Dvanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 26.12.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Dvanaesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/480-14

26.12.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:10 do 20:50

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik mr Miloš Tošanić.
...
Srpska napredna stranka

Miloš Tošanić

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, gospođo ministarko Joksimović, dame i gospodo iz ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, u ovoj objedinjenoj raspravi ću govoriti o Zakonu o energetici, tačnije o delu koji je posvećen obnovljivim izvorima energije, u delu koji je sadržan u zakonu od 65. do 87. člana.
Novi Zakon o energetici je pojednostavljen u svim segmentima u kojima je to moguće, prilagođen i dopunjen prema novim uslovima koje energetika danas traži od nas, novim svetskim tokovima u energetici, kako kod korišćenja postojećih energenata, tako i kod proizvodnje i distribucije novih vidova dobijanja energenata, posebno iz obnovljivih izvora.
Ovaj zakon upravo ima za cilj da sve manjkavosti i nedostatke u prethodnom zakonu ispravi, dopuni i precizira, a sve prema evropskim propisima i svetskim kretanjima razvoja energetike.
Nacrt zakona je prilagođen novim tehnologijama kroz nove tržišne uslove, gde se kod pravaca razvoja sistema energenti u tim segmentima razdvajaju kroz zasebne celine, što omogućuje što lakše definisanje smernica daljeg razvoja u tim oblastima. Ovim nacrtom zakona predviđeno je ukidanje monopola na tržištu. Tu je u svakom segmentu energetske delatnosti tačno definisano koje uslove treba da ispuni energetski subjekt da bi to i postao, pa do opstajanja u toj delatnosti i nastavka daljeg rada. Zamišljeno je tako da ne dođe do monopola. Uz poštovanje načela izbegavanja diskriminacije i međusobnog subvencionisanja. Novi Nacrt Zakona o energetici poznaje kategorije socijalno ugroženih potrošača i posebno vodi računa o toj kategoriji krajnjih korisnika.
Ovaj zakon je sigurno nešto pozitivno i nešto dobro. Prilagođen novim energetskim zahtevima za svetska energetska tržišta i kao takav će biti u službi obezbeđenja energetske stabilnosti i energetske bezbednosti Srbije.
Ovim zakonom smelo kucamo na vrata i otvaranju Poglavlja 15, vezanim za energetiku u pregovorima sa EU, što nedvosmisleno govori o kvalitetu ovog zakona. Ako nam je poznato koliki nam je značaj da imamo članstvo u energetskoj zajednici i procesu pridruživanja Uniji, onda je donošenje ovog zakona u ovom obliku prava vrednost na tom putu.
Takođe, ovaj zakon otklanja uočene nedostatke, kako u proizvodnji, tako i distribuciji, snabdevanju toplotne energije, kao i načinu formiranja cene.
Mišljenja sam da će se ovom zakonu posebno obradovati investitori koji žele da investiraju kod nas u obnovljive izvore energije, jer se razlika u odnosu na prethodni zakon ogleda u preciznijim i bolje uređenim administrativnim procedurama i otklonjeni su nedostaci što se tiče izdavanja energetskih dozvola i sticanja statusa povlašćenih proizvođača električne energije, pa će samim tim investitori ovim zakonom dobijati sigurnije uslove za planiranje investicija.
Želim da napomenem da se ovim zakonom dosta kvalitetnije uređuje oblast što se tiče obnovljivih izvora energije, kao i da će se sa ovim zakonom i podzakonskim aktima, koje je neophodno doneti po usvajanju ovog zakona, energetska efikasnost Srbije podići na viši nivo i da ćemo moći da kažemo, posle 2016. godine, da smo energetski efikasna zemlja.
Ovo je jeste sistemski zakon. Slobodno mogu reći jedan moderan zakon, jer je kao takav preuzeo odrednice i članove modernih zakona iz zemalja EU koje su prilagođene našim uslovima i raspoloživim resursima. Naravno da je jedan od najvažnijih ciljeva ovog Predloga zakona o energetici primena trećeg energetskog paketa, direktiva Evropskog parlamenta i saveta o jedinstvenim pravilima internog evropskog tržišta električne energije, koji je stupio na snagu marta meseca 2011. godine.
Ovaj zakon propisuje uslove i postupke za sticanje povlašćenog proizvođača, proizvođača iz obnovljivih izvora energije i privremenog povlašćenog proizvođača. Takođe je bitno istaći da se ovim zakonom omogućuje fizičkim licima da steknu status povlašćenog proizvođača električne energije u elektranama instalisane snage do 30 kilovata, što će svakako omogućiti veći broj novih radnih mesta u oblasti proizvodnje i tehničkih usluga. To će se najviše odraziti u manje razvijenim krajevima, gde postoje značajni potencijali obnovljivih izvora energije.
Tokom izrade ovog predloga zakona, pored svih relevantnih činjenica iz oblasti energetike, kao i obavljanje javne rasprave, obavljene su konsultacije sa Sekretarijatom energetske zajednice jugoistočne Evrope koja je, napominjem, 6. novembra 2014. godine iskazala pozitivno mišljenje na ovaj predlog zakona.
Nisam ovde da branim ovaj zakon. On će svojim kvalitetom da odbrani sam sebe, ali jesam tu da mu dam podršku, kao što i dajem podršku Vladi premijera Vučića, koji je danas na Tamnavi – Zapadnom polju otvorio novi sistem i uštedeo državi oko 40 miliona evra, jer je pet meseci pre roka krenula eksploatacija uglja sa Zapadnog polja. U to ime, Vladi i svima u sastavu Vlade, želim puno sreće i uspeha u radu, a svima prisutnima se zahvaljujem na pažnji.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Milanka Jevtović Vukojičić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Milanka Jevtović Vukojičić

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, uvažena ministarko, saradnici ministarstva, kolege poslanici i poslanice, poštovani građani i građanke Srbije, nema dileme da će SNS u danu za glasanje podržati sve predložene zakone.
Najpre bih se osvrnula na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju koji je već obrazložila moja koleginica, ovlašćeni predlagač Katarina Rakić i koja je istakla da je upitanju promena člana 97. Zakona o planiranju i izgradnji.
Naime, promenom ovog člana zakona postiže se privlačenje ekonomskih investitora, odnosno onih lica koji su spremni da investiraju u proizvodne kapacitete, u skladišta, u podzemne etaže, a biće oslobođeni poreza, odnosno doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta. U skladu sa njim, doći će do povećanja broja zaposlenih, odnosno stvaranjem novih privrednih subjekata doći će do mogućnosti zapošljavanja građana Srbije.
Prema tome, sa tog aspekta, ove izmene i dopune zakona su itekako važne i moram da istaknem da je cilj SNS da sve zakone koje donosimo, naravno da su zakoni reformski, Zakon o planiranju i izgradnji, ali da zakoni moraju da imaju realno utemeljenje i da budu realni u realnom životu, da građani, investitori imaju koristi od njih. Ako građani, investitori imaju koristi, onda će svakako i država imati kroz poreze i doprinose.
Želim da istaknem da se radi o izmeni i dopuni Zakona o upisu prava svojine na objektima koji su upisani po posebnim propisima, a u stvari tu se radi o zabrani rušenja objekata koji su u postupku legalizacije, odnosno zabrani rušenja onih objekata koji su u tom postupku sve do pravosnažnog rešenja o legalizaciji, kao i o pravu rušenja i obustavi svih inspekcijskih poslova vezanih za rušenje onih objekata koji su u skladu sa ovim zakonom upisali pravo svojine nad tim objektima. Naravno, u katastru je stavljena zabeleška da su na osnovu tog zakona upisani i da će se naknadno pribaviti građevinska dozvola.
Prema tome, izmene i dopune oba ova zakona, koje predlaže SNS, jesu u interesu građana, jesu u interesu ekonomskog razvoja, jesu u interesu investitora i jesu u interesu funkcionalne države, odnosno u interesu Republike Srbije.
Zakon na koji bi se takođe osvrnula jeste Zakon o energetici. On je značajan, pre svega, sa aspekta implementiranja trećeg paketa, odnosno implementiranja evropskih propisa. Značajan je sa aspekta građana, onog krajnjeg korisnika, odnosno korisnika energije, običnog čoveka, iz razloga što će on moći da bira ko će mu biti snabdevač, moći će da odustane od snabdevača ako mu ne odgovaraju uslovi, bez ikakve naplate i naknade, energetski subjekt će morati blagovremeno i na vreme da ga obavesti o promeni cene, energetski subjekt će biti u obavezi da formira organizacionu jedinicu, gde će građanin, korisnik električne energije moći da uloži prigovor i da na taj prigovor traži objašnjenje i odgovor po prigovoru Osim građanina koristi od ovog zakona imaće investitori zato što će biti utvrđena jasna procedura, jasni administrativni okvir i investitori će mnogo pre doći do realizacije investicija za koje su inače planirali u ovom segmentu.
Naravno, htela bih se osvrnuti i na potvrđivanje sporazuma o korišćenju IPA fondovima iz razloga što smatram da su oni i te kako značajni sa aspekta društvenoekonomskog razvoja naše države sa aspekta jačanja svih kapaciteta Republike Srbije sa jačanja demokratskih institucija naše zemlje, sa aspekta jačanja administracije, sa aspekta jačanja regionalnog povezivanja, sa aspekta jačanja socijalne politike, socijalne zaštite, obrazovanja, poljoprivrede, ruralnog razvoja.
Naravno, sredstva koja se mogu povući za period 2014. – 2020. godina, jedna i po milijarda evra, sredstva koja su obezbeđena za 2014. godinu su u ukupnom iznosu od 62 miliona evra i ona su namenjena pre svega, za otklanjanje šteta od elementarne nepogode, odnosno od poplave koja nas je zadesila.
Na kraju bih htela samo da istaknem i da se zahvalim i ministarki Jadranki Joksimović, i ministru energetike koji su zajedno sa kompletnom Vladom i naravno na čelu sa Aleksandrom Vučićem, pokazali veliku spremnost da se u vreme velike katastrofe koja je zadesila našu zemlju, svako sa svog aspekta, na najbolji način stave na raspolaganje građanima. Smatram da se i kroz povlačenje sredstava iz IPA fondova i te kako može i treba da utiče na poboljšanje života građana, odnosno običnog čoveka Republike Srbije. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospođo Jeftović Vukojčić.
Reč ima ministar u Vladi gospođica Jadranka Joksimović.
...
Srpska napredna stranka

Jadranka Joksimović

| Ministarka za evropske integracije
Zahvaljujem.
Samo, tačno je, lepo ste sve zaista analizirali, i tačno je sa svih aspekata koje ste pobrojali, IPA sredstva su važna, IPA fondovi su važni, samo jednu malu ispravku, dakle za 2014. godinu, nije ukupno 62 miliona, to je samo od ukupne sume prenamenjeno za sanaciju posledica poplava, a imamo još 115 miliona za razne druge reforme, prosto samo zbog preciznosti. Ništa drugo. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik dr Boban Birmančević.
Neka se pripremi Miodrag Linta, koji se u međuvremenu vratio, a na listi je.
Izvolite, gospodine Birmančeviću.
...
Srpska napredna stranka

Boban Birmančević

Srpska napredna stranka
Poštovani predsedavajući, poštovani ministri, poštovani gosti iz ministarstva, poštovane kolege, privodimo kraju današnju raspravu o veoma važnim zakonima, pre svega Zakon o energetici, jedan u nizu važnih zakona koji je ova vlada predložila, a koje naša Skupština razmatra, pokušava sa svojim amandmanima da popravi, a potom usvoji, i jednostavno na dobrom smo putu da ono što je obećano bude i učinjeno, a to je da uvođenjem zakona u državi u svim oblastima uvedemo red, jer bez zakonskih normi, bez prava nema ni uređene države, nema ni građana koji će moći da žive u skladu sa zakonom.

Zakon o energetici svakako je krovni zakon, najviši pravni akt u toj oblasti i kao takav izuzetno je važan. Donošenjem ovog zakona svakako će doprineti boljem životu građana, lakšem radu privrede, bolje funkcionisanje države. ovim zakonom biće ispunjeni uslovi za investiranje za nova radna mesta. Ono što je jako bitno navesti to je da se uvodi mogućnost dva ili više operatera u trgovini energentima, u ovom slučaju električnom energijom, to je kao npr. Telekoma izuzetno pozitivino pre svega za potrošače, a mislim da su potrošači odnosno građani, i privredna i pravna lica svakako bitni i upravo ovaj zakon koji je, po nekima preobiman, a po nama jasan, tačan i precizan, 185, strana, 434 člana samo govori o pažljivom i preciznom definisanju svih potrebnih zakonskih normi kako bi se ova oblast, koja je zaista važna, pre svega, uskladila sa potrebama građana kako bi njihove potrebe bile na pravom mestu, naravno, istovremeno usklađivanje pravilima i zakonima EU. Jednostavno, svi ovi zakoni vode ka jednom cilju, a to je stvaranje pravne jake pravne države, i ne samo to, ulazak u EU.

Ono što ovaj zakon svakako obezbeđuje, to su uslovi za otvaranje berze, trgovinu energentima, jednostavno sve ono što je bitno, sublimirano je u ovom zakonu u ovih 185 strana, reformski zakon u svakom slučaju. Jasno propisuje ovlašćenja, to je jako bitno da Vlada ima moć da zaštiti krajnjeg kupca, i da jednostavno ima tu kontrolnu ulogu koja je, pre svega na ministarstvu, ali naravno, iznad svega toga dođe Vlada.

Jako je bitno reći da u definisanju cena toplotne energije i usluga to je građanima svakako bitno, moram pročitati samo jedan deo člana 362. – Vlada donosi metodologiju i određivanje cene snabdevanja krajnjeg kupca toplotnom energijom, pri čemu metodologiju iz stava ovog člana naročito uređuju elementi za obračun i način utvrđivanja maksimalne visine prihoda za obavljanje delatnosti proizvodnje, distribucije i snabdevanja toplotnom energijom, elemente za obračun i način obračuna cene, pristupa sistemu za distribuciju toplotne energije.

Građani će biti sigurni i zaštićeni. Vlada je ta koja odlučuje o metodologiji pravljenja cene, pri čemu energetski subjekt koji obavlja energetsku delatnost snabdevanja toplotnom energijom utvrđuje cenu snabdevanja krajnjih kupaca, ali naravno u skladu sa metodologijom koju određuje Vlada. Ono što je jako bitno saglasnost cene ovog člana daje jedinica lokalne samouprave.

Ovaj zakon obezbeđuje da jedinica lokalne samouprave i Vlada ipak utiču na cenu koju će građani morati da plate za snabdevanje krajnjeg kupca, odnosno snabdevanje toplotnom energijom.

Kada je u pitanju odgovornost koja je pominjana u toku današnje rasprave, moramo se vratiti na taj, u ovom trenutku je aktivan dalekovod u Vinči, kada mi uradimo izgradimo neki most, pripadnici bivšeg režima kažu da su oni započeli taj most, nije bitno što smo ga mi izgradili i pustili u rad, a kada je u pitanju dalekovod u Vinči za koji je dobijeno rešenje Ministarstva zaštite životne sredine od 31.12.2010. godine, oni tvrde da oni nisu odgovorni za to. Pitanje odgovornosti kada je u pitanju ova vlast i kada je ova skupština u pitanju sigurno neće biti dovedena, jer mi od odgovornosti za ono što smo uradili i odlučili nećemo postavljati, bićemo odgovorni za ono što odlučujemo.

Moram napomenuti i u izmeni Zakona o planiranju i izgradnji da je vrlo nekorektno tu izmenu člana koja se odnosi na član 97. a glasi – doprinos za uređivanje građevinskog zemljišta ne obračunava se za objekte javne namene, u javnoj svojini, objekte komunalne i druge infrastrukture, proizvodne i skladišne objekte, podzemne, etažne objekte i vosokogradnje, prosto namenjen za garažna vozila, podstanica, trafo stanice, ostave, vešernice, osim za delove i podzemne etaže koji se koriste za komercijalne delatnosti, otvorena dečija igrališta, odnosno otvorene sportske terene i atletske staze.

Jednostavno naplata doprinosa za utvrđivanje građevinskog zemljišta neće biti za investitore za izgradnju objekata gde će biti otvorena nova radna mesta, gde će u postupku plaćanja poreza i obaveza na zaposlene i zaradu svakako u produženom efektu, odnosno u produžetku doći do potrebnih prihoda za državu, ali ono što je bitno biće omogućeno otvaranje novih radnih mesta i nema potrebe stopirati i zbog neke kritike radi kritike, osporavati ovaj član zakona.

Peta tačka dnevnog reda današnjeg zasedanja je svakako najbitnija u ovom trenutku, bez obzira što se nalazi na petom mestu – Predlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Republike Srbije i Evropske komisije o pravilima i sprovođenju finansijske pomoći Evropske unije Republici Srbiji. Neću dužiti puno o ovom sporazumu, ali, ono što je ključno, to je da upravo ovaj Sporazum pokazuje da ovo ministarstvo, ova Vlada i ovaj premijer rade stvari koje su u skladu sa našim postavljenim ciljem, a to je ulazak u EU u najkraćem mogućem roku. Kao pokazatelj da smo na dobrom putu, upravo je i ovaj Okvirni sporazum koji smo dobili na razmatranje i koji će, nadam se, vrlo brzo biti prihvaćen, verovatno sa podrškom i pozicije i opozicije. Hvala još jednom.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Birmančeviću.
Reč ima kao poslednji prijavljeni govornik narodni poslanik Miodrag Linta. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Miodrag Linta

Srpska napredna stranka
Poštovani gospodine predsedavajući, poštovana gospođo Joksimović i drugi gosti iz Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, ja ću govoriti o dve tačke današnjeg dnevnog reda. Prva se tiče Predloga zakona o izmeni i dopuni Zakona o posebnim uslovima na upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole.
Jedan od velikih problema u ovoj oblasti jeste činjenica da imamo preko milion i 300 hiljada nelegalno sagrađenih objekata. Od tog broja, prema prethodnom Zakonu o planiranju i izgradnji, za oko 700 hiljada objekata je podnet zahtev za legalizaciju, ali imamo i dalje preko 600 hiljada objekata za koje čak i nema zahtev za legalizaciju.
Šta je cilj ovog zakona koji je usvojen nedavno? Svi objekti, bez obzira da li su stambeni ili poslovni, vikendice, pomoćni objekti, ekonomski objekti itd, treba da se upišu u katastar i da vlasnici tih objekata znaju da su ti objekti sada tretirani u skladu sa zakonom.
Međutim, treba voditi računa da je to samo delimična legalizacija ili katastarska evidencija. Naime, pored svakog takvog objekta postoji jedna zabeležba da ta lica, vlasnici tih objekata, nisu platili naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, nisu platili naknade za opremanje komunalnom infrastrukturom i nisu platili razne dažbine i takse.
Ono što je veoma važno istaći jeste da je ovo sada jedna prilika da se pokuša pronaći mehanizam da se podstaknu vlasnici tih milion i 300 hiljada nelegalnih objekata da urade i završnu, odnosno konačnu ili finalnu legalizaciju, što znači da su platili troškove vezano za dobijanje građevinske i upotrebne dozvole.
Pozdravljam izmene i dopune ovog zakona, pre svega zbog činjenice što je zaista u praksi bilo dosta primera zloupotreba od strane inspekcijskih službi koji su u obe varijante, i kod lica koja su već upisana u katastar i kod lica koja još nisu podnela zahtev, donosili rešenja o rušenju tih objekata. To je zaista neprihvatljivo i ova izmena ima puno opravdanje, iz razloga što se nijedan objekat neće moći rušiti bez pravosnažnog rešenja od strane nadležne instance.
Na koji način bi se moglo podstaći da svi ovi građani koji imaju nelegalne objekte, koji će upisati pravo svojine u katastar, ali to će biti delimična legalizacija, da urade konačnu legalizaciju? Želim da podsetim javnost u Srbiji da ovde živi preko pola miliona proteranih lica sa područja Hrvatske i Federacije BiH, da živi preko 200 hiljada proteranih lica, odnosno interno raseljenih lica sa područja KiM i da imamo zaista i veliki broj građana iz redova domaćeg stanovništva koji se nalaze u jednoj teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji.
Šta je moj predlog? Ja predlažem da se usvoji jedan amandman na Zakon o planiranju i izgradnji da ove tri kategorije građana – izbegla lica, proterana lica iz Hrvatske i Federacije BiH i interno raseljena sa KiM i značajan broj građana iz redova domaćeg stanovništva, dobiju popust za konačnu legalizaciju. Naime, da se donese odluka da kada lokalne samouprave odrede naknadu za plaćanje građevinskog zemljišta, za komunalnu infrastrukturu, da se kaže: za ove tri kategorije lica biće popust 50% od cene koju odredi lokalna samouprava.
Na primer, kuća od 200 kvadrata, koja je sagrađena, recimo, na periferiji Novog Sada, konačna legalizacija košta oko 2.000 evra. Ono što je dodatni predlog, to je da se taj popust odnosi na prvih 100 kvadrata. Znači, da se uzme u obzir situacija i način na koji su ti ljudi došli, odnosno da su proterani iz svojih krajeva, da se uzme u obzir domaće stanovništvo koje ima nelegalno sagrađene objekte i da se kaže – za prvih 100 kvadrata stambenih objekata biće popust 50%, za ostale kvadrate, ako je kuća od 200 kvadrata, vlasnik će plaćati punu cenu, kao i ostali građani, od 100 do 200 kvadrata. Mislim da bi na taj način uputili jednu snažnu poruku ovim kategorijama građana, da država ima u vidu njihovu tešku situaciju, s jedne strane, da ima u vidu način na koji su došli u Srbiju i da im se na taj način oduži i pokaže jedno razumevanje zbog tragedije koju su doživeli.
Ovaj predlog je dobar i sa drugog stanovišta. Naime, to će podstaći veliki broj tih ljudi iz ovih navedenih kategorija da se odluče da urade i tu završnu legalizaciju, da kažu – ovo košta dve hiljade evra, ja sad dobijam popust, to će sada biti hiljadu evra, ja ću to da platim i da postanem u pravom smislu vlasnik, odnosno da tu kuću mogu da otuđim ili da dignem kredit, da počnem nekakvu proizvodnu aktivnost ili nešto slično. Mislim da bi to bila jedna pravedna i dobra stvar za ove građane.
Takođe, na kraju bih želeo kratko da podsetim javnost Srbije za jedan problem koji postoji. Naime, sredstvima međunarodnih organizacija izgrađeno je u prethodnih 20 godina oko 3.500 stambenih objekata vezano za rešavanje problema izbeglih i interno raseljenih lica. Po Zakonu o izbeglicama iz maja 2010. godine, oko 3.000 vlasnika tih stambenih jedinica ima pravo otkupa. To pravo otkupa samo nema 530 porodica čija su sredstva izrađena kroz SIRP sredstva, odnosno sredstva italijanske Vlade. Mislim da je nepravda da imate da recimo imate u jednom Nišu zgradu, hajde da uslovno kažemo nemačke vlade i da ti ljudi nisu plaćali kiriju godinama i da imaju sada pravo otkupa, a da sada ti isti ljudi, te iste populacije u zgradi pored ove zgrade koja je izgrađena sredstvima italijanske vlade su plaćali veliku kiriju i još nemaju pravo da otkupe te stanove.
Apelujem na nadležne ministre u Vladi, gospođu Mihajlović, gospodina Vujovića, gospodina Vulina da pokušamo naći rešenje i da izjednačimo te ljude u svojim pravima. To je isto kada imate troje dece i sada za dvoje dece kupite patike, a trećem detetu ne kupite patike. Znači, ili imate isti odnos prema svima da niko nema pravo otkupa od tih 3.500 porodica ili imaju svi pravo otkupa. Mislim da je to relativno lako rešiva stvar i da uz malo volje mislim da možemo ispraviti tu nepravdu prema 530 porodica, korisnika SIRP programa.
Podsećam da u toj grupaciji od 530 porodica imamo i 20% domaćeg stanovništva, socijalno ugroženog stanovništva koji takođe podržavaju ovu inicijativu i zaista bi bili zahvalni nadležnim ministrima da ovaj problem nakon šest godina agonije se reši.
Na kraju želim samo da kažem da ću u Danu za glasanje podržati ovaj paket zakonskih predloga jer mislim da je dobar i da doprinosi daljoj afirmaciji politike Vlade čiji je cilj stvaranje jedne uređene, moderne države. Hvala vam.