Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja , 26.11.2019.

5. dan rada

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Igor Bečić.
...
Srpska napredna stranka

Igor Bečić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem.

Poštovane kolege, kada mi ovde pričamo o kriminalu i urušavanju Srbije od strane bivšeg režima, prethodni govornik, gospođa Čabraja se ničega ne seća, kao ni Borislav Novaković, čovek čije poštenje i pravoljublje su osetili svi žitelji Novog Sada kroz bestidno otimanje četiri miliona evra tokom jedne od najvećih prevara u istoriji grada, a sve pod plaštom finansiranja izgradnje Bulevara Evrope. Opet je sebi dao za pravo da gomilom laži juče javno napadne gradonačelnika Novog Sada, Miloša Vučevića.

Koliko je Novakoviću stalo do istine, poznato je još odavno kada je taj istinoljub uspeo u isto vreme da bude u Solunu i glasa u Narodnoj skupštini Republike Srbije, a onda bez malo stida je pokušao da građanima objasni da je to moguće.

Nimalo nije slučajno ovakvo ponašanje Borislava Novakovića, jer on je u potrazi za slamkom spasa kojom bi opravdao već dokazane prevare i pljačke i pokušava sebe da predstavi kao žrtvu tobožnje osvete države, koja će njega tako poštenog kazniti za iznošenje samo njemu znane istine.

Upozoravam nadležne organe da ne padaju na Novakovićeve šibicersko prevarantske fazone i da započnete postupke protiv njega, privedete kraju na način na koji to zakon nalaže. Što se tiče građana Novog Sada, oni su odavno pročitali Borislava Novakovića, a svoje mišljenje o njemu daju kroz podršku o politici koju vodi, a ta podrška je na nivou statističke greške i iz dana u dana je sve manja. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Maja Gojković.
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Izvinjavam se, da ne bi ispalo da sam nešto izmislila i da ostane nedorečeno, meni je žao što je poslanica Aleksandra Čabraja otišla iz sale, jer kada se bavite politikom morate, ona zastupa neku ličnu odgovornost u političkim potezima i ona je odgovorna pred građanima Srbije za ono što je izgovorila.

Otvorila sam sajt Zelene stranke, oni su se pohvalili da je ona čak postala poslanica, novi poslanik Zelene stranke. Znači, ušla je u parlament kao Dosta je bilo, tvrdi da ne pripada ni jednoj političkoj stranci, a Zelena stranka se hvali da je ona postala novi poslanik Zelene stranke 22. aprila ove godine, znači, nije to bilo nekada. Kaže – zelene brigade na Dan planete čistile Novi Sad i Beograd, i tu je poslanica sa poslanikom Čabradijem i drago mi je da njihova politička stranka ne bojkotuje rad parlamenta i da su se vratili ovde u plenumsku rad i da diskutuju o amandmanima na budžet. Ali, kažem, očistimo gradove od smeća, upravo partija koja se hvali da je gospođa Čabraja postala novi njihov poslanik, od Dosta je bilo ka Zelenim brigadama, do tvrdnje da je od danas verovatno sad treba da obavesti poslanika, svog predsednika Čabradija, da je napustila njegovu stranku. Htela sam da kažem da samo govorim istinu i ništa više. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Na član 3. amandman je podneo Odbor za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.
Predstavnik predlagača prihvatio je amandman na sednici Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava.
Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom Republike Srbije.
Konstatujem da je amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Da li neko želi reč? (Da)
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marijan Rističević

Poslanička grupa Pokret socijalista - Narodna seljačka stranka - Ujedinjena seljačka stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, mali dodatak za gospođu Čabraju. Ta Zelena stranka gospodina Čabradija je registrovana kao manjinska slovačka stranka, pa će ovde neki prisutni koji su takođe lažne manjine, moći to da komentarišu na bolji način, nego ja.

Dakle, Zelena stranka je manjinska stranka. To je stranka koja ima prirodni cenzus i ja nisam taj koji će gospođi Čabraji brojati krvna zrnca, niti gospodinu Čabradiju, ali se ja bojim da je došlo do zloupotrebe stranke nacionalnih manjina, tim pre što kada je ovde gostovao predsednik slovačkog parlamenta, gospodin Čabradi kao predstavnik Slovačke stranke, koja se samo zove Zelena stranka, je izbegao da bude prisutan u Narodnoj skupštini. Da je stvarno predstavnik Slovaka, slovačke nacionalne manjine, on bi svakako dočekao predsednika parlamenta svoje matične zemlje.

Ja moram reći takođe da stranka gospodina Vulina i gospodina Komlenskog i moja je tražila da kandidati stranaka nacionalnih manjina moraju da budu upisani u poseban birački spisak koji se vodi za nacionalne manjine prilikom izbora saveta. Da ne bude zloupotrebe, da većina, da većinski narod ne zloupotrebljava privilegije, odnosno neku vrstu pozitivne diskriminacije namenjeno je stankama nacionalnih manjina.

Ne znam koliko imamo ruskih stranaka, ne znam koliko imamo vlaških stranaka. Takođe, zahtevali smo da osnivači tih stranaka moraju takođe da budu upisani u birački spisak nacionalnih manjina pomoću koga oni idu na izbore za savete nacionalnih manjina, ako se ja ne varam. Dakle, da i osnivači stranke i kandidati te stranke na izborima, na lokalnim i republičkim, budu upisani u taj poseban birački spisak, a na izborima može da glasa za njih ko god hoće.

Dakle, jednostavno da ne dođe do zloupotreba ove vrste, kao što vidite, i verovatno da ta stranka planira i da na naredne izbore izađe kao stranka slovačke nacionalne manjine što u suštini nije.

Što se tiče budžeta, ja moram reći, gospodine ministre, da bi budžet bio puniji. Ja sam postavio pitanje „N1“ televizije, „Nove S“, „Sport klubova“, dakle neregistrovanih lažnih, prekograničnih televizija za koje ja tvrdim da stoje iza svih pokušaja rušenja, ne vlast, već rušenja države Srbije. To su mediji koji su fiktivno registrovani u Luksemburgu i ovde navodno reemituju program, a nema reemitovanja bez emitovanja. Luksemburški regulator je vrlo jasno odgovorio, a i slovenački, jer oni povremeno kažu da reemituju program iz Slovenije, jasno nam je odgovorio da nema reemitovanja, da se tamo program ne emituje. Ako se program ne emituje napolju, ovde ne može da bude reemitovan. Prema tome, to nije prekogranična televizija i ona podleže registraciji u REM-u, da se registruje kao domaći mediji.

Oni to ne čine, idu korak dalje. Televizija „N1“ nema PIB gospodine ministre. Svako poljoprivredno gazdinstvo to ima, fizičko lice poljoprivredno gazdinstvo, porodično poljoprivredno gazdinstvo kada pređe određenu sumu mora da ima poreski identifikacioni broj, tzv. PIB. Svaka iole kvalitetnija pevačica estradna mora da registruje da ima da plaća porez. Televizija „N1“ ne plaća REM-u ništa, RATEL-u ništa, ne plaća poreze na reklame. Može da emituje reklama koliko hoće, za njih se ograničenje od 12 minuta ne odnosi zato što nisu registrovani u Republici Srbiji, ne moraju da evidentiraju reklame i tako stiču prihode radom na crno. Ne plaćaju PDV na reklame, nemaju PIB, i ja vas pitam, naravno da smo mi svi predmet demonizacije od strane tih televizija „N1“ i „Nove“, zašto oni nemaju PIB?

Da li mi moramo zbog njihovih permanentnih napada na funkcionere ove države, na parlament, na poslanike, sad je na doktore nauka, doktori nauka postali doktori muka, svi se tresu, svi strepe od tih televizija koje rade nelegalno. Vođu te televizije, programskog direktora finansira „Bački Mulaj“, vođa tropoljske mafije. Ne kažem ja to, to kaže Nebojša Medojević koji je veoma blizak sa Jugoslavom Ćosićem. Njega finansira vođa tropoljske mafije, i gle čuda, na privatnu firmu koja je registrovana za produkciju, a pare je dobio za savete, za poslovne savete.

Pitam se, šta je Jugoslav Ćosić savetovao albanskog mafijaša, narko-dilera, perača para koga UN sumnjiče za to, a Nebojša Medojević je to preneo parlamentu Crne Gore? Svi se tresu zbog te televizije. Ta televizija nema PIB. Ona se služi PIB-om „Adrie njuz“ d.o.o. registrovana za proizvodnju programa, ne za emitovanje. Ako je „Adria njuz“ televizija, onda mora da ima naslov – Adria njuz. Televizija „N1“ se služi, koja je registrovana u Luksemburgu, PIB-om „Adria njuz“ domaćeg pravnog lica. To nije moguće. To bi bilo isto kao kada bi ja televiziju osnovao ovde i kažem – ja nemam PIB, ali ja poslujem u okviru poljoprivrednog gazdinstva.

Televizija „N1“ tvrdi da oni posluju u okviru „Adria njuz“ d.o.o. Beograd. Ako je to tako onda moraju biti registrovani ovde. Oni su registrovani u Luksemburgu. Onda ne moramo da imamo, svaka firma kada osnuje drugu firmu, ta druga osnovana mora da ima PIB. Evo, svi poslanici to znaju. Kako to „N1“ televizija i „Nova“ ne moraju? Registrovane su u Luksemburgu, u Luksemburgu fiktivnu, ne emituju program, ovde navodno reemituju. Tamo ne plaćaju ništa, ovde ne plaćaju ništa. Tamo kažu – mi to radimo u Srbiji, a ovde kažu – ne, mi emitujemo program u Luksemburgu i Sloveniji, ovde samo reemitujemo. Niti plaćaju porez tamo, ni ovde. Ovde nemaju PIB.

Kako može strano pravno lice da posluje u okviru Adria News, domaćeg pravnog lica? Onda hajde da ukinemo sve firme, svi da poslujemo u okviru jedne firme. Kažemo, znate šta, ja osnujem firmu i neću da je registrujem, ne moram da je registrujem, jer ja poslujem u okviru prethodne firme.

Kada pravno lice domaće osnuje drugo pravno lice, to drugo pravno lice, bez obzira što je povezano, mora da ima matični broj i PIB. N1 to nema. Falsifikuje, služi se PIB-om drugog privrednog društva, koje nije ni osnivač N1 televizije. Ako je osnivač, onda moraju da budu domaći mediji. A pošto nisu ni osnivač, u kom svojstvu onda Jugoslav Ćosić na memorandumu N1 televizije navodi PIB Adria News d.o.o. Beograd? Ne plaćaju porez na reklame ni ovde ni tamo. Ispumpavaju novac od pretplate SBB-a i tako smanjuju porez na dobit. „Telekomu“ plaćaju, čini mi se, 150 miliona, operator koji ima daleko manju pokrivenost u Republici Srbiji od SBB-a, SBB je dominantan, oni uplaćuju 150 miliona evra godišnje u budžet Republike Srbije. SBB ne uplaćuje ništa, simulira gubitke.

Pošto na ove važne prekogranične televizije ispumpava pretplatu i prihoduje od reklama, sve je to u nekoj United Media, sve to zgrnu tamo, i onda gospodin Šolak vozi dva „falkona“ nova, a Vlada Republike Srbije je jedva kupila jedan, ali ne zna da je „falkon“. Vozi jedan od 35 miliona, jedan od dvadeset. Jedan mu služi za golf terene prekookeanske, a drugi za ove evropske. Onda se još on podsmeva na RTS-u, gde takođe imaju neku svoju šemu, oko TV prenosa, on objavi, moraju da pročitaju, kako on nije poreski obveznik ovde, već u Švajcarskoj. Biznis mu je ovde, ovde ne plaća porez, a u Švajcarskoj kao plaća porez.

Dokle ćemo to trpeti? N1 nema PIB, nije poreski obveznik, radi na crno, ugrožava domaće medije i tome se mora stati na put. Nemoj funkcionere, poslanike, sada i doktore da plaše svojom medijskom propagandom, svojom hajkom itd. Vođa toga su Šolak i Đilas. Oni štite svoj biznis i oni prave nered i haos u državi Srbiji i tome moramo stati na put jednom. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Olivera Pešić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Olivera Pešić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka
Zahvaljujem, predsedavajući.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, mi smo danas u toku diskusija narodih poslanika mogli da čujemo različite ocene, od toga da je ovaj budžet predizborni, izborni, pa do toga od prethodne govornice da ovaj budžet nije baš blistav.

Ono što ja na samom početku hoću da kažem je da se mi poslanici SNS ponosimo Predlogom zakona o budžetu za 2020. godinu i smatramo da je ovo jedan istorijski budžet, jer je za javne investicije planirano 260 milijardi, 40 milijardi više nego u 2019. godini, a građani Srbije dobro znaju koliko je u 2019. godini u Srbiji urađeno.

Kada govorimo o budžetu za poljoprivredu, pomenuću samo jedan segment ulaganja, jer čini mi se da nije bilo dosta reči o tome. Dakle, želim da pohvalim izdvajanje novca za elektrifikaciju polja u ovom budžetu. Za sve poljoprivredne proizvođače u Srbiji, ali i za poljoprivredne proizvođače u gradu Leskovcu elektrifikacija polja je od velikog značaja zato što će se smanjiti troškovi proizvodnje. Kažem, za grad Leskovac i za poljoprivredne proizvođače je posebno važno zato što smo se mi opredelili da naša strateška grana razvoja bude poljoprivreda. Dakle, analize pokazuju da navodnjavanje na struju pet do sedam puta pojeftinjuje proizvodnju i to je novac koji će ostati našim poljoprivrednim proizvođačima.

Ogroman novac se u budžetu za 2020. godinu izdvaja i za projekte za zaštitu životne sredine. Za grad Leskovac ovim budžetom planirana su velika izdvajanja za završetak glavnog gradskog kolektora i taj projekat ima veliki značaj i za zaštitu životne sredine, jer će omogućiti bolje uslove života za sve naše građane, ima i veliki značaj za privlačenje investitora, ali i za same uštede gradu Leskovcu.

Mi kao grad na godišnjem nivou moramo da izdvojimo negde oko 15 miliona za pražnjenje tzv. septičkih tankova za samo jedno preduzeće koje trenutno upošljava oko 1.200 radnika, a po ugovoru će sledeće godine uposliti 3.000 radnika, što znači da će troškovi koje će grad imati biti duplo veći, znači, samim tim kada se poveća proizvodnja, povećaće se i iznos koji grad Leskovac mora da izdvaja u tu svrhu. Dakle, završetkom izgrade glavnog gradskog kolektora, osim ušteda, bićemo i atraktivniji kao grad za privlačenje za investitore, a o značaju ovog projekta za zaštitu životne sredine smatram da je izlišno govoriti.

Da se vratim na budžet i da zaključim, zbog vremena koje imamo na raspolaganju.

Makroekonomski pokazatelji su jasni i oni kažu da Srbija nastavlja ubrzani razvoj i ako pogledamo te neke najvažnije činjenice, one kažu – 2012. godine nezaposlenost u Srbiji je bila skoro 26%, danas je 10% i na kraju godine očekujemo da to bude jednocifrena brojka. Prosečna plata 2012. godine bila je 320 evra, a u decembru se očekuje prosečna plata iznad 500 evra. Minimalna cena rada bila je 17.000, a sada je 30.022 dinara. Javni dug kada smo preuzeli odgovornost bio je 78%, danas je 51%, a projekcije budžeta za 2020. godinu javnog duga su na 50,3%. Inflacija 2%, stabilan kurs dinara, tako da, to su sve pokazatelji koji jasno kažu kojim putem ide Srbija. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Poslanička grupa Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Na član 3. amandman, sa ispravkom, zajedno su podneli narodni poslanici Muamer Zukorlić i Jahja Fehratović.
Da li neko želi reč?
Izvolite, kolega Zukorliću.
...
Stranka pravde i pomirenja

Muamer Zukorlić

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
Hvala, predsedavajući.

Dame i gospodo, intencija našeg amandmana imala je za cilj ispraviti određene očigledne pogreške koje su se desile u formulaciji člana 3, već je zapravo to učinjeno amandmanom Odbora, što je zapravo najbitnije, da je efekat postignut.

Ono na šta želim ovom prilikom ukazati, s obzirom na orijentaciju budžeta u razvojnom smeru, tiče se potrebe da kod raspodele razvojnih sredstava pokušamo pronaći novu energiju koja još nije upotrebljena, kako bi je konsolidovali i pokušali menjati razvojni ambijent, pogotovo na prostorima izvan velikih centara u zemlji, kao što su periferni prostori ili prostori poznati kao unutrašnjost zemlje.

Dakle, ovde bih želeo da stavim fokus na mlade, imamo razne programe, raznih dotacija, čak i bespovratnih sredstava iz raznih fondova, to ima neke svoje efekte. Ali, mislim da bi jako bilo važno iznaći mogućnost finansiranja mladih u pogledu pokretanja ličnoga ili porodičnog biznisa, posebno mladih bračnih parova, kroz dakle, finansijske intervencije ali pozajmice ili kreditne, bezkamatne finansijske intervencije. Mislim da bi to bila jedna nova energija, jer efekti bespovratnih sredstava su se pokazali ne tako dobrim s obzirom na to što pada odgovornost. Tako da bi ovo bila jedna inicijativa koju bismo mogli u narednom periodu značajnije razmotriti.

Ukoliko mladom čoveku koji pokreće biznis, dakle, date određenu pozajmicu vi zapravo ga time obavezujete odgovornošću da upotrebi sve sopstvene potencijale kako bi taj njegov biznis uspeo. Dok po pitanju nepovratnih sredstava nemamo takvu odgovornost. S druge strane, mogućnost pokretanja biznisa mladih od klasičnih kreditnih sredstava koje su opterećena kamatom zapravo izazivaju drugu stranu problema, a to je opterećenje u slučaju potpunog ili delimičnog neuspeha gde se pozajmljena sredstva uvećavaju zbog kamata i ona bivaju često razlogom da se ljudi ne usuđuju i nemaju hrabrosti da uđu u sopstveni biznis. Hvala vam.