Deveto vanredno zasedanje, 21.09.2012.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveto vanredno zasedanje

4. dan rada

21.09.2012

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 11:10 do 16:05

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Đorđe Stojšić. Izvolite.
...
Liga socijaldemokrata Vojvodine

Đorđe Stojšić

Liga socijaldemokrata Vojvodine
Uvažena predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, biću kratak. U ime poslaničke grupe LSV mi smo pozitivno iznenađeni ovakvim predlozima i smatramo da je ovo najzad pozitivan primer, da i neki stručni ljudi moraju da se angažuju na određene poslove i drago mi je da ste vi glas razuma u vašoj stranci, da ne mogu samo po partijskoj liniji da se postavljaju ljudi na rukovodeća mesta, jer kad se ugase reflektori i kad se ugase kamere neko mora nešto i da radi. Naročito u današnje vreme kada smo svedoci tzv. sveopšte diferencijacije gde se ljudi isključivo postavljaju po partijskim linijama, ne uzimajući u obzir njihovu stručnost, što naravno nije dobro, s obzirom da dobar deo stranaka koje danas čine vladajuću koaliciju su veliko vreme provele u opoziciji, tako da sam se lično nadao da će se neka praksa malo promeniti, ali to očigledno nije moguće.
Što se tiče viceguvernera i vas kao guvernera NBS, zaista vam želim puno sreće, s obzirom na probleme sa kojima ćete se suočiti i koji nisu mali. Monetarna politika, naravno, nije samo instrument kojim se smanjuje inflacija ili kojim se reguliše kurs, nego je jedan od instrumenata kojim se generiše rast ekonomske aktivnosti u zemlji, koji je kod nas u padu. Takođe smo svedoci i pada industrijske proizvodnje. Vi imate vrlo ograničene mehanizme kako to možete da postignete, ali želeo bih ukratko samo da se osvrnem na neke od problema, bar koje mi vidimo da su ključni u onome što će morati da se reši. Tu pre svega mislim na finansijski sektor, uveli ste Upravu za kontrolu banaka. Lično mislim da to nije trebalo da se izdvaja u posebnu upravu, ali danas vi imate nekih 30% loših plasmana u aktivi banaka. Neke zemlje su tu lošu ili toksičnu aktivu izvadile iz banaka, dugoročnim obveznicama, ima raznih metoda. Postoje načini kako bi se to moglo restruktruirati, jer praktično trenutno nam je cela privreda blokirana, jer banke nemaju kapacitet da se suoče sa onim što su više problemi realnog sektora, nego što su problemi finansijskog sektora.
Kod nas takođe do sada Narodna banka je onemogućavala trgovinu i lošim i dobrim, sekjuritizacijom kredita, što je isto praksa u nekim drugim zemljama i ne znam zbog čega, kod nas konkretno, nije moglo da se radi, jer je to jedan od mehanizama kako bi rešili postojeće probleme.
Imate takođe problem koji se odnosi na zaduživanje država zato što se bankama danas više isplati da daju kredit državi nego da daju privredi, zato što se država zadužuje po ne konkurentnim stopama u odnosu na ono što privreda može da izdrži. Spremna je praktično da plati bilo kakvu kamatu ukoliko su banke spremne da daju kredit. Mislim, da je to praksa koja bi takođe morala da se analizira, zato što privreda trpi zbog neopisivo velike javne potrošnje i generalno taj problem je nešto što ne znam kako će se rešiti ako deficit nastavi da bude ovoliki koliki je sad, država će i dalje biti primamljivija za banke, u smislu finansiranja, nego što će to biti privreda.
Takođe, u Srbiji jedna od stvari koju ste vi predlagali, ali posle je amandmanom povučeno, da se ovde takođe pribegne nečemu što se zove kvantitativno otpuštanje ili da Narodna banka može da kupuje hartije od vrednosti koje emituje budžet Republike Srbije, to postoji u drugim zemljama, a to je kod nas povučeno, ali da bi to radili kod nas vi recimo nemate tržišta kapitala koja funkcionišu, funkcionišu u nekim drugim zemljama. Ne znam zašto Beograd nije uspeo da se nametne kao finansijski centar makar u regionu. Mi nemamo berzu ni običnih hartija od vrednosti, a kamoli nekih egzotičnijih. Recimo Varšava je uspela da postane finansijski centar i ako pogledate Poljska, za razliku od nekih drugih zemalja se mnogo bolje suočila sa finansijskom krizom, jer kod njih preduzeća mogu da dođu do dodatnog kapitala, gde kod nas moraju isključivo da se obraćaju bankama.
Svojevremeno su pričani hvalospevi o privatizaciji finansijskog sektora i banke su privatizovane stranim bankama, naročito banke u Novom Sadu, dok su ove u Beogradu ostavljene i proglašene za strateške, što je vrlo zanimljivo, ali danas smo svedoci toga da guverner u Atini ili guverner Narodne banke u Austriji ima veći uticaj na to kako će izgledati naš finansijski sektor što je izuzetno veliki problem za aktuelno rukovodstvo Narodne banke. Mislim da je tada učinjena velika greška jer je isključivi cilj privatizacije banaka bio punjenje budžeta, što danas vidimo da se upravo države iz kojih te banke dolaze suočavaju sa krizom, dužničkom krizom, krizom suverenog duga. Mi danas zbog njih imamo problem koji ne znam kako ćete rešiti, ali je veliki problem.
Drago mi je da ste takođe spomenuli kredite u švajcarskim francima, ima 30.000 u švajcarskim francima. Postoje rešenja, konkretno u Mađarskoj i Hrvatskoj gde su građanima dozvoljena refinansiranja tih kredita po kursu po kojima su uzeti. Ne znam da li se kod nas razmišljalo o tako nečemu, ali mislim da bi to bio veoma pozitivan korak, jer građani se jesu svojevremeno zaduživali, jeste postoji nešto što se zove lična odgovornost, ali je kampanja koja je predvodila takvu aktivnost bila dozvoljena od strane Narodne banke i niko nije upozoravao građane na problem koji može da nastane.
Tako da, sve u svemu, želim vam puno sreće i vama i viceguvernerima za koje mislim da su kvalifikovane ličnosti, ali problematika koja je pred vama je više nego kompleksna i ne znam da li ćete uspeti da se sa njom izborite.
Kratko ću se osvrnuti i na DRI. Ne vidim konkretno zašto su menjani članovi DRI, a naročito zašto ih stranke predlažu. Do sada su oni dosta dobro obavljali svoj posao, nije bilo potrebe da se neki članovi menjaju. Ono što bi bilo vrlo korisno da se ne bave produkovanjem afera i da se ne bave "pi ar" aktivnostima, nego da se bave svojim poslom, jer se zna šta je revizija i da ne izlaze iz okvira onog što je državna revizija, jer mislim da je vrlo tanka linija između toga gde oni ulaze u ocenu nekih aktivnosti, konkretno državnih organa koji možda nisu u delokrugu njihovog rada. Po meni, to ne bi trebalo da budu ljudi koji su predloženi od strane stranaka, nego da budu isključivo stručni ljudi, što mislim da su do sada i bili. Mi konkretno nismo davali predlog da se neko od naših članova postavlja na mesto DRI.
Tako da konkretno predlog kandidata viceguvernera podržavamo, a što se tiče DRI, protiv smo toga da se menja stari sastav. Zahvaljujem.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Izvolite gospođo Tabaković.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Samo jednu rečenicu. Moram zaista da vam se zahvalim na delu diskusije u kojem ste govorili o poslovima Narodne banke i izboru viceguvernera, gde apsolutno nemam šta da dodam i oduzmem, osim malog preciziranja. U onoj verziji zakona koja je izbrisana, da hartije od vrednosti koje emituju organi države, lokalne samouprave, oni mogu da posluže kao zalog i po ranijem zakonu, a i sada, jer samo na sekundarnom tržištu može njima da se trguje. Nismo ni bili za to da bilo koja vrsta zaduživanja države može da se podiže na viši nivo u odnosu na Narodnu banku.
Sve ostalo, kada konstatujemo stanje na isti način, zaista možemo lako da dolazimo i do rešenja. Koristim priliku da se zahvalim na diskusiji koja je zaista bila ne samo konstatacija stanja, nego i način kako da ih rešimo, pogotovo kada su građani u pitanju, neke banke su izlazile u susret i refinansirale, odnosno zamenjivale te kredite, neke nisu. Pokušaćemo da i sa drugima to uradimo, ali mi je drago da ste pomenuli činjenicu da Narodna banka nije ničim ograničavala kampanju za zaduživanje u švajcarskim francima tada i to je način kako želimo da sagledavamo situaciju, ne samo da građane okrivljujemo što su se našli u nekoj situaciji, jer oni veruju državi, a država jeste upravo Narodna banka. Izvolite, da razgovaramo kad god bude trebalo na teme koje su iz ove oblasti, jer vidim da su vam bliske. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pažljivo sam slušao diskusiju svojih prethodnika i ima dosta stvari sa kojima mogu da se složim, ali ima i stvari koje pomalo prelaze granice dobrog ukusa.
Činjenica jeste da sada posle, nešto malo više od mesec dana ponovo raspravljamo o Narodnoj banci, odnosno izboru viceguvernera Narodne banke i nije izgleda moglo da se izbegne spominjanje izmena i dopuna Zakona o Narodnoj banci. Mogu da shvatim svačiju političku borbu, svaku političku želju, cilj, ali ne mogu da razumem svaki način na koji se ta politička borba vodi.
Jedan deo, nadao sam se da je to ostalo u našoj dalekoj prošlosti, a to je da su određeni politički faktori u Srbiji bliski bivšem rukovodstvu Narodne banke pokušali da uvuku razne međunarodne organizacije, finansijske, da utiču na ovu Skupštinu, ove poslanike da se zakon o izmenama i dopunama Zakona o Narodnoj banci ne donese. Kad neko tako nešto počne da radi, postavljam pitanje da li je svestan koliko štete može da nanese svojoj državi, zarad svog političkog interesa i cilja, a to se upravo radi.
Mnogo vremena smo ovde proveli ubeđujući najviše javnost, da neće biti štampanja novca. Mnogo vremena smo ovde uveravali javnost da neće biti hiperinflacije. Mnogo vremena smo uveravali građane da neće biti gubitaka kreditnog rejtinga koji su vezan iza izmene i dopune Zakona o NBS.
Rezultati za ovih nešto malo više od mesec dana, govore nam u prilog da smo bili u pravu. Možda neko bude i nezadovoljan rezultatima, ali imajući u vidu u kakvom je stanju naša privreda, kakvom je stanju naš bankarski sistem, pogotovu kada je u pitanju domaći kapital, imajući u vidu kakav nam je trgovinski deficit, kakve smo špekulativne navike zatekli na finansijskom tržištu, mogu da kažem da je rezultat i više od očekivanog.
U trenutku preuzimanja dužnosti guvernera od strane Jorgovanke Tabaković, kurs dinara je bio prema evru 119 dinara i sedam para. Danas je bez trošenja deviznih rezervi 115 dinara i 25 - 6 para, nemojte da mi zamerite ako sam za neku paru pogrešio. Mnogo bi lakše bilo, i možda bi mnogo bolji rezultat bio rada NB, da nije bilo baš ovog pritiska koji se konstantno dešavao tokom donošenja zakona o izmenama i dopunama Zakona o NB. Danas su se ponovo neke kolege dotakle navodno, sve je to lepo, ali zašto to radite tako i tako? Sad jedan od mojih kolega je predložio nije tu, zašto guverner treba da predlože viceguvernere Narodnoj skupštini kad su to njegovi saradnici i on treba da ih bira, a ovamo se zalaže za nezavisnost? Kako će viceguverner biti nezavistan ako ga imenuje i razrešava guverner? Sasvim je prirodno da onaj ko imenuje i razrešava i sasvim bi nemoralno bilo da stavimo u zakon da guverner bira a Skupština razrešava. Šta mi imamo s tim? Što mi da trpimo posledice nečijih loših procena i odluka? Ako se viceguverneri biraju u Narodnoj Skupštini, Narodna Skupština je ta koja ih razrešava. I tu se ogleda nezavisnost u javnoj debati koja treba da se vodi zbog nekog postupka NB. I bez obzira što neko kaže - vladajuća većina može da donese sve, i da je danas nedelja i da je 2015 godina, ta javnost u radu Narodne skupštine štiti integritet svakog ko radi svoj posao kako treba, i tu se ogleda jedan deo nezavisnosti NB.
Drugi deo nezavisnosti, jeste lični integritet ljudi koji vode NB, jer džabe, mi možemo bilo kakvim zakonskim predlogom da damo neograničenu nezavisnost, njihovu nesmenjivost, ali svi funkcioneri imaju i svoj mandat, čak i NB, i verujte mi da ljudi koji imaju slabu ličnost, sve će uraditi za onu političku opciju koju procenjuju da će u trenutku reizbora ona da bude na vlasti, i na taj način da ugroze nezavisnost institucija koje vode. Imali smo više takvih prilika da vidimo u svojoj prošlosti.
Što se tiče samih kandidata, drago mi je da su svi kandidati koji su predloženi već radili u NB, već imaju određeno iskustvo, i kako neko reče – nadamo se da je to dobar početak rada ove vladajuće većine i novog guvernera, zato što su većina stranaka koje su došle u ovu Vladu iz opozicije i željni su imenovanja i postavljenja.
Od svih stranaka koje su došle iz opozicije, jedino je lista SNS iz opozicije, i imam pravo da se osećam pomalo i prozvanim.
Da podsetim, ova ista skupština je izabrala Sašu Jankovića koji je već bio na toj funkciji, direktor Telekoma, gospodin Ćulibrk, takođe nije član SNS, inače je radnik Telekoma dugo godina. Evo sad biramo ponovo Savet državnih revizora, znači ostao je isti predlog za predsednika DRI i mislim da to nije samo početak, već jedan nastavak jedne prakse, za koju se nadam da će da se nastavi i ta praksa i kada možda nekog dana SNS ne bude na vlasti.
Kada je u pitanju sama DRI, mogu da kažem da je u proteklom periodu bilo vrlo teško biti državni revizor.
Mogu da kažem da se to često graničilo i sa hrabrošću ljudi koji su hteli da rade državnu reviziju na onaj način kako je to zakon predviđao, sa onom moralnom i profesionalnom odgovornošću koju su ti ljudi osećali. DRI je još pre pet godina osnovana, pre tri godine tek, rešene je njen prostor u kome će ona da radi i to samo delimično. Jedan od kolega reče da mu je drago što su Državni revizori vratili sredstva u budžet RS. Lepo je to sa njihove strane, ali nisu ga vratili zato što su hteli, ne zato ni što su morali, nego zato što nisu mogli da zaposle dovoljno ljudi koji bi radili za DRI, da bi rezultati DRI i kontrole trošenja javnih sredstava bili još bolji.
To pokazuje odnos bivšeg režima kako su gledali na javna sredstva kojima su raspolagali. Tačno je da je podneto nekoliko stotina prekršajnih prijava, tačno je da je podneto par desetina krivičnih prijava. Za prekršajne, mislim da je samo sedam ili osam pravosnažno rešeno, kad su u pitanju krivične nije ni jedna, što pokazuje u kakvom sistemu živimo. Može jedan državni organ da radi svoj posao kako treba, ali ako čitava država kao institucija ne funkcioniše, onda se postavlja pitanje u kakvoj državi mi to živimo.
Mislim da u narednom periodu treba nastaviti sa izgradnjom institucija, treba dati i omogućiti DRI da radi svoj posao kako treba, ne samo da bi kontrolisala bivši režim, nego i sadašnju Vladu RS, zato što sredstva koja dobijamo od građana su ograničena, a budžetskih korisnika imamo mnogo, sa privredom koja je u teškoj situaciji, pa je neko govorio i o kreditima. Kada bi smo racionalizacijom troškova, a posao DRI nije samo taj da ona gleda zakonitost, nego i opravdanost troškova, mogli da smanjimo pritisak na budžetske korisnike, smanjimo pritisak na poreske obveznike, i na taj način počnemo polako da razvijamo i onaj ekonomski deo našeg društva koji je sada, mogu da kažem u jednoj izuzetno teškoj situaciji.
Zbog već određenih rezultata i u radu NBS i rezultata kada je u pitanju DRI, SNS u danu za glasanje podržaće predloge i za izbor viceguvernera i funkcionera DRI.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Da li još neko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa želi reč? (Ne.)
Prelazimo sada na listu govornika prema redosledu.
Prvi govornik je narodni poslanik Milan Lapčević. (Nije tu.)
Sledeći narodni poslanik je Radojko Obradović. Izvolite.

Radojko Obradović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Zahvaljujem gospođo Kovač.
Ovlašćeni predstavnik naše poslaničke grupe je rekao stav po određenim tačkama, a ja ću govoriti o pitanjima vezanim za izbor Saveta DRI.
Prošao je prvi mandat DRI, izabrani su 2007. godine i osnovno pitanje je da se oceni na koji je način DRI radila. Čini mi se da je to izuzetno važno.
Da li su uradili dosta? Jesu. Da li su mogli da urade više? Sigurno da jesu. Ako cenimo njihov rad, moramo da ih uporedimo i sa drugim institucijama u svetu. Našoj DRI fali još 245 godina pa da ima iskustvo Francuske, još 145 godina da ima iskustvo Velike Britanije, još stotinak godina pa da ima iskustvo Holandije i nekih drugih zemalja.
Slažem se da, kada se vratimo unazad, uvek nam je lako da govorimo i da nam se čini da smo neke stvari mogli da uradimo mnogo brže i mnogo volje, mnogo kvalitetnije i mnogo efikasnije, ali kada se malo udubimo u iskustvo koje su imale druge zemlje, u probleme koje su imale druge zemlje, onda moram da kažem da je u ovoj oblasti urađeno prilično za uslove u kojima radimo i probleme sa kojima se srećemo.
Ne možemo da se pohvalimo time da je Srbija poslednja zemlja u Evropi koja je dobila DRI. Pri tom, iako ti problemi mogu da izgledaju trivijalni i beznačajni, državi Srbiji je trebalo dve godine da im obezbedi adekvatan prostor, jer skoro dve godine su sedeli u jednoj od kancelarija u ovoj zgradi i radili svoj posao.
Neka druga pitanja koja izgledaju mnogo lakše rešiva takođe nisu rešena. Jedan kolega je govorio da u poslednjih 10 godina Skupština Srbije nije usvojila završni račun budžeta. Sada postoje uslovi, jer postoji DRI.
Ja lično i DSS od trenutka kada su oni formirani, koliko god smo mogli, u različitim uslovima, nekad smo bili vlast, nekad smo bili opozicija, ali smo im pružali punu podršku u parlamentu. Ono što jeste činjenica to je da svaka nezavisna institucija mora da se izbori za svoju nezavisnost. Postoje zakonska rešenja, postoje zakonske mogućnosti, zakonski preduslovi, ali svaka institucija je dobrim delom i sama kreator svoje nezavisnosti.
Zakon predviđa da DRI bira parlament, a da Odbor za finansije otvara proces kandidovanja i da poslanici ili poslaničke grupe predlažu kandidate. U toku izrade samog zakona, to je već pre mnogo godina, razmatrali smo koje su to sve mogućnosti, na koji način omogućiti da telo bude zaista nezavisno. Da li zaista nezavisna tela postoje? Čak iako se biraju na konkursu neko mora da izabere konkursnu komisiju, pa je onda pitanje da li je konkursna komisija nezavisna.
Nezavisnost se postiže na mnogo načina, ali ne postoji garancija nigde u svetu da će nezavisnost da se ostvari samo dobrim zakonskim rešenjima. Zavisi i od konteksta, zavisi i od ljudi i od mnogih drugih stvari.
Jedna od zemalja koja je najpoznatija po nezavisnim telima su SAD. Jedan od uzroka krize koja sada postoji je upravo rad nezavisnih tela, koja su očigledno bila vrlo nezavisna pa su pod svoju nezavisnost prilično urušili finansijski sistem.
Državna revizorska institucija je telo koje sigurno najviše pomaže u obavljanju posla Narodnoj skupštini. Narodna skupština tek sada, kada ima izveštaj državne revizije, može kvalitetno da govori o brojnim pitanjima.
Čuli smo da će pitanje javnog duga biti otvoreno u sledećih mesec ili dva dana. Predsednik DRI je rekao da se neće mešati u ovaj posao, čeka se da se izveštaj preda i da će o tome biti reči. Pažljivo čitanje izveštaja iz 2010, 2009. i 2008. godine takođe može da ukaže na te probleme koji su sa dugom postojali.
Druga stvar, javnost mnogo više pažnje posvećuje onome što govore nezavisna tela, nego narodni poslanici. U ovoj skupštini sam bar 50 puta govorio o problemu javnog duga. To nije ostavilo nikakvog traga jer to govore poslanici opozicije, a poslanici opozicije, po pravilu, ne podržavaju ništa što predlaže Vlada i onda se to tako tumači.
Dobro je postoji državna revizija, dobro je da su završili prvi mandat i dobro je što sada biramo drugi. Odbor za finansije je u proceduri koja je sprovedena u skladu sa zakonom. Možda postoji bolja, ali niko nije predložio izmenu zakona, niko nije predložio drugo, kvalitetnije i bolje rešenje. Odbor je sproveo proceduru u skladu sa zakonom. Bilo je osam kandidata i od tih osam kandidata odbor je predložio Skupštini pet.
Naša poslanička grupa nije imala primedbe na rad DRI. Institucija je izabrana pre pet godina. Imali su razne probleme u uslovima u kojima postoje. Sa problemima koje delimo svi u ovoj zemlji uradili su posao. Mi smatramo da sadašnji sastav treba da nastavi svoj rad. Dali smo podršku svim kandidatima koji su do sada taj posao radili. Odbor je delimično prihvatio naš predlog. Neki od kandidata koje smo mi predložili su predloženi od strane Odbora. Predloženi su i neki novi kandidati. Kako će oni raditi i na koji način će dokazati svoju stručnost i nezavisnost pokazaće vreme.
Nadam se da će Skupština Srbije imati mnogo više razumevanja za rad DRI, jer se stalno ističe kako je saradnja bila odlična u prethodnom periodu. Ta saradnja jeste bila odlična, ali ni jedan izveštaj, ni jedne preporuke nisu došle na dnevni red skupštinskog plenuma.
Državna revizorska institucija je u prethodnom sazivu uradila tri revizije budžeta. Odbor je ka Skupštini uputio nekoliko preporuka, ali o tome nije bilo rasprave, tako da se iskreno nadam da će ovaj saziv Saveta državne revizije kada bude izabran imati daleko veću podršku skupštinske većine, da ćemo ovde raspravljati o preporukama i da će te preporuke biti ugrađene u zakonska rešenja, jer jedino tako možemo da sprečimo da se sve ove stvari, o kojima je pričano u prethodna tri dana, u budućnosti otklone. To je najveća korist DRI.
U narednom periodu sigurno da državna revizija ne treba samo da se bavi pitanjima revizije i pravilnosti, nego baš treba da utvrdi reviziju učinka politika koje nam predstavljaju pojedini ministri i pojedina ministarstva. To je onaj suštinski posao kojim treba da se bavi državna revizija i da vidi da li politike koje se finansiraju iz državnih para daju rezultate s kojima se izlazi u javnost. To je taj posao koji je suština rada državne revizije. Iskreno verujem da će u narednom mandatu i to biti urađeno.
Naša poslanička grupa će podržati ovaj predlog.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 87. st. 2. i 3. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da će Narodna skupština danas raditi i posle 18,00 časova zbog potrebe da Narodna skupština što pre usvoji akte iz dnevnog reda ove sednice.
Reč ima narodni poslanik Milan Lapčević. Izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, poštovana gospođo guverner, na dnevnom redu su izbor viceguvernera Narodne banke i Saveta DRI. Više ću govoriti o Savetu DRI nego o viceguvernerima. Na kraju krajeva, guverner je taj koji predlaže viceguvernere i od njega i od čitavog tima očekujemo da održi finansijsku stabilnost, da vodi računa o kursu valute, te verujemo da, ukoliko je već guverner dobio poverenje od skupštinske većine, mu se ne treba mešati u izbor saradnika.
Što se tiče državne revizije, kao što reče moj prethodnik, kolega Obradović, DRI je osnovana pre pet godina zakonom i ideja je bila da kroz ustanovljavanje jedne ovakve institucije dobijemo u stvari jednu organizaciju koja će kontrolisati na koji način se troše državne pare, na koji način se troši novac poreskih obveznika, a koji je dat na upravljanje pre svega ljudima koji imaju izvršnu vlast, ali i onima koji koriste budžet posredno.
Tokom ovih pet godina, ova institucija je prošla kroz razne porođajne muke. Bilo je puno problema oko ustanovljavanja poslovnih akata za funkcionisanje državne revizije, oko dobijanja osnovnih uslova za rad revizije, bilo je puno problema i oko prostorija, da ne kažem da je bilo i tihe opstrukcije tadašnje vladajuće garniture da uopšte revizori imaju prostora za rad i da mogu da krenu da obavljaju svoj posao po zakonu. Mi smo kao poslanička grupa u ovom parlamentu više puta intervenisali i govorili o tim problemima i oni su se tokom vremena, korak po korak, dosta sporo rešavali, ali, mislim da smo došli do nivoa kada DRI i kroz ustanovljavanje kvalitetnog budžeta te institucije, ali i kroz uslove za rad ima prilike i mogućnost da da svoj maksimum.
Za ovih pet godina, tačnije, poslednje tri godine je bilo nekog konkretnog i kvalitetnog rada, prve dve godine su više potrošene na ono o čemu sam prethodno govorio, dobili smo izveštaje o kontroli raznih korisnika budžeta, pre svega o završnom računu budžeta Republike Srbije, o računima Ministarstva zdravlja, prostornog planiranja, ekonomije, odbrane, finansija, itd. Na sajtu državne revizije se nalaze i izveštaji o kontroli budžeta gradova i opština širom Srbije i javnih preduzeća. Bilo je puno priče u javnosti o tome šta je državna revizija pronašla u kontrolama koje je vršila, bilo da je u pitanju nivo ministarstava, bilo da je u pitanju nivo budžeta gradova i opština, pokrajine, pokrajinskog Fonda za kapitalna ulaganja, Fonda za razvoj Republike Vojvodine, javnih preduzeća, na državnom nivou železnica, puteva, aerodroma ili lokalnih javnih komunalnih preduzeća.
Ono što ne možemo a da ne primetimo jeste da, pored onih prvih informacija koje smo dobijali od državne revizije da je bilo puno nepravilnosti, da je bilo puno kršenja zakona po bilo kom nivou i o bilo kom subjektu da se radi, da su nakon toga kretali sudski postupci koji, čini nam se, ili su trajali jako dugo ili još uvek traju ili su ti postupci završeni a da je epilog bio takav da se sve završilo na nekakvim prekršajnim prijavama i na presudama koje se tiču prekršajnog nivoa odgovornosti.
Mi mislimo da to nije dobro. Ako već postoje takvi prekršaji i trošenje novca mimo zakonskih odredbi, da i sama državna revizija i sam predsednik DRI mora da bude odlučniji, hrabriji, u podnošenju prijava, ali i u onom smislu koji se tiče kasnijih sudskih postupaka, da se mora, ako je potrebno, vršiti i izmene kazni koje se tiču takvih prekršaja, kako bismo mogli da uvedemo u red onaj nivo koji se tiče trošenja para kroz ministarstva ili kroz javna preduzeća.
Podržavamo napore DRI da te stvari istera do kraja. Razumemo da nisu imali i da je u okviru državne revizije bilo puno problema u samom sastavu Saveta DRI, ali verujemo da će kroz novi saziv ti problemi biti otklonjeni i da će ubuduće biti više hrabrosti da se obračunamo sa ovakvim pojavama.
Tokom prethodna dva dana ovde u Narodnoj skupštini smo čuli poprilično teške optužbe bivših koalicionih partnera o tome kako su se zloupotrebljavali položaji pojedinih ministara, kako su odlazile pare za neke nenamenske stvari, kako su probijeni budžeti ministarstava, pa sam siguran da će državna revizija i time da se pozabavi, ali ne samo da se pozabavi, već da adekvatne mere preduzme, kako nikome ne bi palo napamet da sutra slično postupa i da dovede zemlju u ovako poprilično tešku situaciju.
Danas je Srbija zemlja koja je na indeksu korumpiranosti vrlo visoko. Mislim da posle ovih navoda u Narodnoj skupštini će skočiti za još neko mesto. Danas se kaže da se u Srbiji opere skoro jedna petina budžeta kroz javne nabavke. Mi očekujemo i od skupštinske većine da kroz predloge izmena Zakona o javnim nabavkama, ali i kroz češće i drastičnije kontrole državne revizije i veće kazne ovakve stvari eliminišemo, jer time radimo za svoju budućnost. Ukoliko ne sasečemo korupciju koja potiče pre svega od državnih institucija, a za to je jedino ovlašćena i obavezna da radi DRI, na kraju krajeva, ako imamo Zaštitnika građana, onda bi državna revizija mogla da se nazove – finansijski zaštitnik države i građana. Njihova je obaveza da odlučnije, hrabrije, ide u obračun sa korupcijom i kriminalom, kroz ovakve kontrole i kroz hrabrije istupanje u javnosti po onim nalazima koji su evidentni i gde su prekršaji toliko očigledni.
Verujem da će novi sastav Saveta DRI popraviti rad i barem učiniti svoj deo posla da država Srbija po indeksu korupcije se popravi u narednom periodu. Toliko. Hvala.