Peta posebna sednica, 18.07.2013.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Peta posebna sednica

18.07.2013

Sednicu je otvorio: Nebojša Stefanović

Sednica je trajala od 10:20 do 18:00

OBRAĆANJA

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić, replika u ime SNS.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, mogao bih da prihvatim da to što je sada rečeno, rečeno iz neke druge političke stranke, ali iz DS ne mogu da prihvatim.       
Evo, kako su birani tužioci i sudije na teritoriji Višeg suda u Požarevcu, odnosno Osnovnog suda u Požarevcu i po čitavom ostatku osnovnih sudova u Braničevskom okrugu. Mislim da je to ipak samo Osnovni sud u Požarevcu. Sedela su tri mangupa. Jedan je predsednik Okružnog odbora DS, inače advokat koji je zamrzao svoj status advokata, drugi je advokat i to aktivan, a treći je advokat i predsednik Višeg suda u pokušaju i svi iz DS, pa su uhvatili spisak u jednom restoranu koji se u Požarevcu po žargonu zove "Kod Pere Napoleona" i uz lagan razgovor precrtavali, dopisivali, imenovali i postavljali sudije. Tako je to bilo gospodo dok ste vi bili na vlasti.
Kada su u pitanju kandidati koje predlaže predsednik Republike. Nisam video Borisa Tadića kada je predlagao guvernera NBS, gospodina Šoškića. Nisam video ni kada je predlagao druge kandidate za druge funkcije koje predlaže po Ustavu predsednik Republike Srbije ili na osnovu zakona. I o politizaciji nemojte samo vi da govorite. Znači, svako drugi ima pravo. Prihvatamo i to, da kada je u pitanju politička funkcija neko može da bude i član političke stranke, ali radna tela za sprovođenje lokalnih izbora nikako ne mogu da budu političke funkcije. Vi to jako dobro znate.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Nenad Konstantinović, replika.
...
Socijaldemokratska stranka

Nenad Konstantinović

Demokratska stranka
Kolega Arsiću, to što vi pričate ne znam odakle znate.
Ono što bi morali da znate, to je da sudije ne mogu da budu članovi političkih stranaka i nisu bili članovi političkih stranaka. Tako da je nemoguće u vašoj priči to da je neki sudija član DS-a u pokušaju, ne znam kakav predsednik itd. Dakle, to prosto ne može da bude istina. Pa vas molim da se suzdržite od toga da obmanjujete građane.
Što se tiče toga da li su u organima za sprovođenje izbora članovi, nisu članovi, mogu da budu i članovi partija, ne moraju da budu članovi partija, ali svi su predloženi u ime neke političke partije i od strane neke političke partije, a ova gospođa je predložena od strane SNS-a, što znači da ima očigledno neki kontakt i vezu sa SNS. Ne treba zbog toga da bude u Agenciji za borbu protiv korupcije.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Veroljub Arsić, replika.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka
Neću mnogo da govorim sada, možda par rečenica. Ako je sve to tačno što vi kažete, onda mi objasnite kako advokat sa 61 navršenom godinom života odjednom postaje sudija Višeg suda u Požarevcu? Pa je baš toliko stručan? Pa niko drugi nije ispunio uslove, nego je on ispunio uslove?
Otpuštali ste druge sudije, a postavljali sudije iz advokature.
Nemojte da kažete da za taj podatak niste znali, birala ga je Skupština Srbije ovde. Samo je napravio jednu grešku, nije mogao da ostvari svoju ambiciju da bude predsednik Višeg suda u Požarevcu, zato što mu sudijska funkcija još nije bila stalna. Toliko o tome koliko je stručan. Nije ni znao kako se postaje predsednik Višeg suda.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Vladimir Cvijan. Izvolite.

Vladimir Cvijan

Uvažene koleginice i kolege, gospodine ministre, poštovane kolege iz VSS i Državnog veća tužilaca, dame i gospodo narodni poslanici, pre nekoliko sati ovde u Narodnoj skupštini, bio nam je u gostima evropski komesar, gospodin File i ukazao je tu počast i našem parlamentu održao jedan inspirativan govor i naročito je više puta pohvalio rad Ministarstva pravde, gospodina Selakovića i njegov tim, u smislu reforme pravosuđa, zakonodavstva i mislim da je to bio jedan lep način da započnemo današnji dan, koji nastavljamo time što se raspravlja o jednom jako važnom zakonu, Zakonu o prekršajima, zakonu koji je sistemski zakon i zakon koji, nažalost, kako su moje koleginice i kolege rekle pre mene, jeste zakon sa kojim se najčešće naši građani susreću.
Istine radi i korektnosti radi, mislim da treba pomenuti da je pisanje ovog zakona započelo prethodno Ministarstvo pravde. Radna grupa je bila formirana od strane prethodne ministarke pravde, a u međuvremenu, došlo je do promene i ministar Selaković je ocenio sa punim pravom da treba da se nastavi na izradi ovog zakona, samo što umesto izmena i dopuna imamo potpuno novi zakon, što je posledica činjenice da je u međuvremenu usvojen čitav niz drugih zakona koji su reformisali, posebno procesni, sistem srpskog pravosuđa, imamo usvojene u međuvremenu izmene i dopune ZKP i Zakona o oduzimanju imovine, proistekle iz krivičnog dela.
Nedavno je menjan i Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima, pa kada se to sabere i sa nedavno usvojenom Strategijom reforme pravosuđa, i činjenicom da je Narodna skupština usvojila Rezoluciju o zakonodavnoj politici, što je predložilo 25 narodnih poslanika, članova Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, onda dolazimo do zaključka da je donošenje novog zakona o prekršajima bila neminovnost.
Ono što je dobro ovde pomenuti, da i nama razjasnimo i građanima koji nisu pravnici jeste da ovaj zakon unosi čitav niz kvalitetnih novina u prekršajni sistem Republike Srbije.
Krenuo bih od zaštitnih mera, predviđeno je 13 ili 14 zaštitnih mera ovim zakonom i građanima će uvek biti zanimljivo da znaju da su zaštitne mere oduzimanja predmeta.
Evo da dam primer iz neke svakodnevne prakse. Uvek oko Nove godine vidimo dosta dece na našem ulicama povredi petardama. Sada, kada se kod nekog dilera nađu petarde, te petarde će biti oduzete. Imamo i zaštitne mere poput uvedene, odnosno sačuvane od ranije i iz prethodnog nacrta onog koji je rađen u vreme prethodnog Ministarstva pravde, imamo i mere recimo, zabrane obaljanja delatnosti. Takođe, zabrana obavljanja delatnosti pravnih lica, uvedene su mere poput obaveznog lečenja lica koja su bolesna od nekih bolesti zavisnosti, naročito mislimo na alkoholizam.
Imamo takođe i obavezne mere lečenja u nekim drugim ustanovama. Recimo zanimljiva će biti i u praksi bi trebalo češće da se primenjuje mera zabrane držanja domaćih životinja jer vidimo da se nekada dešava da nesavesni građani ne čuvaju svoje opasne pse na način koji treba.
Evo, opet dajem primer iz nekog, da kažem, svakodnevnog života. Jedna od posebnih mera koja postoje i oduzimanje koristi koja je proistekla iz vršenja prekršaja, to je mera koja se naravno podrazumeva ako je neko vršenjem prekršaja zaradio nešto što nije trebalo da zaradi, nešto što je nezakonito stečeno, onda u tom slučaju njemu treba da bude i oduzeto.
Meni nije problem da govorim i glasnije ali bih zamolio. Zahvaljujem se, ja sam ipak slušao dok su drugi pričali.
Ono što je najvažnije u reformi koja se sada sprovodi su neke apsolutne novine u našem prekršajnom postupku. Ovde je već dosta puta govoreno, ali moram opet zbog građana koji ovo gledaju da pomenem ideju platnog naloga. Da bi građani razumeli o čemu je reč, dajem to na najprostijem primeru koji je nažalost verujem svima nama desio. Ko god je vozio automobil malo brže nego što je dozvoljeno, a što svakako nije pametno, ili ko god je seo u auto i nije vezao pojas, a to svakako nije pametno, do sada je bio, ako ga zaustavi policija suočen sa time da mora da ide na prekršajni sud, da mora da gubi vreme u prekršajnom postupku iako je i njemu i svima jasno da je takav prekršaj izvršen.
Sada je građanima data mogućnost da ako žele izvrše jednu vrstu, uslovno da kažemo, nagodbe, a to je da plate polovinu kazne, da plate 50% iznosa i da u roku od tih nekih najčešće 8 dana izbegnu troškove vođenja sudskog postupka, izbegnu tu neprijatnost da moraju da idu da gube vreme po prekršajnim sudovima. U krajnjoj liniji, to je jedna dobra mera koja će u velikoj meri uštedeti i troškove samog vođenja postupka, uštedeće troškove državi, neće više morati sredstva da se daju na takve stvari kao što je vođenje prekršajnog postupka.
Uvedeno je i vođenje jedinstvene evidencije naplaćenih kazni izrečenih sankcija u prekršajnom postupku. To je opet nešto što svuda u Evropi postoji, postoji i u Hrvatskoj, postoji uporedno, pravno, praktično u svakoj modernoj zemlji sveta, pa logično je naravno da naročito sudija koji vodi prekršajni postupak, može da vidi na osnovu elektronske evidencije podataka da li je protiv nekoga već izrečena kakva sankcija, da li je protiv nekoga recimo već izrečena novčana kazna u prekršajnom postupku i na taj način da može da odluči i o eventualnim merama koje će biti primenjene u konkretnom postupku.
Naravno, predviđeno je da se prema maloletnicima, a ovde se računaju deca ispod 14 godina, ne može voditi prekršajni postupak, za decu od 14 do 18 godina, u nekoj meri prekršajni postupak će biti vođen, ili će u zavisnosti od toga da li je pričinjena šteta ili da li su neke druge okolnosti ispunjene, odgovarati roditelji.
U potpunosti su zaštićena i prava oštećenih lica, oni imaju aktivno učešće u postupku, mogu da traže nadoknadu štete, mogu da aktivno učestvuju u dokazivanju prekršajne odgovornosti učinioca prekršaja, mogu da ulažu žalbu, mogu da i preko advokata učestvuju, jednom rečju, opet u skladu sa evropskim standardima, zaštićena su i prava oštećenih lica.
Naravno, zaštićena su i prava lica protiv kojih se vodi prekršajni postupak, naročito važno za pripadnike nacionalnih manjina je da zakon vrlo jasno predviđa upotrebu službenog jezika, upotrebu latiničnog pisma, upotreba jezika i nacionalnih manjina, ali drugih jezika uz pomoć prevodioca, ako je to neophodno. Svako ko učestvuje u prekršajnom postupku, imaće pravo da se sam brani ili da angažuje advokata, sva prava koja po evropskim standardima su neophodna, su naravno ovim zaštićena.
Kada sve to saberemo, onda je jasno da i posle javnih rasprava koje Ministarstvo pravde, sada možemo reći već tradicionalno organizovalo, čuli smo da je bila jedna velika javna rasprava, ali takođe jedna posebna javna rasprava na molbu Privredne komore Srbije, što je naravno za svaku pohvalu da se i na taj način organizuju javne rasprave, i naravno istovremeno da se organizuje neka vrsta rasprave i putem interneta, jasno je da je ovaj zakon već dobio jednu najširu podršku i zainteresovanih i građana. Naravno, mi u danu za glasanje očekujemo i najširu podršku narodnih poslanika.
Dodatnu podršku ovaj zakon zaslužuje i zbog toga što nikakva posebna sredstva neće biti potrebna za njegovo sprovođenje. Sredstva su već obezbeđena u budžetu. Dobro je i podržavamo u tom smislu Ministarstvo pravde što visine kazni nije povećavao. Dakle, mi i dalje imamo raspon kazni od najniže do najviše, kao što je bilo i pre nekoliko godina. To je dobro i dobro je razmišljati o našim građanima kojima je mnogo da plate i 3.000 za nevezan pojas, iako se zakon i u tom smislu mora poštovati. Dobro je da je uveden sistem alternativnih sankcija u smislu rada u opštem korisnom društvenom interesu. Dobro je da se može i zameniti kazna, jer, zašto bi se plaćalo od pet do 150 hiljada dinara ako može da se u društveno-korisnom radu provede od 20 do 360? To je za naše osiromašene građane svakako dobro. Jer, ako već moraju da plate kaznu, a ko vozi prebrzo mora da plati, to je pravna država, onda je bolje da se to odradi kroz društveno-korisni rad nego da se odvaja od ionako prilično skromnih novčanih sredstava koje su našim porodicama na raspolaganju.
Dobro je da će se i sam postupak ovim zakonom ubrzati, naročito promenom pravila o dostavljanju, gde sada više neće moći da se izbegava prijem one plave koverte, moći će da se uruči i na radnom mestu, moći će da se uruči i na nekim drugim mestima gde se očekuje da određeno lice može da bude pronađeno. Time će se ubrzati postupak i sva ta ubrzanja postupka i sva ta prava koja su posebno data licima koja učestvuju u postupku su dobra za pravnu sigurnost.
Jedino što vidim po broju amandmanu koji je stigao, zakon očigledno neće dobiti možda najširu podršku, jer je činjenica da je produžen rok zastarelosti. Naravno da možemo sa jedne strane imati razumevanja prema sudijama koje su opterećene i rade vrlo odgovoran posao, ali, ako građanin recimo ne želi da plati platni nalog, znači želi da se dokazuje njegova krivica, odnosno on da dokazuje nevinost na sudu, onda u tom slučaju treba omogućiti da se to uradi u jednom razumnom roku, a smatramo da je dve godine i do sada bio sasvim razuman rok.
Naravno, na ovaj zakon je do sada podneto negde oko 100 amandmana, što je dokaz i konstruktivnosti rada. Mnogi amandmani su podneti i od strane poslanika SNS, mnogi amandmani su identični, tako da ja nemam sumnju da će ministar pravde, kao i do sada, pažljivo proučiti amandmane, naročito amandmane koji se odnose na zastarelost i na taj način doprineti da ovaj zakon bude još kvalitetniji i da možda u Danu za glasanje bude usvojen jednoglasno.
Što se tiče predloga za izbor sudija i tužioca, ja ću iskoristiti priliku da obavestim i ministra ali i uvažene koleginice i kolege iz Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca da su predlozi koji su stigli jednoglasno izglasani i podržani na sednici nadležnog Odbora za pravosuđe. Takođe, Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo, na čijem sam ja čelu, jednoglasno je podržao ove predloge. Jednom rečju, nema sumnje, naročito nakon stava ova dva odbora, da je predlog koji je dat od strane VSS odnosno DVT učinjen posle jedne ozbiljne analize, posle ozbiljnih proučavanja biografija. Biografije predloženih sudija i tužilaca su izuzetno kvalitetne i mislimo da su to zaista najbolji kandidati. Nema nikakvog spora da će u Danu za glasanje ti kandidati dobiti maksimalnu podršku i u Narodnoj skupštini.
Isto važi i za kandidata za člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije koju je predložio predsednik Republike, gospodin Tomislav Nikolić. Zaista je besprimerno da ovde razgovaramo da li je bila koleginica Kolarić član ovamo ili tamo u izbornim komisijama. Mislim da treba na prvom mestu da pomenemo da je ona naša koleginica, da je magistrirala, da je doktorirala, da radi na Policijskoj akademiji kao vanredni profesor i mislim da upravo takve stvari treba da iznesemo u prvu kategoriju, kao što i u prvi plan treba da iznesemo da su kandidati
za izbor za sudije i tužioce zaista imaju isto tako impresivne biografije i što su završili adekvatna dodatna usavršavanja i na Pravosudnoj akademiji. Sve to treba potpuno podržati, a naročito treba podržati i zbog stava domaće javnosti ali i stava EU. U razgovorima sa stručnjacima iz EU mi čak čujemo da bi Pravosudna akademija možda, u nekoj budućnosti, trebala da nađe svoje mesto u Ustavu Republike Srbije.
Da zaključimo, nema sumnje da će u Danu za glasanje SNS i koalicija okupljena oko SNS glasati i za predloženi zakon kao i za predložene odluke o izboru sudija, tužilaca, odnosno člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije. Nema nikakve sumnje da će i amandmani biti i na Odboru za pravosuđe i na Odboru za ustavna pitanja i za zakonodavstvo, da ćemo predočiti ministru one najkvalitetnije amandmane, kao što su i amandmani koji se tiču poboljšanja položaja maloletnika u prekršajnom postupku, naročito u pogledu objavljivanja presude. Ima tu i drugih dobrih amandmana, ali, definitivno, zakon kao takav je očigledno dobio podršku najšire javnosti, dobio podršku i stručne javnosti, a vidimo i po diskusijama da je dobio jednu dosta široku podršku i u Narodnoj skupštini. Sve to dokazuje da je zakon kvalitetan, u istoj meri kao što su kvalitetni i predlozi za izbor sudija, tužilaca, odnosno koleginice Kolarić na mesto člana Odbora Agencije za borbu protiv korupcije. Zahvaljujem se.

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala.
Poštovani narodni poslanici, saglasno članu 87. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, određujem redovnu pauzu u trajanju od jednog sata.
Sa radom ćemo nastaviti u 15.10 časova.
(Posle pauze)

Vesna Kovač

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Nastavljamo sa radom.
Prelazimo na listu govornika.
Riza Halimi, nije tu.
Reč ima narodna poslanica Radmila Gerov. Izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.