Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 02.10.2019.

1. dan rada

OBRAĆANJA

...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Borisav Kovačević

Poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera Srbije
Hvala gospodine potpredsedniče.

Gospodine ministre i vaše saradnice, koleginice i kolege narodni poslanici, retko nam se dešava ovo što nam se danas na ovoj sednici dešava kada su sednice Skupštine u pitanju, pogotovo kada su u pitanju sednice na kojima razmatramo budžet u bilo kom vidu, godišnji budžet ili kao danas rebalans budžeta.

To dobro što nam se desilo donela je, da tako kažem, nova vlast, te smo mi danas u jednoj divnoj situaciji da idemo na rebalansiranje budžeta zato što možemo, da kažem to jednim prostim jezikom, da dodamo još finansijskih sredstava za ostvarenje onoga što smo politikom zacrtali, a ne kao ranije da radimo rebalans da bi išli na restrikcije. To je ono što pruža posebno zadovoljstvo i mislim da treba svako u ovoj sali i svi građani da zbog toga budu zadovoljni. To mi je bilo jako važno da kažem na početku.

Mislim da ovoga puta, sva dokumenta i budžetski sistem i Zakon o budžetu i svi drugi, je inovirana tehnika izrade i pristup izradi tih dokumenata, sasvim drugačije, inovativnije, bolje nego što smo to do sada imali.

Jedino na čemu bi zamerio, jedna stvarno, možda da tako kažem, banalna stvar, ja jesam stariji čovek, ali i mlađi mnogi nemaju dobar vid, ovo su užasno sitna slova. Moram da priznam da ova najsitnija slova, taj deo nisam ceo ni mogao da pročitam. Pa bih molio, ako može Vlada, da obezbedimo u buduće, da ne idemo stvarno, jesu to uštede na papiru, ali nisu tolike da se mučimo. Žao mi je zbog toga, jer smo prvi put dobili blagovremeno ova dokumenta i mogli smo sjajno i imali smo vremena da ih proradimo, prodiskutujemo itd. Mislim da bi smo još dobili na kvalitetu.

Ono što je meni upadljivo kao poslaniku ove Skupštine, a pošto se radi o Skupštini, to je da je ovim Predlogom budžeta i ovim dokumentima, upadljivo drugačiji pristup i dat novi kvalitet realizaciji budžeta, to je da se u velikom broju rešavanja određenih pitanja i u velikom broju su nadležnosti Skupštine prenesene na nadležni Odbor Skupštine, odnosno Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu javnih sredstava. Mislim da je to dobro, jer se ovom procedurom, sada kako je propisana, ovde u materijalima, na taj način mogu donositi kvalitetnija dokumenta i mislim da to treba zadržati i pozdraviti.

Progovorio bih ovde o nekim stvarima jer mnogo materijala ima da bi o svemu čovek govorio. Pošto govorim kao poslanik PUPS, ono što meni jeste prva tema to je pitanje gradnje i održavanja statusa penzionera ovim putem, odnosno kroz budžetiranje.

Mi smo ovde rekli i to je onaj član 27. u kome je sve to razrađeno kada su u pitanju primanja svih kategorija društva i penzionera. Mi smo tu, rekao je i ministar, predvideli jednokratnu pomoć za sve penzionere u visini od 5.000 dinara. To je jedna stvar. Druga, predviđa se početkom naredne godine povećanje penzija, kako je ministar rekao u iznosu od 5,1 do 5,5, ako sam dobro zapamtio.

Hteo bih bez ikakve želje da ističem kategoriju ovog društva veliku, odnosno penzionere od preko 1.700.000 da podsetim na ono što je i predsednik države u više navrata govorio i predstavnici Vlade itd, da je to kategorija koja je, da tako kažem, najviše potegla kada se krenulo u izvlačenje iz finansijskog kolapsa u kome je ova država bila. I to je ono što je logično i logično je bilo da mi najstariji koji smo gradili ovu zemlju i kao najstariji da prvi mi shvatimo da treba da se žrtvujemo za boljitak ove zemlje. I to smo učinili, kao što znate, bez velikog roptanja iako smo i tada stavljeni u neravnopravan položaj, jedan veliki deo penzionera, kada su plate smanjene za 10%, nama su smanjivane za 20 i 25% određenim kategorijama.

Zašto ovo govorim? Govorim zbog toga što smo sada na neki način dovedeni opet u inferiornu situaciju. Kada uzmete član 27. u kome je razrađeno koliko koja kategorija će dobiti povećanje itd, to je od 8 do 15%, koliko sam zapamtio, a penzionerima se predviđa 5%. Ja ovo govorim iz potrebe da podsetim, mi smo poslanici Partije ujedinjenih penzionera, to je partija koja je nastala iz puke potrebe da spasava finansijski i svaki drugi položaj ogromne mase ljudi od preko 1.700.000 jer smo imali situaciju u tom trenutku da su nam po Srbiji penzioneri sahranjivani u najlonskim vrećama. I mi smo tada rekli da smo došli kao struktura u situaciju koja se može nazvati socijalnim genocidom.

Mi smo tada bili na poziciji da je prosečna penzija bila oko 50, odnosno ispod 50% u odnosu na prosečnu platu. Bojim se da bi morali malo više pažnje da obraćamo kada su ova povećanja u pitanju, kao što sada predviđamo jer ćemo doći u situaciju i sada sa ovim povećanjem još ćemo ići niže u prosečnoj penziji u odnosu na prosečnu platu, a i sada nismo, da ne ulazim sada u to šire, nismo u sjajnoj situaciji, nego u vrlo lošoj, kada je u pitanju taj odnos. Dogovorili smo se davno da se status i materijalni i svaki drugi penzionera može čuvati samo kroz taj odnos zarade i penzije.

Ja ovo govorim, ne zato da treba sada da učinimo i sada da ne prihvatimo ova dokumenta zbog toga. Mi ćemo kao poslanička grupa prihvatiti ova dokumenta, ali upozoravam i ministra i Vladu da o ovome vodimo računa unapred u nastupajućim godinama da nam prosto kao pesak kroz prste ne prođe ta situacija da penzionere dovedemo u situaciju u kojoj su nekada bili, ponovo. Zato molim da me u najboljoj nameri u ovome razumete. Ja mislim da će nešto o tome govoriti i moj kolega Momo Čolaković, da ja ne širim priču.

Druga stvar o kojoj bih hteo da kažem i koja je, čini mi se, vrlo značajna za ovu zemlju, to je što se Vlada kod donošenja ovog Predloga rebalansa budžeta vrlo pažljivo odmerila u odnosu na sve nivoe vlasti, ne samo na nivou državnom i republičkom i u odnosu na sve opštine i gradove kada su u pitanju transferi sredstava.

Ja to pozdravljam jer su transferi ostalim nivoima vlasti povećani za 3,4%, odnosno za skoro tri milijarde, a da su transferi opštinama i gradovima povećani za skoro milijardu, odnosno 2,7%.

Mislim da je to dobro opredeljenje jer da samo na taj način, ako govorimo o decentralizaciji u društvu, bez ovakvog pogleda na stvari i bez ovakvih predviđanja stvari ne možemo ostvarivati ni decentralizaciju, niti možemo dalje unapređivati društvo i sve strukture u njemu.

Kada je u pitanju ta tema, njoj se može priključiti i sledeća oblast u ovom Predlogu za rebalans, a to je oblast socijalne zaštite. Mislim da se tome posvetilo dosta truda kod pravljenja ovog predloga i mislim da to jeste jedna od najznačajnijih stvari ako hoćemo pomoći građanima, ako hoćemo ravnopravnost svih građana u svakom pogledu, pa i u ovom, dići na jedan viši nivo i društvo u celini unaprediti.

Zato pozdravljam povećanje u ovom predlogu za socijalnu zaštitu u procentu od skoro šest, odnosno 5,9%, što je značajna suma, odnosno 119 miliona, 120 miliona, okruglo.

Mislim da su ovo važne stvari koje uređuju na najbolji način u ovom društvu ono što je neophodno da se unapredi, a može i pomoću finansijskih sredstava da se uradi. Zato to jeste jedan politički apsolutno zreo pristup i taj pristup Vlade mora da se pozdravi.

Uz ovo, kad se tiče razvoja pojedinih segmenata u društvu, ja bih hteo da podvučem još jednu stvar. Mi imamo od prošle, kad smo formirali prošlu Vladu, pored postojećih ministarstava, imamo i tri ministra bez portfelja. Jednog od ministara bez portfelja imamo za ravnomerni regionalni razvoj. U okviru toga se za ovih poslednjih par godina iskristalisalo, svestrano razmatrajući radeći na tome, znači, posao u koji je uključena i nauka, kao što znate, a to je Odbor Akademije nauka za selo. U tom segmentu regionalnog razvoja predviđeno je i započeto dosta stvari na planu revitalizacije sela, odnosno ruralnog razvoja.

Ja mislim, pretpostavljam da je Vlada u to ulazila i razmatrala to, ali ja mislim i moj stav je, i tako osećam, da je razvoj sela jedno od strateški najznačajnijih stvari za dalji razvoj i napredak ovoga društva, i kad je u pitanju poljoprivreda, i kad je u pitanju natalitet u ovom društvu, što nam jako preti, da ne pričam o tome, i predsednik države u poslednje vreme dosta govori o tome, i mnoge druge stvari.

Ja sam ovde video da je za taj posao ravnomernog regionalnog razvoja predviđeno 714 miliona i nešto i mislim da bi bilo dobro da je moglo još više sredstava da se na to nabaci, ali predlažem Vladi da to ima jako prisutno kada budemo donosili novi budžet. Toliko u ovom intervalu. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Siniša Mali. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala.
Gospodine Kovačeviću, uvaženi poslanici, samo jedna kratka dopuna.
Dakle, od 1. januara 2020. godine kreće indeksacija penzija po tzv. švajcarskoj formuli, koja se bazira na, s jedne strane povećanju plata, a s druge strane na stepenu inflacije u našoj zemlji. Ovo je inače najbolji, najpravedniji i videli ste i po reakciji naših najstarijih sugrađana, ono što njima najviše odgovora po pitanju predvidljivosti povećanja penzija iz godine u godinu, upravo kako bi našim najstarijim sugrađanima dali tu sigurnost oko toga kolika će im biti penzija.
S druge strane, imate dovoljno novca u budžetu i da vežete rast penzija sa rastom plata. Dakle, veoma fer i veoma direktan odnos između rasta plata i rasta penzija. To je indeksacija koju smo obećali prošle godine i koja će krenuti da se sprovodi od 1. januara 2020. godine. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Da li još neko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa želi reč?
Reč ima narodni poslanik Milorad Mirčić. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Poslanička grupa Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, mi danas raspravljamo o Predlogu rebalansa budžeta.

Ovde je veoma interesantno da je sa ove prihodne strane, što je, na kraju krajeva, i uzrok ovog rebalansa, došlo do povećanja kada je u pitanju naplata poreza, kada su u pitanju akcize i kada je u pitanju nešto što su neporeski prihodi. Ovde imamo jasne pokazatelje koje nam je ministarstvo predočilo, da u proteklom periodu od osam meseci veliki je skok naplate poreza, što znači da su poreske službe uradile svoj posao onako kako treba.

S druge strane, ovakva razlika kada je u pitanju naplata na ime akciza jednim delom je iz one odluke gde je većina odlučila da uvede akcize na struju, tako da se i tu vidi povećanje. To povećanje je uvećano sa dodatnim uplatama koje je izvršila Narodna banka Srbije u visini od 10 milijardi, kako ministarstvo prikazuje i uvećano je za 8,8 ili 9 milijardi koje je prihodovano na ime poreza od davanja koncesije za Aerodrom Beograd. To je nešto što je u svakom slučaju osnova da bi se moglo pristupiti ovome rebalansu, da bi u ovoj rashodnoj strani moglo da ministarstvo, kako kaže, da prioritet ili stavi akcenat na investicije i da onaj drugi deo raspodeli na ime povećanja plata i penzija.

Mi srpski radikali programski smo ponudili građanima Srbije rešenja za finansije, pogotovo kada je u pitanju budžet i kontrola budžeta. Mi smo jasno ukazali koji su problemi oko finansiranja budžeta i kako i na koji način može da se vrši ta kontrola.

Pre svega, problemi oko finansiranja države, a samim tim punjenje budžeta, se nalaze, kako jedan od kolega ovde reče, u oblasti sive ekonomije. Uz sve napore da se uvede disciplina u naplati poreza, mi smo svedoci da ne mali procenat se nalazi u sferi koju nije još moguće kontrolisati, tzv. sivoj zoni ekonomije. To znači da protok novca, trgovina sa robom, nažalost, ne može da se uspostavi, bar delimično bi moglo da doprinese punjenju budžeta, ali ono što je upozoravajuće, to je da čak i međunarodne institucija, kad govorite o kreditnom rejtingu, nadležne međunarodne institucije nas upozoravaju da je Srbija u jednoj upozoravajućoj zoni kada je u pitanju korupcija.

Korupcija je nešto što u svakom slučaju je negativno za finansijske tokove, odnosno kontrolu finansija.

Mi imamo ovde od ranije prisutno, kako smo mi to upozoravali, srpski radikali, jedno veliko zlo koje se nadvilo nad finansijama Srbije, a i nad svima nama, to je taj uvoznički lobi. Uvoznički lobi je toliko ojačao da sad vidimo čak i u ovim rebalansima da se sve više i više povećava uvoz.

Nije on direktno uzrokovan delovanjem ovog uvozničkog lobija, ima tu i direktnih stranih investicija, ali velikim delom je, kada je u pitanju roba široke potrošnje, kada je u pitanju čak i neka tehnička roba, rezultat delovanja uvozničkog lobija.

Zašto mi, srpski radikali, upozoravamo da je ovo velika opasnost? Zato što uvoznički lobi očigledno vodi monetarnu politiku, a Boga mi dobrim delom počeo je da se meša i u fiskalnu politiku, odnosno da ima uticaja na fiskalnu politiku. Govorimo iz razloga što su ovde, uz sva ova povećanja koja su vidljiva, najmanja povećanja kada su u pitanju carine. Svaka država, pa i Srbija, najvećim delom se finansira iz poreza, iz akciza i carina. Ovde je najmanje povećanje kada su u pitanju carine, a kontradiktorno je pokazateljima koji govore da je povećan uvoz. To je potpuno nelogično.

Hvala, profesore, za sugestiju, drago mi je što pomno pratite ovo izlaganje, dragocena je vaša pomoć.

Ta kontradiktornost se vidi i u ovom slučaju, kada je u pitanju rebalans budžeta, carine su povećane za 100 miliona dinara. Nelogično pri ovakvom rastu uvoza da su carine, ali to je ono od čega Srbija pati, odnosno vlast u Srbiji.

Vlast u Srbiji je otvorila širom vrata za uvoz robe iz zemalja EU, opravdavajući time da su to nama najveći partneri, kada su u pitanju finansije, kada je u pitanju trgovina. Jesu, ali ti naši, pod znacima navoda, bolje rečeno vaši, partneri nas ugušiše, ubiše našu privredu sa uvozom svojih proizvoda. To je suština i mi ovde svaki put koristimo priliku da ukažemo kolika je to opasnost.

Moraju se recipročno uvoditi carine, ako ništa drugo, bar za prehrambene proizvode. Nama poljoprivreda i domaća prehrambena industrija ne može da bude konkurentna u utakmici sa uvoznicima zato što svi već znaju, valjda vrapci na grani znaju da su subvencije koje daju zemlje EU mnogo veće nego što Srbija sad može dati za poljoprivredu i prehrambenu proizvodnju. I carine su itekako značajna stavka, kada je u finansiranju budžeta, punjenje budžeta.

Mi srpski radikali tvrdimo da minimum 500 miliona evra Srbija može da oprihodi od carina. Minimum. Ako se ovako nastavi teško da će, pošto sad vidimo da se zbog leks specijalisa donosi čak i zakon da ovi koji će graditi puteve budu oslobođeni i carina i PDV i svega što će uvoziti na ime izgradnje puteva. Tako ćemo popuštati.

Kada je u pitanju ova jednokratna uplata, moramo da računamo na nešto što je do sada bilo prisutno, a to je da javna preduzeća, kao što je Elektroprivreda… Do sada je uplaćivala u budžet, i to značajna sredstva, a sada se ne pojavljuje Elektroprivreda u tolikom iznosu, kao što je to ranije. To je još jedan od pokazatelja da je to veoma značajno javno preduzeće, višestruko značajno za privredu Srbije u nekim problemima, ne malim, nego velikim problemima.

Kada je u pitanju uplata od Narodne banke Srbije, moramo da budemo svesni da će biti sve manja i manja, odnosno, kako se najavljuje, sledeće godine moguće je i da ne bude nikakve uplate od Narodne banke Srbije, jer, kako kažu, nije to profitabilna organizacija, nego je to organ koji bi trebalo da vodi monetarnu politiku i da kontroliše.

Kada je u pitanju ova rashodna strana, tu imaju dve verzije, odnosno dve opcije koje se zagovaraju. Jedna opcija je da će se povećanjem plata i penzija postići taj efekat lične potrošnje. Ta lična potrošnja će doprineti da se na neki način počinje razvijati domaća privreda i da će na taj način doći i do povećanja BDP.

S druge strane, postoji zalaganje da što veći deo novca treba uložiti, kada je u pitanju budžet, budžetska sredstva, po mogućnosti u investicije, jer investicije su te koje će višestruko da pokrenu privredu, privredni rast i da dođe do bržeg rasta BDP.

Sada kada pogledate jednu i drugu ne možete da budete tu potpuno korektni, ekonomski gledajući, zato što siromaštvo je uzelo toliko maha u Srbiji da se jednostavno mora koristiti svaka prilika, koliko toliko, da se poboljša standard građana Srbije.

Nama srpskim radikalima je potpuno jasno što se ovo radi sa novembarskom platom, odnosno, kako se to najavljuje, da će to biti novembarske plate, jer u martu mesecu, aprilu mesecu počinju izbori, odnosno održavaju se izbori, ne počinju, izvinjavam se, održavaju se izbori, pa se najavljuje da će to u sledećoj godini biti osnovica. To je metoda kojom se služi svaka vlast, ne govorim ovo da je nešto posebno ili izuzetno, kada je u pitanju ova vladajuća garnitura. To je, na kraju krajeva, mogućnost koju pruža ovaj rebalans budžeta, sredstva pružaju mogućnost da se povećaju plate.

Naša primedba, srpskih radikala, je da se ovo radi haotično, nasumično se radi. Zašto? Zato što vam mi već dugi period govorimo da treba doneti zakon o platnim razredima. Mora se doneti odluka koja će jasno da propiše platne razrede, da za one koji su u javnom sektoru, u javnim službama postoji jedno merilo, postoje kriterijumi kako će da budu plaćeni i kako će da bude vrednovan njihov posao, odnosno njihovo znanje.

Vi to izbegavate. Izbegavate da bi, na neki način, mogli da gledate koje je biračko telo zahvalnije, jer drugačije ne mogu da definišem to vaše izbegavanje, nego gledate kako, na koji način da dobijete što više glasova, a onda ste se opredelili da jednom širokom krugu medicinskih radnika, medicinskih sestara povećate najviše, a pri tome, gospodo, gubite jednu veoma bitnu činjenicu, važnu, iz vida, a to je da ste zabranom zapošljavanja vi prouzrokovali dobrim delom deficit kada je u pitanju stručni kadar u medicini. Vi ste zabranom zapošljavanja medicinskog osoblja u dugom periodu…

Ti si pametniji nego svi, ne moraš govoriti. Javi se za mikrofon, tvoju pamet javnost jedva čeka da čuje. Ja je vidim, a ti je prezentuj.

Gospodo, vi ste u dužem periodu stavljanjem zabrane zapošljavanja doveli do tzv. kadrovske krize. Sada želite da preko noći stimulišete tako što ćete tom sloju srednje obrazovanog medicinskog osoblja najviše povećati. Mi se nadamo da ćete u tome uspeti, međutim, teško je očekivati da će biti takvi efekti zato što je u medicinskim centrima, u bolnicama situacija katastrofalna kada je u pitanju ovo osoblje.

Tu se u svakom slučaju našlo prostora da se povećaju plate za one koji su u javnim službama, kao što je policija, kao što su drugi sektori, a onda, gospodo, računate da će na bazi ovih ne tako velikih, kada se pogleda suštinski, povećanja, da će u nadi da će sledeće godine država biti sposobna da isplaćuje redovno plate u visini na ovoj osnovi. Nadate se da će to biračko telo po automatizmu najvećim brojem zaokružiti partije koje su na vlasti.

Morate računati na nešto što se zove strpljenje u Srbiji. U Srbiji postoji uvek strpljenja za vlast, pa čak i onu koja eksperimentiše kao što ste vi u početku to radili, pa onda vam padne na pamet da uskratite penzionere za penziju, a pustite ministarku za saobraćaj, onu raspuštenu, onakva kakva je sama po sebi, da vam upropasti 60 miliona evra na Grdeličkoj klisuri. Šta vas boli briga, pa pustite onoga, što je retko ko ga viđa u normalnom, da ne kažem trezvenom stanju, da vam na putevima bukvalno, upropaštava desetine i desetine miliona evra, a ovamo znate da kažete da su penzioneri najveće žrtve. Podignite im spomenik, kad ste toliko zahvalni, a nemojte im davati jednokratnu pomoć, u visini od 5000 hiljada, jer to im ništa ne znači. Suštinski im ništa ne znači, ne znači im, zato što čekate sa tim švajcarskim modelom, čekate što kaže kao Đekna, kada će, ne zna se, obećavate sledeće godine, a što niste sad mogli po hitnom postupku to da uradite, pa da i oni kao kategorija stanovništva koja je po prirodi stvari najugroženija, da i oni mogu već od novembra da primaju ta povećanja.

Nema nikakvih problema, ovo što ste uložili u investicije, to je pozitivno, ali gospodo, vi ulažete u Moravički koridor, vi ulažete 13 milijardi, pa još dve milijarde koje smo ranije opredelili nisu potrošene. Šta obećavate? Vi obećavate da će biti potrošene tako što ćete avansno izvršiti uplatu. Možda i hoćete, ali šta povećava sumnju nas srpskih radikala, i javnosti, vi ste namestili tender za izgradnju Moravičkog koridora, dali ga „Behtelu“, američkoj obaveštajnoj službi direktno u ruke. Vi ste im dali 300 miliona, koja je razlika između cene koju su nudile kineske kompanije i onoga što je isplaćeno „Behtelu“. Sada sve radite, čak ih oslobađate carina, čak im dajete avansne uplate, sve radite da krene taj Moravički koridor. Šta ako ne krene? Propale pare. Što niste jednim delom bar, obradovali penzionere i rekli – evo, taj švajcarski model, koji već najavljujete, biće u primeni, tako da novembarske penzije mogu da prime. Ne, baš vas boli briga. Baš vas boli briga, vama je samo stalo da postignete taj efekat pred mart, odnosno april, kada su izbori, pa onda obećanje kada prođe, šta vas boli, šta ste vi obećali, ili niste obećali.

Bilo je u istoriji Srbije, u ranijim periodima, to kolega Mijatović dobro zna, iz istorije, ne zna lično, bilo je kada su komunisti, komunistički agitatori narod dizali na ustanak, pa onda ih odobrovoljavali da priđu njima, pa u svim tim lažnim obećanjima, čak u tim pasivnim krajevima rekli svi ćete jesti zlatnim kašikama kada pobedi socijalistička revolucija, kada mi, kao i komunisti u SSSR dođemo na vlast. Narod gleda, kome nije u to vreme stalo da živi bolje, pogotovo uz zlatne kašike, prođe rat, završi se rat, taj isti propagator dođe u selo i kaže – počne da drži govor, pitaju ga – a, gde su zlatne kašike, a on mudro odgovori kaže – ručni rad, čekajte na red, ne mogu za sve odjednom. Tako i vi. Očigledno da je ovo u kontekstu ove priče, sačekajte sledeće godine, najverovatnije će sledeće godine da bude isplaćene povećane penzije, da budu redovno isplaćivane plate.

Pri tome, gospodo, ovde neminovno podaci govore da nam se smanjuje BDP. Smanjuje se u odnosu na onaj koji je projektovan. Projektovan je da bude preko 3%, a sada imamo situaciju da je posle osam meseci 2,8%. Tek nam sleduje nešto što je i te kako upozoravajuće, pokazatelji jasno ukazuju da se beleži pad privrede. Beleži se pad u elektroprivredi, beleži se pad kada je u pitanju rudarstvo i to je zabrinjavajuće. To je jedan agregat koji gura dosta toga kada je u pitanju privreda, kada je u pitanju punjenje budžeta Srbije, a pogotovo kada je u pitanju BDP. On je veoma bitan i važan i vi gospodo znate da Srbiji treba mnogo više od 4% na godišnjem nivou, da bi Srbija mogla da računa na neku sigurnost u budućnosti. To što vas hvale ovi iz MMF, nemojte da mislite da smo mi kao država jedinstven slučaj, uvek imajte na umu, više puta vas podsećamo na Argentinu.

Argentinski sindrom je za opomenu. Kada su došli ovi iz Svetske banke i MMF u Argentinu, tamo pred kraj devedesetih hvalili Argentinu, rekli da je najperspektivnija država, da je kreditno najsposobnija, da je njihova valuta najstabilnija, da BDP u Argentini je bukvalno u takvom naletu da ne može nijedna država maltene u svetu da ih prati. Kada se Argentina kao država prezadužila ti koji su je hvalili, samo su joj rekli – vaša obaveza je gospodo da nam vratite kredite, a kako ćete se vi izvući iz tih problema kada je u pitanju privreda, kada je u pitanju funkcionisanje države, to je vaš problem, mi smo tu da naplatimo ono što ste uzeli na ime kredita. Ovo sve mi i te kako ukazuje na činjenicu da sve te pohvale od strane MMF treba prihvatiti sa velikom rezervom. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Po Poslovniku, narodni poslanik Aleksandra Tomić.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Aleksandra Tomić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Uvaženi predsedavajući, reklamiram član 107. kao predsedavajući trebali ste da reagujte na rečenice – šta vas boli briga, kao vlast koja treba ovde da radi o glavi svojih penzionera. Nas boli glava od onih koji su nam ostavili dugove do 2012. godine i svi su se krili iza tog Vučića dok nije sproveo fiskalnu konsolidaciju i najveće probleme u ovoj državi.

Sada, kada treba da podrže upravo ovo, rezultate koje imamo danas u budžetu, da jednostavno našim penzionerima, ako su to jednokratne naknade od 5.000 dinara, da na neki način tim penzionerima zaista izađemo u susret i pokažemo zahvalnost za ono što su pretrpeli, sada se napadaju zbog čega to nije urađeno na neki drugi način, umesto da se zaista podrži ovakva politika. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Koleginice Tomić, smatram da nisam prekršio navedene odredbe Poslovnika.
Da li želite da se Skupština u Danu za glasanje izjasni o tome? (Ne)
Reč ima ministar, gospodin Siniša Mali.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija
Hvala puno.
Uvaženi poslanici, moram da reagujem, obzirom da smo čuli veliki broj proizvoljnih i netačnih informacija, pa čisto zbog građana Srbije i zbog vas koji ste ovde prisutni, da vam odgovorim i da vam dam prave informacije.
Dakle, Vlada Republike Srbije vodi odgovornu ekonomsku politiku. Teške ekonomske reforme pokrenuli smo još od 2014. godine i tada su nam teme bile i deficit, i negativne stope raste, i visok javni dug, a danas, ponavljam još jednom, govorimo o suficitu u budžetu, govorimo o potpuno stabilnom i smanjenom javnom dugu. Govorimo o visokim stopama rasta i govorimo o smanjenoj nezaposlenosti u našoj zemlji.
Dakle, odgovorna ekonomska politika je dovela do tih rezultata. Teške mere koje su započete 2014. godine su dovele do toga da imamo suficit u budžetu i da danas raspravljamo o pozitivnom rebalansu budžeta. Ni na koji način tu stabilnost i te rezultate koje smo ostvarili nećemo ugroziti. Zato na odgovoran način i veoma pažljivo smo i definisali pojedine elemente ovog rebalansa budžeta.
Tu prevashodno mislim na povećanje plata u javnom sektoru, nisam samo razumeo komentar oko toga da li je neko protiv povećanja plata za medicinske sestre, tako sam razumeo na kraju. Mi mislimo da medicinske sestre treba da imaju povećanje plata od 15%. Voleli bi da imamo svi zajedno mogućnost za još veće povećanje plata, ali ćemo zato iz godine u godinu te plate da povećavamo.
Da podsetim građane Srbije, dakle od 1. novembra ove godine idemo sa povećanjem plata između osam i 15% u javnom sektoru. Prošle godine za ovu godinu to povećanje bilo je 8% u proseku, pretprošle godine za prošlu bilo je 8,6%. Dakle, već treću godinu za redom govorimo o povećanju plata i realizujemo povećanje plata u javnom sektoru, ali vodeći se pametnom i odgovornom ekonomskom politikom da kroz povećanje tih plata ni na koji način ne dovedemo u pitanje ekonomsku stabilnost.
Kao podatak, s obzirom da smo i tu čuli netačnu informaciju, u poslednjih pet godina 12.000 zdravstvenih radnika je našlo posao u zdravstvenom sistemu Republike Srbije, 12.000 novih zaposlenih s obzirom da smo čuli komentar oko nekog smanjenja broja zaposlenih ili ako se ne varam zabrane zapošljavanja.
Po pitanju uvozničkog lobija, čuli smo i ovde citiram jednu rečenicu, kaže – u rebalansu se povećava uvoz. Nisam razumeo baš šta to znači, ali ću zbog građana Srbije i zbog vas, uvaženi poslanici, da pročitam tačne informacije koje se odnose na povećanje uvoza i na povećanje izvoza, odnosno statistiku koja je vezana i za uvoz i za izvoz u našoj zemlji u prvih osam meseci ove godine.
Dakle, izvoz robe iz naše zemlje u prvih osam meseci ove godine, ostvaruje međugodišnji rast od 6,9% stabilnih, jakih 6,9%, pogotovu što nam usporavaju ekonomije naših najvećih spoljnotrgovinskih partnera Nemačke i Italije, ali mi i dalje imamo jak izvoz i to upravo pokazuje koliko je opravdana bila politika privlačenja stranih direktnih investicija, gde smo apsolutni šampioni u svetu bili prošle godine, jer sve te fabrike koje se otvaraju su izvoznički i orijentisane i iz Srbije izvoze u ceo svet. Efektivne investicije koje su pokrenute prošle godine će tek da se vide kada se te fabrike završe i kada se stave u pun kapacitet.
Po pitanju uvoza, uvoz je u prvih osam meseci povećan za 8,7%, ali pazite sad, najbrži rast beleži se kod uvoza opreme 14,6% ili 260,2 miliona evra. Zatim kod uvoza potrošne robe 14,2% i sredstava za reprodukciju, a to su sirovine koje su neophodne za obavljanje proizvodnje 5,9%. U apsolutnom iznosu uvoz opreme 260,2 miliona evra, uvoz sredstava za reprodukciju 480 miliona evra, dakle 740 miliona evra je uvoz opreme i repromaterijala, odnosno sirovine za proizvodnju. To vam samo govori koliko se povećava privredna aktivnost u našoj zemlji, koliko privreda grabi krupnim koracima napred. Dakle, raste uvoz, raste onaj zdravi i zdrava komponenta uvoza, a to je oprema za nove fabrike koje se grade u našoj zemlji i sirovine kako bi se proizvodnja podizala iz meseca u mesec. Dakle, to su činjenice oko tzv. uvozničkog lobija.
Po pitanju propalih para, to smo čuli, oko oslobađanja, oko PDV. Da biste razumeli o čemu se radi, recimo da je i neka bude da je neznanje u pitanju. Dakle, u Predlogu zakona o porezu na dodatu vrednost, imate jedan član koji definišemo koji je vezan za Moravski koridor, gde se u slučaju izgradnje Moravskog koridora, izvođač oslobađa obaveze plaćanja poreza na dodatu vrednost. Mi kao država finansiramo izgradnju tog autoputa. Zamislite kako bi izgledalo, reći ću to otvoreno, suludo, da uzmemo skupi kredit ili da uzmemo neki kredit, da se zadužimo da bi nekome platili izvođenje sa PDV, a da bi on nama vratio taj PDV sledećeg dana nazad.
Mi smo odgovorno rekli – čekajte, nemojte to da uradimo, nemojte da uzmemo veći kredit kako bi platili PDV koji i ovako i onako ide nama u budžet, nego ćemo to lepo da uradimo da netujemo jednu i drugu poziciju, da kamatu ne plaćamo i na onaj iznos za koji bi se zadužili za plaćanje PDV.
Dakle, odgovorna ekonomska politika. Vodimo računa o svakom dinaru tako da na takav način vodimo računa i o plaćanju PDV. Na kraju krajeva, rekao sam na početku svog izlaganja, da rebalans budžeta i radimo delimice zbog toga što imamo povećan PDV i ostvarenje PDV tokom ove godine.
Po pitanju stopa rasta, ostajemo pri stopi rasta našeg BDP od 3,5% za ovu godinu. Podsetiću vas, u julu mesecu je 4,4%, čekamo informaciju za avgust. To su razgovori koje ćemo voditi sa MMF. Prošle godine imali smo stopu rasta od 4,3%. Dakle, jednu najviših među top 10 u Evropi i najveću u poslednjih 10 godina u našoj zemlji. Upravo kroz investicioni program koji je predsednik Vučić najavio, kroz ove investicije u Moravski koridor i ostale infrastrukturne projekte, hoćemo da povećamo tu stopu rasta i pored toga, što kažem, imamo negativni eksterni uticaj od usporavanja ekonomija u zemljama koje su naši najveći spoljnotrgovinski partneri.
Da završim na kraju po pitanju švajcarskog modela, komentar jeste bio – boli nas briga, odnosno – boli vas briga, to neću da komentarišem, mislim da je ova Vlada pokazala koliko brine o našim najstarijim sugrađanima. Prošle godine smo obećali da ćemo naći pravedan, najbolji mogući sistem indeksacije penzija. To jeste švajcarski model i taj model će biti primenjen od 1. januara 2020. godine. Taj model podrazumeva, još jednom, da je rast penzija vezan za rast plata i za rast inflacije u odnosu 50–50, dakle najpravičniji mogući model koji će našim najstarijim sugrađanima dugoročno obezbediti predvidivost u smislu visine penzija i kako će te penzije da se usklađuju sa stepenom inflacije od 1. januara 2020. godine. hvala puno.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Pravo na repliku narodni poslanik Milorad Mirčić. Izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.