sa ovim predlogom? Zašto se išlo sa ovim predlogom, ukoliko nadležno Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja radi određene analize? Valjda napravimo jednu dublju analizu, dođemo do određenih mera kojima ćemo stvoriti preduslove za uplatu doprinosa, pa tada napravimo jednu mini ili maksi reformu u ovoj oblasti i dođemo do određenih rešenja. Ovako, kozmetička promena, kao što je ova, ne znači nam, u svakom slučaju, gotovo ništa.
Mora da nas zabrine sve zajedno sve ono što se tiče zapošljavanja. Nivo zaposlenosti u Srbiji pada. Godine 2001. je 46%, a evo sada, po podacima Zavoda za statistiku, je 36,2%. Uz tu negativnu tendenciju ide porast nezaposlenosti, sa negde 20% početkom ili sredinom 2010. godine, a sada smo na 22,2%. To su zvanični podaci Zavoda za statistiku. MMF nam je krajem prošle godine doneo podatak koji mi zvanično krijemo, da je 400.000 radnika u periodu krize ostalo bez posla. Sada ekonomski stručnjaci koji su naklonjeni Vladi kažu da je to daleko više, da je to čak 540.000, od sredine 2008. godine do ovoga trenutka. Zavod za statistiku izlazi sa podatkom da je samo u periodu oktobar 2010. – april 2010. godine 100.000 ljudi ostalo bez posla. Šta se čini? Ne čini se ništa.
Da li ova Vlada može biti socijalno odgovorna? Ne može biti socijalno odgovorna. Vlada koja nema socijalne mere, koja nema aktivnosti da se poboljšaju uslovi života i rada u privrednim tokovima, stvori preduslove za normalno funkcionisanje privrede, nije socijalno odgovorna Vlada. Ekonomski tim SRS došao je do sledećih podataka, a to možemo naći u sredstvima informisanja, otprilike mediji prenose sve ono što se može iščupati iz nadležnih ministarstava, ali to jasno govori o katastrofalnom stanju u ovoj oblasti, posebno što se tiče doprinosa.
Privreda svega 26% redovno izmiruje poreze i doprinose. Svega 26% privrednih subjekata redovno izmiruje. Do 15 dana to je 15%, do 30 dana, u pogledu ročnosti, 11%, a preko 30 dana 48%. To treba da zabrine. Pola privrede kasni sa mesec dana. Sada, kad bi bili striktni u primeni zakonskih propisa, sva ta privredna društva bi bila blokirana, zaustavljen rad i snosili bi ogromne finansijske posledice, a posebno kada je u pitanju PDV i onaj deo koji se odnosi na državna davanja, odnosno na poreze.
Kada govorimo o doprinosima, onda moramo ukazati na negativne tendencije koje su prisutne od 2007. godine kroz rad Poreske uprave, u pogledu urednog izmirenja poreskih obaveza i davanja po osnovu doprinosa. U toku 2007. godine, od strane Poreske uprave blokirano je 12.000 preduzeća. Četiri godine posle toga, znači 2011. godine, ovoga trenutka imamo preko 70.000 blokiranih preduzeća. Zbog toga što se neuredno izvršavaju poreske obaveze i obaveze po osnovu socijalnih doprinosa. Kroz ovu blokadu, 2007. godine budžet je oštećen kroz blokadu, a nemamo adekvatan sistem, prevashodno pravosudni sistem koji će namiriti te obaveze koje su blokirane i kao takve ostale zamrznute.
Fond PIO je ostao osnovica onih obaveza koje su blokirane, to je 180 milijardi. Ako se tome dodaju kamate od 90 milijardi dinara, dobijamo osnovicu poreza i doprinosa po osnovi uplate PIO osiguranja od 270 miliona. To što je bilo 2007. godine, to je gotovo zanemarljivo za ovo što je bilo u 2010. godini. Osnovica se u međuvremenu popela na 333 milijarde plus 222 milijarde dinara, to su podaci od sedmog meseca 2010. godine, što čini ukupno 555 milijardi. To je jedan budžet PIO osiguranja i još malo više.
Šta će se desiti u 2011. godini? Takođe negativna tendencija, povećanje osnovice i povećanje po osnovi kamate. Ono što mi smatramo koliko će to biti, to je negde oko 700 milijardi dinara – osnovica plus kamata, na kraju 2011. godine. To je jedan i po budžet finansijskog plana Fonda PIO osiguranja. Toliko privreda nije uplatila zbog blokada.
Šta je učinjeno da se pomogne tim koji su u blokadi? Šta je učinjeno od strane Vlade i državnih organa da se ova sredstva naplate, da se upumpaju u finansijski sistem? Ništa. Manje-više radi se o blokadi, ta preduzeća odlaze u stečaj, posle toga odlaze u likvidaciju itd. To su sredstva koja ostaju zamrznuta itd. Više se o njima ne razgovara.
Socijalna slika Srbije je katastrofalna. Danas imamo 700.000 stanovnika koji su na ivici, koji žive na ivici siromaštva. Imamo 760 i nešto hiljada nezaposlenih. Imamo 178.000 stanovnika koji primaju socijalnu pomoć. Imamo 343.000 penzionera koji primaju penziju ispod 11.000 dinara. Imamo 250.000 radnika koji platu primaju posle 90 dana. Imamo 45.000 staračkih domaćinstava na selu koji žive sa primanjima manjim od 100 evra. Imamo 82.000 dece koja nemaju nikakve prihode. Imamo 50.000 stanovnika koji se hrane u narodnim kuhinjama. Dakle, gotovo dva i po miliona ljudi je u socijalnoj bedi.
Evo, to je socijalna karta građana Srbije. To je aktuelno stanje o kojem se mora razgovarati. I ova diskusija i diskusija posle ove će probati, a posebno mi opozicioni predstavnici koji vam ukazujmo, tražimo rešenje i tražimo daleko agilniju politiku. Ono što je pogubno ovoga trenutka jeste da Vlada ne ulazi u sistemska rešenja. Jedno od sistemskih rešenja je regulisanje stabilnosti finansijskog sistema, ako se ne uđe do kraja godine, a verovatno se neće ući jer nemamo vremena. Zašto nemamo vremena? Zbog toga što na vreme nismo napravili analize, nismo pripremili mere.
Godina 2012. je izborna godina. Šta očekivati u izbornoj godini da Vlada radi? Neće raditi. Kad ćemo dobiti novu Vladu? Negde tamo u drugoj polovini godine. Da li ta Vlada može u 2012. godini pripremiti određene setove zakonskih propisa? Neće. Zašto neće? Zato što nema pripremljenu podlogu za to. Mi nemamo napravljenu analizu. Ako nemamo analizu, šta očekivati? Da će nam fondovi biti puni? Kako će nam fondovi biti puni, kad imamo privredu koja je na izdisaju, kad imamo građane koji su prezaduženi, kad je celokupni sistem blokiran?
Politički voluntarizam. Nekoliko rečenica o radu PIO fonda. Mi ga moramo ovde okrpiti, a kad to kažem mislim na voluntarizam koji vlada godinama u ovom fondu. Čitali smo u sredstvima informisanja o zloupotrebama u ovom fondu, da su određena sredstva odlazila nenamenski. Ali, niko nije odgovarao.
Prema nekim podacima, 122 miliona dinara je uplaćeno različitim subjektima, po podacima i nalazu finansijske policije u to vreme 2003. i 2004. godine. Po tom nalazu, dat je nalog da se ta sredstva vrate. Ni jedan dinar nije vraćen. Da li je neko odgovarao? Nije odgovarao. U toku 2010. godine isplaćene su otpremnine za 461 lice, službenika ovog fonda. Isplaćeno je preko dva miliona evra. Jedan deo radnika koji je dobio otpremninu otišao je u druge državne organe.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Nikola Lazić.

Nikola Lazić Beograd

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem, gospođo predsedavajuća.
Ovim putem želim da iskažem žaljenje što nijedan ministar trenutno nije prisutan u sali, izgleda da slabo koga zanima pitanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. Mogu da razumem što nema potpredsednika Vlade, Đelića, koji je formalno trebalo da predstavlja ovaj predlog zakona, ali mislim da je ovde danas trebalo da bude i ministar rada i socijalne politike. Doduše, mogu da razumem i odsustvo ministra rada i socijalne politike, jer je verovatno Vladi, kakva je ovdašnja, ako ne najteži a onda svakako najneprijatniji zadatak biti ministar rada i socijalne politike, jer su te dve oblasti zapravo oblasti koje najbolje ilustruju svu težinu i kompleksnost situacije u kojoj se nalazimo kao društvo i kao država.
Ovo kažem zato što je na početku rada ove vlade, pre tačno tri godine, veoma često korišćen termin – socijalna odgovornost. Naravno, socijalna i ekonomska situacija generalno su blisko povezane. Socijalna situacija i plaćanje doprinosa ne može zavisiti isključivo od umeća nadležnog ministarstva da organizuje oblast, već u najvećoj meri zavisi od mogućnosti države da stvori ambijent i obezbedi uslove za razvoj privrede, za otvaranje novih radnih mesta, za privlačenje novih investicija. Samo se tako stvaraju preduslovi da se obezbede sredstva za jedan održiv sistem socijalne zaštite.
Zaduživanje države, naročito komercijalnim kreditima, kako bi se neke od ovih, uslovno rečeno, rupa popunile nije dobro rešenje jer se time samo dalje siromaši država koja se dodatno zadužuje i stvara se još veći broj ljudi koji su zavisni od pomoći. Sve ovo utiče i na kapacitet građana da uplaćuju doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Svako onaj ko se smatra odgovornim trebalo bi da stavi prst na čelo i da razmisli o tome da će sve te kredite jednog dana neko morati i da vraća.
Ne smemo se ponašati po onoj maksimi Luja 15. koji je rekao – Posle nas i potop. Još manje je dozvoljeno ponašati se po maksimi Luja 14. koji je rekao – Država, to sam ja. Nažalost, posle rekonstrukcije Vlade koja je pompezno najavljivana u javnosti, u potpunosti je izostala vizija kako se ozbiljno posvetiti privrednom oporavku zemlje a samim tim i snaženju sektora socijalne politike. Niko od stranaka na vlasti nije ponudio sveža rešenja. Administracija, i pored pukog spajanja resornih ministarstava, ostala je glomazna, neefikasna i skupa. To se najbolje oslikava i na trenutnoj socijalnoj mapi Srbije. Dovoljno je samo reći činjenicu da imamo preko 700 hiljada ljudi koji živi ispod granice siromaštva, a prema podacima MMF u poslednje tri godine izgubljeno je 400 hiljada radnih mesta. Takođe, šokantna je činjenica da 167 hiljada ljudi godišnje padne ispod linije siromaštva.
Zakonski predlog koji je danas na dnevnom redu uglavnom je tehničke prirode i bavi se usaglašavanjem terminologije sa nizom drugih zakona i nekim manjim intervencijama. Njegovi dometi nisu takvi da bi mogao da donese neke krupne i ozbiljne pomake u socijalnoj sferi.
U obrazloženju razloga za donošenje zakona na prvom mestu se nalazi potreba uređivanja osnovnih doprinosa za sveštenike i verske službenike. Predloženo rešenje jeste u redu i mislim da je pozitivno što se sa jedne strane poštuju propisi iz sfere socijalnog osiguranja, a sa druge se uvažava unutrašnje pravo crkava i verskih zajednica. Drugim rečima, ostavlja se pravo samim crkvama tj. verskim zajednicama da kao autonomne zajednice uređuju stepen osnovice doprinosa, u skladu sa sopstvenim propisima.
Ovde je bitno reći i spomenuti da je još od 2004. godine, preko Ministarstva vera, država izdvajala novac za uplaćivanje doprinosa sveštenstvu za ugrožena i rubna područja, kao što je, na primer, KiM. Naravno, u međuvremenu se povećao i sam broj sveštenika i sve celokupne potrebe i postavlja se pitanje da li je moguće ostvariti u trenutnoj situaciji da ovakvu vrstu uplata preuzme da vrši Fond za socijalno osiguranje? To bi, naravno, ujedno bilo i pitanje za ministra.
Sa druge strane, svedoci smo da je u prethodnom periodu bilo i dosta debate da li je i na koji način moguće rešavati problem socijalnih doprinosa za sveštenstvo na nivou lokalne samouprave. Naravno, mislim da u ovom trenutku nije čak ni realno raspravljati o tome, s obzirom na činjenicu da je država u značajnoj meri smanjila i ukinula transfere lokalnim samoupravama pa su prosto mnogi posvećeni pukom preživljavanju i ne mogu da razmišljaju ni o čemu više.
Izmene i dopune zakona takođe definišu i način utvrđivanja plaćanja doprinosa za preduzetnike koji koriste porodiljsko odsustvo. Podsetiću vas na problem iz ove oblasti, o čemu je dosta govoreno u poslednje vreme. Naime, to je do sada bilo rešeno Uredbom koja je zapravo faktički nalagala ženama preduzetnicima da ukoliko kao majke koriste porodiljsko odsustvo, moraju da zatvore svoje preduzeće. Takođe, te žene su dobijale rešenje od poreskih uprava, da moraju da retroaktivno uplaćuju sredstva za socijalne doprinose po osnovu samostalne delatnosti za period dok su na porodiljskom odsustvu.
U Srbiji ima oko 50 hiljada žena preduzetnika i dosta se polemisalo da li ova uredba krši kako njihova osnovna ljudska prava, tako i zakone ove države, odnosno Zakon o radu, Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom, Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti polova.
Takođe, postavlja se pitanje kakva se ovim putem šalje poruka i dovodi se u pitanje cela priča o privatnoj inicijativi, razvoju malih i srednjih preduzeća, ekonomskom razvoju i podrška ravnopravnom učešću žena u privrednom životu naše države.
Smatramo da je pozitivno što zakonodavac usklađuje ovaj predlog zakona sa Zakonom o volontiranju, na način da se volonterima pruža podrška u slučaju povrede ili invaliditeta na radu. Ipak moramo biti pošteni i moramo reći da se ovakvim ad hok inicijativama mogu uređivati neki segmenti sistema, ali se neće rešiti krupni strateški problemi.
Mislim da se može postaviti i pitanje kakve vrednosti u našem društvu vlast nameće građanima? Naime, u takvom smo stanju da je najveća usluga koju neko danas može da vam učini, to je da vam obezbedi bilo kakvo radno mesto. Zapošljavanje bi moralo da bude normalna i uobičajena stvar, na bazi stručnosti i na bazi volje za radom, a na državi je da stvori takav ambijent i time bi se rešilo i pitanje sredstava za doprinose za socijalno osiguranje, jer sa povećanjem broja radnih mesta i jačanjem privrede se povećava i količina sredstava koje je moguće uplatiti.
Zabrinjava, takođe, podatak da se doprinosi od strane poslodavaca za oko 600 hiljada građana uplaćuju neredovno ili se uplaćuju na minimalac, a za oko 300 hiljada građana se uopšte ne uplaćuju. Dug je oko 170 milijardi dinara za neuplaćene doprinose. Od 1. januara 2010. godine trebalo je da zaživi pravilo po kojem niko ne bi mogao da podigne novac za platu ukoliko prvo nije uplatio doprinose, ali se to, nažalost, nije dogodilo. Doprinose ne uplaćuju samo oni kojima to država dozvoljava, jer država, zapravo, ima lošu kontrolu. Problem je stanje u kome se nalazi naša privreda.
Svi ovi podaci govore o tome da se nalazimo pred socijalnim cunamijem. To jeste strašno, ali je još strašnije kada vidimo da oni koji vode državu nisu toga svesni i nude nam drugačiju realnost od one koju svaki dan vidimo na terenu. To se najbolje vidi iz toga kada predsednik Vlade tvrdi da zaposlenost raste, a odmah potom ga demantuju stručnjaci iz Zavoda za statistiku, koji imaju sasvim suprotne tvrdnje. Naravno, po ovom pitanju Zavod za statistiku citirao je i MMF i Eurostat i Svetska banka, a predsednika Vlade citiraju samo pojedini mediji, neki ga citiraju da bi ovu izjavu izdvojili kao kuriozitet, a neki po službenoj dužnosti.
Izlaz iz ove situacije nije lak, ali ga ima. Da bise tim putem krenulo, mora se prvo realno sagledati situacija i priznati da problem postoji. Mora se pogledati istini u oči i videti da samo u Beogradu postoji 1.800.000 naloga za prinudno izvršenje naplate zbog dugova građana prema "Infostanu", EPS, "Telekomu" itd. Dakle, zbog dugova građana za namirenje bazičnih potreba.
Zamislite tek koliki je taj broj slučajeva na nivou cele Srbije. Verovatno i na navedenim podacima predsednik Vlade i temelji optimizam da će na sledećim izborima dobiti još jedan mandat i da nema šanse da izgubi, jer je Vlada postigla značajne rezultate. Malopre navedeno jesu impresivni rezultati, samo sa negativnim predznakom.
Zanimljiva je još jedna stvar, a to je da je juče čak i ambasador Švedske apostrofirao Vladu Republike Srbije kao odgovornu za to što su veliki delovi Srbije bukvalno ispražnjeni migracijom stanovništva. Očigledno je da ova vlast nema jedinstvenu politiku, nema strategiju delovanja, nema kapacitet da povede zemlju iz opšte krize.
Da zaključim, ovaj zakonski predlog neće doneti rešenje mnogih gorućih problema, što ruku na srce i nije bila ambicija njenog pisca. Hvala.