TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANJA, 24.11.2011.

3. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Izvolite gospodine. Gospodin premijer ima reč.

Mirko Cvetković

Naravno da se slažem sa vama da nije dobro da se bezglavo i na neekonomski način uključujemo u EU. Ova vlada upravo to i ne čini. Ona to čini sa vrlo dubokim promišljanjem i upravo na ekonomski način.
Ukoliko želite da se otvori polemika na temu šta je za državu Srbiju u ekonomskom smislu isplativije i da se pogleda kakve imamo performanse trgovine, gde smo najviše upućeni, gde nismo, itd, naravno da je to moguće, ali mislim da ovo jeste zapravo, odnosno da kažem, ova sesija se odnosi na pitanja i na odgovore i nema mogućnosti da se otvori akademska rasprava. Ako budete vi otvorili recimo neki Okrugli sto ili nešto, sa zadovoljstvom ću doći i izneti argumente i cifre zašto mislim da ova alternativa jeste najbolja za Srbiju.
Naravno Srbija razmatra i ove druge zemlje. Vi znate da mi baš upravo sa tom Ruskom Federacijom, sa Belorusijom, sa Kazahstanom, pa i sa mnogim drugim zemljama imamo sporazume o slobodnoj trgovini i mi to pokušavamo da iskoristimo upravo na dobrobit građana ove zemlje. Takođe, nisu bez značaja i druge velike zemlje, tako da mi zapravo vodimo jednu, po meni, upravo mudru, a ne bezglavu politiku kako ste je vi nazvali. Mislim da je to način na koji ćemo u narednom periodu obezbediti građanima bolji život nego što ga na žalost imaju sada.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Dejan Mirović.

Dejan Mirović

Srpska radikalna stranka
Izvinite, vi ste premijer Vlade Republike Srbije. Ja sam predstavnik opozicione partije. Ovo nije neka akademska rasprava, već se radi o najvažnijem pitanju koje upravo vlast i vi kao simbol te vlasti naturili da je ovde najvažnije da li ćemo dobiti kandidaturu ili ne.
Smatram da je jednostavno, ako postoji tema na temama u Republici Srbiji onda je to. Znači, da li je taj tzv. put bez alternative ka EU isplativ u ekonomskom smislu? Ne vidim šta je tu apstraktno ili nije konkretno. Radi se jednostavno o temi koja zabrinjava sve naše građane, i ja tvrdim i SRS, mi svi zajedno tvrdimo da je jednostavno EU loša u ekonomskom smislu za naše građane. Čak šta više to je katastrofa. Daću vam hiljadu primera da je to i sa ekonomske i sa političke i sa pravne i sa kako god hoćete loše za Srbiju. Ne samo zato što nam otimaju 15% teritorije i zato što pucaju na naše ljude dole, nego jednostavno evo vam primer konkretan prelazni trgovinski sporazum svake godine, i vi to sigurno znate nam izbija iz budžeta 130 miliona evra zbog smanjivanja carina za uvoz robe iz EU.
Drugi primer. Imate spoljno-trgovinski deficit koji se pre svega generiše u razmeni sa EU, koja je negde oko 60% i koji je već ove godine došao do cifre 4,7 milijardi evra. Znači mi svake godine transferišemo negde preko dve milijarde evra EU. Potpuno jedna situacija da jedna siromašna zemlja, tu se slažemo, koja je u tranziciji, koja ima 7,5 miliona stanovnika pomaže socijalni mir u Austriji, pomaže socijalni mir u Nemačkoj. Austrijske firme dobijaju da rad most na Beški, dobijaju most na Adi i to su činjenice, dok naša građevina propada, dok se javne nabavke upravo preko podzakonskog akta, koji je donela vaša Vlada 2009. godine usmeravaju ka firmama iz EU. To je izvor korupcije. Korupcije koju podstiče EU. Zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milan Nikolić.

Milan M. Nikolić

Srpska radikalna stranka
Da nastavim, da iskoristim prisustvo predsednika Vlade i ministra poljoprivrede i da postavim nekoliko pitanja, koja tište moje sugrađane. Pošto sam iz područja Arilja, znači neizbežna je tema maline. Samo da podsetim da je u prvih devet meseci izvezeno oko 110 miliona evra maline tako da značaj tog proizvoda ne bih hteo dalje da komentarišem.

Građane ne samo Arilja nego i okoline interesuje sledeće. Osvrnuću se na događaje koji su bili u prethodnom periodu i da vidimo šta nas očekuje u narednom periodu kad je u pitanju taj proizvod. Znamo svi da su početkom avgusta zbog nezadovoljstva sa cenom, a cena na nivou Srbije se kreće 80 do 95 dinara, odnosno prosečna cena je negde oko 80 dinara. U odnosu na prošlu godinu kada je bila 146 zvanično prosečna cena, to je dosta manje.

Bili su protesti početkom avgusta. Tražena je veća cena. Bili su krvavi protesti u Arilju gde su bili krvavi i proizvođači i pripadnici milicije, a i milicioneri u uniformi su takođe proizvođači malina i bilo je komentara, i mi vas podržavamo ali moramo da radimo svoj posao za koji smo dobili naredbu. Ti protesti su smireni obećanjima da otkupljivači mogu aplicirati kod Fonda za razvoj da dobiju kredite, i ako iskoriste te kredite da doplate po 10 dinara odnosno da se formira cena od 100 dinara. To je smirilo proteste. Međutim mala je vajda od toga što predloženo, jer otkupljivači, mali broj njih je aplicirao a još manje dobio kredite. Da li će isplatiti 100 dinara ili neće to ćemo videti. Šta da radimo sa onima koji plaćaju 70 ili 80 dinara. Prvo što je proizvođač sa malom cenom doveden u tu poziciju, sad dovodimo u poziciju otkupljivače koji su neophodni na tržištu jer nisu isti oni koji su platili otkupljivači 70 dinara ili oni koji treba da plate 100 dinara.

To su bili protesti u avgustu. Posle toga smo imali proteste u septembru koji su bili u Kosjeriću, Bajinoj Bašti i Novoj Varoši. Primljeni su vođe protesta u Vladu. Bili su oni ispred Vlade. Primio ih je ministar Dačić. Iz tog razgovora je obećano da će u roku od 15 dana ministar Dačić upoznati Vladu i da će Vlada izaći sa predlogom i stavom po njihovom zahtevu. Meni smeta što nemamo državu i ne znam da li vama smeta što vođstvo tih protesta koristi tu poziciju, formira političku stranku, a i bili su u Briselu tražeći pomoć. Ne znam da li će njima Brisel da reši pitanje cene maline ili to treba da reši država, odnosno naša Vlada.

To su dva pitanja, oni su tražili subvencije, da se formira cena, da doplata bude dvadeset dinara, da bude završna cena 126 dinara. Molim da mi se odgovori na ova dva pitanja.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Ministar Dušan Petrović ima reč.
...
Demokratska stranka

Dušan Petrović

Da se podsetimo i javnost koja nije upoznata, veći broj građana kojima to nije naravno koja je u fokusu, a oko svega što se dešavalo. Dakle, u avgustu mesecu je napravljen sporazum i taj sporazum se poštuje, od početka do kraja. Bili su predstavnici, jako se dobro sećam 15 ili 20 hladnjača iz Arilja, svi oni su dali svoju saglasnost da će ili u isplati ili u obračunima, što je češći slučaj kod ove vrste posla prema proizvođačima malina podići cenu za deset dinara kada budu dobili novac od Fonda za razvoj.
Sa druge strane bili su predstavnici proizvođača, to je udruženje Vilamet iz Arilja i oni su se svi saglasili na sastanku u Vladi koji je bio i tako su protesti završeni. Saglasio se jedan od kasnijih vođa protesta koji je potpuno jasno rekao, neću sad da mu pominjem ime da ga ne reklamiram, reklamira se on sam na drugoj strani. On se popišmanio i počeo da se bavi politikom, ali ovo je slobodna zemlja i to je dokaz da mu maline nisu bile osnovna tema, nego politička karijera, pa evo sad je na sasvim drugačiji način postavio stvari.
U Fondu za razvoj će i na sednici koja bi trebalo da bude za nekoliko dana, takođe biti određen broj zahteva za dodeljivanje kredita baš na osnovu ovog sporazuma. Odgovoriću vam šta mislim da bi bilo dobro da bude odluka Upravnog odbora Fonda za razvoj ali najmanje četiri hladnjače od kojih je jedna, dve u stvari su vrlo velike su dobili krediti iz Fonda za razvoj i oni su već napravili obračune u kojima su cenu povećali za 10 dinara.
Sve vreme dok su ti protesti, govorim o avgustovskim protestima, trajali Ministarstvo poljoprivrede je imalo potpuno jasnu poziciju da nismo mi u pregovorima ni sa vlasnicima hladnjača, ni sa proizvođačima malina, već činimo sve što je u našoj moći da oni između sebe naprave dogovor. Taj dogovor je tada postignut ovako kao je to rečeno.
Mislim da bi bilo vrlo dobro i tehnički opravdano da svi ovo koji su sada aplicirali kod Fonda za razvoj prvo podignu cene pa da onda dobiju kredite, odnosno da naprave nove obračune, jer to je u redu i to je fer. Fond za razvoj je pokazao da je potpuno spreman da uradi sve ono što je u skladu sa dogovorom. Dakle, da onima koji su te kredite tražili, a naravno ispunjavaju uslove, ne može Upravni odbor Fonda za razvoj donositi odluke koje su protivno statutu Fonda za razvoj. Dakle, to nikada nije bila tema da o tome razgovaramo. Svi oni koji ispunjavaju uslove traže novac ukoliko ispune svoj deo dogovora, govorim o hladnjačama, da naprave nov obračun i da taj obračun za 10 dinara bude veći nego što je dotadašnji odnosno dosadašnje. Mislim da neće biti nikakvog problema da dobiju novac.
Kasnije, kao što rekoh, mogu da zaključim da je sve postalo više mnogo politika nego ekonomija. Imamo jednu novu stranku i ta stranka će, pretpostavljam, se oprobati na sledećim izborima.
Mislim da vesti koje dobijamo o tome kako se dešavaju u različiti sastanci oko ove teme ukazuju da oni nisu na dobrom putu, ali to sada prosto nije naša tema.
Ono što želim da kažem kao odgovor na ovo pitanje i to da obavestim javnost o tome, svakodnevno u Ministarstvu poljoprivrede se održavaju sastanci sa različitim udruženjima proizvođača malina. Dakle, ovo nije figurativno, bukvalno svakoga dana ljudi koji su u Ministarstvu poljoprivrede zaduženi za ovu stvar, održavaju sastanke. Vode se vrlo ozbiljne tehničke diskusije o tome kako da skupimo sve potrebne elemente da bismo napravili jednu potpunu novu politiku. Dakle, ne pravimo mi novu politiku u odnosu na 2011. i 2010. godinu, nikada ta politika što se malina tiče nije bila napravljena. Sada pokušavamo da je napravimo, verujem da ćemo uspeti i to tako što razgovaramo sa svim zainteresovanim stranama.
Dakle, ceo oktobar smo razgovarali, ceo septembar smo razgovarali da bi smo imali spremnu politiku za 2012. godinu. U tu politiku je uključeno i kako ćemo da obezbedimo đubrivo za proizvođače malina sada kada je u ovom trenutku već ta stvar aktuelna, ali isto tako će biti aktuelna i u januaru mesecu, da im po što povoljnijim uslovima obezbedimo da smanje svoje troškove. Kada smanje svoje troškove više će da zarađuju.
Sa druge strane, hoćemo da vidimo šta je to neophodno hladnjičarima, jer oni, takođe, imaju svoje ekonomske probleme i imaju visoke kamate. Neki od njih nisu dobro trgovali prošle godine. Nisu prodali malinu kada je bila 2,7 evra u izvozu, čekali su da cena bude preko tri evra. Cena je, nažalost, otišla ispod dva evra, bila je 1,7. Napravili su velike poslovne promašaje, a sve je to život. Sve je to život i mi pokušavamo svakome da pomognemo u okviru kapaciteta i mogućnosti koje imamo.
Verujem da ćemo naći dobra rešenja. Dakle, radimo na tome svakoga dana. Svako ko se bavi proizvodnjom malina ima potpuno obaveštenje o tome preko svojih predstavnika, ovi ljudi koji su udruženi, ne samo iz Arilja, već iz Kosjerića, ljudi iz Nove Varoši iz Priboja, Ivanjice, Lučana, izvinjavam se onima kojima nisam pomenuo. Dakle, nema nijednog, jedinog mesta na teritoriji Republike Srbije a da sa predstavnicima proizvođača malina, ne da nismo razgovarali, nego razgovaramo i dan danas i pokušavamo da nađemo najbolja rešenja, utvrđujući to što je proizvodnje i pronalazeći u okviru sposobnosti kapaciteta koja država ima za njih najbolja rešenja.
Verujem da je ovo što se desilo ovog leta i ove jesenji poslednji put. Poslednji put da se ovakve stvari, kada je ne samo malina u pitanju, nego hoćemo da napravimo jednu politiku za voćarstvo generalno, a evo ako je malina bila okidač da onda i drugi voćari imaju jedan potpuno predvidljiv proces. Zbog toga veoma mnogo se bavimo sa proizvođačima sokova, sa konditorskom industrijom, jer su to veliki potrošači voća u našoj zemlji. Sagledavamo sve potrebe koje imaju vlasnici hladnjača i oni koji bi to hteli da postanu, da vidimo kako da obezbedimo povoljne kredite, da bi mogli da unaprede svoje hladnjače, jer to je na koristi i proizvođača voća, takođe.
Želim da vas obavestim da robne rezerve nisu ono što su bile nekad. Robne rezerve više nemaju dugova, tako da će robne rezerve postati jedan vrlo važan dokument u sprovođenju državne politike.
Generalno, kada je poljoprivreda u pitanju, posebno kada je voćarstvo u pitanju, više se ovakve stvari neće ponavljati, nego ćemo pokušati da ljudima stvorimo što predvidivije okolnosti i mogućnosti za voćne zasade koje sada imaju, ali isto tako spremamo, a krećemo sada u Vladi debatu o budžetu. Spremamo vrlo ozbiljne planove za razvoj voćarstva. To je jedan od najvećih resursa koja Srbija ima, klimu koju imamo, stanje zemljišta koje imamo. Imamo dovoljno vode. Mi na proizvodnji voća možemo da zaradimo veoma veliki novac. Veliki broj naših gazdinstava može da ostvari veliki prihod, jer ova prosečna površina poseda koja je negde između dva i tri hektara je adekvatna da bi smo mogli ljudima da omogućimo da veoma mnogo u proizvodnji voća zarađuju.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik  Milan Nikolić.

Milan M. Nikolić

Srpska radikalna stranka
Neću da se bavim politikom, politika je po strani, mene samo interesuju šta moji sugrađani, proizvođači maline mogu očekivati, koju cenu za prošlu godinu, a šta ih može očekivati u narednom periodu.

To što kažete da sada treba rešavati, to je bila priča i pre dve godine, da u decembru i januaru moramo znati šta ćemo raditi u narednoj sezoni.

Sledeće što bih želeo da postavim kao pitanje, napominjete da ćete videti oko veštačkog đubriva, baš mi to odgovara da postavim sledeće pitanje, postavio sam ga i pismeno još u junu mesecu prošle godine, a na osnovu uredbe Vlade za subvencionisano veštačko đubrivo, gde ste u 2010. godini planirali 210 hiljada tona da subvencionišete i to 10 hiljada po toni, odnosno deset dinara po kilogramu. Moje pitanje prema vama je bilo za zlatiborski okrug po toj uredbi, gde su fizička lica, odnosno gazdinstva mogla da koriste najmanje 20, a najviše 150 tona, zadruge 1000 tona, instituti itd, ko je to koristio u zlatiborskom okrugu. Od vas sam 23. juna dobio odgovor da pretragom preko berze, jer je to išlo preko berze, u zlatiborskom okrugu niko nije koristio subvencionisano đubrivo. To je 12 – 13 opština zlatiborskog okruga.

Pošto sam sa tog prostora i znam šta se događa, nisam stao na tome, ali sam preko Odbora za poljoprivredu juče dobio takođe od vas odgovor da je u 2010. godini, u istoj godinu za koji sam dobio odgovor da nije korišćeno, da su podneta 32 zahteva i da je zlatiborski okrug koristio za prolećnu setvu 9.900 tona veštačkog đubriva. U tabeli stoji da je subvencija bila 16.600 dinara po toni, odnosno 16,6 dinara po kilogramu. To su koristila 39 korisnika sa područja opštine Arilje. Tri korisnika su sa prostora Uvac, Novo Jasenovo, Zlatiborska Borja itd. i na ariljske okruge je otpalo 7.000 tona. Da li znate kolika je to količina? To su koristile tri zadruge po 1.000 tona. Od te tri za jednu prvi put čujem, a ostalo su fizička lica, odnosno gazdinstva koja su koristili svi po 150 tona. Za tih 7.000 tona država je izdvojila po ovim cenama 16 dinara, ako prevedemo. Nekih 104 miliona dinara da prevedemo u evre, to je milion evra.

Mislim da ni jedan moj sugrađanin proizvođač malina ili nekog drugog proizvoda nije ni džak tog đubriva zakopao u zemlju. To je, gospodo, 350 šlepera. To nema gde da se parkira.

Molim da mi odgovorite imate li kontrolu oko korišćenja tih sredstava subvencija.