Osmo vanredno zasedanje , 02.07.2013.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Osmo vanredno zasedanje

2. dan rada

02.07.2013

Sednicu je otvorila: Vesna Kovač

Sednica je trajala od 10:15 do 20:15

OBRAĆANJA

Mlađan Dinkić

Ujedinjeni regioni Srbije
Sve vreme govorim da nije jednostavno isplanirati budžet zbog neizvesnosti koja vlada ali takođe sve vreme govorim da Vlada zna šta radi i da kad se naiđe na izazov na njega se odgovara. Naravno, da ima segmenata gde mora da bude mnogo bolji i zato će biti rekonstrukcija Vlade.
Što se tiče stanja u budžetu, ta ocena je tačna za prvih pet meseci. To su podaci koji su vama dati. To je počelo da se menja onog časa kada smo mi krajem maja ovde došli u Skupštinu, promenili par zakona i najavili takođe posle dve, tri nedelje raspravu unutar vladajuće koalicije da ćemo napraviti jedan celoviti paket mera.
Taj paket mera je rezultirao prvim rezultatom za koji kažem da je odličan, ali da ga nije lako održati u narednim mesecima u junu. Jer, u junu mesecu sad smo dobili i konačne podatke, pre neki dan smo govorili, juče o preliminarnim. Srbija je imala u republičkom budžetu prihode od 71 milijardu dinara, a rashode 75,3, tako da je deficit iznosio 4,3 milijardi dinara. To je najniži budžetski deficit od početka godine. Poređenja radi on je u maju iznosio 17,7 milijardi, u aprilu 26 milijardi, 14,5 u martu, u februaru 28, sedam samo u početnom mesecu januaru.
Dakle, 4,3 u junu, koja je sredina godine, dakle nije neki mesec gde su bili praznici, naprotiv, govori da je moguće kroz bolju naplatu,jer su ostvareni rekordni prihodi, sa jedne strane i 71 milijarda je najveći prihod koji je ostvaren od početka godine u jednom mesecu i uz štednju na strani javnih rashoda, da je moguće držati deficit pod kontrolom.
Mi ćemo ovako da nastavimo. Naravno neće biti jednostavno, ali vidim ovde značajne pomake u naplati poreza i kažem, mere na strani štednje daju, takođe, efekte. Bilo bi dobro kada bi mogli ovakav deficit iz juna, koji je samo 4,3, da održimo tim tempom do kraja godine. To, naravno, nije realno, ali ćemo učiniti sve da ovu projekciju ispunimo.
Ono što je takođe važno, mi ne razmišljamo o tome da li su neke mere popularne ili nepopularne. Ako koštaju građane Srbije, onda one moraju da se sprovedu bez obzira što su nepopularne za političare. To je okončanje restrukturiranja preduzeća. Ili sigurno, meni skreću pažnju ljudi, nije popularno da sada naplaćuješ svima poreze onima koji ne plaćaju. Međutim, bitno je da imamo lojalnu konkurenciju i tu ne smemo da pravimo izuzetke.
Hteo bih samo da kažem par reči o kulturi. Ja, naravno, nisam ministar kulture, jako poštujem sve koji se bave kulturom. Mislim da je kultura, kao i druge društvene delatnosti, izuzetno važna za vitalnost, za prosvećenost društva i zato sam se kao ministar finansija trudio da u ovom rebalansu, ne samo da ostavimo ista sredstva namenjena budžetu za kulturu, nego da ih koliko god je moguće u ovim skromnim i ne baš velikim mogućnostima povećamo.
Tačno je da će izdvajanja za kulturu biti nešto veća nego što su planirana originalnim budžetom. Tačno je da je to nedovoljno. Što se tiče strukture utrošaka tih sredstava, zaista resorni ministar je taj koji određuje kako će se koji budžet trošiti, ne samo u kulturi, nego u svakom posebnom ministarstvu.
Ono što mislim da je značajno da ovde kažem, s obzirom da se i poslanica moja već javljala za reč i da je dala jedan dobar amandman o kome smo i mi u Vladi razmišljali i koji ćemo prihvatiti, jeste da institucije kulture, što se tiče sopstvenih prihoda, budu svrstane u istu kategoriju kao i visoko obrazovanje. Dakle, da sopstveni prihodi trajno ostanu institucijama kulture kako bi mogle da ono što prikupe koriste za sopstvene programe i da u teškim vremenima imaju ovu jednu olakšicu u odnosu na druge sektore.
Isto tako, učinićemo sve da iz tekuće budžetske rezerve, kada nam se budu obraćali razni sa zahtevima, damo prioritet upravo investicijama u kulturi. Čuli smo od nekih poslanika ovde da je pozorište u Vranju izgorelo i mislim da ga treba obnoviti. Ima i drugih, naravno, mesta u Srbiji kojima treba posvetiti pažnju, svakako, sa ovom malom tekućom rezervom sa kojom budemo raspolagali. Bolje je da pomognemo onima kojima, možda neka i ne tako značajna sredstva u odnosu na ukupan budžet, mogu učiniti veću pomoć i tako ćemo i činiti.
Sve one koji govore u prilog kulturi izuzetno cenim i podržavam, a pokušavam i kao ministar finansija da u ovim uslovima baš tu delatnost pokušamo da pomognemo.
Meni je, inače, rečeno da je činjenica je da se ne realizuje projekat obnove Narodnog muzeja kako je planirano i to ne samo sada, nego dugo vremena. Činjenica je da su uvek bivala obezbeđena sredstva, ali da kada je u pitanju projekat, ja zaista nisam ni inženjer, niti znam o čemu se radi, da to ide traljavo, najblaže rečeno. Činjenica je da to jeste prioritet ove ustanove od nacionalnog značaja da se obnovi.
Najgore je kada se obezbede sredstva za investicije u ma kojoj oblasti, a posebno u kulturi, kada se to ne iskoristi.
Ja se sećam vremena kada sam kao ministar finansija u onoj Vladi Koštunice obezbedio čini mi se 20-ak miliona evra za rekonstrukciju pozorišta tada u Beogradu, za "Zvezdara teatar" i "Duško Radović". To nije nikada realizovano, jer su se pobili, ne znam, unutar gradskih kultura tadašnjih, da li da se kupuju jedne stolice, druge stolice itd, i na kraju su propala sredstva.
Ili, da ne pominjem Beograd. Bilo je slučajeva i u drugim gradovima. Znam da je sa Leskovcem bilo dugo vremena problema, pa na kraju je, čini mi se, to realizovano, ali ne onako kako je moglo i koliko je sredstava bilo unapred opredeljeno. Isto je sa Suboticom, sećam se da su stalno nalažene pare, ali nije to uvek efikasno trošeno, što ne znači da ne treba dalje izdvajati.
Važno je da u uslovima skromnih mogućnosti, možemo da izdvojimo za kulturu i ministar je meni rekao da će jedan deo tih sredstava koja su ostala u budžetu, a koja su nastala preraspodelom iz ovih koja neće biti utrošena za Narodni muzej, jer jednostavno nemaju te projekte do kraja spremne, da će biti namenjen " Filmskom centru" Srbije, za srpski film, da će biti namenjen za neke druge manifestacije, uključujući i podršku Egzitu, ko je već to dovodio u pitanje, a moj resor je kao svake godine uplatio 9 miliona dinara iz Sektora turizma, a nadam se da i Ministarstvo kulture sada ima dovoljno sredstava da doda, ukoliko je to potrebno, ne samo za Egzit, nego i za svaku važnu manifestaciju, uključujući Guču, sve manifestacije širom Srbije, koje jesu bitne za lokalni kulturni razvoj, za Subotičku manifestaciju, u Dane filma itd.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Prvo Miroslav Petković, replika, pa zatim Gorica Mojović.

Miroslav Petković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Vrlo kratko, gospodine ministre, složićemo se u dve stvari, da ekonomski rezultati Vlade, odnosno niži budžetski deficit u jednom mesecu ne sme da zavisi od toga da li Vaskrs pada u aprilu ili maju i složićemo se da  Srbija ima loš poreski sistem, i da pojačavanjem rada inspekcijskih službi, i većom finansijskom disciplinom, neke stvari mogu da se pomere na bolje.
Takođe, podržavam vaše, kako ste rekli, nepopularne mere, vezano za otpuštanje određenog broja, pre svega, partijskih kadrova iz državne administracije, morate, ako su oni višak, ako ne rade taj posao kako treba, ako u opštinama i lokalnim samoupravama ne možemo da zateknemo nijednu praznu stolicu, sigurno je da je takva situacija i tzv."gumenoj zgradi", i ti ljudi neka potraže sreću, u privatnom sektoru.
Pitam vas još jednom, prema Zakonu o radu, i prema drugim propisima, vi morate isplatiti njima određene otpremnine. Iz kojih sredstava će se to isplatiti, ukoliko je tranzicioni fond planiran, pre svega za restrukturiranje?
Znači, sledi nam, i to ne treba kriti, neminovno prodaja, da li "Telekoma", da li nekog drugog velikog sistema, da bi jednostavno stvar mogla da radi.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala. Replika, Gorica Mojović.

Gorica Mojović

Demokratska stranka
Gospodine ministre Dinkiću, ovo što ste upravo rekli, da ćete usvojiti amandman koji sam dala na Zakon o budžetskom sistemu, neće obavezivati ustanove kulture, da sopstveni prihod uplaćuju u budžet, je dobra vest za kulturu Srbije, jer taj Demaklov mač koji je visio nad svim ustanovama, koji bi njih demotivisao, da u ovako skromnim uslovima i sa ovako skromnim budžetskim sredstvima, imaju još i tu obavezu da uplaćuju sopstveni prihod u budžet, bi daleko otežala  njihov rad. To je dobra vest.
Moram da vas ispravim, što se tiče toga ko se sa kim pobio i zbog čega nije " Zvezdara teatar", započeta rekonstrukcija, jer prvo, ne znamo odakle vam te cifre, s obzirom da u to vreme nije postojao predračun. To je jedna stvar.
Što se tiče pozorišta "Duško Radović", ovih dana se pozorište vraća u svoju matičnu kuću. Rekonstruisano je i obnovljeno pozorište "Duško Radović", a sa "Zvezdara teatar" je bio problem imovinsko pravnih odnosa, što je nama veoma dobro poznato i da je to najčešće kamen spoticanja. Kod rekonstrukcija nije bio problem, ni znanja, ni spremnosti, ni volje, nego je bio problem upravo nedefinisanih imovinsko pravnih odnosa oko jednog placa pored pozorišta. Toliko, istine radi. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milan Kovačević.        
...
Srpska napredna stranka

Milan Kovačević

Srpska napredna stranka
Uvažena predsedavajuća, uvaženi ministre, uvaženi narodni poslanici i građani Srbije, rebalansa budžeta je bilo i biće, ali činjenica jedna koju se uvek u ovoj raspravi, i juče i danas, spominje - zašto i zbog čega.
Osnov pri rebalansu budžeta, koji je ovde pred nama, je suštinski i dubinski, po meni, u nekom periodu koji stoji iza ove vlasti i ove vlade.
Probleme su iznosili mnogi poslanici danas ovde. Pričali su o pogrešnim i promašenim privatizacijama koje su se dešavale u nekom prethodnom periodu i dolazimo stalno na jedan isti početak.
Punjenje budžeta očigledno da nije onako kako je planirano. Glavni i suštinski problem je, po meni, upravo u onim privatizacija o kojima smo govorili, koje su se izdešavale u nekom prethodnom periodu. Sve te privatizacije su danas upravo problemi koji su vezani i koji se dešavaju prihodovanjem i punjenjem budžeta. Govorimo o ciframa i brojkama otpuštenih radnika. Otpuštanje radnika je mnogo više bilo i dešavalo se u prethodnih 13 godina, odnosno 12 godina, pre nego što je ova vlada došla.
Glavno punjenje budžeta i prihodavanje je bilo u nekim fabrikama i firmama koje su zatvorene. Slažem se da je bilo nekih preduzeća, javnih preduzeća, fabrika itd, koje nisu mogle da opstanu i koje je trebalo privatizovati. Govorim konkretno za sredinu iz koje ja dolazim. Fabrika celuloze i papira "Matros", koja je nekada imala 5.000 radnika, nije mogla da radi, ali je sa 1.500 radnika mogla da radi. Podsetiću samo da Srbija dnevno 24 šlepera roto-papira uvozi iz Austrije, ne spominjući iz okruženja Bugarske, Rumunije i BiH deo koji uvozimo.
Što se tiče stanja u poljoprivredu i agrokombinata, ovih dana se provlačilo da jednostavno devize dajemo i da plaćamo za uvoz pasulja. Pa prvo što je urađeno i što je privatizovano to su bili ti agrokombinati koji su na neki način donosili sredstva i punili budžet, ne spominjući fabrike šećera koje su bile na ovim prostorima. Govorim samo za teritoriju Srema. Nije bilo opštine koja nije imala proizvodnju i bila naslonjenja, kako poljoprivredne proizvodnje šećerne repe, tako i drugih žitarica, da ne pričam o povrtarstvu. Sve su to neki segmenti koji su dovodili i punili budžet.
Promenom vlasti, vraćam se na neku 2000. godinu i kasnije, postojali su okruzi. Imamo načelnike okruga, imamo inspekcije koje su formirane kao republičke inspekcije. Centralizacija tih inspekcija koje su se nekad nalazile u upravno-pravnom okrugu, za koje je bio zadužen načelnik okruga na neki način, kako i na koji način rade, danas su inkorporirane i u funkciji su određenih ministarstava. Dok se određeno ministarstvo seti šta mu onaj radi u određenom okrugu, kako i na koji način funkcioniše, nalazi se upravo određeni problem naplate određenih poreza, kako poreza, tako i određenog procenta PDV.
Neko je juče napomenuo da je naplata PDV svega 42%. Pitamo se kako i na koji način doći do onih 58%? Da se dotaknemo sive ekonomije ili, bolje reći, crne ekonomije, naplate akciza na cigarete, piće i sve ostalo. Sve ono što je bilo regulisano na neki način i dato da sprovode inspekcijske službe lokalnih uprava, poreskih uprava mnogo je bolje funkcionisalo u nekom periodu nego što je to urađeno posle 2000. godine.
Mislim da bi glavni i ključni problemi bili da se okruzima vrate upravo nadležnosti za određene inspekcijske službe. Prethodni govornik je napomenuo da, jednostavno, rad određenih inspekcijskih službi koje su formirane nije adekvatan i nije zadovoljavajući.
Što se tiče plaćanja i prihodovanja, poreza i doprinosa na lične dohotke, i tu bih dao predlog i tu bi se trebalo razmisliti. Nekada je postojala služba platnog prometa, gde se mogla kontrolisati uplata poreza i doprinosa na lične dohotke i svega ostalog što ide iz bruto ličnog dohotka. Danas je to razdvojeno. Jeste da je mnogo komfornije. Možete da platite u bankama, poštama, ali je to vrlo teško kontrolisati i to se vrlo teško kontroliše.
Mislim da dobar deo malih, sitnih preduzeća i privatnika izbegava plaćanje određenih poreza i doprinosa. Kada bi ušli u ta preduzeća, uglavnom su to u 99% slučajeva gde je minimalac, odnosno minimalan lični dohodak.
Ovde se danas i juče mnogo čulo o ulaganju u obrazovanje, nauku i ostalo. Suštinsko pitanje koje se nameće, a dolazi iz redova opozicije je bilo i njihova glavna floskula zalaganja prilikom promena je bilo da se ulaže u nauku, u obrazovanje i u mlade ljude. Mislim da nikad veći odliv mladih ljudi i kadrova nije bio nego u ovom prethodnom periodu posle 2000. godine.
Smanjenje rashoda na ovoj strani od 37 milijardi je poruka svima nama da je u nekom periodu koji je iza nas, gde se formiralo, zapošljavalo, počev od vojske, policije, prosvete, državnim organima, iziskuje jednu temeljnu analizu i upoređivanje sa nekim podacima u nekom periodu kada je to bilo čak manje za 40%.
Suštinski smo ovih dana raspravljali i o zakonima o zdravstvu, gde smo jednostavno gledali i konstatovali da je manjak zdravstvenih radnika, a upravo u nekoj nadgradnji gde nemamo potrebu upošljavamo i zapošljavamo i stvaramo rashode.
Mislim da je u ovom prethodnom periodu učinjeno dosta propusta, a naročito što se tiče javnih preduzeća. Mislim da treba u narednom periodu upravo uštedu tražiti u tim segmentima. Znači, bukvalno na neki način postaviti javna preduzeća koja su isplativa i koja imaju snage da egzistiraju i da nastave sa svojim radom, a da ona javna preduzeća za koje nema izvesnosti i znamo da sve vreme posluju sa određenim gubicima i da je država onaj segment koji stalno dotira, gde se komforno živi i dele izuzetno visoke apanaže i lični dohoci, počev od Aerodroma, itd. Mnogo ima takvih preduzeća glomaznih. Mislim tu i na "Železnice", EPS itd.
To su mnogo veliki giganti koji su po meni veliki gubitaši. Velika sredstva se odlivaju direktno iz budžeta i veliki su potrošači. Mislim da bi to bio jedan pravi trenutak i momenat da se suočimo sa tim problemima i da te probleme rešimo.
Što se tiče lokalnih samouprava činjenica je da su ovim prethodnim zakonom u lokalnim upravama ostali bez 9% prihoda, koji je lokalnim upravama bio razvojni budžet. Koristim priliku da sa Ministarstvom finansija i ekonomije se iznađe način kako pomoći lokalnim upravama i naći načina, jer mnoge lokalne uprave su ušle u određene projekte i izvođenje određenih radnji i finansiranja određenih projekata i investicija. Tih 9% je bilo ono što je bilo potrebno za razvoj određenih lokalnih sredina. Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Srđan Milivojević. Izvolite.
...
Demokratska stranka

Srđan Milivojević

Demokratska stranka
Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, jutros nisam reklamirao povredu Poslovnika zbog kašnjenja u radu, jer kao što znate održan je protest naučnih radnika Republike Srbije zbog nemanja para u budžetu, pa sam očekivao da su kolege iz najveće vlastodržačke stranke otišli da podrže kolege naučnike. Vi ste se sa ovim budžetom takođe deklarisali kao naučnici, samo što je ovde reč o naučnoj fantastici, a ne o nauci, jer je ovakav budžet kakav nam dajete zaista u domenu naučne fantastike.
Jutros kada sam bio na pijaci u Kruševcu, pitao me je jedan seljak kod koga kupujem voće – izvini, hoćeš mi onako srpski objasniti šta je to rebalans? Nemoj da mi objašnjavaš kao onaj što štiti prava seljaka sa žvakom u ustima, pa niti razumem ja njega niti razume on sebe. Nego mi ovako srpski objasni šta je to rebalans budžeta. Vidiš domaćine, rebalans budžeta ti je sledeća stvar – imamo Vladu koja želi da potroši ono što nije zaradila, da radi ne ume, da planira ne zna i onda mora da zavuče ruku u narodni džep da bi spasila državnu blagajnu i to ti je moj domaćine, najkraća definicija ovakvog rebalansa budžeta.
Naravno, mi smo ukazivali kada ste donosili ovaj budžet, da ovaj budžet nije dobar i da ćete morati da radite rebalans. Sada kažemo da ćete raditi rebalans rebalansa. Ali od 1858. godine, od uvođenja ozbiljne parlamentarne demokratije u Srbiji, ovo je prvi put da se radi rebalans pre rekonstrukcije Vlade.
Ko nama garantuje da će Žarko Obradović da ostane u ovoj Vladi? Valjda se borite protiv korupcije, valjda ćete da ga smenite konačno, pošto on ne zna da podnese ostavku. Zašto onda on da daje neke predloge za prosvetu, zašto neki drugi ljudi za nauku i kulturu da daju predloge kad verovatno u toj novoj Vladi neće sedeti? Da li je ovaj rebalans nečiji politički testament ili je ovo u stvari rebalans pale Vlade koja i ne zna da je pala? Mislio sam da je ovo budžet budućnost, a ne budžet prošlosti. Nažalost, moje kolege govore samo o prošlosti u koju izgleda žele da nas vrate.
Pričate o privatizaciji i loš je budžet zbog loše privatizacije i lošeg vršenja vlasti. Hajde objasnite to radnicima "14. oktobra" i "Prve petoletke". Te fabrike nisu privatizovane, a znate kada su propale? Ja sam Kruševljanin i ne možete meni da pričate bajke. Propale su zbog vaše politike '97, '98. i '99. godine, kada ni dinar jedan niste uložili u novu tehnologiju, u znanje, Srbiji ste natovarili sankcije, pa ste onda svojom politikom pozvali NATO bombardere da nas bombarduju. Onda nam pričate nešto o privatizaciji propalih srpskih fabrika. Zemlju ste ostavili razorenu, i ekonomski i materijalno i u svakom drugom pogledu, najviše u proteklih 100 godina.
To što ste vi Srbiji uradili to ni najveći neprijatelji nisu mogli da nam urade. Drugi nam neprijatelji nisu bili potrebni pored vas. Sada ste vi ti koji ćete da oporavite Srbiju kroz ovakav rebalans budžeta.
Vi što dobacujete – tema, možda je tema to što se jede kavijar i pije džin, a ima se para, ima se čim, ali samo za direktore javnih preduzeća. Da ne pričam ovo što je kazao gospodin Đurić iz LDP, da ne pričam o porcijama tartufa u "Franšu". Nije to tema. Gladni su građani Srbije, ide im voda na usta dok ovo pričam. Zahvaljujući praznim frižiderima, ove godine leto neće ni osetiti. Klima ima da radi kada otvore prazne frižidere samo tako. Ali nije to tema, u pravu ste. Tema je budžet i kako ovu zemlju izvaditi iz bule gde ste nas doveli.
Rekao je ministar Dinkić da neće pregovarati sa MMF. Dogovorite se sa prvim potpredsednikom Vlade, Aleksandrom Vučićem pre nego što izađe na konferenciju za novinare, šta hoćete, a šta nećete. Pre pola sata je rekao – učinićemo sve da otpočnemo pregovore sa MMF. Ko ostaje u Vladi, ko ne ostaje u Vladi? Dogovorite se da znamo šta je politika. Ima li pregovora ili nema? Još jednom, dogovorite se vi iz G17+ da li ste bili u Vladi ili niste.
Kada god je nešto dobro, bili ste u Vladi, kada ne valja niste bili. Kao u "Balkan ekspresu". Da li ste vi muzičari – pa nismo. Niste? Pa ne, jesmo, samo tetki lek da odnesemo. Hajde neki lek za buđenje da se malo razbudimo i da vidimo i konačno definišemo da li ste bili u Vladi ili niste. Ako niste nemojte da kažete da su Jura i drugi projekti vaši projekti, a ako ste bili kažite – zaslužni smo za ono što je dobro, ali zaslužni smo i za ovo što ne valja.
Za kraj moram još da vas pitam nekoliko stvari, jer zaista se osećam kao da vi niste u stvari u vlasti. Kao da ste opozicija, ali ste opozicija samo kada vam odgovara. Isto i SNS. Opozicija je samo kada im nešto ne odgovara. Kada je nešto dobro onda su oni vlast. Kada treba uzeti privilegije, ali vlast ne podrazumeva privilegije, nego odgovornost za to da se ne čupa hrast star 600 godina. Jer, Turci su izašli na proteste kada su hteli da poseku neka stabla na onom Trgu Taksim, mnogo manje starosti.
Samo i ovo da vam kažem, protiv tih Turaka smo pod tim hrastom podigli pre 200 godina ustanak. Nemojte da ga sečete, nemojte da ga selite. Planirajte, radite kako treba.
Tomislav Nikolić kaže pre neki dan – ojačaću ekonomske veze sa svetom. Makar da je jednu tablu stiropora izvezao negde u svet, makar da je to uradio, da doprinese. Hajde kažite mi koji ekonomski posao je napravio Tomislav Nikolić? Ne izlazi iz aviona, kao da su mu krila porasla, a smejao se i Vuku Jeremiću i Borisu Tadiću. I to je dvokrilac postao. Čak vojna uniforma, pa trči tamo u Resavu, a onda trk u Zagreb. Ne znam kada je stigao da se presvuče.
Na kraju moram da pitam još jednu stvar? Kazali ste da je afera aflatoksin uništila srpsku poljoprivredu i da smo je mi izmislili. Ako je izmišljena afera aflatoksin, što ne vratite dozvoljenu granicu aflatoksina na 0,05 mikrograma po kilogramu mleka? Kažite – to je izmišljeno i evo, vraćamo. Što ste menjali te granice?
(Predsedavajuća: Gospodine Milivojeviću, dužnost mi je da vas podsetim da govorite o temi dnevnog reda.)
Ko u potok upadne na sebe da se ljuti. Nemojte na vodu da se ljuti.
Dakle, za kraj vas samo pitam jer ćemo imati rebalans, rebalansa budžeta i da li će nam ljudi koji sada vode Vladu Republike Srbije i ovi ministri koji sede u toj Vladi ostati ministri posle rekonstrukcije Vlade? Ako neće zašto prvo niste obavili rekonstrukciju pa onda rebalans? Hvala.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Narodni poslanik Marko Atlagić, po Poslovniku.