Dvanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 26.12.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/480-14

26.12.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala vama. Neću davati nikakvo objašnjenje. Član 107 – dostojanstvo Skupštine. Mislim da niste u pravu.
Nadam se da nećete tražiti da glasamo o povredi Poslovnika. (Ne)
Hvala vam.
Reč ima narodni poslanik Zoran Babić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Babić

Srpska napredna stranka
Drago mi je što polako stavljamo tačku na tu temu, ali ja bih vas podsetio da na tu tačku podsetite i ostale kolege iz vaše poslaničke grupe, gospodine Božoviću.
Mi smo verovali Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu tog projekta odnosno dalekovoda u Vinči.
Verovali smo da su tu studiju radili ozbiljni ljudi, odgovorni ljudi. Stavili su svoj pečat, karijeru su stavili i garantovali da tom studijom da ne postoji negativan uticaj na životnu sredinu i na ljude koji žive u Vinči, u blizini tog dalekovoda. Delimično smo verovali na saglasnost Ministarstva životne sredine, delimično baš zbog ovog ortopeda o kojem je govorila gospođa Rakić i zbog toga smo, gospodine Božoviću, ispunili neke zahteve, hoću da kažem sve zahteve i dodatno poskupeli projekat, jer šta je cena u odnosu na zdravlje ljudi, na bezbednost ljudi, da ti ljudi budu mirni. S obzirom na to da su svi stubovi tog dalekovoda podignuti i povećana su rastojanja provodnika od tla, tako da sada, bez obzira na cenu minimalna visina provodnika duž cele trase dalekovoda iznosi 21 metar, znatno više od projektovanog, zato što smo želeli da sprečimo da se ljudi koji žive u nelegalno izgrađenim objektima ispod trase dalekovoda, ja ne bih voleo da verujem u to da je najveći vrtić u Beogradu izgrađen nelegalno ili da je neko dao saglasnost da se takav vrtić izgradi na trasi dalekovoda.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministar Antić.

Aleksandar Antić

Pre svega, ja bih hteo gospođi Đoković, koja je govorila ranije da se zahvalim na podršci zakonu i na zaista jednom doprinosu ovoj raspravi i razumevanju zakonskih odredbi koje su implementirane u novi zakon o energetici i da kažem da ćemo zaista pokušati da analiziramo sve predloge koji su vezani za Čačak i pokušati da nađemo neke projekte koji su vezani za obnovljive izvore koji mogu biti interesantni za teritoriju tog grada.
Ono što želim da prokomentarišem kada je diskusija gospodina Božovića u pitanju, naravno uz zaista jedan dobar odnos na temu što u Zakonu o energetici imamo dosta razumevanja od strane opozicionih poslanika i najave mogućnosti da čak i u danu za glasanje podrže zakon, hitnost postupka sam objasnio u prepodnevnom delu i zaista molim za razumevanje objašnjenja koje smo dali.
Vlada je izabrana 27. aprila, u maju smo imali poplave, u junu formirali radnu grupu, imali veliko usaglašavanje i sa Energetskom zajednicom i drugim institucijama. Nacrt zakona uputili u Vladu na mišljenje ostalim ministarstva 5. novembra, ozbiljna procedura usaglašavanja unutar Vlade i 19. decembra konačno usvojen Nacrt zakona i našli se pred poslanicima.
Važno je da od 1. januara stupi na snagu zbog obaveza koje smo preuzeli, ali koje nisu do te mere fiksne, jer ponavljam, mi ćemo biti jedina država iz ugovora o Energetskoj zajednici, koja će u potpunosti ažurirati svoje zakonodavstvo i prilagoditi ga ostalim zemljama članicama EU, nego pre svega iz razloga što time zaista dižemo kredibilitet naše zemlje i mogu slobodno da kažem i u ovom segmentu pokazujemo da smo apsolutno lider i regionu.
Kada je u pitanju dalekovod Vinča, on je deo važnog projekta Beograd 20 i pošto smo pre nekoliko godina sarađivali u Gradu Beogradu, ja mislim da i gospodin Božović razume značaj tog projekta. Gradska uprava u to vreme je imala izuzetno dobar odnos prema realizaciji tog projekta i šta više, uspostavila 2012. godine partnerski odnos sa „Elektromrežom Srbije“ u pokušaju da se ovaj projekat konačno završi, jer ponavljam, izuzetno važan projekat koji treba da obezbedi stvaranje tog prstena oko Beograda, koji garantuje apsolutno sigurno snabdevanje Beograda, koje nije važno samo za Beograd, nego je važno za ukupnu elektroenergetsku stabilnost naše zemlje.
Jednostavno apelujem danas sa ovog mesta, kao neko ko pokušava da odgovorno vodi resor kojim upravlja, da pokušamo da se svi zajedno suzdržimo oko politizacije nekih tema koje jednostavno to ne dozvoljavaju zato što politizacija takvih tema može dovesti do ozbiljnog uzbunjivanja javnosti i stvaranja jedne loše atmosfere među građanima koja posle može da nam se širi i da imamo problem u svakoj investiciji i u svakom novom projektu.
Ja imam informacije koje govore na temu da je ovaj projekat u potpunosti urađen na kvalitetan, zakonit način, uvažavajući najviše standarde zaštite životne sredine. Mogu potvrdim ovo o čemu je gospodin Babić govorio. Na projektu su rađene izmene. Te izmene su izvršile poskupljenje samog projekta, urađene studije uticaja, izrađena, usvojena pozitivna. Uopšte nemam problem da sa poslovodstvom „Elektromreže Srbije“ još jedanput sednem i prođemo kroz sve te papire, ali, ponavljam projekat je urađen u skladu sa zakonom, uvažavajući propise i standarde i zaštite životne sredine.
Radi mira u kući mi ćemo to još jedanput pogledati, mada ponavljam, informacije i podaci kojima mi u ministarstvu raspolažemo govore da je reč o projektu koji je u potpunosti bezbedan za život i zdravlje ljudi koji žive duž trase. Uopšte me ne interesuje to što oni žive u nelegalnim objektima, moramo da vodimo računa o zdravlju svih ljudi i mislim da to i na ovom projektu radimo potpuno odgovornost.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Antiću.
Gospodine Božoviću, mislim da nemate osnova u izlaganju gospodina Antića. Jedino, ako stvarno mislite da imate nešto važno da kažete, što bi bilo značajno.
(Balša Božović, s mesta: Samo u prilog tome, želim da podržim.)
Izvolite.
...
Demokratska stranka

Balša Božović

Demokratska stranka
Želim samo da kažem da bi bilo potpuno jasno. Mi se ne zalažemo protiv izgradnje dalekovoda, molim vas, to je jako važna stvar, kada je u pitanju energetski sistem u glavnom gradu i u Srbiji.
Dakle, mi nismo protiv izgradnje. Mi se samo zalažemo da se ne u skladu sa zakonom koji je zastareo, jer je donesen osamdesetih godina, nego u skladu sa standardima Svetske zdravstvene organizacije ispita loš uticaj kada je u pitanju zaštita životne sredine pa ukoliko nema problema da se gradi tom trasom.
Ukoliko ima i ukoliko nam to istraživanje kaže da je veoma visok rizik po oboljenja i razne bolesti koje to zračenje može da izazove, da se onda samo promeni trasa, a da se dalekovod, naravno izgradi. Zašto? Zato što nas zabrinjava jer je 15 metara od školskog dvorišta ili 46 metara od krova škole.
Dakle, izražavamo zabrinutost jer mislimo da građani koji, sasvim sam siguran i gospodin Antić takođe isto tako misli i drago mi je što se tu slažemo, bez obzira da li u Srbiji ima mnogo nelegalnih objekata i to što je neko tamo morao da izgradi školu i obdanište, to je opet negde bila potreba tog dela grada. Ali mislimo da moramo o svakome voditi računa, da svako ima prava da zna kao i građani u bloku 23 na Novom Beogradu. Oni imaju pravo da znaju da li je to štetno po njihovo zdravlje i zdravlje njihove dece ili ne, ta trafo stanica. Ovde dalekovod, tamo trafo stanica i to je sve, samo da budemo transparentni. Ništa drugo. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Božoviću.
Reč ima narodna poslanica Irena Aleksić.
...
Srpska napredna stranka

Irena Aleksić

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministri i saradnici, uvažene kolege narodni poslanici i poslanice, danas diskutujemo o nekoliko predloga zakona, a između njih je i jedan sporazum. Ja bih se u svom izlaganju osvrnula pre svega na Zakon o energetici i na sporazum koji se tiče IPA 2 fondova.
Nekoliko je razloga za donošenje Zakona o energetici. Jedan od njih je svakako usklađivanje našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Jedan od razloga jeste i to što se postojeći zakon, odnosno njegova praktična primena je pokazala da ima i te kako nedostataka. Navešću samo nekoliko nedostataka. To je crno tržište derivata nafte, zatim problem neovlašćenog korišćenja električne energije i problem praćenja kvaliteta isporučene električne energije i prirodnog gasa. Isto tako, ništa manji problem je to što se u blizini brojnih elektroenergetskih objekata vrše različiti radovi i podižu različiti objekti, što je svakako nedopustivo.
Ukoliko se ovaj Predlog zakona usvoji, biće primenjene apsolutno sve mere koje su predviđene trećim energetskim paketom. To će se svakako jako pozitivno odraziti na čitav naš energetski sistem, a samim tim, naravno, trebalo bi da se očekuju jako pozitivne posledice da osete i građani i građanke Srbije, što i jeste krajnji cilj. Ono što se očekuje, jeste jedno sigurno snabdevanje električnom energijom i prirodnim gasom, ne samo sigurno, nego i kvalitetno. Značaj sigurnosti je izuzetno velik, kako bi se tome konačno stalo na put i kako se građani više ne bi pitali i strahovali da li će biti dovoljno prirodnog gasa i električne energije. Zatim, ono što će se takođe postići jeste jačanje konkurentnosti na tržištu, zaštita kupaca i korišćenje obnovljivih izvora energije.
Ono što bih posebno istakla kada je ovaj zakon u pitanju, što mislim da je jako pozitivno i dobro, jeste to što se stvara jedna klima koja je mnogo pozitivnija za investitore. Zašto? Zato što je do sada investitor, kako bi dobio dozvolu, odnosno pravo na priključak, morao da prođe jednu izuzetno dugu proceduru, a sada se ta procedura, vršila se reforma administracije, predviđenim zakonom zaista značajno pojednostavljuje i značajno skraćuje, što je svakako više nego dobro.
Zatim, ono što je novina, a predloženo je ovim zakonom, što smatram takođe da je jako dobro, jeste što se stranom pravnom licu omogućuje da se slobodno i nesmetano bavi delatnošću snabdevanja električnom energijom na veliko, a da pri tom nije registrovano na teritoriji Republike Srbije, što je jedna značajna olakšica. Naravno da sve ove mere koje sam nabrojala do sada u značajnoj meri poboljšavaju jednu investicionu klimu, što mislim da je jako povoljno i uopšte uzev mislim da je Predlog zakona jako kvalitetan i da ga treba podržati.
Kada je Sporazum vezan za IPA 2 fondove u pitanju, mislim da se radi o sporazumu koji je jedan od najvažnijih, ukoliko ne i najvažniji sporazum za našu zemlju. Naime, radi se o sporazumu koji predstavlja jedan pravni instrument koji treba da omogući Republici Srbiji da dobije bespovratnu pomoć koja iznosi 1.5 milijardu evra u vremenskom intervalu od 2014. do 2020. godine. Sredstva će biti iskorišćena u različitim oblastima. Sada je trenutno energetika u fokusu. Međutim, sredstva će biti iskorišćena, naravno, i u drugim oblastima, kao što je prosveta, kao što je saobraćaj, kao što je poljoprivreda, ruralni razvoj i ostale oblasti.
Ono što je novina kada su IPA 2 fondovi u pitanju, pored toga što sada postoji jedan sektorski pristup, jeste što pravo pristupa fondovima imaju i države koje su kandidati i države koje su potencijalni kandidati. Znači, ne pravi se nikakva razlika između njih. Ono što je posebno značajno što ovaj sporazum donosi, jeste to što će građani Srbije konačno videti koja je to praktična korist od EU, koji je to razlog zbog kojeg se naša Vlada toliko zalaže za evrointegracije. Ukoliko su sredstva koja smo sada dobili ovako značajna, sredstva koja ćemo dobiti kada budemo članovi EU biće najmanje duplo veća, što je više nego značajno i što je i te kako motiv da se nastavi ova politika evrointegracija.
Ono što će EU očekivati od nas i na čemu ona potencira jako puno, jeste regionalna saradnja. Naime, sve zemlje zapadnog Balkana moraće da rade na što većem međusobnom povezivanju i to u svim oblastima. Zaista je jedan veliki akcenat na jačanju svih aspekata regionalne saradnje. Naravno, jako bitno za EU jeste i jedna kvalitetna ekonomska reforma. Znači, ekonomija predstavlja jednu osnovu, bazu svakog društva i upravo od kvaliteta te osnove zavisi koliko će kvalitetna biti i nadgradnja.
Dva su osnovna preduslova za pravilno korišćenje IPA 2 fondova. To su odgovarajući administrativni kapaciteti i projekti. Ono što bi htela da istaknem, jeste da je naša država među prvima koja je obrazovala Nacionalni odbor za investicije. Taj odbor ima za cilj da odredi koji su to projekti najkvalitetniji, najbolji, koji imaju najbolju ideju, ali i koji su tehnički spremni. To znači da može neki projekat da ima sjajnu ideju, ali ukoliko tehnički nije dovoljno pripremljen, sve pada u vodu.
Na samom kraju, ono što bih htela da istaknem, možda i ono što je najbitnije, jeste stepen iskorišćenosti IPA fondova. Nadam se da ćemo iskoristiti šansu koju smo dobili, štaviše sigurna sam u to i mislim da je to sjajna prilika, kao i da ćemo kao društvo pokazati da imamo dovoljno zrelosti, a i spremnosti da na najbolji mogući način iskoristimo sredstva koja nam se pružaju. Naravno, moraćemo i mi mnogo da radimo, pre svega kada je u pitanju naša administracija, a isto tako i kada je u pitanju usklađivanje našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, na čemu se uveliko radi. U svakom slučaju, mislim da je to i te kako vredno truda zato što imamo jasan cilj pred sobom.
Zbog svega ovoga, smatram da ovaj sporazum i te kako treba podržati, kao i ostale predloge zakona o kojima danas diskutujemo. To bi bilo to. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar u Vladi, Jadranka Joksimović. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jadranka Joksimović

| Ministarka za evropske integracije
Mi danas dosta govorimo o Okvirnom sporazumu i korišćenju IPA 2 i meni je drago da su, čini mi se, svi poslanici i pozicije i opozicije prepoznali značaj i važnost ovog sporazuma, a posebno ovako jedne ubrzane dinamike koja svakako nije išla na štetu ni kvaliteta, a ni javne rasprave, ali svakako je dobro uvek diskutovati, posebno zbog građana Srbije, o ovim finansijskim instrumentima predpristupne pomoći koji nama stoje na raspolaganju.
Poslanica je pomenula taj sektorski pristup i pošto smo danas dosta pričali o tome, samo vrlo kratko da pojasnimo na koji način će biti identifikovani prioriteti u finansiranju IPA. Najveći deo podrške, to je već izvesno, će biti usmeren ka potrebama koje su identifikovane u pregovaračkom procesu i prioritetima koji su identifikovani u nacionalnom programu za usvajanje pravnih tekovina EU. Dakle, među posebno važnim oblastima nova strategija proširenja EU određuje vladavinu prava, ekonomsko upravljanje, konkurentnost i reformu javne uprave.
Naravno, regionalna dimenzija, posebno povezivanje infrastrukture koja je deo zajedničke transevropske mreže, je posebno značajna i mi smo upravo zbog toga imali i krajem avgusta u Beogradu regionalnu konferenciju, koju sad već označavamo kao „Berlinski proces“, koja je zapravo bila početak jedne izuzetne dinamike koja će, čini mi se, već u narednoj godini, odnosno u narednim godinama, u srednjoročnoj perspektivi značiti bolje povezivanje regiona i finansiranje i traženje različitih izvora sredstava finansiranja zajedničkih regionalnih infrastrukturnih projekata. Kada kažem regionalni, mislim na zemlje zapadnog Balkana, jer je upravo to prepoznato i kao kljuni faktor rasta, otvaranja novih radnih mesta i zapošljavanja. To je ta Strategija 2020. koja zapravo definiše te ključne parametre.
Mislim da je jako važno da napomenemo, mislim da to nisam pomenula, da Srbija ima jedan dokument koji je i te kako značajan za planiranje upotrebe međunarodne razvojne pomoći, a to je jedinstveni pregled prioritetnih infrastrukturnih projekata. Mi smo tu među boljima u regionu, možemo da se pohvalimo. To znači da imamo jasnu metodologiju za prioritizaciju projekata, što ni malo nije beznačajno kada se radi o kandidovanju projekata i kada se radi o tome da kroz IPA 2 možemo, ako budemo efikasni i ako budemo dobri u pripremanju projekata i izvođenju projekata, da dobijemo čak i dodatna sredstva.
Samo jedna mala ispravka. Vi ste pomenuli da strukturni fondovi koji bivaju dostupni trenutkom stupanja u članstvo EU su dva puta veći. Oni su pet do 10 puta veći. Tada se ne govori već o 200 miliona na koliko danas Srbija kao zemlja kandidat može da računa, već u proseku oko jedne milijarde, godišnje, naravno. Hvala.