Četvrto vanredno zasedanje , 19.07.2023.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/151-23

1. dan rada

19.07.2023

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:15 do 20:35

  • ZAKONI

  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o strancima
  • Zakon o zaduživanju Republike Srbije kod OTP banke Srbija ad Novi Sad za potrebe finansiranja Projekta izgradnje brze saobraćajnice, deonica Požarevac - Golubac (Dunavska magistrala)
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o izmenama i dopunama koji se odnosi na MIGA Ugovor o kreditu u iznosu do 400.000.000 evra, od 10. decembra 2021. godine između Republike Srbije koju zastupa Vlada Republike Srbije, postupajući preko Ministarstva fina
  • Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu LD 1981 ADD 1 (2022) između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije - Zajam za finansiranje javnog zdravstvenog sektora (PFF)
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat razvoja tržišta kapitala) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Zakon o interoperabilnosti železničkog sistema
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o železnici
  • Zakon o izmeni Zakona o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji
  • Zakon o prestanku važenja Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekata izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom
  • Zakon o davanju garancije Republike Srbije u korist OTP banke Srbija AD Novi Sad i Banca Intesa a.d. Beograd po osnovu zaduženja Elektrodistribucije Srbije doo Beograd
  • Zakon o izmenama Zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primenu mera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premeštanja dobiti odnose na poreske ugovore
  • Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu LD 2114 (2022) između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije - Projektni zajam - Zatvorski objekti u Kruševcu i Sremskoj Mitrovici
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o kreditu u iznosu od 300.000.000 evra između Republike Srbije, koju zastupa Vlada Republike Srbije, postupajući preko Ministarstva finansija, Merill Lynch International, kao Aranžera i finansijskih institucija navede
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici
  • Odluka o izboru ministra prosvete
  • Zakon o zaduživanju Republike Srbije kod Banca Intesa AD Beograd za potrebe finansiranja Projekta izgradnja saobraćajnice Ruma – Šabac - Loznica
  • Zakon o Privremenom registru majki i drugih lica kojima se uplaćuje novčana pomoć
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Prvi zajam za razvojnu politiku zelenog rasta u Republici Srbiji) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat unapređenja upravljanja javnim finansijama za zelenu tranziciju) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu (Projekat Nauka) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj
  • Odluka o davanju saglasnosti na Statut Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge
  • Zakon o potvrđivanju Sektorskog sporazuma između Vlade Republike Srbije i Evropske komisije o mehanizmima primene finansijske pomoći Unije Republici Srbiji u okviru Instrumenata za pretpristupnu pomoć u oblasti podrške programa ruralnog razvoja (
  • Odluka o izboru člana Saveta Komisije za kontrolu državne pomoći
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Zakon o dopunama Zakona o ozakonjenju objekata
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Zahvaljujem Odboru za evropske integracije.
    Reč ima u svojstvu predlagača predsednik Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, Veroljub Arsić.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Veroljub Arsić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
    Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedavajući, koristiću priliku da govorim i kao izvestilac Odbora i kao ovlašćeni predstavnik predlagača kandidata za Komisiju za kontrolu državne pomoći.

    Gospođo Brnabić, vi ste spominjali određena javna zaduženja preko kojih se finansiraju javni radovi za teritoriju Republike Srbije i na sednicama Odbora za finansije, budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava, moje kolege iz bivšeg režima su stalno tvrdili da nemaju ništa proti da se Srbija gradi, izgrađuje, ali zašto to mora da se radi iz kredita, zašto se to ne radi iz sopstvenih izvora? Znate šta? To je i moguće, ali ako finansirate iz sopstvenih prihoda javne radove neće biti povećanja penzija, neće biti povećanja plata, neće biti povećanja životnog standarda građana Republike Srbije, a opet ako povećavate životni standard građana Republike Srbije bez javnih radova usporavate svoj razvoj, usporavate rast i na kraju doći ćemo u jednu situaciju u kakvoj smo bili 2008, 2009, 2010. i 2011. godine. Svakako da ne želimo da se u ta vremena vraćamo.

    Bilo je tu raznih primedbi čak i onih koji nisu u nadležnosti Odbora, pa su stalno upozoravali na to da su otkupne cene poljoprivrednih proizvoda zbog povećanja troškova visoke, pa su onda upozoravali na inflaciju koju građani trpe, tako da meni nije jasno u kom trenutku, čiji su to oni interes branili? Da li poljoprivrednih proizvođača kada kažu da su cene niske ili životni standard građana kada kažu da su cene visoke? Neka se odluče već jednom koga i čiji će interes da brane. Ne možete sve da branite odjednom, ali niko od njih nije rekao da je sada više od tri puta veće subvencije u poljoprivredi, nego što su bile za vreme njihove vlasti.

    Preko 63 milijarde, mislim sa ovim novim dogovorima, i preko 70 milijardi će da bude u narednom periodu naspram njihovih 23, 24 milijarde koliko je to bilo za vreme njihove vlasti.

    Gledali smo i ovde, mogu da kažem jako lažu brigu, oko zaposlenih u Srbiji. Jedna koleginica iz bivšeg režima izašla je ovde i čitala srceparajuće pismo ili šta god već neki svoj govor oko toga kako je Gruner otpustio 60 radnika, jel tako? Zamislite. Desilo se čudo u Srbiji, 60 radnika je zbog problema koje ima poslodavac ostalo bez posla iako je Vlada Republike Srbije uradila sve da tih 60 radnika dobiju novi posao. Samo gospođo predsednice to nije bila nikakva vest za vreme njihove vlasti 60 radnika. Jedan članak pročitaću, više puta sam ga pročitao, ali sad ću da iskoristim priliku.

    Članak je iz 13. aprila 2011. godine Dojče vele. Znači, mediji koji su apsolutno njima naklonjeni. Kaže ovako – početkom godine Republički zavod za statistiku iznelo je alarmantan podatak da su u Srbiji bez posla svakog meseca u proseku ostane grad veličine Loznice.

    S obzirom na to da svakog dana otkaz dobije 555 radnika. Sad zamislite, oni koji plaču nad sudbinom 60 radnika za koje se Vlada pobrinula da dobiju novi posao, ni traga, ni trunke odgovornosti kada je svakoga dana pod tom lopovskom vlašću 555 radnika gubilo posao. Bivši režim sa kojim vidim kompletno svi sarađujete. Tako da to njih pitajte, a mene ostavite da završim svoju diskusiju. Znači, to nije bio problem kada 555 radnika svakog dana izgubi posao.

    Kada je u pitanju državna pomoć stalno napadaju Vladu Republike Srbije da novac daje stranim investitorima. Opet bih te iste, najviše ove sa juga Srbije podsetio na „Geoks“, šta su uradili i kakav su problem napravili državi, kako su zloupotrebljena državna sredstva. Ugovor je potpisao tadašnji predsednik Republike Srbije Boris Tadić, gde je „Geoks“ trebao da dođe u Vranje. Mi nismo imali komisiju za kontrolu državne pomoći. Zašto je baš namenski „Geoks“ tražio Vranje, zašto njega nisu poslali u Vlasotince, a „Gruner“ doveli u Vranje. U Vranju su imali kompletnu obučenu radnu snagu za proizvodnju koju je imao „Geoks“. Zahvaljujući ugovoru koji je potpisao Boris Tadić „Geoks“ je dobijao sredstva od države Republike Srbije, finansirao u to da preotme radnu snagu našeg domaćeg investitora. O tome ćute. O tome se ne govori.

    Zamislite, oni koji brane navodno domaće investitore, otvore fabriku koju finansira država pored domaćeg investitora i jednom nelojalnom, nezdravom konkurencijom ga uništavaju. To su te priče o tom lažnom moralu koji ne postoji kod bivšeg režima. Moral kod vas ne postoji. Svaku priliku ste koristili da nanesete štetu državu. Tu državnu pomoć valjda zbog svojih rezultata stalno napadaju. Samo ću da pročitam određene statističke podatke. Gledaću da budem što je moguće kraći.

    Godine 2008. u Srbiji je radilo 2.821.000 zaposlenih, 2012. godine 2.259.000. Preko 600.000 radnika je izgubilo posao, za vreme njihove vlasti. To je onih 555 dnevno. To su one lažne suze za 60 zaposlenih iz „Grunera“. Godine 2013. već povećanje za nekih 80.000, 2014. godine povećanje za 112.000, 2015. godine povećanje za 50.000, 2016. godine i da ne nabrajam sve, 2022. godine zaposleno je 2.954.000, odnosno 562.700 radnika od kojih je 500.000 na stalnom radu. To je ta državna pomoć koja je dala taj rezultat.

    Tu imamo još jednu, mogu da kažem suludu ideju, da ubede ljude, neprestano pokušavaju da prikažu kako je 334 evra prosečne plate za vreme njihovo više nego što je sada 800 evra, koliko je sada prosečna plata u Srbiji. To što rade kosi se sa zdravom logikom. I ovo što se desilo sa „Geoksom“ ne bi moglo da se desi da su tada imali Komisiju za kontrolu državne pomoći, jer oni su vrteli negde u svojoj glavi da oni kontrolišu da li su ispunjeni uslovi da neko dobije državnu pomoć.

    Pre svega, uloga Komisije za kontrolu državne pomoći jeste da se državna pomoć ne zloupotrebljava stvaranjem nelojalne konkurencije na tržištu. Zato je mnogo važno da ta komisija nastavi da radi u punom sastavu, jer mi nemamo svoj „Geoks“, niti želimo da ga imamo. Ne želimo da otvaramo pogone stranim investitorima, a domaćima da zatvaramo kao što ste vi radili, jer koristi od toga nije bilo. Nije se povećala ni zaposlenost, nije se povećao ni dohodak, samo su radnici promenili poslodavca, koji je na kraju otišao. Takve ste poslodavce dovodili u Srbiju.

    Jako ružnu sliku šaljete i prema „Geoksu“, jer je ovde bilo priče i oko toga kako on namerava da ne vrati sredstva koja je dobio od Vlade Republike Srbije. izmišljamo saopštenja, pišu oni umesto njih. Samo da bi se stvorio privid kako Vlada Republike Srbije se ne ponaša domaćinski prema sredstvima koje dobija od građana Republike Srbije. Cela njihova politika je politika na osnovu izmišljenih afera, konstrukcija događaja koji se nikada nisu desili, a podaci koje sam čitao, nisu izmišljeni, nego su verodostojni i to se vidi po tome kako naši građani žive.

    Nikako da odgovore na još jedno pitanje kada spominju inflaciju koja nije samo kod nas. Mogu da vam čitam i podatke za inflaciju da vidite koja je bila samo kod nas i da je svake godine bila kod nas i da je svake godine bila dvocifrena. Svake godine od 2008. do 2012. samo kod nas, ali nikako da odgovorim na pitanje da li još neka zemlja koja ima inflaciju povećava plate i penzije svojem stanovništvu?

    To pokazuje da je državna pomoć koju je davala Vlada Republike Srbije i one reforme koje je započeo tada premijer, a sada predsednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić daju rezultate koje osećaju građani, zato i nemojte da se čudite zašto ja vama više ne verujem.
    ...
    Stranka pravde i pomirenja

    Usame Zukorlić

    ZA POMIRENjE SPP-USS-DSHV | Predsedava
    Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč?
    Povreda Poslovnika, Tamara Milenković Kerković. Izvolite.
    ...
    Srpski pokret Dveri

    Tamara Milenković Kerković

    SRPSKI POKRET DVERI - PATRIOTSKI BLOK
    Zahvaljujem uvaženi predsedavajući.

    Želim da kažem da je povređen član 106. Poslovnika, jer je prethodni govornik trebalo da govori …
    ...
    Stranka pravde i pomirenja

    Usame Zukorlić

    ZA POMIRENjE SPP-USS-DSHV | Predsedava
    Izvinite, trenutno mikrofon vam …
    ...
    Srpski pokret Dveri

    Tamara Milenković Kerković

    SRPSKI POKRET DVERI - PATRIOTSKI BLOK
    Nešto nije u redu. Hvala. Izvinjavam se.

    Prethodni govornik je trebalo da govori o tačkama dnevnog reda koje su bile na dnevnom redu Odbora za finansije koji vodi, tako da je povređen član 106, a bogami i član 107, jer umesto da je govorio o ovih jedanaest međunarodnih sporazuma kojim je Srbija zadužena za još milijardu i gotovo 600 miliona evra, on je govori o gresima bivše vlasti. Time je učinio i povredu ovog drugog člana Poslovnika 107, jer među ministrima su mnogi predstavnici bivše vlasti, nije lepo govoriti ružno o ljudima kada su tu. Hvala lepo.
    ...
    Stranka pravde i pomirenja

    Usame Zukorlić

    ZA POMIRENjE SPP-USS-DSHV | Predsedava
    Da li želite da se Skupština izjasni o povredi Poslovnika? (Da)
    Hvala.
    Reč ima ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SVM gospodin Akoš Ujhelji. Izvolite.
    ...
    Savez vojvođanskih Mađara

    Akoš Ujhelji

    Savez vojvođanskih Mađara
    Hvala.

    Poštovani potpredsedniče, predsedništvo, poštovana premijerko, poštovani ministri sa saradnica, poslanička grupa SVM će podržati predloge koji se na nalaze na dnevnom redu. Ja ću u svojstvu ovlašćenog predstavnika poslaničke grupe SVM govoriti o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji o IPARD 3 i o setu zakona vezano za železnicu. Koleginica Ekres Rozalija će govoriti o paketu zajmova.

    Od 2009. godine Zakon o planiranju i izgradnji je menjan 15 puta kako iz razloga usklađivanja sa promenama u realnom životu, tako i sa odlukama Ustavnog suda.

    U decembru 2014. godine smo podržali predložene sistemske promene zakona kojim je prvi put uveden elektronski sistem za izdavanje građevinskih dozvola što je rezultiralo ubrzanjem postupka, dobijanja građevinskih dozvola i povećanjem učešća građevinarstva u BDP, ali i unapređenjem energetske efikasnosti i olakšalo građanima da pod povoljnim uslovima izvedu energetsku sanaciju objekta.

    Da nismo pogrešili potvrđuju i podaci pred 10 godina na građevinsku dozvolu se čekalo u proseku 240 dana, u 2020. godini građevinska dozvola se izdala za devet dana. U 2015. godini na teritoriji Republike Srbije bilo je izdato ukupno 10.438 građevinskih dozvola u 2021. godini taj broj je iznosio 30.177, a vidimo kako raste broj izdatih dozvola i na premeru jednog grada. U Subotici je u 2011. godini izdata 141 dozvola, dok je taj broj u 2021. godini iznosio gotovo šest puta više 815 dozvola.

    Takođe, podrška poslaničke grupe SVM prethodnim izmenama Zakona o planiranju i izgradnji značila je podršku velikim infrastrukturnim projektima koji su započeti nakon 2015. godine. Navešću kapitalni projekat, izgradnju železničkog koridora Beograd-Budimpešta kao projekat od strateškog značaja. Uz ovu prugu naveo bih i izgradnju pruga Subotica-Segedin i Subotica-Baja, čime se stvaraju uslovi da Subotica ponovo postane nakon Beograda značajniji železnički čvor u zemlji.

    Takođe, pokrenut je projekat „Čista Srbija“, najveće ulaganje u komunalnu infrastrukturu u celoj Srbiji, u Vojvodini, u Subotici, Somboru, Adi, Sremskoj Mitrovici, Molu, Novom Bečeju, Inđiji i Novom Sadu. Za Suboticu koja će po završetku projekta imati izgrađenih 110 kilometara kanalizacije i dva prečistača otpadnih voda u naseljima Čantavir i Bajmok, ove he najveće infrastrukturno ulaganje u istoriji.

    Za poslaničku grupu SVM predložene izmene zakona koje imaju za cilj unapređenje elektronskog sistema za izdavanje građevinskih dozvola, ulaganje u komunalnu infrastrukturu, obavezu investitora da sanira i popravi sva oštećenja nastala tokom radova, posebno na putevima na građevinskom, šumskom i poljoprivrednom zemljištu, obaveza investitora da u svom trošku popravi ulice koje je oštetio prolaskom kamiona prilikom izgradnje objekta, obavezu priključenja svih vrsta objekata na postojeću infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda i daljinskog grejanja i slično, su ne samo deo našeg programa već su deo našeg dnevnog angažovanja, zalaganja da se izgradi železnička infrastruktura, pronađu načini sanacije gradske deponije Aleksandrovačka bara u Subotici i reke Krivaje, spreči zagađenje Kunderaskog jezera kod Bajmoka.

    Za poslaničku grupu SVM je od posebnog značaja usklađivanje našeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU i zbog toga je važno delimično preuzimanje EU direktiva kojima se uređuju standardi građevinskih radova i proizvoda, kao i regulisanje energetskih performansi zgrada. Takođe, podržavamo predloženo ukidanje leks specijalis Zakona o linijskoj infrastrukturi, što predstavlja ispunjenje preporuka Evropske komisije iz izveštaja o napretku Srbije u procesima evropskih integracija iz prethodnih godina.

    U osnovnim načelima predloga zakona se propisuju osnovni zahtevi za objekte, na primer da sve nove zgrade moraju imati sertifikat o energetskim svojstvima. U Srbiji postoji više od četiri i po miliona objekata koji podležu energetskoj sertifikaciji. Pre gotovo pet godina Srbija je na samitu u Sofiji u okviru Berlinskog procesa potpisala Deklaraciju o Zelenoj agendi i za poslaničku grupu SVM je od posebnog značaja da se predloženim izmenama i dopunama regulišu pitanja zelene transformacije energetske efikasnosti i održivosti.

    Za poslaničku grupu SVM je od posebnog značaja i odredba člana koja propisuje dužnost priključenja svih vlasnika objekata na postojeću infrastrukturu vodovoda, kanalizacije, gasovoda, daljinskog grejanja, s tim da korisnik koji se priključuje ima obavezu naknadne samo stvarnih troškova nabavke opreme, uređaja i materijala.

    Spomenuo sam da će kroz projekat „Čista Srbija“ biti izgrađeno 110 kilometara kanalizacione mreže, biće pokriveno 245 ulica u Subotici, Paliću, Čantaviru i Bajmoku, a u kojoj meri je to značajno pokazuje podaci. Pre otpočinjanja projekta kanalizacionom mrežom je bilo pokriveno 54% teritorije Subotice i 15% teritorije Bajmoka. U godišnjem izveštaju o stanju životne sredine za 2021. godinu Agencija za zaštitu životne sredine navodi da iako je procenat priključenog stanovništva u Vojvodini na javni vodovod u pet okruga sto posto, voda za piće u odnosu na fizičko hemijske pokazatelje je generalno najslabijeg kvaliteta i preko 40% stanovništva na području Bačke i Banata snabdeva se vodom za piće koja sadrži arsen u količinama koje su preko dozvoljenih.

    Iako prioritet izgradnje kanalizacione mreže sama po sebi nije dovoljna već je neophodno uporedo graditi sisteme za prečišćavanje otpadnih voda, ali i pripremati kadar koji će se baviti tim poslom i održavati sistem. Pomenuo sam da će se u okviru projekta „Čista Srbija“ u Čantaviru i Bajmoku graditi prečišćavači otpadnih voda, a u koalicionom sporazumu SVM i SNS naveli smo da ćemo se zalagati za izgradnju završetak izgradnje prečišćivača otpadnih voda u Malom Miljušu, Srbobranu, Sivcu, Kovačici i Debeljači, kao i završetak radova u Kanjiži. Za sanaciju zagađenog toka Krivaje završetak izgradnje postrojenja za prečišćavanje vode za piće u Kikindi i Zrenjaninu kao i rekonstrukciju mreže i izgradnju postrojenja za prečišćavanje vode za piće u Novom Knježevcu, Senti, Adi, Bečeju i Čoki.

    U kojoj meri je važna predložena odredba da će investitori morati pre dobijanja upotrebne dozvole da prilože dokaz o kretanju građevinskog otpada kako se ne bi stvarale divlje deponije, govore i nezvanične procene da je, imajući u vidu infrastrukturne radove u Srbiji gradnju i rekonstrukciju objekta u gradovima i izgradnju brzi puteva i autoputa, količina otpada koji se stvara građenjem i rušenjem veća od 100 miliona tona godišnje. Građevinski otpad u Srbiji čine više od 75% ukupnog smeća.

    Potrebno je pronaći ravnotežu između rasta građevinskih aktivnosti i zaštite životne sredine. Posebno je osetljivo pitanje odlaganja otpadnog građevinskog otpada koji se ne može reciklirati. Posle rekonstrukcije i rušenja starih objekata ostaje dosta takvog materijala, u prvom redu azbest. Zato bi se morale odredite posebne lokacije i sprovesti obuka i standardizacija kako se on skida, sklada i odlaže. Po podacima iz Programa zaštite životne sredine u Vojvodini od 2016. do 2025. godine jedina sanitarna deponija u Kikindi ima dozvolu za odlaganje azbesta i to pod kontrolisanim uslovima.

    Zato je važno da je nakon sedam godina počela sa radom regionalna deponija koja pokriva Suboticu i opštine Bačku Topolu, Mali Iđoš, Sentu, Čoku, Kanjižu i Novi Kneževac i Fabrika za reciklažu i upravljanje otpadom u Bigovu u koju je uloženo 24 miliona evra i time je omogućeno da započne proces sanacije Aleksandrovačke bare.

    Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara je stava da je važno dalje raditi na usaglašavanju odredbi sektorskih zakona, raditi na otvaranju deponija za odlaganje građevinskog otpada, a jedinice lokalnih samouprava treba da pripreme planove za upravljanje otpadom od rušenja i građenja. Ono što je takođe važno je i školovanje kadrova koji će se time baviti.

    Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara podržava odredbe Predloge zakona koje štite imovinska prava građana kao javnu svojinu, a kojima je propisano da će investitori morati da prilože dokaz o osiguranju eventualne štete trećim licima pre prijave radova, ali i eksplicitne garancije da će platiti popravku eventualne štete na lokalnoj infrastrukturi koja bi mogla da nastane tokom izgradnje.

    Dosadašnja praksa je pokazala da nažalost ukoliko investitori ne želi da popravi štetu niko ga nije ni prisiljavao na to. U tom slučaju ostaje jedino tužba suda, ali taj spor može da traje godinama. Sada se Predlogom zakona propisuje da je investitor dužan da nadoknadi štetu koju je učinio izvođenjem radova, prolazom i prevozom, odnosno da vrati zemljište u prvobitno stanje.

    Takođe, investitor će morati da priloži i polisu osiguranja prema trećim licima u kontekstu zaštite od mogućih oštećenja susedskih objekata prilikom izvođenja radova.

    Savez vojvođanskih Mađara je na ovaj Predlog zakona podneo amandman radi ostvarivanja pune primene prava pripadnika nacionalnih manjina, na očuvanju posebnosti garantovane članom 79. Ustava, što se, osim Ustavom, garantuje zakonskim propisima, od kojih su najznačajniji Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina.

    Budući da Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji reguliše materiju očuvanja i upravljanja nepokretnim kulturnim dobrima uz primenu propisa o zaštiti životne sredine, neophodno je osigurati primenu propisa koji garantuju zaštitu kolektivnih prava i sloboda pripadnika nacionalne manjine, kako se nadležnosti nacionalnih saveta nacionalnih manjina ne bi smanjile i obezbedilo ostvarivanje ustavne garancije da se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može smanjivati.

    Poštovani narodni poslanici naša poslanička grupa smatra veoma važnim i potvrđivanje Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Evropske komisije, jer time se omogućava mogućnost razvoja poljoprivrede koja je u jako teškoj situaciji. Ne samo zbog vremenskih nepogoda, odnosno suše, već i zbog niskih otkupnih cena.

    IPARD III program će doprineti dostizanju sledećih ciljeva: povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, poboljšanje efikasnosti i održivosti proizvodnje na poljoprivrednim gazdinstvima, stimulisanje razvoja poslovanja rasta i zapošljavanja u ruralnim područjima, poboljšanje položaja poljoprivrednih proizvođača u lancu vrednosti i privlačenje mladih u poljoprivredu, doprinos ublažavanju klimatskih promena i podsticanje održivog upravljanja prirodnim resursima, unapređenje razvoja zajednice i slično.

    Naša poslanička grupa će podržati set zakona o železnici, jer je ona ključni element infrastrukture i prevoza u našoj zemlji. Ona bi mogla da nam omogući brz i efikasan prevoz robe i putnika, te da pruži mogućnost povezivanja različitih regija i gradova u Srbiji. Zbog toga je razvoj železničke infrastrukture ključan za dalji ekonomski razvoj i napredak naše zemlje.

    Modernizacija i proširenje postojeće železničke mreže omogućava brži, sigurniji i efikasniji prevoz robe i ljudi. To će povećati konkurentnost Srbije na tržištu, te privući nove investitore i poslovne partnere.

    Razvoj železničke infrastrukture takođe može imati pozitivan uticaj na životnu sredinu. Železnica je ekološki prihvatljiv način prevoza od automobila i aviona, te može smanjiti emisiju štetnih gasova u atmosferu.

    To će pomoći u zaštiti životne sredine i borbi protiv klimatskih promena, što je vrlo važno za našu zemlju. Za našu zajednicu je od posebnog značaja nastavak izgradnje pruge između Budimpešte i Beograda, a u najskorije vreme između Novog Sada i graničnog prelaza Kelebija.

    U potpunosti se slažemo sa ministrom Vesićem da je projekat od strateškog značaja za našu zemlju. Smatramo da je važno rešiti carinsku kontrolu na brzoj pruzi između Beograda i Budimpešte i na pruzi Segedin – Subotica na takav način da putnici ne čekaju satima na graničnim prelazima.

    Pokretanje železničkog saobraćaja na liniji Horgoš – Subotica preko Bačkih Vinograda, Hajdukova i Palića u što kraćem roku, kao i početak radova u što kraćem roku na železničkoj pruzi između Subotica – Baja, jer je železnička pruga Segedin – Subotica – Baja zapravo regionalna pruga koja povezuje gradove u graničnom području na teritoriji Srbije i Mađarske.

    Ulaganje u razvoj železničke infrastrukture je sigurno od ključne važnosti za dalji razvoj Srbije, jer će omogućiti napredak naše zemlje. Zbog toga će naša poslanička grupa u danu za glasanje podržati predložene zakone, kao i ostale predloge koji se nalaze na dnevnom redu sednice.

    Hvala na pažnji.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Hvala vam.
    Reč ima Radomir Lazović.
    ...
    Zeleno-levi front

    Radomir Lazović

    ZELENO - LEVI KLUB, NE DAVIMO BEOGRAD, MORAMO
    Hvala, predsedavajući.

    Goreo sam od želje da nešto kažem, zaista, na ovoj sednici.

    Imamo jednu situaciju. Ponovo dolazimo do toga da se 30 tačaka, veoma važnih, zaista važnih, zaista velikih, zaista značajnih ponovo spaja u jednu tačku da bi se onemogućilo vreme zapravo za diskusiju o njima, te tako moja poslanička grupa, ako bi hteli o svakom zakonu da kažemo po nešto, imali bi verovatno manje od minut, nisam tačno izračunao, da o svakom nešto govori.

    Nema veze. Hajde da ja počnem kako je red kada se dese neke velike stvari. Kada se dese u našem društvu, red je, brate, da se čestita. Jel tako? Evo, ja čestitam kolegama iz vlasti, iz SNS-a. Vi ste uspeli da postanete ponovo šampioni ovog izokrenutog sistema u kome živimo. Uspeli ste da javni dug Srbije podignete toliko da ste sada zadužili Srbiju više nego sve druge vlade ukupno. Bravo! Sada taj dug iznosi preko 36 milijardi evra, jer se u ovim zakonima, u ovim potvrđivanjima zaduživanja mi prelazimo sada za 1,35 milijardi evra. Povećavamo dug sa ovih 11 zaduživanja. Bravo, šampioni! Uspeli ste ponovo da budete u ovom za nas najgori u nečemu.

    Govorite nam kako se zadužujemo da bi uložili u infrastrukturu. Hajde da vidimo koji je rezultat tog zaduživanja? Rezultat tog zaduživanja je da, evo, danas, nakon deset godina vaše vlasti Mladenovac nema vodu, Zrenjanin nema vodu, 30% Beograda nema kanalizaciju, pola Srbije nema kanalizaciju.

    Pa, koliko još zaduživanja je potrebno, koliko još godina vaše vlasti je potrebno da se reše ti infrastrukturni problemi o kojima govorite? Jel treba sto godina da čekamo da bi se došlo do toga da se zaista nešto reši kada govorimo o infrastrukturi?

    Hvalite se železnicom. Danas železnica, danas vozovi idu sporije nego što su išli na početku prošlog veka. Da li treba da vam nađem koliko je… Jel smešno, gospodine? Znate li kojom brzinom je išao voz od Beograda do Subotice, po voznom redu? Dva sata i nekoliko minuta. A danas, koliko ide ta pruga? Nije važno.

    Idemo dalje. Red je da se čestita i značajan jubilej, bio je nedavno rođendan SPS-a, pa bih citirao mog kolegu Dobricu Veselinovića, budućeg gradonačelnika Beograda, koji povodom 33 godine ove partije kaže - siromaštvo i beda, sankcije i ratovi, izolacija i bombardovanje, zločini, politička ubistva i nasilje, vlast mafije i kriminalaca, stotine hiljada ljudi napustilo je zemlju, mnogi će pomisliti da je to SNS, ali nije, zaboravili smo, to je 33 godine SPS-a. Čestitam vam na tome.

    Ja ću se danas više baviti ovom obrazovnom politikom, pošto biramo novu ministarku, pa me zanima, ministarka, da li ćete uraditi nešto od onoga o čemu smo govorili toliko dugo u prethodnim danima, da li ćete učiniti da se, recimo, BDP poveća, deo BDP-a koji se ulaže u obrazovanje, poveća na preko 5%, kao što smo tražili? Da li ćete se založiti za veće plate nastavnicima od onih koje im se obećavaju? Da li ćete se založiti da imamo više nastavnika, profesora? Da li će oni imati bolje uslove rada? Da li će se nastaviti njihovo tretiranje kao administrativnih radnika tako da oni ne mogu da se posvete deci? Da li ćete zaposliti više psihologa i pedagoga u školama, jer je njihov broj dosta mali, socijalnih radnika, takođe? Imamo pad socijalnih radnika u prethodnom periodu. Da li ćete omogućiti da ovi ljudi mogu da se specijalizuju, da nemamo samo po jednog u školi, nego više? Evo prave prilike da o tome razgovaramo.

    Mi smo pokušali da o tome pričamo kada se govorilo o tragedijama u "Ribnikaru" i Mladenovcu. To je bila dobra prilika da se nešto uradi, da se napravi neki iskorak, da se krene dalje. Znate li koji smo mi odgovor dobili - sistem nije zakazao, sve je u redu.

    Ja vas držim, ne vas lično, ali držim vašu partiju koja je tako dugo imala uticaj na obrazovanje i nastavu, držim vas odgovornim zbog toga što smo došli u ovu lošu situaciju i sa nastavnim kadrom i sa uslovima u školama.

    Da li znate, a verujem da znate, da imamo jednu apsurdnu situaciju, 40% đaka je imalo odličan uspeh u osmom razredu osnovne škole, ali takođe, tek svaki treći petnaestogodišnjak nam je funkcionalno pismen, odnosno oni su nepismeni? Izvinjavam se, pogrešio sam, trećina je nepismena, po PISA testovima.

    Dakle, mi imamo ovde situaciju da sistem zapravo ne radi. Ponovo imamo odgovore da sistem nije zakazao, a kada vas suočimo sa ovakvim stvarima, vidimo da sistem ne radi.

    Moja treća čestitka za danas, a o njoj ću govoriti malo duže, jeste čestitka svim onim tajkunima koji su učestvovali u privatizacijama velikih firmi, uništili su te firme. Znamo mi da je njihova ideja od starta bila da ih rasparčaju, da na njima zarade, a danas su kao nagradu za devastiranje tih firmi dobili to da mogu da koriste zemljište u vlasništvo, koje nikada nije bilo deo privatizacije.

    Dakle, građani, danas se donosi Zakon o planiranju i izgradnji. Ovaj zakon je jedan od najznačajnijih zakona zbog toga što on uređuje jednu veoma značajnu oblast. Taj zakon je vredan, ako gledamo koliki uticaj ima, desetine milijardi evra. Zašto je on tako važan? Zato što je onim ljudima koji su kupovali, privatizovali firme, omogućeno da, iako tada kada su ih kupovali vlasništvo nad zemljištem tih firmi nije ulazilo u vrednost kompanija, oni danas mogu, iako za njega nisu platili, da ga besplatno koriste, odnosno moći će kada se usvoji ovaj zakon.

    Ovaj zakon ima još raznih manjkavosti, ali ću se ja fokusirati na ovo, zbog toga što je to najveći uticaj po naše društvo. Konverzija je bila moguća i ranije, ali za nju su morali da plate, morali su da plate tržišnu vrednost zemljišta koje će sada dobiti besplatno.

    Ovde se radi o oko pet hiljada lokacija, 15 miliona kvadratnih metara potencijalno, dakle, jedna veoma značajna stvar. Ne možemo to poreći. Radi se o desetinama milijardi evra uticaja na naše društvo. I danas neko dođe i kaže - nama taj novac ne treba, pa taj zakon mi nismo sprovodili ni do sada. Ali, ljudi, vi niste sprovodili taj zakon, da li je to možda zbog toga što su upravo gospodin Siniša Mali i gospodin Vesić i u prethodnim vlastima učestvovali, pa su možda oni obećavali tim firmama da ne moraju da plaćaju, nego će doći trenutak kada će im oni omogućiti da besplatno koriste ono što nisu plaćali?

    Podsećam vas da je ministar finansija Siniša Mali pravosnažno osuđen za malverzacije prilikom privatizacija. Dakle, ako niste vi, odgovorite.

    Šta si rekao? Šta si rekao?

    Whoops, looks like something went wrong.