Osma sednica Drugog redovnog zasedanja, 11.12.2012.

11. dan rada

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
 Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Osme sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 84 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 87 narodnih poslanika, odnosno da je prisutno najmanje 84 narodna poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Da li neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi da zatraži obaveštenje ili objašnjenje u skladu sa članom 287. Poslovnika?
Reč ima narodni poslanik Zaharije Trnavčević. Izvolite.
...
Bogata Srbija

Zaharije Trnavčević

Samostalni poslanici
Hvala.
Na sednici 3. decembra sam bio sprečen zbog jedne sahrane, da prisustvujem sednici, a narodni poslanik Ivan Andrić je u odgovoru poslaniku Dejanu Radenkoviću izneo nekoliko neistina, koje vređaju ne samo moj integritet nego i ugled Narodne skupštine.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
 Gospodine Trnavčeviću, sada postupamo u skladu sa članom 287. Imate pravo da postavite poslaničko pitanje članu Vlade ili Vladi. Nemate pravo da sada reklamirate povredu Poslovnika.
(Zaharije Trnavčević s mesta: Kako nemam pravo?)
Nemate pravo. Molim vas, kasnije ćete posle završetka ovog dela sednice.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Jugović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Jugović

SPO-DHSS
Zašto ste oduzeli reč gospodinu Trnavčeviću?.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Gospodin Trnavčević je samostalni poslanik. Dakle, u ovom delu sednice ima pravo da zatraži pitanje šef poslaničke grupe, odnosno predstavnik. Nismo dobili nikakav pisani zahtev.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Jugović

SPO-DHSS
Molim vas da mi iz početka merite vreme.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Računaću vam ovo vreme. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Jugović

SPO-DHSS
Poštovana predsedavajuća, kolege i koleginice, SPO je 2007. godine usvojio programsku Deklaraciju o decentralizaciji vlasti u Srbiji, u oktobru 2007. godine.
Kasnije je jedna politička stranka falsifikovala tu našu programsku deklaraciju, i predstavila javnosti Srbije da je ona nosilac ideje za decentralizaciju vlasti u Srbiji, što uopšte nije tačno. Ta ideja, koja je više nego potrebna Srbiji i takvo državno uređenje koje je više nego potrebno Srbiji, na ovaj način je dezavuisano i pitam se da li će građani Srbije na pravi način u budućem periodu, sva naša zalaganja i zalaganja ostalih partija za decentralizaciju vlasti u Srbiji i za uređenje Srbije, kao savremene evropske zemlje, biti prihvatljivo.
Naime, ako je vrhunac decentralizacije i zato imam pitanje za ministarku Vericu Kalanović, koja je zadužena za Ministarstvo regionalnog razvoja i lokalne samouprave, ponavljam još jednom, ako je vrhunac decentralizacije donošenje zakona o transferu, izmena i dopuna Zakona o drugačijem transferu sredstava lokalnim samoupravama i ukoliko je vrhunac decentralizacije uvođenje statističkih regiona, šta je onda preostalo Ministarstvu za regionalni razvoj i lokalnu samoupravu u budućem periodu, kako bi Srbija se decentralizovala i kako bi se omogućio njen ravnomerni regionalni razvoj.
Pardon, izvinite, zaboravio sam da napomenem, možda pod decentralizacijom ta politička stranka smatra i finansiranje lokalnih lidera iz državne kase, iz državnog budžeta. Dakle, u mnogo većoj meri nego što se to čini sa pripadnicima ostalih političkih stranaka, odnosno predstavnicima koji su zaduženi za funkcionisanje vlasti u datim opštinama.
Pokazaću vam kako izgleda ta programska deklaracija, i voleo bih da se sa njom upozna ministar državne uprave, gospodin Nikola Selaković. Nadam se da će on na drugi način pristupiti ovom problemu, jer trenutno Hrvatska ima tri puta više opština nego što ima Srbija. Slovenija ima više opština nego što ima Srbija. Srbija nema apsolutno ni jednu funkcionalnu regiju. Danas se ¾ ukupnog kapitala Srbije okreće u krugu dvojke. U beogradskoj opštini Savski Venac, dohodak po glavi stanovnika veći je od 25 do 30 puta od dohotka, recimo u Vlasotincu, Majdanpeku, Trgovištu, Bosilegradu.
Da li je ovo Srbija, i da li je ovo zalaganje za Srbiju koja je ravnomerno razvijena? Da li ministar Selaković ima nameru da u budućem periodu, zajedno sa predstavnicima političkih stranaka koji se zalažu za ravnomerni regionalni razvoj i za decentralizaciju vlasti u Srbiji, napravi jedan sastanak na kojem bi se dogovorili na koji ćemo način rešiti ove probleme?
Takođe, se postavlja pitanje i izmene Zakona o izboru narodnih poslanika. Opet, podsetiću da Hrvatska ima 10 izbornih jedinica, a da mi imamo zakon koji je donet u najnesrećnije vreme političke pljačke, krađe izborne volje građana. Da bi Srbija bila decentralizovana, potrebno je da ima i drugačiji izborni zakon. CESID je u prethodnom periodu dosta radio na izradi novog teksta zakona ili predloga zakona o izboru narodnih poslanika.
Mislim da bi ministarstva koja su zadužena za rešavanje ovih problema, pre svega mislim na ministra Nikolu Selakovića, dužna i u obavezi da na najbolji mogući način sagledaju mogućnost sastanka sa političkim partijama ili sa predstavnicima političkih partija, koje se zalažu za izmene ovog zakona, za izmene funkcionisanja teritorijalnog države Srbije, za ravnomerni regionalni razvoj i za decentralizaciju vlasti u Srbiji. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik dr Slobodan Samardžić.

Slobodan Samardžić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovani narodni poslanici, poštovani predsedavajući, sinoć je B92 na svom sajtu objavio odgovor Ustavnog suda Srbije na jedno njihovo pitanje.
Pitanje se ticalo toga da li Vlada Srbije odgovara na zahtev Ustavnog suda Srbije, po predmetu koji je DSS iznela pred Ustavni sud Srbije, da se ispita zakonitost Uredbi o dogovorenim zaključcima.
U odgovoru Ustavnog suda Srbije, može se pročitati da Vlada nije odgovorila ni na jedan zahtev Ustavnog suda na vreme, da je prekoračila rok. To je bio zahtev da se Vlada opredeli u pogledu Uredbe o kontroli prelaska administrativne linije.
Taj rok je istekao 2. decembra, budući da je 30 dana ranije Ustavni sud Srbije Vladi poslao taj zahtev. Upozorava se Vlada da je u opasnosti da zakasni i sa odgovorima na preostala tri zahteva u vezi sa preostale tri uredbe, da ih sada ne pominjem.
Dakle, imamo jednu ustavnu situaciju, gde se zapravo Ustavni sud kao najviši čuvar Ustava Republike Srbije omalovažava i Vlada na njegove zahteve ne odgovara. Dakle, jedna situacija koja je za svaku kritiku i koja dovodi u pitanje funkcionisanje ustavnog sistema i ustavnog poretka Srbije.
Razume se, možemo pretpostaviti zbog čega Vlada nije na vreme dostavila svoj odgovor Ustavnom sudu Srbije. To možemo pretpostaviti na osnovu ponašanja Vlade i akata koje je ona preduzela u međuvremenu. Radije nego da odgovori Ustavnom sudu Srbije, Vlada je delovala na terenu. Dakle, podizala je granični prelaz unutar same Srbije. Ona je bila svesna da krši Ustav Srbije, posebno njegovu preambulu i član 8. o granicama i verovatno da je našla za shodno da ne odgovara Ustavnom sudu Srbije, budući da u pogledu njegovog pitanja nema šta ni da kaže, posebno obzirom na to šta čine na terenu i kako se ponašaju. To su činjenice.
Dakle, pitanje je šta može ovaj dom da učini u tom pogledu? Ono što jeste pitanje i za šta tražimo objašnjenje jeste zašto se Vlada oglušuje o zahteve Ustavnog suda Srbije? Zašto ne odgovara na njihove upite? To tražimo kao decidan odgovor. Strahujemo da se uvode određeni postupci i načini ponašanja u ovoj državi koji vode ka nepoštovanju i kršenju Ustava i koji vode ka jednom pravnom haosu i anarhiji. Na to treba alarmirati na vreme, da kada dođe do totalnog pravnog haosa, kada se budu povlačili drugi potezi koji su suprotni zahtevima Ustavnog suda Srbije, da će onda možda biti kasno.
Ovaj parlament, ukoliko misli da zastupa ideju vladavine prava, mora reagovati na ovakve akte ili na ovakve nečinjenja Vlade, kada su u pitanju ovako važne stvari.
Mi razumemo činjenično zašto Vlada tako postupa. O tome vam jasno govori i ovaj Samit EU u Briselu juče i danas, koji je na marginama svojih margina imao pitanje datuma za Republiku Srbiju, kada će otpočeti takozvane pregovore o pristupanju. Mi vidimo kako se to odvija. To se odvija na jedan način omalovažavanja, gotovo šegačenja sa Vladom Srbije. Pogledajte samo rečnik tih mogućih zaključaka koji će se moguće danas uvojiti, sve je u kondicionalu. Evropski savet je preporučio Savetu ministara da možda usvoji zaključke koji će možda u martu mesecu možda odlučiti za jun da možda počnu mogući pregovori Srbije sa EU oko pristupanja.
Dakle, do danas smo u našoj istoriji imali mnogo štošta, ali davati državu za mogući datum, za datum koji će možda doći prema onome koji daje datum je zaista prevršilo svaku meru. Najbolji pokazatelj toga je odnos Vlade prema Ustavnom sudu Srbije i to jeste momenat za alarm u ovom parlamentu. Zbog toga činimo ono što možemo u ovom trenutku i postavljamo upravo ovo pitanje Vladi.