Treće vanredno zasedanje, 17.06.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treće vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/145-14

17.06.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 13:05 do 17:30

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Aleksandra Tomić.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandra Tomić

Srpska napredna stranka
Uvažena predsedavajuća, poštovani ministri, kolege poslanici, htela sam da postavim jedno pitanje koje mislim da je u interesu svih kolega ovde, a to je da mi nemamo informaciju o tome da li su naše nezavisne institucije i regulatorna tela dobili informaciju na osnovu preporuka koje su dali, konkretno, DRI, na osnovu izveštaja 2010, 2011, 2012. godine, šta se desilo sa sudskim postupcima i da li su neki zastareli ili su neki još uvek u toku, ili neki nikada nisu ni pokrenuti u pogledu prekršaja koji se odnose na određene predstavnike državnih institucija, ministarstava, pa čak i nekih ministara?
U samoj raspravi, kada smo imali postavljanja ovakvih pitanja, mnoge kolege nisu shvatile zbog čega se uopšte govorilo o tome da imamo saznanja o tome da mnogi postupci nisu završeni i da mnoge stvari treba nazvati pravim imenom. Tražim kao poslanik pismeno obaveštenje od strane DRI konkretno o izveštajima za 2010, 2011. i 2012. godinu, da li imaju povratnu informaciju o svim postupcima koji su pokrenuti? Zahvaljujem se.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Sledeće pitanje postavlja narodni poslanik dr Sulejman Ugljanin. Izvolite.
...
Stranka demokratske akcije

Sulejman Ugljanin

SDA Sandžaka – PDD
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi ministri, predsedavajuća, moje pitanje je za ministra pravde, a odnosi se na primenu Zakona o javnom beležniku.
Zakon o javnom beležniku, o notaru, je jedan od vrlo značajnih institucija u vladavini prava za koju se svi zajedno borimo. Zakonom je predviđeno da Novi Pazar, kao grad sa 125 hiljada stanovnika, ima četiri beležnika. Međutim, to je mnogo manje nego što imaju drugi gradovi srazmerno broju stanovnika.
Sjenica kao grad koji ima osnovni sud i pogranični grad nema beležnika, Tutin takođe, kao jedna od najnerazvijenijih opština nema beležnika, a Novi Pazar, pravilnikom na osnovu kojeg je raspisan konkurs za javne beležnike, notare, predviđeno je da se prime na konkurs dva beležnika. Međutim, izmenama pravilnika koji nije objavljen u javnosti, iz nekih razloga, promenjen je taj broj pa je predviđeno da se u Novom Pazaru bira samo jedan beležnik.
Moje pitanje ministru je sledeće – zašto Tutin i Sjenica nemaju beležnika i zašto Novi Pazar u sadašnjem konkursu, kao grad sa 52% nezaposlenih, po pravilniku ima predviđeno da se prime dva beležnika, a izmenama i dopunama tog istog pravilnika, koji nije objavljen u javnosti, koji je nedostupan javnosti, predviđeno je da bude samo jedan beležnik? Da li je to greška ili je stvarno predviđeno da u Novom Pazaru bude samo jedan beležnik? Ako je greška, šta će ministar da učini protiv onih koji su tu grešku napravili, ako je namerno prikrivena ta informacija i nedostupna svima nama? Hvala na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Pošto se više niko od predsednika odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa ne javlja za reč, nastavljamo s radom.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Bojan Zirić, dr Dragana Barišić, dr Dijana Vukomanović, Srđan Dragojević, prof. dr Petar Škundrić, Branko Đurović, dr Ivan Bauer.
Saglasno članu 86. stav 2. i članu 87. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam ovu sednicu sazvala u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 86. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge akata iz dnevnog reda, koji je određen u zahtevu 205 narodnih poslanika za održavanje vanrednog zasedanja.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam, pored predstavnika predlagača prof. dr Zorane Mihajlović, potpredsednika Vlade i ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, pozvala da sednici prisustvuju i Nikša Vušurović, državni sekretar u Ministarstvu finansija i Branko Drčelić, direktor Uprave za javni dug.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, uz saziv Trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine u 2014. godini, koje je sazvano na zahtev 205 narodnih poslanika, saglasno članu 106. stav 3. Ustava Republike Srbije, članu 48. stav 3. Zakona o Narodnoj skupštini i članu 249. Poslovnika Narodne skupštine, dostavljen vam je Zahtev za održavanje Trećeg vanrednog zasedanja Narodne skupštine u 2014. godini, sa određenim dnevnim redom sadržanim u tom zahtevu.
Kao što ste mogli da vidite, za Treće vanredno zasedanje Narodne skupštine u 2014. godini, određen je sledeći:
D n e v n i r e d:
1. Predlog zakona o potvrđivanju Finansijskog ugovora između Republike Srbije i Evropske investicione banke ''Rehabilitacija i bezbednost puteva'';
2. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat rehabilitacije puteva i unapređenja bezbednosti saobraćaja) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj;
3. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat rehabilitacije puteva i unapređenja bezbednosti saobraćaja) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj;
4. Izveštaj o radu Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u periodu od 1. aprila do 30. juna 2013. godine, sa Informacijom o radu Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u periodu od 1. aprila do 30. septembra 2013. godine, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 16. juna 2014. godine;
5. Izveštaj o radu Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u periodu od 1. jula do 31. decembra 2013. godine, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 16. juna 2014. godine;
6. Izveštaj o radu Fiskalnog saveta za 2013. godinu, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 6. juna 2014. godine;
7. Izveštaj o poslovanju Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti za 2013. godinu, sa Finansijskim izveštajem Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti za 2013. godinu i Izveštajem nezavisnog revizora za 2013. godinu, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 6. juna 2014. godine;
8. Predlog odluke o utvrđivanju sastava Komisije za praćenje sprovođenja Nacionalnog akcionog plana za primenu Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija – Žene, mir i bezbednost u Republici Srbiji (2010-2015);
9. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije;
10. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije.
Narodni poslanik Dubravka Filipovski, na osnovu člana 92. stav 2, člana 157. stav 2. i čl. 170, 192, 193. i 239. Poslovnika Narodne skupštine, predložila je da se obavi:
- zajednički jedinstveni pretres o Predlogu zakona o potvrđivanju Finansijskog ugovora između Republike Srbije i Evropske investicione banke „Rehabilitacija i bezbednosti puteva“; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat rehabilitacije puteva i unapređenja bezbednosti saobraćaja) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekata rehabilitacije puteva i unapređenja bezbednosti saobraćaja) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj (tačke 1, 2. i 3. dnevnog reda);
- zajednički jedinstveni pretres o Izveštaju o radu Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u periodu od 1. aprila do 30. juna 2013. godine, sa Informacijom o radu Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u periodu od 1. aprila do 30. septembra 2013. godine i sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 16. juna 2014. godine i Izveštaju o radu Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u periodu od 1. jula do 31. decembra 2013. godine, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 16. juna 2014. godine (tačke 4. i 5. dnevnog reda);
- zajednički jedinstveni pretres o Izveštaju o radu Fiskalnog saveta za 2013. godinu, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 6. juna 2014. godine i Izveštaju o poslovanju Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti za 2013. godinu, sa Finansijskim izveštajem Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti za 2013. godinu i Izveštajem nezavisnog revizora za 2013. godinu, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 6. juna 2014. godine (tačke 6. i 7. dnevnog reda) i
- zajednički jedinstveni pretres o Predlogu odluke o utvrđivanju sastava Komisije za praćenje sprovođenja Nacionalnog akcionog plana za primenu Rezolucije 1325 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija – Žene, mir i bezbednost u Republici Srbiji (2010-2015); Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Srpska napredna stranka i Predlogu odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Srpska napredna (tačke 8, 9. i 10. dnevnog reda).
Da li narodni poslanik Dubravka Filipovski, želi reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim narodne poslanike da pritisnu odgovarajući taster na poslaničkoj jedinici.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 140, protiv – dvoje, uzdržanih – nema, nije glasalo 32 od ukupno prisutna 174 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Prelazimo na red po dnevnom redu.
Saglasno odluci da se obavi zajednički jedinstveni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda po tačkama 1, 2. i 3, a pre otvaranja zajedničkog jedinstvenog pretresa, podsećam vas da, prema članu 170, a shodno članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupne vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 170. stav 1, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički jedinstveni pretres o Predlogu zakona o potvrđivanju Finansijskog ugovora između Republike Srbije i Evropske investicione banke ''Rehabilitacija i bezbednost puteva'', Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat rehabilitacije puteva i unapređenja bezbednosti saobraćaja) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat rehabilitacije puteva i unapređenja bezbednosti saobraćaja) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Da li predstavnik predlagača prof. dr Zorana Mihajlović, potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture želi reč? (Da.)
Reč ima ministar dr Zorana Mihajlović, potpredsednik Vlade. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Poštovani poslanici, ispred vas se nalaze tri zakona, a vezani su za projekat rehabilitacije puteva u Srbiji i unapređenja bezbednosti saobraćaja.
Iskreno se nadam da ćete nakon današnje rasprave glasati ove zakone. Objasniću vam u nekoliko tačaka zašto su značajni i zašto je ovaj projekat rehabilitacije puteva značajan za Srbiju.
U Srbiji je potrebno da se rehabilituje, prema svim strategijama koje mi imamo, do 2027. godine 5.000 kilometara puteva. Sa ovim projektom, dakle, sa ova tri zajma koja uzimamo od Svetske banke, Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, naravno, uz učešće Republike Srbije, mi ćemo rehabilitovati 1100 kilometara puteva u Srbiji.
Kada smo pravili prioritete, u pitanju su 54 deonice, pravljeni su prioriteti prema stanju trenutno kolovoza, prema ekonomskoj isplativosti toga što želimo da uradimo i prema regionalnoj povezanosti, odnosno pokušali smo da sve ove deonice budu zastupljene, da se rehabilitacija vodi na teritoriji cele Srbije.
Reći ću vam samo da je plan Vlade Srbije da do 2020. godine saobraćaj sigurno u društvenom bruto proizvodu poveća svoje učešće na 8% do 8,5%. Danas je to negde na oko 5%.
S druge strane, mi smo svedoci trenutnog stanja naše putne mreže. Svima je jasno da Srbiji trebaju i sigurni vozači i sigurna vozila, ali pre svega i sigurni putevi. Mi ne možemo danas da se pohvalimo sigurnim putevima ni prvog, ni drugog reda, ni lokalnim.
Kada bismo se malo poredili sa zemljama oko nas ili sa zemljama EU, onda bismo videli da su ti kriterijumi i ti indikatori zaista veoma loši kada govorimo o Srbiji, u smislu da, recimo, kod nas je gotovo okarakterisano 70% puteva da su u relativno lošem stanju, za razliku, na primer, od zemalja pored nas, gde maksimum 30% do 35% putne mreže jeste u relativno lošem stanju. Da ne govorim o lokalnim putevima, gde možemo da kažemo da samo 8% lokalnih puteva u Srbiji danas zadovoljava određene kriterijume i da su ti putevi u dobrom stanju. Sve ostalo nije u dobrom stanju.
Kada govorimo o tome kakav je pokazatelj asfaltiranosti mreže, Srbija je opet, nažalost, negde na dnu te lestvice u odnosu na zemlje pored nas. Kod nas je to 62%, a recimo u Crnoj Gori 64%, u Makedoniji 85%, u Hrvatskoj 87%. Dakle, mnogo toga treba da se uradi kada govorimo o putnoj mreži da bismo uopšte mogli da govorimo o bilo kom drugom vidu i privrede koja treba da se razvija, a samim tim da imamo dobru transportnu infrastrukturu.
Najvažniji pokazatelj zbog kojeg moramo da učinimo sve da putna mreža bude razvijenija i da bude rehabilitovana jeste u stvari bezbednost u saobraćaju. Prošle godine u Srbiji je 634 poginulo. Dakle, na putevima Srbije bilo je 37.140 saobraćajnih nesreća. Deca nam takođe ginu u saobraćaju.
Vlada Srbije je planirala da do 2020. godine pokuša i uradi sve na edukaciji, a sa druge strane i na bezbednosti u saobraćaju, i vozača i vozila i da 2020. godine imamo cilj da nijedno dete u saobraćaju ne pogine.
Pričaćemo sigurno tokom rasprave o detaljima ovih sporazuma. Ono što mislim da je značajno, Republika Srbija će učestvovati sa 116,2 miliona evra ili 29% ukupnih sredstava projekta, ne ove godine, nego naredne godine, Evropska investiciona banka 100 miliona, IBRD 100 i Svetska banka 73,8 miliona evra.
Za početak toliko. Tu sam da odgovorim na sva pitanja koja imate. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne.)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Zoltan Pek. Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Zoltan Pek

Savez vojvođanskih Mađara
Hvala.
Poštovana predsednice, poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama su tri predloga zakona, tj. tri zajma koji su u okviru projekta rehabilitacije puteva i unapređenja bezbednog saobraćaja u našoj zemlji.
Ovde je reč o tri sporazuma koje treba da potvrdimo, koji su između Republike Srbije i između Međunarodne banke za razvoj, Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.
Znamo da su putevi u našoj zemlji u jako lošem stanju.
Pošto sam ja iz severa Vojvodine, iz Sente putujem svaki dan u Skupštinu, provedem oko 200 kilometara u jednom pravcu do Beograda i putujem na putevima prvog reda i na putevima drugog reda i na autoputu, potvrđujem da su naši putevi stvarno u lošem stanju, a o bezbednosti u saobraćaju da ne pričamo, jer ovi putevi i bezbednost saobraćaja su jako povezani. Nije samo bezbednost saobraćaja u zavisnosti od loših puteva. Nažalost, zavisi i od vozača i od stanja vozača, ali i od stanja naših puteva.
Znači, naši loši putevi direktno utiču na smanjenje celokupne privredne konkurentnosti naše zemlje, što se tiče ekonomije i samog ulaganja u našoj zemlji.
Kao što znamo, uz podršku EU Ministarstvo saobraćaja je razvio jedan generalni master plan transporta u Srbiji, gde je predviđeno da se u periodu od 2009. do 2027. godine uloži oko 4,6 do pet milijardi evra. U ovom master planu uzeto je oko 5.000 kilometara državnih puteva koji su identifikovani kao visoko prioritetno značajni državni putevi. To je oko 50% naših puteva, državnih puteva.
Godišnji troškovi, ako gledamo od 2006. do 2011. godine, čitali smo da smo u proseku za održavanje puteva izdvajali oko 290 miliona evra. Kada smo počeli 2006. godine oko 360 miliona evra je bilo, a nažalost, već u 2011. godini ovo je opalo na 168 miliona evra. Znači, došla je ova finansijska situacija, tzv. kriza, uhvatila i našu zemlju i, nažalost, ulaganje u infrastrukturu, u infrastrukturne projekte, putnu infrastrukturu nam je opalo.
S obzirom na trenutno stanje privrede Srbije i dalje se smanjuju ovi troškovi i sada momentalno imamo prilike da uložimo dosta sredstava za obnovu ili rehabilitaciju ovih naših puteva.
Značaj ulaganja u postojeću putnu infrastrukturu, odnosno u njeno održavanje je jedan od bitnih značaja za našu zemlju i od ogromnog je značaja. Zato će poslanici SMV glasati za ove zakone.
Ako gledamo same sporazume, imamo tri sporazuma. Zajedničko u ovim sporazumima je da su ovi zajmovi jako, jako povoljni. Ako gledamo zajam od Međunarodne banke za obnovu i razvoj, ovde se zadužujemo za 73,8 miliona evra, a uslovi su - 15 godina uzimamo ovaj zajam, grejs period je pet godina, početak otplate glavnice počinje pet godina nakon potpisivanja. Što se tiče kamatne stope, to je šestomesečni euribor plus 0,45%. Pristupna naknada, koja se plaća banci, iznosi oko 0,25% iznos zajma. To je 184.500 evra.
Kod ovog zajma napisano je gde ćemo da uložimo ove pare i koliko para ćemo uložiti. U robu, radove i nekonsultantske usluge i konusltanske usluge za deo prvih i drugih projekata oko 68,7 miliona, a za drugi i treći deo se troši 4,8 miliona evra. Znači, ukupno je oko 73,8 miliona evra u pitanju.
Što se tiče Evropske banke za obnovu i razvoj, ovde nam je zaduženje od 100 miliona evra. Uslovi zajma, rok je isto 15 godina. Ovde je grejs period manji, tri godine. Isto je varijabilan kamatna stopa šestomesečni euribor plus 1% marže.
Provizija za neiskorišćena sredstva iznosi oko 0,5% godišnje. Pristupna naknada je milion evra. Ovde imamo još nekih dodatnih uslova kod ovih kredita. Samo kod ovog kredita su dodatni uslovi. To je kao minimalni iznos sredstava za povlačenje 100.000 evra, onda minimalni iznos prevremene otplate, jer možemo prevremeno da otplatimo, to je jedan od dobrih uslova, to je pet miliona evra i minimalni iznos za otkazivanje je isto pet miliona evra.
Kod ovog zajma smo videli koje puteve ćemo obnoviti. Imamo četiri deonice. Izdvojio bih nekoliko, pošto dolazim iz Vojvodine, pa su ovi putevi nama značajni, jer kao Žabalj – Zrenjanin, obilaznica kod Zrenjanina, onda Ruma, autoput Pećinci, autoput Kula i Vrbas, između Kule i Vrbasa, Srpskog Miletića i Kule i autoput Ruma – Sremska Mitrovica.
Kod trećeg zajma, što se tiče Evropske investicione banke, isto uzimamo sto miliona evra. Isto ide na 15 godina. Znači, sva tri zajma nam idu na 15 godina. Ovde je grejs period četiri godine.
Ovaj zajam je najpovoljniji, po mom mišljenju, jer proviziju ne plaćamo na neiskorišćeni deo sredstava i uopšte nema pristupne naknade. Ali, ako gledamo ukupno sva tri zajma, to je oko 274 miliona evra, na 15 godina se uzima, znači, grejs period je od tri do pet godina, u zavisnosti od zajma, ali ove zajmove dižemo na jako povoljne kamatne stope. Što se tiče euribora, momentalno stanje ovih zajmova ili kamata ovih zajmova je od 0,8% do 1,3% na godišnjem nivou. Ako gledamo same zajmove, ovo su nam najpovoljniji zajmovi u poslednjih 10 godina što je naša zemlja uzela od bilo koje banke ili države.
Jedino ovde mogu da istaknem da u prilozima što smo videli, u ovoj prvoj etapi ovog projekta, uzeti su delovi autoputeva i prvorazredni putevi. Nažalost, nisu uzeti drugorazredni putevi, ali mi se nadamo da će u drugoj ili trećoj fazi ovi drugorazredni putevi biti uzeti u obzir, jer na primer, iz mesta odakle ja dolazim imamo jedan put između Bečeja i Bačkog Petrovog Sela, na tom putu se mogu voziti kola samo sa 30 kilometara na sat umesto 80 jer toliko je oštećen kolovoz.
Pošto su za ekonomski razvoj zemlje jako bitni ovi zajmovi, da imamo jako dobru putnu infrastrukturu, bez ovih zajmova ne možemo da odradimo rehabilitaciju puteva i pošto su zajmovi jako povoljni, zato će poslanička grupa SVM podržati ove zajmove i glasati za njih. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima gospođa ministar dr Zorana Mihajlović.
...
Srpska napredna stranka

Zorana Mihajlović

| Ministarka rudarstva i energetike
Da se zahvalim na vašoj diskusiji.    
Samo da vam kažem, što se tiče puteva drugog reda, ima puteva drugog reda. Sada ću vam reći sve, gde je rimsko dva, dakle, imate: Svilajnac tri, Crkvenac – Medveđa, dalje, Markovac – Kušljevo, Svilajnac – Kušljevo, Braničevo – Bratinac, Mali Zvornik – Ljubovija, Ćuprija četiri – Despotovac, Odžaci – Kula, Smederevska Palanka – Velika Plana. U svakom slučaju, ima i puteva drugog reda.
Ono što je važno jeste da će u prvoj godini biti rehabilitovano 210 kilometara. Kada govorimo o Vojvodini, u prvoj godini to je 11 deonica u Vojvodini. Slažem se sa vama oko održavanja, ali treba da znate da su se od 2006. do 2011. godine putevi održavali tako što su putevi dobijali deo od akcize ,od 6%, 8% pa do 20%. Nakon toga su dobijali subvencije. Takođe da vam kažem, novac za održavanje puteva iz godine u godinu, vi ste tu u pravu, zaista pada, osim za 2014. godinu gde imamo rast, ali rast zbog toga što preuzimamo ove puteve iz Vojvodine, za koje nije bio obezbeđen novac za finansiranje. To je 6.000 kilometara puteva. Iz tog razloga je to održavanje malo više. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.