Druga sednica Drugog redovnog zasedanja, 23.10.2012.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja

23.10.2012

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:25 do 18:10

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Sledeći se za reč javio narodni poslanik Mirko Čikiriz. Izvolite.
...
Srpski pokret obnove

Mirko Čikiriz

SPO-DHSS
Postavio bih pitanje premijeru Republike Srbije, gospodinu Ivici Dačiću, budući da sam već jednom postavio to pitanje i dobio odgovor, po pitanju naknade ratne štete koju je pričinila fašistička Nemačka u Republici Srbiji.
Dobio sam odgovor da je komisija Vlade Republike Srbije, koja je formirana 2008. godine, se sastala nekoliko puta, da su dva člana komisije preminula, da je jedan član komisije dao ostavku i da je mandat komisije istekao 2010. godine i da Vlada Republike Srbije još uvek nije donela odluku o formiranju nove komisije.
Ovaj odgovor Vlade Republike Srbije bih mogao da protumačim, da se ništa konkretno nije uradilo, a moje je pitanje bilo, šta se konkretno uradilo? Zbog toga ću ja sada vrlo jasno konkretizovati moje pitanje u nekoliko podpitanja.
Prvo, da li postoji sporazum Tito – Vili Brant iz 1973. godine, po kom sporazumu je Tito naplatio 300 miliona dojč maraka na ime ratne štete i uzeo 700 miliona dojč maraka povoljnih kredita i da li je tačno da je celokupan iznos na ime naplate ratne štete Tito uložio u infrastrukturu i da ni jedan jedini dinar, odnosno ni jednu jedinu marku nisu dobile žrtve i porodice žrtava? Tu mislim ne samo na ratne vojne zarobljenike, nego i na porodice nastradalih na ovim prostorima i na porodice koje su pretrpele veliku materijalnu štetu.
Drugo, da li je sastavni deo tog sporazuma u periodu zlatne Titove vladavine da se otvore granice i da previše ljudi, nezaposlenih pre svega, primi Savezna Republika Nemačka, ali i ostale zemlje EU? U političkom smislu, mogu reći da je u vreme zlatnog perioda Titove vladavine u komunističkoj Jugoslaviji, da su Titovi radnici imali svojevrsni referendum i odlučili su, kada su otvorene granice, kada su dobili pasoše, ne da idu putem Kine ili Sovjetskog Saveza ili nekih drugih zemalja, već su 100% otišli u zemlje EU, a najviše u Francusku i u Nemačku.
Zatim, zašto Vlada Republike Srbije, ako je istekao mandat komisiji koja ništa nije uradila po ovim pitanjima, zašto nije produžila mandat komisiji ili formirala novu komisiju?
Peto pitanje, koje je najkonkretnije, da li će Vlada Republike Srbije formirati novu komisiju, sa novim mandatom, koja će nešto konačno, konkretno uraditi, jer procene ratne štete na ovim prostorima se kreću negde oko 180 milijardi dolara, mislim na teritoriju bivše Jugoslavije?
Još ću napomenuti da je samo iz Srbije u Nemačkoj bilo oko 5.000 oficira u svojstvu ratnih vojnih zarobljenika, da je bilo preko 300.000 vojnika, da je preko 420.000 domaćinstava raseljeno, da su na stotine hiljada ljudi prinudno mobilisane i da su razmere fašističkih zločina na ovim prostorima veoma velike da bi se država tako nonšalantno odnosila po ovom pitanju.
Mi smo pre neki dan obeležavali kragujevačku tragediju. Znate šta je tada značilo za jedan tada mali Kragujevac da 21. oktobra 1941. godine u potpunosti bude u crno zavijen, zbog toga što su nemački fašisti pogubili oko 3.000 civila, a od toga i mnogo dece? Zbog toga očekujem u najskorijem periodu odgovor na ova vrlo konkretna pitanja i ako ponovo dobijem odgovor, okruglo pa na ćoše, nastaviću sa ovim pitanjima. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Momir Stojanović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Momir Stojanović

Srpska napredna stranka
Uvažena predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, u ime radnika i manjinskih akcionara niške firme "Nisal" a.d. zamoljen sam da Vladi Republike Srbije postavim sledeće pitanje.
Da li će u okviru preispitivanja spornih privatizacija biti obuhvaćeno i preispitivanje i privatizacije ovog niškog preduzeća? Naime, ostaje nejasno zašto je tada najuspešnije preduzeće metalskog kompleksa Srbije, koje je po proceni nezavisne revizorske kuće "Kondel" iz Beograda tada vredelo 61 milion evra, poklonjeno privilegovanom kupcu "Domal-inžinjering" iz Beograda, za svega 325.000 evra?
Čime se može pravdati postupak tadašnjeg direktora Agencije za privatizaciju, gospodina Mirka Cvetkovića i tadašnjeg ministra privrede, gospodina Vlahovića, da tako uspešno preduzeće poklone "Domal" koji po bonitetu je imao samo 3.768 evra, umesto da poseduje milion evra na računu i dva miliona evra godišnjeg obrta kapitala? Zašto je prikazana vrednost kapitala od samo 75 miliona dinara po proceni iz 1997. godine, bez revalorizacije, umesto realne tržišne vrednosti koja je, kako sam istakao, iznosila 61 milion evra? Da li je namerno konzorcijumu zaposlenih onemogućeno da se pojave na tenderu, jer je i za njih uslov za pojavu na tenderu bio milion evra kapitala i dva miliona evra godišnji obrt, kao i za "Domal", sa dodatnim uslovom da konzorcijum ima bar jedno lice sa tim kapitalom?
Normalno, pošto konzorcijum nije imao ni jedno lice sa takvim kapitalom i nije se pojavio na tenderu. Zašto se preko toga prešlo kada je u pitanju "Domal" koji, takođe, nije imao toliki obrt godišnjeg kapitala? Zašto tenderska komisija nije objavila tender neuspešnim, pošto "Domal" nije ispunjavao uslove tendera? Čemu se protivila prvo predloženi predsednik tenderske komisije, Kori Udovički i nije li zbog toga umesto nje na ponovni postupak tenderske komisije predsednik bio Slobodan Petrović, tadašnji zamenik ministra Vlahovića? Zašto je Vlahović insistirao na ubrzanoj prodaji "Nisal", ako je to preduzeće uspešno poslovalo?
Kako je moguće da novi kupac odmah po ulasku u posed, subjekt privatizacije stavlja pod hipoteku, suprotno zakonu i podigne hipotekarne kredite 2004. godine u vrednosti do 6 miliona evra, 2005. godine u iznosu od 8 miliona evra, 2006. godine u iznosu od 11 miliona evra i 2007. godine u iznosu od 18 miliona evra.
Zašto je kupcu dozvoljena rasprodaja imovine odmah po ulasku u posed, iako su radnici nadležne upozoravali, tražili zaustavljanje rasprodaje i pored isplaćene svote od 325.000 evra, čime se rukovodila Agencija za privatizaciju kada je dozvolila da taj iznos kupac, u ovom slučaju "Domal", isplati sa zakašnjenjem od godinu dana, pa je novi vlasnik "Nisala" prodajom imovine "Nisala" ušao u posed "Nisala" i faktički bez ijednog dinara kupio navedeno preduzeće.
Zašto niko iz bivše vlasti nije ništa učinio po zahtevima za reviziju desetak kluba manjinskih akcionara i saveta na čijem je čelu nekada bila pokojna Verica Barać.
Zašto ništa nije preduzeto protiv učesnika ovakvih nepravilnosti po krivičnim prijavama, kluba manjinskih akcionara, ništa nije preduzeto ni po prijavi specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal, ko je štitio novog vlasnika.
Zašto i pored ovoliko nepravilnosti, kupcu je dozvoljena promena strukture kapitala i ko je sve to dozvolio?
Napokon, kakva je uloga bivšeg predsednika Republike Srbije, gospodina Borisa Tadića u privatizaciji niškog preduzeća "Nisal"?

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Neđo Jovanović.
...
Socijalistička partija Srbije

Neđo Jovanović

Pitanje se odnosi na Ministarstvo pravde  i prisutnom ministru, uz uvažavanje i poštovanje, a vezuje se za Odluku Ustavnog suda o vraćanju određenog broja sudija na sudijske funkcije. Dakle, radi se o činjenici da blizu 400 sudija se po Odluci Ustavnog suda moraju vratiti na sudijske funkcije, pa se postavlja pitanje da s obzirom da je Ustavni sud doneo Odluku koja je isključivo vezana za proceduralne manjkavosti ili procesne smetnje koje su učinjene prilikom rada Visokog saveta sudstva, da li se planira izrada novog pravilnika o ocenjivanju rada sudija, jer imamo dve grupe sudija, jedna grupa sudija kojima ističe trogodišnji status sudijske funkcije, kako bi prerasli u stalnu sudijsku funkciju i druga grupa sudija koja nesumnjivo spada u ovaj korpus od 400 koji se vraćaju na sudijske funkcije, pri čemu se postavlja pitanje, da li svi oni koji se vraćaju, s obzirom na pravila koja su važila o ocenjivanju njihovog rada, mogu zaista i da se vrate, imajući u vidu činjenicu da Ustavni sud nije ulazio u suštinu, ne reizbora tih sudija, već isključivo ocenjivao proceduralne manjkavosti VSS poput nedostatka transparentnosti, poput nedostatka kvoruma u donošenju odluka i tome slično.
Shodno tome, da li se priprema izmena ili dopuna Pravilnika o sistematizaciji radnih mesta, imajući u vidu činjenicu da svaki vraćeni sudija mora imati svog stručnog saradnika.
U svakom slučaju to podrazumeva da nakon ustrojstva nove mreže sudova, na teritoriji Republike Srbije, broj stručnih saradnika mora biti povećan. Automatski, Ministarstvo pravde dolazi u jednu vrstu, ne problema, koliko situacija i okolnosti koje se vezuju za saradnju sa Ministarstvom finansija u pogledu obezbeđenja novčanih sredstava za isplatu zarada, kako novim sudijama, tako i stručnim saradnicima.
Na kraju, da li Ministarstvo pravde, opet u saradnji sa Ministarstvom finansija planira povećanje novčanih sredstava za obezbeđenje takozvane tehničke podrške sudovima, naročito tamo gde se mreža sudova vraća, a to je obezbeđenje računarske opreme koja je zaostala, dotrajala, poboljšanje kvaliteta voznog parka, imajući u vidu činjenicu da se radi o jako amortizovanim sredstvima, vozilima sa
preko 10 godina starosti.
Na kraju, ono što je važno istaći, da li se planira i povećanje broja izvršilaca koji se vezuju za sudsku upravu i izvršna odeljenja, imajući u vidu činjenicu da će sudovi koji se vrate, na mesta gde su bile sudske jedinice, imati i te kako veliku potrebu, za sprovođenje radnji i izvršenja, kako su se nekada sprovodile, a sada očigledno zbog činjenice koja se vezuje za reorganizaciju sudstva, gde sudovi nisu postojali, izvršenja su se otežano odvijala, izvršitelji su putovali i po sto kilometara da bi sproveli radnje izvršenja i da li u tom pravcu postoji planska aktivnost da se na tom planu uradi nešto više kako bi se efikasnost izvršenja podigla na viši nivo.
Na kraju, i poslednje pitanje, da li se planira, s obzirom da sudijski nameštenici i službenici imaju izuzetno niske zarade koje su negde nepunih 200 evra, a imajući u vidu činjenicu koja se vezuje za skoro donete finansijske zakone o povećanju njihovih zarada od samo dva posto, da li se planira da se zarade koliko-toliko uravnoteže kako bi se stimulativno delovalo i na one koji rade i te kako delikatan posao u sudovima, a to su sudske uprave, to su pisarnice i tome slično.
Ova pitanja su prevashodno dobronamerna i imaju jedan motiv, jeste u tome, otklanjanje nedoumica kod predsednika sudova, a samim tim i samih sudova koji imaju ogromne probleme, probleme koji će se vezivati za tehnička pitanja koja se moraju rešavati, obezbeđenje tehničkih uslova u pogledu oslobađanja prostora za formiranje sudnica, tako i svih drugih problema koje sam naveo, a naročito probleme naplate sudskih taksi koje su jako otežane, naročito kod sudova redovne nadležnosti, odnosno opštih sudova, a potom i privrednih sudova, imajući u vidu činjenicu da preduzeća u restrukturiranju su preduzeća koja jednostavno nisu u obavezi plaćanja sudskih taksi, zbog toga što se postupak sprovođenja izvršenja prema njima ne može vršiti, odnosno nije dozvoljen shodno odredbama Zakona o privatizaciji. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala. Nažalost, ministar pravde iako je prisutan, nema mogućnosti da vam odgovori sada, pretpostavljam da će to uraditi u propisanom roku od 15 dana.

Pošto se više niko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa ne javlja za reč, nastavljamo za radom.

Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam pozvao da današnjoj sednici pored predstavnika predlagača Nikole Selakovića, ministra pravde i državne uprave, prisustvuju i dr Danilo Nikolić, državni sekretar u Ministarstvu pravde i državne uprave, Milisav Čogurić, pomoćnik ministra pravde i državne uprave i Jovan Ćosić, šef Odseka za normativne poslove i međunarodnu saradnju u Ministarstvu pravde i državne uprave.

Dostavljeni su vam: Zapisnik Prve sednice Narodne skupštine Republike Srbije, održane 31. maja i 23. jula 2012. godine, Zapisnik Prve posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, zapisnici sednica Trećeg i Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, Zapisnik Druge posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, zapisnici sednica Petog, Šestog, Sedmog, Devetog i Desetog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini i Zapisnik Prve sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini.

Pošto današnjoj sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika, konstatujem da postoji kvorum za usvajanje zapisnika sa navedenih sednica.

Obaveštavam vas da je proverom u Službi za poslove Administrativnog odbora utvrđeno da tom odboru niko od narodnih poslanika nije dostavio u pisanom obliku primedbe na navedene zapisnike.

Prelazimo na odlučivanje.

Stavljam na glasanje Zapisnik Prve sednice Narodne skupštine Republike Srbije, održane 31. maja i 23. jula 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na odgovarajućoj poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 120, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 38, od ukupno 158 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Prve sednice Narodne skupštine Republike Srbije, održane 31. maja i 23. jula 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik Prve posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije, održane 31. maja 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na odgovarajućoj poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 124, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 27, od ukupno 151 narodnog poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Prve posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije, održane 31. maja 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik sednice Trećeg vanrednog zasedanja

Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 24. i 26. jula 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za - 122, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 28, od ukupno 150 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik sednice Trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 24. i 26. jula 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik sednice Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godine, održane 25. jula 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za - 124, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 25, od ukupno 149 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik sednice Četvrtog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 25. jula 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik Druge posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 26. i 27. jula 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za - 124, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 24, od ukupno 148 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Druge posebne sednice Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 26. i 27. jula 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 2. i 4. avgusta 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za - 127, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 22, od ukupno 149 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik sednice Petog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 2. i 4. avgusta 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik sednice Šestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 6. avgusta 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za - 125, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 26, od ukupno 151 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik sednice Šestog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 6. avgusta 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik sednice Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 29, 30, i 31. avgusta 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za - 126, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 25, od ukupno 151 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik sednice Sedmog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 29, 30, i 31. avgusta 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik sednice Devetog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 18, 19, 20, 21, 22. i 25. septembra 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za - 129, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 21, od ukupno 150 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik sednice Devetog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 18, 19, 20, 21, 22, i 25. septembra 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik sednice Desetog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 25, 26. i 27. septembra 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za - 125, protiv – jedan, uzdržanih – nema, nije glasalo – 26, od ukupno 152 narodna poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik sednice Desetog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 25, 26. i 27. septembra 2012. godine.

Stavljam na glasanje Zapisnik Prve sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 8. oktobra 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za - 129, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 24, od ukupno 153 narodna poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova usvojila Zapisnik Prve sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, održane 8. oktobra 2012. godine.

 

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
U sazivu ove sednice, koji vam je dostavljen, sadržan je predlog dnevnog reda sednice.

Pre utvrđivanja dnevnog reda sednice, saglasno članu 92. stav 2. i članu 93. Poslovnika Narodne skupštine, potrebno je da Narodna skupština odluči o predlozima za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku i predlogu za spajanje rasprave.

Narodni poslanik Predrag Marković predložio je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog Zakona o arhivskoj građi i arhivskoj službi, koji je podneo Narodnoj skupštini 10. oktobra 2012. godine.

Stavljam na glasanje ovaj predlog.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 28, protiv – niko, uzdržanih – jedan, nije glasalo – 125, od ukupno 154 narodnih poslanika.

Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.

Narodni poslanik Neđo Jovanović predložio je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmeni Zakona o privatizaciji, koji je podneo Narodnoj skupštini 15. oktobra 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 11, protiv – niko, uzdržanih – jedan, nije glasalo – 141, od ukupno 153 narodna poslanika.

Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.

Vlada je predložila da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o davanju garancije Republike Srbije u korist OTP banka Srbija a.d. Novi Sad, “Volksbank” a.d. Beograd, Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, Societe generale banka Srbija a.d. Beograd, UniCredit bank Srbija a.d. Beograd, Amsterdam Trade Bank Netherlands i Deutsche bank AG London po zaduženju Javnog preduzeća “Srbijagas” Novi Sad, koji je podnela Narodnoj skupštini 19. oktobra 2012. godine.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 124, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo – 30, od ukupno 154 narodna poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.

Narodni poslanik Veroljub Arsić, na osnovu člana 92. stav 2. člana 157. stav 2. i članova 170. i 193. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se obavi zajednički jedinstveni pretres o: Predlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o garanciji (AD Železnice Srbije: Rehabilitacija pruga) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, Predlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o garanciji (Projekat unapređenja vodnih snaga sistema u Subotici) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Italije o saradnji u oblasti energetike i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Gruzije o saradnji i uzajamnoj pomoći u carinskim pitanjima; zajednički jedinstveni pretres o: Predlogu odluke o izboru Saveta guvernera Narodne banke Srbije i Predlogu odluke o davanju saglasnosti na Statut Agencije za energetiku Republike Srbije.

Da li narodni poslanik Veroljub Arsić želi reč? (Ne.)

Stavljam na glasanje ovaj predlog.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 129, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 24 od ukupno 153 narodna poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova prihvatila ovaj predlog.

Pošto smo se izjasnili o predlozima za stavljanje na dnevni red sednice akata po hitnom postupku i predlogu za spajanje rasprave, na osnovu člana 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u celini.

Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.

Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 127, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 27 od ukupno 154 narodna poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova utvrdila dnevni red Druge sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini, u celini.

D n e v n i r e d

1. Predlog zakona o amnestiji, koji je podnela Vlada;

2. Predlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, koji je podneo narodni poslanik Srđan Miković;

3. Predlog zakona o upravljanju migracijama, koji je podnela Vlada;

4. Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima, koji je podnela Vlada;

5. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o garanciji (AD Železnice Srbije: Rehabilitacija pruga) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji je podnela Vlada;

6. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o garanciji (Projekat unapređenja vodnih snaga sistema u Subotici) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji je podnela Vlada;

7. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Italije o saradnji u oblasti energetike, koji je podnela Vlada;

8. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Gruzije o saradnji i uzajamnoj pomoći u carinskim pitanjima, koji je podnela Vlada;

9. Predlog odluke o izboru Saveta guvernera Narodne banke Srbije, koji je podneo Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava Narodne skupštine;

10. Predlog odluke o davanju saglasnosti na Statut Agencije za energetiku Republike Srbije, koji je podneo Odbor za industriju Narodne skupštine;

11. Predlog zakona o davanju garancije Republike Srbije u korist OTP banka Srbija a.d. Novi Sad, “Volksbank” a.d. Beograd, Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, Societe generale banka Srbija a.d. Beograd, UniCredit bank Srbija a.d. Beograd, Amsterdam Trade Bank Netherlands i Deutsche bank AG London po zaduženju Javnog preduzeća “Srbijagas” Novi Sad, koji je podnela Vlada.

Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu sednice.

Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda – PREDLOG ZAKONA O AMNESTIJI

Primili ste Predlog zakona koji je podnela Vlada.

Primili ste izveštaje Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.

Pre otvaranja načelnog pretresa, podsećam vas da, prema članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.

Pošto ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, konstatujem da je vreme rasprave, po poslaničkim grupama, sledeće: poslanička grupa Srpska napredna stranka – jedan sat, šesnaest minuta i 48 sekunde; poslanička grupa Demokratska stranka – jedan sat, jedan minut i 12 sekundi; poslanička grupa Socijalistička partija Srbije – 30 minuta; poslanička grupa Demokratska stranka Srbije – Vojislav Koštunica – 25 minuta i 12 sekundi; poslanička grupa Ujedinjeni regioni Srbije – 18 minuta; poslanička grupa Liberalno-demokratska partija – 16 minuta i 48 sekunde; poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera Srbije – 14 minuta i 24 sekunde; poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije – 10 minuta i 48 sekundi; poslanička grupa Nova Srbija – devet minuta i 36 sekundi; poslanička grupa Jedinstvena Srbija – osam minuta i 24 sekunde; poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara – šest minuta; poslanička grupa Srpski pokret obnove – Demohrišćanska stranka Srbije – šest minuta; poslanička grupa Liga socijaldemokrata Vojvodine – šest minuta; poslanička grupa Nacionalne manjine, Narodna partija i Bogata Srbija – šest minuta.

Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa, međusobnim dogovorom određuju najviše tri učesnika u raspravi, koji imaju pravo da govore svako po jednom, do pet minuta.

Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.

Obaveštavam vas da su poslaničke grupe ovlastile da ih po ovim tačkama dnevnog reda predstavljaju narodni poslanici: Snežana Malović – poslaničku grupu DS; Đorđe Milićević – poslaničku grupu SPS, Predrag Marković – poslaničku grupu URS; Bojan Đurić – poslaničku grupu LDP, Meho Omerović – poslaničku grupu SDPS i Olena Papuga – poslaničku grupu LSV.

Saglasno članu 157. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres o Predlogu zakona o amnestiji.

Da li predstavnik predlagača Nikola Selaković, ministar pravde i državne uprave, želi reč? (Da.)

Reč ima predstavnik predlagača. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nikola Selaković

Poštovana gospođo predsedavajuća, dame i gospodo potpredsednici, dame i gospodo narodni poslanici, dozvolite mi da na početku rasprave u načelu dam nekoliko uvodnih napomena o Predlogu zakona o amnestiji, koji je predložila vlada Republike Srbije, a koji je pripremilo Ministarstvo pravde i državne uprave.
Amnestija predstavlja jedan od instituta krivičnog prava koji je opšte usvojen i koga predviđaju sva savremena krivična zakonodavstva. Po svojoj pravnoj prirodi amnestija je akt političke volje organa državne vlasti.
Prema odredbi člana 99. stav 1. tačka 12) Ustava Republike Srbije, Narodna skupština daje amnestiju za krivična dela.
Prema odredbi člana 109. Krivičnog zakonika, amnestija je akt kojim se poimenično neodređenim licima, čiji je krug utvrđen aktom amnestije, daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili delimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamenjuje izrečena kazna blažom kaznom, daje rehabilitacija ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posledice osobe.
Predlogom zakona o amnestiji daje se delimično ili potpuno oslobođenje od izvršenja kazne zatvora licima koja su pravosnažno osuđena za krivična dela propisana zakonima Republike Srbije ili su bila propisana zakonima koji su prestali da važe.
Amnestija se primenjuje na lica koja se na dan stupanja ovog zakona nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Republici Srbiji ili koja još nisu stupila na izdržavanje kazne, kao i za lica koja su osuđena za krivična dela u Republici Srbiji, a u inostranstvu izdržavaju kaznu zatvora za ta krivična dela.
Predloženim zakonom o amnestiji menja se situacija osuđenih lica iz razloga što su se, pre svega, izmenile društvene i ekonomske prilike.
Podsetio bih da je opšta amnestija poslednji put data u februaru mesecu 2001. godine. Imajući u vidu da su usvojeni novi propisi koji sadrže međunarodne standarde u oblasti izvršenja krivičnih sankcija i položaja osuđenih lica na izdržavanju kazne zatvora, potrebno je da u cilju poboljšanja osuđenih lica se usvoji predloženi zakon o amnestiji.
Ovim zakonom biće obuhvaćeno oko 3600 lica od ukupno 8000 osuđenih lica. To znači da će 1100 osuđenih lica u ovom trenutku biti otpušteno, a efekat stupanja na snagu ovog zakona doveo bi do neposrednog smanjenja budžetskih troškova za oko 127 miliona dinara. Ako govorimo o ukupnom dugoročnom finansijskom efektu, on iznosi smanjenje budžetskih troškova za oko 800 miliona dinara.
Treba napomenuti da su kapaciteti naše Uprave za izvršenje krivičnih sankcija u ovom trenutku 7500 lica, a da se u njima na izdržavanju kazne, dakle, osuđenih lica, lica u pritvoru, prekršajnih prestupnika nalazi u ovom trenutku 11375.
Osvrnuo bih se na pojedina rešenja, koja sadrži Predlog zakona. Članom 1. Predloga zakona, predviđa se oslobađanje od izvršenja 25% od izrečene kazne zatvora, licima koja su pravosnažno osuđena, na kaznu zatvora na dan stupanja na snagu zakona.
Pored toga, utvrđeno je potpuno oslobođenje od izvršenja kazne zatvora za lica koja su prvi put pravosnažno osuđena na kaznu zatvora u trajanju od tri meseca, za lica kojima je izrečena kazna zatvora i trajanju od tri do šest meseci, kazna zatvora umanjuje se za 50%.
Član 2. Predloga zakona predviđa izuzimanje od amnestije. Od amnestije su izuzeta lica koja su osuđena za najteže oblike teških krivičnih dela kaznom zatvora od 30-40 godina, za krivična dela protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, krivična dela protiv polne slobode, težih oblika krivičnog dela nasilja u porodici, težeg oblika neovlašćene proizvodnje i stavljanje u promet opojnih droga, krivična dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije i krivična dela davanja i primanja mita. Kao i za lica osuđena za krivična dela sa elementom organizovanog kriminala.
Pored toga, amnestija se ne primenjuje ni na lica koja su više od tri puta pravosnažno osuđivana na bezuslovnu kaznu zatvora, a nije izvršeno brisanje osude ili ne postoje uslovi za brisanje neke od tri osude.
Izuzetak kod primene amnestije se iz razloga humanosti ne odnosi na osuđena lica koja su navršila 70 godina života, a koja se oslobađaju od izvršenja 25% izrečene kazne zatvora.
Članom 3. Predloga zakona predviđa se oslobođenje od izvršenja jedinstvene kazne za 25% prethodno utvrđene pojedinačne kazne za krivična dela izvršena u sticaju, a koja su obuhvaćena amnestijom.
Član 4. Predloga zakona propisuje da se amnestija ne odnosi na lica za koja je naređeno izdavanje poternice, zbog nejavljanja na izdržavanje kazne zatvora ili bekstva, a članom 5. Predloga zakona se utvrđuje da se ova amnestija ne odnosi ni na lica koja izdržavaju kaznu zatvora po presudama za krivična dela po kojima je doneta odluka o smanjenju kazne zatvora po ranije važećim zakonima o amnestiji.
Članovi od 6. do 9. Predloga zakona su procesne odredbe koje sadrži svaki zakon o amnestiji, a kojima se propisuje nadležnost sudova, postupak za donošenje rešenja o primeni amnestije, puštanje na slobodu lica na koja se amnestija odnosi, ako se to lice nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora, postupak po žalbi na rešenje o primeni amnestije, kao i shodnu primenu Zakona o krivičnom postupku i postupku amnestije.
Na kraju, dozvolite mi da vam se zahvalim na pažnji i da izrazim nadu da će nakon rasprave, u načelu i pojedinostima, predloženi zakon biti usvojen. Hvala vam.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Poštovani narodni poslanici obaveštavam vas da je ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SNS gospodin Vladimir Cvijan.
Reč ima narodna poslanica Olgica Batić.

Whoops, looks like something went wrong.