Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 23.10.2023.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/237-23

1. dan rada

23.10.2023

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 09:40 do 01:45

  • ZAKONI

  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o udžbenicima
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju
  • Zakon o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2022. godinu
  • Odluka o izboru člana Veća Agencije za sprečavanje korupcije
  • Zakon o davanju garancije Republike Srbije u korist Banke Poštanska štedionica, akcionarsko društvo, Beograd po osnovu zaduženja Akcionarskog društva za železnički prevoz robe „Srbija Kargo“ Beograd
  • Zakon o zaduživanju Republike Srbije kod UniCredit Bank Srbija a.d. Beograd za potrebe finansiranja Projekta Izgradnje linijske infrastrukture za potrebe razvoja nove oblasti u okviru izgradnje Nacionalnog fud
  • Zakon o zaduživanju Republike Srbije kod Banke Poštanska štedionica, akcionarsko društvo, Beograd za potrebe finansiranja Projekta Izgradnje linijske infrastrukture za potrebe razvoja nove oblasti u okviru izg
  • Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma broj CRS1025 o kreditnim linijama za finansiranje Programske operacije za razvojnu politiku zelenog rasta u Srbiji između Francuske agencije za razvoj, kao Zajmodavca i Republike Srbije, kao Zajmoprimca
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Evropske unije i Republike Srbije o učešću Republike Srbije u programu Evropske unije „Carina“ o saradnji u oblasti carina
  • Zakon o potvrđivanju Posebnog sporazuma o Prvoj kreditnoj liniji broj CRS1025 01 D za finansiranje Programske operacije za razvojnu politiku zelenog rasta u Srbiji između Republike Srbije i Francuske agencije za razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o kreditu br. CRS1033 01 C između Francuske agencije za razvoj, kao Zajmodavca i Republike Srbije, kao Zajmoprimca
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Odluka o dopuni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu LD 2147 (2023) između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije - Projektni zajam za izgradnju BIO4 Kampusa
  • Zakon o izmeni i dopuni Zakona o Ustavnom sudu
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku
  • Odluka o izboru predsednika i članova Republičke komisije za energetske mreže
  • Zakon o zaduživanju Republike Srbije kod NLB KOMERCIJALNE BANKE AD BEOGRAD za potrebe finansiranja Projekta izgradnje obilaznice oko Kragujevca
  • Zakon o davanju garancije Republike Srbije u korist Nemačke razvojne banke KfW, Frankfurt na Majni, po zaduženju Akcionarskog društva „Elektroprivreda Srbije“, Beograd (EPS) (Program za ubrzanje razvoja obnovl
  • Zakon o izmenama Zakona o porezu na dohodak građana
  • Zakon o izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje
  • Zakon o izmeni Zakona o porezima na imovinu
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama
  • Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o izmenama Finansijskog plana Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2023. godinu
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o kreditu u iznosu do 700.000.000 evra koji se odnosi na neobezbeđeni zajam u cilju finansiranja određenih građevinskih usluga od strane Bechtel Enka UK Limited, koji posluje u Srb
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o duvanu
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o republičkim administrativnim taksama
  • Zakon o dopuni Zakona o javnim medijskim servisima
  • Zakon o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o elektronskom fakturisanju
  • Zakon o potvrđivanju Protokola između Vlade Republike Srbije i Švajcarskog Saveznog veća o izmeni Ugovora između Saveta ministara Srbije i Crne Gore i Švajcarskog Saveznog veća o izbegavanju dvostrukog oporezi
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o garanciji (Regionalni depoi Srbija Voz) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu (Program za otpornost na klimatske promene i navodnjavanje u Srbiji - Faza I i II) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, Operativni broj 50848 i 5316
  • Zakon o potvrđivanju Finansijskog protokola između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Francuske o saradnji u oblasti finansiranja uvođenja opšte automatizacije upravljanja elektrodistributivnom mrežom u Republici Srbiji
  • Zakon o dopuni Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu
  • Zakon o izmeni Zakona o privremenom uređivanju načina naplate takse za javni medijski servis
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju
  • Zakon o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO BELGRADE 2027
  • Zakon o budžetu Republike Srbije za 2024. godinu
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru
  • Zakon o potvrđivanju Finansijskog ugovora Rehabilitacija i bezbednost puteva B između Republike Srbije i Evropske investicione banke
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat izgradnje obilaznice oko Novog Sada sa mostom preko Dunava), između kineske Export-Import banke, kao „Zajmodavac“ i Republike Srbije, koju zastupa Vlada Republi
  • Autentično tumačenje odredbe člana 243. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službeni glasnik RS", Broj 25/19)
  • Zakon o javnom informisanju i medijima
  • Zakon o elektronskim medijima
  • Predlog zakona o potvrđivanju Protokola od 30. novembra 1972. godine sa Zakon o potvrđivanju Protokola od 30. novembra 1972. godine sa amandmanima od 24. juna 1982. godine i 31. maja 1988. godine, Konvencije o međunarodnim izložbama potpisane u Parizu 22.
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o mehanizmima prehrambene sigurnosti na Zapadnom Balkanu
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Turske o borbi protiv nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o kinematografskoj koprodukciji između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Turske
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i saradnji u Jugoistočnoj Aziji, Protokola o izmenama Ugovora o prijateljstvu i saradnji u Jugoistočnoj Aziji, Drugog protokola o izmenama Ugovora o prijateljstvu i
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Kine
  • Odluka o imenovanju članova Nadzornog odbora za izbornu kampanju
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2024. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika za 2024. godinu
  • Odluka o davanju saglasnosti na Finansijski plan Nacionalne službe za zapošljavanje za 2024. godinu
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Veroljub Arsić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE
    Dame i gospodo narodni poslanici, evo imao sam priliku da čujem od svog kolege iz bivšeg režima velike rezultate njihove vlasti. NJima je to smešno, znate, kad pričaju o ekonomskom suverenitetu, odnosno monetarnom, ali nije ni to znao, nije znao ni kako se kaže evro, pa je govorio euro, kao da živimo u europi, a ne u Evropi, ali znate šta, mislim da je za vreme njihove vlasti nastao problem sa kreditima koji su bili indeksirani u švajcarskim francima. Za vreme njihove vlasti, a taj problem nisu rešili. Rešila je vlast Aleksandra Vučića.

    Kažete još, pazite sada na sledećem primeru, da su banke te koje vedre i oblače po Srbiji. E ovako je bilo za vreme njihove vlasti, podignete kredit po jednom kursu, indeksiran u evrima i to jeftinijim, a vraćate po većem kursu. Jel bilo tako za vreme bivšeg režima? Jeste.

    Jel se dešavalo za vreme bivšeg režima da su banke onako kako su htele, bez ikakve ekonomske opravdanosti i pravila menjale kamatne stope? Jeste. Znači kako je njima padalo na pamet, kakav je njihov poslovni interes bio, tako su radili.

    Sada, jedna od najvećih anomalija koja je bila tada u tom periodu jeste da je Evropska centralna banka 2008, 2009, 2010, 2011. godine snižavala referentu kamatnu stopu. Znači poslovne banke su se sa manjom kamatom zaduživale na tržištu kapitala u Evropi, a znate gde su samo rasle kamate? Samo u Srbiji.

    Pa sada, kolege moje iz bivšeg režima, imate situaciju da vam banka poveća kamatu koju morate da platite i na sve to vam još poraste i kurs evra prema dinaru. Pa kada počnete sa kreditom od 35, 40 hiljada dinara, do kraja godine nagurate na 80. Tada nismo imali ekonomski suverenitet, tada nismo imali našu monetarnu politiku i zato to vreme vama neće više nikada se vrati.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Hvala.
    Da li je nešto povreda Poslovnika od svih koji su u sistemu?
    Vi ste povreda Poslovnika. Izvolite.
    ...
    Narodna stranka

    Vladimir Gajić

    Narodna stranka
    Predsedniče, vi ste sada zamenili mesta, a moja primedba je u vezi člana 103. na koleginicu Božić, koja je vas zamenjivala jedno vreme.

    Naime, već drugi put, pre toga ste vi, a sada i koleginica Božić, poslaniku, ne znam mu ime, u poslednjoj klupi, koji se javlja po članu 107. za povredu Poslovnika, kaže da je po članu 107. i onda po tri minuta replicira. Jednom je to ranije, pre jedno sat i po vremena na vašu dozvolu, sada na dozvolu koleginice Sandre Božić, stvarno nema smisla. Onda tu sada drži neke lekcije, o čemu može da se govori, o čemu ne. Nemam ništa protiv, ali morate onda da napravite jednu jednakost u postupanju.

    Znači, nekoliko puta poslanici SNS, gospođa Raguš i sada gospodin Arsić repliciraju po tri minuta. U redu, ali onda dopustite to isto i opoziciji. Nemojte opoziciji da isključujete mikrofon u poslednjoj sekundi, a da dozvoljavate ovoliko prekoračenje. Znači, u redu je, ali nema potrebe da se daje mogućnost da neko replicira, nakon što je prijavio povredu Poslovnika ili da kada repliciraju govore po tri minuta. Ako budete dali jednako to pravo i opoziciji, onda to jedino može da bude u redu.

    Hvala vam. Ne tražim da se izjasnimo.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Dakle, kao što ste i sami rekli, nisam u tom trenutku bio tu, tako da ne mogu da vam kažem šta se tačno desilo. Ali sve i da jeste, sve je u redu. Primena istih pravila, evo sada odmah na delu. Ako nije bilo skinuto vreme za to, neće ni sada vama, nastavićete ravnopravno.
    Što se tiče onog produžetka kada replicirate duže i vi i drugi, samo da znate i vi i drugi, to vreme nije poklonjeno, to se vreme posle skida od vremena grupa, odnosno od vremena ovlašćenih predstavnika, tako da i tu su jednaki aršini. Ne brinite za to. Jel još nešto povreda Poslovnika?
    Jeste. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Dejan Bulatović

    Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa
    Predsedniče, ukazujem na povredu Poslovnika, članovi 105, 106. i 107.

    Dakle, neki narodni poslanici koji su za ovih godinu i nešto dana mogli da nauče da poštuju, a to je da se ne ubacuju, da ne dobacuju, da ne vređaju sa mesta dok drugi govornik govori, posebno ne ono kada imaju reč i kada su potučeni argumentima, onda su manji od makovog zrna. Kada drugi govornik govori, da li predstavnici Vlade, ministri, da li iz vladajuće većine, kada argumentovano odgovaraju na njihove opaske, a oni onda dobacuju i onda su najhrabriji na svetu. Kada ih još podsetite šta su radili u prošlosti i kada kažete – pa nije vas instruisao Dragan Đilas dobro, nešto vam škripi Poslovnik, nešto ne umete da se snađete sa tim Poslovnikom, ako si uspeo da zaradiš pare, hajde malo i te poslanike, poštujte taj Poslovnik, a ne, dobacujete, najhrabriji ste na svetu, a kada imate reč, onda ćutite. Dajte malo konsolidujte se, popričajte malo sami sa sobom ispred ogledala, pa onda dođite na Skupštinu, pa onda tu hrabrost pokažite na delu, a ne ovako kako vi radite. Sramota za Skupštinu i neka građani to vide. Hvala vam, predsedniče.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Saglasan sam da ne treba da se dobacuje.
    Ne mislim da sam prekršio Poslovnik, jer nismo primenjivali drastičnije mere, a 103. naravno da primenjujemo, ali kada je reč o poslaničkim grupama.
    Reč ima potpredsednik Vlade. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Siniša Mali

    | Ministar finansija
    Hvala puno.
    Poštovani narodni poslanici, poštovani građani Srbije, dakle, prethodni govornik i prethodni narodni poslanik koji je govorio i njegova stranka, kada je tema Kosovo i Metohija u pitanju, vi ste najmanje pozvani da o tome govorite. Da sam na vašem mestu, mene bi bilo sramota da o tome govorim. Vuk Jeremić je bio taj koji je pred Međunarodnim sudom pravde inicirao pitanje koje je sada temelj i za koje Kurti kaže da je temelj kosovske nezavisnosti. Evo, citiraću vam ono što je za nemački „Špigl“ Aljbin Kurti rekao, to je njegova poslednja izjava, 18. 12. 2022. godine. Kaže: „Međunarodni sud pravde je najveći sud na planeti i ta presuda čije je donošenje inicirao Vuk Jeremić zabetonirala je temelje kosovske nezavisnosti“. Ja ne znam zašto vi vaše izlaganje uopšte počinjete sa temom Kosova i Metohije. Vaš lider je taj koji je Kurtija nazvao, citiram, i patriotom, intelektualcem, stabilnim čovekom, a na albanskoj „Gazeti“, dakle njihove novine, naslovna strana pisalo je: „Hvala, Vuče“.
    Za razliku od politike Aleksandra Vučića, SNS i koalicija koje su sa nama, koje se bore svakim danom za to da održimo i sačuvamo živote naših sunarodnika na Kosovu i Metohiji i da pokušamo da ispravimo sve te greške koje ste namerno ili slučajno uradili i sa kojima i od kojih i zbog kojih trpimo posledice i danas.
    Kada je budžet u pitanju, pomenuli ste nekoliko naravno neistina, ali zato ću se osvrnuti na svaku od njih pojedinačno. Dakle, s obzirom da ste pomenuli da državi Srbiji preti dužničko ropstvo, zbog toga što nam je javni dug ukupno negde oko 35 milijardi evra, moje pitanje za vas je – znate li koliki je javni dug jedne Nemačke? Petsto osamdeset i devet milijardi. Jedne Francuske je preko 3.000 milijardi.
    Sada vi, poštovani građani Srbije, možete da… Mi nekih 35 milijardi, jedna Nemačka 2.600 milijardi. Čujem sada da neko dobacuje – pa nismo mi Nemačka. Pa o tome se i radi. Zato se nikada ne govori o apsolutnom iznosu javnog duga, nego se taj javni dug uporedi sa veličinom jedne ekonomije, sa bruto društvenim proizvodom. U jednoj Nemačkoj taj dug je preko 80% u odnosu na BDP. U jednoj Srbiji, s obzirom na to da odgovorno vodi svoje javne finansije, vodi računa o svakom dinaru, udeo javnog duga u BDP-u na današnji dan je samo 51%, samo 51%, daleko ispod nivoa Mastrihta koji je 60%, daleko ispod proseka evrozone, koji je 91%.
    Danas je Hrvatska izašla sa svojim udelom javnog duga u BDP-u, ako se ne varam, preko 80%. Dakle, stojimo mnogo bolje nego mnogo razvijenije zemlje od nas. Ne kaže to Siniša Mali, to kaže Međunarodni monetarni fond, to kažu i sve kreditne rejting agencije, dakle svi oni koji su pozvani o tome da sude profesionalno i objektivno i pri tome i za ono za šta se zadužimo, ulažemo u ono od čega građani imaju koristi – auto-puteve, brze saobraćajnice, brze pruge, škole, bolnice, a ne u potrošnju, kao što je bilo tokom 2000-tih godina.
    Na kraju krajeva, kada pogledate do 2012. godine, znate, i kada govorite o javnom dugu, veoma je važno da ljudi razumeju da, naravno, dugoročne investicije finansirate dugoročnim izvorima finansiranja. Mi danas imamo pet milijardi evra na računu, pa možemo skoro sve investicije naredne godine da finansiramo tim novcem, ali nećemo to da radimo, jer ročnost investicija ne odgovara ročnosti novca koji koristimo za njihovo finansiranje. Možda prvo ili drugo pravilo kada se bavite javnim finansijama.
    Prosečna ponderisana kamata na te kredite, kada su ovi iz bivšeg režima bili na vlasti, bila je 13% pre samo 11 godina. Znate li koliko je, uprkos svim problemima, svoj krizi, porastu kamatnih stopa, znate li kolika je ponderisana kamatna stopa danas na naš javni dug? Ponderisana kamatna stopa je 3,4%. Pa to dovoljno govori da nema nikakvog rizika kada je naš javni dug u pitanju i to je najveći, najbolji i jedini mogući odgovor, ispravan odgovor na tu laž da nam preti dužničko ropstvo. Ne, ono nam je pretilo 2012. godine, ali na svu sreću, uspeli smo da se izvučemo iz toga.
    Govorili ste o našem poreskom sistemu. Ja ću citirati šta ste rekli – 60% prihoda u budžetu je PDV, pa to je mnogo. Pa nije mnogo, ako razumete strukturu i naš poreski sistem, koji je prevashodno usmeren na oporezivanje potrošnje i prometa, a ne na oporezivanje rezultata rada. Jer kada pogledate, recimo, rezultate rada, tu mislim na porez na dohodak građana, mislim na porez na dobit preduzeća, to su pristojne niske stope. Da li je porez na dobit 10%, 15%, porez na dohodak građana je takođe izuzetno nizak, zato što želimo da manje oporezujemo građane, više oporezujemo potrošnju, kako bi ravnomernije, kako bi svi na neki način doprineli budžetu, a ne samo pojedine kategorije stanovništva. Za razliku od, recimo, zapadnih zemalja, Amerike, na primer, gde imate stope poreza na dobit preduzeća i preko 50%, poreze na dohodak građana i preko 50%, mi to nemamo. To je već objašnjenje, ako već niste znali, zašto i kako radi naš sistem javnih finansija i na čemu je baziran.
    Kada su ulaganja u zdravstvo u pitanju, drago mi je što ste to pomenuli. Dakle, od 2008. godine do 2012. godine nijedna zdravstvena institucija nije izgrađena nova u Srbiji. Od 2012. godine do danas 142 zdravstvene institucije, kliničkih centara, opštih bolnica, domova zdravlja što je izgrađeno, što rekonstruisano u našoj zemlji. A onda kažu – pa, da ali znate smanjujete investicije i za narednu godinu, što apsolutno nije tačno. Pogledajte samo šta je u Ministarstvu za javna ulaganja plan za sledeću godinu.
    Dakle, opšta bolnica Loznica, nabavka opreme, ciklotron – nabavka takođe, Klinika za neurohirurgiju KCS, Institut za onkologiju – radovi, Dom zdravlja „Dr Milutin Ivković“ Krnjača – radovi, opšta bolnica Vranje – radovi, opšta bolnica Prokuplje, faza dva – radovi, opšta bolnica Leskovac faza dva – radovi, opšta bolnica Novi Pazar – radovi, opšta bolnica Zaječar dečija poliklinika – radovi, opšta bolnica Surdulica – radovi, Institut za javno zdravlje Pančevo – radovi, Institut za patologiju – radovi, GAK Višegradska – radovi takođe. Samo u narednoj godini, samo preko jednog ministarstva.
    Ono o čemu je predsednik Vučić govorio hoću sada detaljno da pokažem i da obavestim građane Srbije kada je nabavka magnetnih rezonanci, kada je nabavka ultrazvučnih aparata u pitanju i mamografa. Dakle deset komada, deset novih magnetnih rezonanci do 30.11. dakle, do kraja novembra ove godine stiže u Klinički centar Niš, Kragujevac, KBC Zvezdara, opšta bolnica Leskovac, Šabac, Valjevo, Čačak, Pirot, Užice, Kladovo. Ministarstvo zdravlja obezbediće 12 komada – Smederevo, Bor, Zaječar, Užice, Vranje, Sombor, Vršac, Požarevac, Loznica, Prokuplje, Klinički centar Srbija Beograda, Klinički centar Novi Sad i oni će stići u martu naredne godine.
    Kada su mamografi u pitanju, stižu do 30.11. između 30.11. i 15.12. u Kladovo, Negotin, Babušnicu, Prokuplje, Soko Banju, Pirot, Vračar – Dom zdravlja, Niš, Vladičin Han, Dom zdravlja Kragujevac, Surčin, Kuršumlija. Kruševac još šest komada: Kruševac, Požarevac, Obrenovac, Vlasotince, Majdanpek, Leskovac. Dakle, sproveden tender stiže baš kao što je predsednik Vučić i obećao.
    Ultrazvučni aparati 15 komada stižu takođe do 30.11. Ukupna vrednost 123 miliona dinara, novac obezbeđen. Bolnica Sveti Sava Beograd, Novi Pazar, Niš, Čačak, Knjaževac, Zaječar, Valjevo, Užice, Kragujevac, Petrovac na Mlavi, Savski venac, Zemun, Grocka, Stari grad i Zvezdara, plus moguće su i dodatne nabavke ambulantnih vozila.
    Dakle, kao što smo i obećali naša želja i to je poruka za sve žene u našoj Srbiji – dakle hoćemo da svaki grad, svako mesto, svaka zdravstvena ustanova gde god je to moguće ima i mamograf, ima i ultrazvučni aparat i ima magnetnu rezonancu. Pročitao sam sve domove zdravlja, sve opšte bolnice koje će te aparate dobiti u narednih nekoliko nedelja i to je potvrda koliko smo posvećeni našem zdravstvu kao i ukupnom kvalitetu života građana Srbije. Hvala puno.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Ministar Mihajlo Jovanović.

    Mihailo Jovanović

    | Ministar informisanja i telekomunikacija
    Hvala.
    Poštovani predsedniče Narodne skupštine, poštovani narodni poslanici, iako je tema medijski zakoni danas u Skupštini, poslanik Aleksić je malopre spominjao medijske zakone i naravno ceo današnji dan i prethodne dane i prethodne nedelje „Junajted grupa“ to spominje na svojim kanalima N1 i NovojS. Ne verujem da Aleksić i „Junajted grupa“ imaju isti interes, verujem da Aleksić radi u interesu „Junajted grupe“. Zato je prilika dragi poslanici da vam objasnim još jednom o čemu se ovde radi, da građanima Republike Srbije pojasnim celu situaciju.
    Pod broj jedan, slažem se ocenom poslanika Bakareca, i ocenom koju je dala i predsednica Vlade, Ana Brnabić u prethodnim danima, da su ovo revolucionarni zakoni. Oni su rađeni, podsetiću vas, zajedno sa novinarskim i medijskim udruženjima i u njima je učestvovalo i NUNS, i Udruženje novinara Srbije, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Asocijacija medija, Asocijacija onlajn medija, Udruženje Rab Srbija, Sindikat novinara Srbije, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija.
    Predlozi ovih zakona su rađeni zajedno i sa delegacijom EU u Srbiji, Misijom OEBS-a u Srbiji, ambasadom Kraljevine Norveške i Fondacijom Konrad Adenauer. Zašto su oni revolucionarni? Zašto su posebni? Zato što je po prvi put projektno finansiranje detaljno definisano ovim zakonima i što se po prvi put u našem zakonu pojavljuje Savet za štampu, kao samoregulatorno telo. To je primer demokratskog pristupa slobode medija i medijskog pluralizma, gde će po prvi put udruženje regulisati stvari u medijskom sektoru i po prvi put imamo samoregulatorno telo, a takav slučaj se nalazi u samo pet zemalja u Evropi, mi ćemo biti šesti.
    Takođe, ovaj zakon je poseban što po prvi put uvodimo Jedinstveni informacioni sistem putem koga će se sprovoditi postupak raspisivanja konkursa, formiranja komisija i dodele odluka kada je u pitanju projektno sufinansiranje.
    Po prvi put, medijskim zakonima su definisane odredbe koje se odnose na pravo novinara na radu i povodom rada, odnose se na raspored radnog vremena i njegovu izmenu u slučaju hitne potrebe, precizirane su po prvi put odredbe koje se odnose na pripravnost na rad i pravo na isključenje iz komunikacije i uvedene su odredbe zaštite novinara od urednika, kao i urednika u odnosu na vlasnika, izdavača. Po prvi put je definisan i inspekcijski nadzor koji će biti u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija.
    Kada je u pitanju Zakon o elektronskim medijima, REM u potpunosti funkcionalno i finansijski nezavisno od državnih organa i organizacija, pružalaca medijskih usluga i operatora. I, po prvi put se zakonodavna vlast, znači, odbori Narodne skupštine Republike Srbije i Skupština AP Vojvodine povlače iz predlaganja članova Saveta regulatora, tako da umesto skupštinskih odbora koji su predlagali tri člana Saveta, sada imamo jednog zajedničkog predlagača, a to je Zaštitnik građana, Poverenik za ravnopravnost i Poverenik za zaštitu informacija od javnog značaja, a pred ostalih osam od devet članova Saveta predlažu samostalni predlagači, univerziteti, Udruženje izdavača elektronskih medija, Udruženje novinara, Udruženje filmskih i scenskih i dramskih umetnika, Udruženje kompozitora, udruženja čiji su ciljevi ostvarivanje slobode izražavanja, udruženja čiji su ciljevi zaštita dece i nacionalni saveti nacionalnih manjina.
    Takođe, ovi zakoni su revolucionarni zašto što po prvi put uvodimo punu transparentnost i kontrolu u pogledu vlasništva medija i definišemo mere za ostvarivanje medijskog pluralizma tako da svaku promenu vlasničke strukture u osnovnom kapitalu pružaoca medijske usluge, mora da se prvo pribavi pisana saglasnost regulatora.
    Takođe po prvi put ovim zakonima definišemo zaštitu maloletnika, definišemo sadržaj šta je to rijaliti program i sadržaj rijaliti programa i definišemo bolju zaštitu osoba sa invaliditetom.
    Zbog svega ovoga ovo su stvarno revolucionarni zakoni, primeri demokratije, slobode medije i medijskog pluralizma, ali ono što smeta „Junajted grupi“ to je što Telekom Srbija može da bude vlasnik medija. Pa, hajde da pojasnimo i tu evropsku praksu i evropsku direktivu. Ugovor o funkcionisanju EU promoviše jednakost, različitih oblika vlasništva.
    Ovaj stav je više puta potvrđen i od strane Evropskog suda Pravde što naglašava neutralnost EU prema različitim oblicima vlasništva. Važno je napomenuti poštovani narodni poslanici da nema odredbi u zakonodavstvu EU uključujući i direktivu u EU o audiovizuelnim medijskim uslugama, niti o nekom pravu koje nalaže ukidanje državnog vlasništva u medijima.
    Sada ću vam poštovani narodni poslanici pročitati u kojim sve zemljama EU i njihovim telkooperatorima, njihovi telkooperatori su vlasnici medija, u Republici Austriji to je „A1 Telekom Austrija“ u Nemačkoj, to je „Magenta Telekom“ u Švedskoj, to je TELIJA COMPANY, u Belgiji, to je „Proksimus“, u Estoniji, to je „Levira“, u Grčkoj, to je „Hellenic communication organization“, u Austriji, to je studio „Proteus“, u Švajcarskoj, to je „Sviskom“, u Francuskoj, to je „Oranž“, u Nemačkoj, to je „Digi Slovakia“, u Francuskoj, to je „Oranž Poland“, u Nemačkoj, to je „Slovak Telekom“.
    Dakle, ovo je i praksa i pravo EU i tu dolazimo na ono šta je problem i šta je interes „United Groups“ problem je što ima jaku konkurente na tržištu, a to „Telekom Srbija“ i problem je što čeznu za prvom decenijom ovog veka kada je „Telekom“ bio slab i kada su mogli da rade šta su želeli, ali sa ove strane imaju ministra koji je svedok šta se tada dešavalo, jer sam radio u „Pošti Srbije“ i bio sam deo poštinog provajdera PTT neta.
    Poštovani narodni poslanici pokazaću vam kako je SBB tada krenuo iz Kragujevca, jer čuvam fotografije i dokaze kako je to bilo tada. Dakle, kada se „Pošta Srbije“ trudila da to radi kroz kablovsku kanalizaciju SBB je razvlačio svoja lasta sa krova na krov, s drveta na drvo praveći nesigurnu telekomunikacionu mrežu i ne samo to, kada smo se bunili i tražili od Ministarstva telekomunikacija da spreči takvu izgradnju, dobili smo signal da se zaustavimo sa našom namerom da pravimo državnu mrežu, a dobili smo i priznanje tadašnjeg ministra telekomunikacija Borisa Tadića, da je pod pritiskom stranih ambasadora bilo velikog uticaja na predsednike opština i gradonačelnike da ne sklapaju Ugovor sa državnom kompanijom sa „Poštom Srbije“ već da sklapaju Ugovor o izgradnji kablovske mreže sa SBB-om i to nije bilo dovoljno zahvaljujući tome što „Telekom Srbija“ nije bio dovoljno jak SBB je napravio sledeći korak i dobio je pristup kablovskoj kanalizaciji po cenama koje su pet puta jeftinije nego što je imala „Pošta Srbije“ i samo na takvom tržištu gde nisu imali konkurenta, gde su mogli da rade šta su želeli su napravili imperiju.
    Godine 2014. kada im je tadašnji Zakon o medijima to dozvolio registrovali su svoju kompaniju u Luksemburgu i radili su distribuciju prekogranične televizije. E, danas, e, danas to više ne mogu dragi poslanici i to je razlog što je jedina primedba koja postoji na medijske zakone primedba koja dolazi od „United Group“.
    Ostajem pri tome da su ovo revolucionarni zakoni, da su urađeni u skladu sa medijskom strategijom sa Evropskom direktivom audiovizuelnim medijskim uslugama i pozivam narodne poslanike da u danu za glasanje glasaju za ove zakone.
    Hvala, vam.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Replika, da... Vuk Jeremić.
    Izvolite.