Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja, 16.12.2015.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/537-15

3. dan rada

16.12.2015

Beograd

Sednicu je otvorio: Igor Bečić

Sednica je trajala od 10:05 do 16:15

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Aleksandar Peranović

Srpska napredna stranka
Hvala poštovani predsedavajući.
Uvaženi ministre sa saradnicima, kolege poslanici, poštovani građani koji gledate Skupštinu Republike Srbije, pred nama se nalaze tri predloga zakonska rešenja iz oblasti zdravlja i na samom početku moram da kažem da je ovo spremnost Ministarstva da se uhvati u koštac sa svim problemima koji su proizilazili iz prethodnih godina, dok je Ministarstvo vodila neka druga vlast, ili struktura.
Ja ću da krenem prvo od zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji govori da se Ministarstvo zdravlja suočava sa dopunskim radom gde zdravstveni radnici trećinu radnog vremena mogu da provedu u privatnoj praksi.
Ovo je jedna osetljiva tema i ovo Ministarstvo zdravlja i aktuelna Vlada na čelu sa premijerom Vučićem je spremna da rešava sve ozbiljne probleme i suštinske probleme, govori u prilog i današnje obraćanje ministra Lončara koji je rekao da mnoge bolnice u Srbiji imaju probleme, ali će se to u narednom periodu rešiti. Čuli smo i od kolega iz Užica, iz Čačka, iz mog grada, brojni su takvi gradovi i takve situacije.
Druga stvar jeste da osnivački akti, odnosno klinički centri prelaze iz nadležnosti grada, odnosno lokala na Republiku i to je jedna sjajna priča gde će i Ministarstvo i Vlada i država, na kraju krajeva, imati uvid i kontrolu nad svim tim ustanovama.
Na jučerašnjoj sednici Odbora ja i profesor Vekić govorili smo usput pod tačkom Razno kako je nekada funkcionisao sistem kada smo imali zdravstvene centre. Tada je to mnogo bolje bilo nego kada su razvodnili, kada se to raščlanilo i sada imate, da kažem, u svakoj opštini, u svakom gradu opšte bolnice i domove zdravlja gde ne zna se ko pije ko plaća, narodski rečeno.
Drugi zakon jeste o medicinskoj evidenciji, dokumentaciji. Jedna tehnička stvar, gde se pomera sa 2016. godine na 2017. godinu i to je u susret sa savremenim informacionim tehnologijama, sa internetom, nešto što zaista treba uraditi i učiniti da sve bude dostupno onim najranjivijim kategorijama, a to su pacijenti.
Treće zakonsko rešenje, predlog, jeste osiguranike koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, ja ne znam šta bih rekao, do samo da je jedno sjajno rešenje, gde ljudi kad odu tamo ne moraju da se vraćaju da bi dolazili da ponovo urade ono što je potrebno, nego mogu na početku za sve vreme boravka.
Druga stvar jeste da osiguranice koje imaju sprečenosti za rad, bolesti, komplikacije u trudnoći, za ovih 35% i 65%, znači 100% uplate ide kod poslodavca. Nećemo više imati situacija da jedni plaćaju ovako, drugi da plaćaju onako, sve će biti na jednom mestu, smanjena administracija. Svi znamo da je danas u Srbiji što manje papira, to je bolje. Vlada, aktuelna, sa premijerom Vučićem ovo radi na najbolji način.
Ja ću da se osvrnem na zašto je ovo sada, zašto nije pre? Juče smo i danas imali kritike na nešto što je istorijski došlo u Srbiju, a to je otvaranje poglavlja. Čuli smo od opozicionih poslanika da mi kasnimo tri godine. Gospodo, mi kasnimo vaših 15 godina koje ste vodili ovu državu i gde ste samo bacili prašinu u oči građanima Srbije i ništa niste uradili. Aktuelna vlast rešava etapu po etapu, rešava sve goruće probleme, tako i ovo Ministarstvo je spremno da se uhvati u koštac sa svim problemima, sa najtežim stvarima i da ih uspešno reši.
Kao i moje kolege iz poslaničke grupe SNS, i ja podržaću ove zakone u danu za glasanje.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Zahvaljujem dr Peranoviću.
Reč ima dr Vladica Dimitrov, a neka se pripremi narodni poslanik Branimir Rančić, kao poslednji prijavljeni diskutant.
Izvolite, dr Dimitrov.
...
Srpska napredna stranka

Vladica Dimitrov

Srpska napredna stranka
Hvala, gospodine predsedavajući.
Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici i poštovani građani, danas su na dnevnom redu tri zakona iz oblasti zdravstva - Predlog zakona o izmenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ja ću po par rečenica o svakom od ovih predloga reći.
Što se tiče Predloga zakona o izmenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, ovde se menjaju dva člana: 66. i član 96. U članu 66. menja se potvrda o korišćenju zdravstvene zaštite za osiguranika koji je upućen na rad u inostranstvu izdaje se za period za koji je osiguranik upućen na rad u inostranstvu i menja se ranija odrednica kojom je to bilo definisano da osiguranici svake godine moraju da vade potvrde, što se samim tim ovom izmenom štedi i vreme i novac i ljudi se nepotrebno ne maltretiraju, tako da je ovo logična izmena koja je možda mogla da se desi i nešto ranije.
Što se tiče člana 96. i ove izmene, reč: „osiguranice“ zamenjuje se rečju : „poslodavca“ u članu 96. ovog zakona. Ovde se radi o sredstvima, dakle 35% sredstava iz naknade za trudničko bolovanje, koje republički budžet prenosi Fondu zdravstvenog osiguranja, a ovaj direktno osiguranicama.
Pošto je ovde reč o trudnicama i pošto ovde svi imamo jedan isti stav da sve one moraju da prime 100% svoje naknade za trudničko bolovanje i da sve one moraju da imaju tu naknadu jednom mesečno i da nemaju nikakvih problema vezano za utvrđivanje stope poreza na zaradu, sklon sam da prihvatim bilo koji predlog koji bi doveo do ovog rešenja, čak i predloge koje sam čuo, a to je da se ta sredstva prenesu RFZO a da obračunava poslodavac, pa da se direktno iz Fonda prenose, ili još bolje, a se u dogovoru sa Ministarstvom finansija, što je najavio i ministar, reši ovaj problem, tako da one u suštini mogu da svoje pravo ostvare u punom iznosu i da nemaju nikakvih maltretiranja.
Što se tiče Zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama, predlozi izmena odnose se na član 58. gde se reč: „12 meseci“ zamenjuje rečima: „24 meseca“. Predlagač je jasno u obrazloženju naveo razloge zbog kojih je potreban rok za donošenje propisa produžiti za još 12 meseci. Ja sam pogledao i amandmane, koji čak predlažu da ovaj rok produžimo za dodatnih 12, znači na još 24 meseca. Mislim da je kod nas pametnije da rok održimo produženim za 12 meseci. U Srbiji uvek postoji šansa da ovaj rok bude dodatno probijen, ali takođe i kod dodatnog roka od 24 meseca postoji ista ta šansa da rok ponovo bude probijen, obzirom da naši radnici razmišljaju da imaju dovoljno vremena, pa da posao završe tamo pred kraj.
Tako da, sklon sam da podržim ovu izmenu, dodatnih 12 meseci, pa i pod uslovom da sledeće godine produžimo dodatni rok, jer mislim da će biti ovako znatno kraće.
Na kraju, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ove izmene se odnose na dve vrlo bitne teme. Prva su kliničko-bolnički centri i osnivači tih centara, a druga je dopunski rad zdravstvenih radnika i saradnika. Kod kliničko-bolničkih centara nije bilo logično što je do sada osnivač bila lokalna samouprava, kada znamo da oni usluge zdravstvene zaštite koje pružaju iz oblasti sekundarne i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite su od nacionalnog značaja.
Ovde ste pomenuli da nije bilo dovoljno ulaganja i ministar je vrlo jasno rekao da ni prošle vlasti u Beogradu nisu dovoljno ulagale sredstva u razvoj ni infrastrukture, niti opreme u kliničko-bolničkim centrima. Ja mogu da kažem da lokalne samouprave, pogotovo ni grad Beograd, nikad neće imati dovoljno sredstava, pogotovo ne za usluge koje su od nacionalnog značaja, da će tu Republika uvek biti mnogo bolja majka nego što bi to bio grad.
S druge strane, morate imati u vidu da sve lokalne samouprave, i one najmanje, iz koje ja dolazim, gledaju kako se troše republička sredstva, pogotovo gde se iz Ministarstva sredstva prelivaju na ustanove čiji su osnivači lokalne samouprave, pa i grad Beograd. Naravno, sve lokalne samouprave upravo to očekuju u tom slučaju, tako da je vrlo logično ako kliničko-bolnički centri već pružaju zdravstvene usluge od nacionalnog značaja na nivou sekundarnog i tercijalnog nivoa zdravstvenih usluga, da je logično da upravo pređu pod osnivačem Republike Srbije.
Što se tiče dopunskog rada lekara, ovo moram da kažem i da pozdravim Ministarstvo i ministra, po meni je ovo jedan od prvih koraka ka uređenju ove oblasti. Ovo je reformski već. Ovde je izmenjen jedan član, vrlo bitan.
Dakle, ovde se briše član 199. Iz prethodnog zakona član 199. se briše, a u tom prethodnom zakonu kaže ovako: dopunski rad iz stava 1. ovog člana može da se obavlja kod poslodavca sa kojim zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, odnosno drugo zaposleno lice ima zaključen ugovor o radu sa punim radnim vremenom, odnosno kod drugog poslodavca samo pod uslovom da rad zdravstvenog radnika, zdravstvenog saradnika itd. ne utiče na organizaciju rada. I tu smo dolazili do jednog vrlo bitnog osnova za zloupotrebe, a to je da ne postoji jasno merilo, ne postoji objektivni merljiv kriterijum po kome rukovodilac utvrđuje da li dopunski rad lekara kod bilo kog privatnika utiče ili ne utiče na rad, odnosno na organizaciju rada u matičnoj zdravstvenoj ustanovi, što je stvaralo osnovu za prinude, prisile, zloupotrebe u političke svrhe ili bilo koje druge svrhe od strane direktora.
Sada je ovim zakonom vrlo jasno definisano kako zdravstveni radnik, može obavljati rad kod privatnog poslodavca. Jednostavno potpisan ugovor i prijava u roku od 15 dana zdravstvenom inspektoru.
Ovo je vrlo bitno, iako sam čuo da se opozicija, odnosno pojedini predstavnici opozicije ne slažu sa tim, ipak je činjenica da pojedini vlasnici privatnih ordinacija i ne prijavljuju sve ugovorene radnike. Nema ni dovoljno zdravstvenih inspektora, verovatno, da se sve to kontroliše. Sa druge strane, zdravstveni radnik koji je u obavezi da u roku od 15 dana sam podnese prijavu, odnosno ugovor o dopunskom poslu, obavezuje, kažem, te časne ljude koji neće rizikovati ni profesiju ni rad u državnom zdravstvu da zbog toga ne prijavili. Tako da će to, sa jedne strane, omogućiti ministarstvu da ima jednu pravu sliku zdravstvenog stanja u Srbiji, odnosno gde se i kakva je organizacija zdravstvene službe, gde se ona obavlja i gde je primat stavljen, a, sa druge strane, upravo ovaj drugi korak, koji je ministar najavio i koji će, naravno, uslediti, će omogućiti da se upravo i taj rad koji, moramo priznati u nekim slučajevima iznosi i višestruko, više vrednovan, ne vrednovan nego više plaćen nego rad u državnoj ustanovi, će biti, naravno, oporezovan, a ta sredstva će moći da se iskoriste i za neke stvari, kao što je lečenje dece sa kancerom, ili lečenje dece koja su obolela od retkih sindroma.
Generalno, kada pogledam sve ove izmene, neke su logične, a neke su i reformske, uz sugestiju, kada je u pitanju naknada za trudničko bolovanje, da se mora rešiti na najadekvatniji način, da trudnice budu zadovoljene u tom smislu. Naravno, podržavam i pozdravljam ove predloge. Hvala lepo.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Branimir Rančić, kao poslednji prijavljeni diskutant.
Izvolite, gospodine Rančiću.
...
Srpska napredna stranka

Branimir Rančić

Srpska napredna stranka
Zahvaljujem.

Poštovani potpredsedniče Skupštine, gospodine Bečiću, poštovani ministre, gospodine Lončar, poštovani profesore Vekiću sa saradnicima iz ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama narodnim poslanicima se danas nalaze predlozi zakona o izmenama i dopunama zakona iz oblasti zdravstva, i to Predlog zakona o izmenama i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidenciji u oblasti zdravstva.

U obraćanju Narodnoj skupštini Republike Srbije, ja ću se zadržati samo na Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to na odeljku praćenja i kontrole primene instituta dopunskog rada u oblasti zdravstva.

Predloženim zakonskim rešenjima na nov način se uređuje institut dopunskog rada u zdravstvenom sistemu. Naime, dosadašnja praksa ukazuje na brojne propuste koji su se dešavali i još se dešavaju, neki i sa smrtnim ishodima, u privatnim ordinacijama, baš zbog toga što instrument kontrole dopunskog rada nije funkcionisao. Svedoci smo da je najveći broj privatnih zdravstvenih objekata u neposrednoj blizini državnih institucija, državnih bolnica, što ukazuje na mogućnost rada u privatnim ordinacijama i u toku redovnog radnog vremena. Na taj način stvorile su se mogućnosti za brojne koruptivne radnje u zdravstvenoj zaštiti, odnosno lečenju pacijenata.

Novijim zakonskim rešenjem menja se član 199. i novi član 6. predviđa da zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi i drugom pravnom licu, koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, koji radi puno radno vreme, može da obavlja određene poslove iz svoje struke kod drugog poslodavca van redovnog radnog vremena zaključivanjem ugovora o dopunskom radu sa drugim poslodavcem u ukupnom trajanju od jedne trećine radnog vremena.

Ono što je veoma bitno, a to je da je o zaključenom ugovoru o dopunskom radu sa drugim poslodavcem zdravstveni radnik, odnosno saradnik dužan da obavesti direktora zdravstvene ustanove u kojoj radi puno radno vreme. Drugo, zdravstvene ustanova, odnosno privatna praksa dužni su da vode evidenciju o ugovorima o dopunskom radu koje su zaključili.

Jedan primerak originala ugovora o dopunskom radu zdravstveni radnik, saradnik dostavlja zdravstvenoj inspekciji u roku od 15 dana od dana donošenja ugovora, a radi kontrole obavljanja dopunskog rada u oblasti zdravstva.

Ovim zakonskim rešenjem brišu se članovi 200. i 201. i dopunski rad u zdravstvenom sistemu usklađuje se sa odredbama Zakona o radu.

Da zaključim, na ovaj način stvaraju se uslovi za praćenje i kontrolu primene instituta dopunskog rada u oblasti zdravstva.

U danu za glasanje, sa svojim kolegama iz poslaničke grupe SNS, glasaću za pomenuti set zakona o zdravstvu. Hvala na pažnji.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Zahvaljujem se, gospodine Rančiću.
Pošto na listama poslaničkih grupa više nema prijavljenih za reč, pre zaključivanja zajedničkog načelnog pretresa, pitam da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa ili još neko ko nije iskoristio svoje pravo iz člana 96. Poslovnika? (Ne.)
Zahvaljujem.
Reč ima ministar dr Zlatibor Lončar.
...
Srpska napredna stranka

Zlatibor Lončar

Ja samo želim da vas obavestim,  pošto je bilo nekih koji su rekli da Vlada neće rešiti pitanje solidarnog poreza za porodilje, da je Vlada na današnjoj sednici, koja je održana u 14.00 časova, donela odluku da se taj porez neće plaćati, izdala je nalog Ministarstvu finansija da sutra sedne sa udruženjima porodilja i da tu stvar reše. Hvala vam.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije | Predsedava
Zahvaljujem se, gospodine Lončar.
Zaključujem zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz tačaka 11, 12. i 13. dnevnog reda.
Zahvaljujem se ministru Lončaru i njegovom kabinetu na učešću na današnjoj sednici.
Zahvaljujem se svim narodnim poslanicima i nastavak je sutra u 10.00 časova.