Prva sednica Prvog redovnog zasedanja , 11.03.2025.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Prvog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/28-25

4. dan rada

11.03.2025

Beograd

Sednicu je otvorila: Marina Raguš

Sednica je trajala od 10:00 do 17:50

  • ZAKONI

  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Antigve i Barbude o uzajamnom ukidanju viza
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Bolivarske Republike Venecuele o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Gvatemale o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša
  • Zakon o potvrđivanju akata Svetskog poštanskog saveza
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Kraljevine Švedske o plaćenim delatnostima članova porodice članova diplomatsko-konzularnih predstavništava
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžan o angažovanju članova porodice članova diplomatsko-konzularnih predstavništava na plaćenim delatnostima
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o strateškoj saradnji u oblasti energetike u Republici Srbiji
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Tuvalu o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, kao zajmodavca i Republike Srbije, kao zajmoprimca i Narodne banke Srbije, kao fiskalnog agenta zajmoprimca, u okviru Instrumenta za reformu i rast za Zapadn
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Vlade Republike Srbije i Vlade Arapske Republike Egipta
  • Zakon o potvrđivanju Sveobuhvatnog sporazuma o ekonomskom partnerstvu između Vlade Republike Srbije i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Dodatno finansiranje za Projekat akceleracije inovacija i podsticanja rasta preduzetništva u Srbiji) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o garanciji EPS Revitalizacija Vlasinskih HE između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu Program čvrstog otpada u Srbiji, faza III između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o kreditnom aranžmanu br. CRS1028 01 G između Francuske agencije za razvoj, kao Zajmodavca i Republike Srbije, kao Zajmoprimca za Projekat modernizacije železničkog sektora u Srbiji - druga faza
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o kreditnom aranžmanu br. CRS 1029 01 N između Francuske agencije za razvoj i Republike Srbije
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu između KfW, Frankfurt na Majni i Republike Srbije koju zastupa Vlada Republike Srbije delujući preko i putem Ministarstva finansija za „Program efikasnog vodosnabdevanja i prečišćavanja otpadnih voda za ekološke i od
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Tuvalu o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kazahstan o readmisiji lica
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu (Projekat solarno-termalne elektrane u Novom Sadu) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Zakon o potvrđivanju Finansijskog ugovora EPS Zeleno finansiranje A između Republike Srbije i Evropske investicione banke
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kazahstan o saradnji u oblasti odbrane
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o garanciji između Evropskog društva za finansiranje železničkih voznih sredstava (EUROFIMA) i Republike Srbije, koja postupa preko Ministarstva finansija, u vezi sa državnom garancijom prema članu 5 Eurofima konvencije
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Marina Raguš

    ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
    Reč ima potpredsednik Jovan Janjić.
    ...
    Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

    Jovan Janjić

    MI - GLAS IZ NARODA
    Prvo pitanje upućujem MUP, nakon dva masovna zločina u maju 2023. godine, Vlada Srbije krenula je u razoružavanje građana, ona tada donosi zaključak kojim protivustavno i protivzakonito menja zakon koji se može menjati samo po predviđenoj proceduri ovde u Skupštini Srbije. Otpočela je kampanja oduzimanja oružja, ne samo od onih koji ga nelegalno poseduju, nego i od legalnih vlasnika.

    Kampanja i preduzete mere imale su za cilj da se ljudi primoraju da u trajno vlasništvo države predaju oružje koje legalno poseduju.

    Realnog osnova za to nije bilo, jer činjenice ukazuju da se 91% svih krivičnih dela izvrši nelegalnim oružjem, 8% službenim oružjem, a samo 1% oružjem koje je u legalnom posedu građana. Preduzete mere pogodile su najviše savesne građane, oni koji su legalno posedovali oružje, koji ga nisu krili, a na drugoj strani oni pak koji su krili da imaju oružje i nisu hteli da prijave da ga poseduju, nisu bili pod direktnim pritiskom, da ga predaju. Inače razoružanjem savesnih lojalnih građana, legalnih vlasnika oružja, slavi se i odbrambena moć zemlje. Srbija je jedna od retkih zemalja u svetu, a možda i jedina država koja naplaćuje porez na oružje. U međuvremenu nakon te preduzete akcije, razoružanja, desilo se nešto paradoksalno.

    Mnogim bivšim posednicima legalnog oružja, stigla je opomena pod pretnjom prinudne naplate da se plati porez na oružje koje više ne poseduju, koje su bez nadoknade predali državi. Do toga je najverovatnije došlo iz razloga što MUP, nije dostavilo Poreskoj upravi imena ljudi koji su državi predali oružja i zbog toga su mnogi građani prinuđeni da odlaze u poresku upravu, da gube vreme čekajući u dugom redu i da se pravdaju za neosnovani dug.

    Zato pitanje MUP, šta će se preduzeti da se zaustavi maltretiranje nedužnih građana, zbog njihovog propusta?

    Drugo pitanje upućujem Vladi Republike Srbije - Poslanička grupa MI - Glas iz naroda, tri puta je postavljala poslaničko pitanje Vladi zašto se država Srbija pod obrazloženjem sinhronizacije spoljne politike sa EU priključila sankcijama koje je ona uvela nama prijateljskoj, jednoj od najbliskijih zemalja, Republici Belorusiji? Ni na jedno pitanje odgovor nismo dobili.

    Saglašavajući se sa sankcijama EU onemogućen je i vazdušni saobraćaj između Srbije i Belorusije, zbog čega ispaštaju mnogi građani i Srbije i Belorusije, ali i građani drugih zemalja koji bi putovali na ovoj relaciji.

    Vazdušni saobraćaj između Beograda i Minska uspostavljen je 2012. godine i u početku se odvijao preko Budimpešte, a onda posle godinu i po dana uspostavljena je direktna linija između Beograda i Minska tri puta nedeljno, na kojoj će potom početi da se leti i šest puta nedeljno.

    Srpsko prisustvo u Belorusiji, ali i belorusko u Srbiji je sve očiglednije. Danas razvoj Belorusije, ali i promociji Srbije u Belorusiji i drugim zemljama bivšeg sovjetskog prostora značajno doprinosi srpska kompanija "Braća Karić". Kompanija holding "BK grupe - Braća Karić" samo na jednom mestu na 460 hektara bivšeg aerodroma u Minsku gradi multifunkcionalni kompleks "Minsk-MIR" po principu "grad u gradu", sa četiri miliona kvadratnih metara stambenog prostora, što je negde oko 50 hiljada stanova. U drugom delu grada je stambeno-poslovni kompleks "Majka Minska" - "Majaka Minska", od milion kvadrata, u sklopu kojeg je i trgovinski centar "Dana mol" od 200 hiljada kvadratnih metara, koji dnevno poseti u proseku 80 hiljada ljudi, a gradi se i stambeno poslovno privredni i sportski kompleks "Severni Berg", takođe po principu "grad u gradu", od osam miliona kvadratnih metara.

    Na gradilištima kompanije "Braća Karić" u Belorusiji dnevno radi 13 hiljada ljudi, a zajedno sa gradilištima u Rusiji i Kazahstanu oko 30 hiljada ljudi. Naši ljudi radno angažovani u Belorusiji mole da naša država omogući da se obnovi vazdušni saobraćaj između Beograda i Minska. Zato moje pitanje Vladi Republike Srbije glasi - kada će omogućiti ponovno uspostavljanje vazdušnog saobraćaja između Srbije i Belorusije? Hvala na pažnji.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Marina Raguš

    ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
    Hvala vama.
    Gospodin Milija Miletić ima reč. Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Milija Miletić

    ZDRAVA SRBIJA - RUSKA STRANKA - UJEDINjENA SELjAČKA STRANKA
    Zahvaljujem se, poštovana potpredsednice.

    Ja bih postavio nekoliko pitanja a tiču se naših ljudi koji žive na jugoistoku Srbije.

    Prvo pitanje je upućeno Ministarstvu energetike i rudarstva i javnom preduzeću "Srbijagas", a tiče se gasifikacija ovog dela Srbije. Mi smo ranije govorili i već se krenulo sa radom, odnosno krenule su neke pripremne radnje, da gasovod koji je predviđen za istočnu Srbiju, da je jednim delom sada već ušlo u proceduru, jedan krak gasovoda ide od Zaječara prema Prahovu a drugi krak gasovoda ide od Zaječara preko Knjaževca, Svrljiga ka Nišu.

    6Mene interesuje kada će konačno on biti stavljen u funkciju, jer kao što smo videli, već su ljudi na terenu, obilazi se i prati se trasa od gasovoda koji će na tim mestima biti i za sve nas koji tamo živimo veoma je bitno da se to reši što pre, na najbolji način, jer ćemo tako imati mogućnost da bude bolja životna sredina. Konkretno, sada, kada se loži, veliki problem jeste zagađenje vazduha, ne samo kod nas u Svrljigu nego u Knjaževcu, Nišu i svuda. Ovim načinom gasifikacije rešavamo taj problem. Moje pitanje je da li će to biti u toku ove ili naredne godine?

    Jedno od bitnijih stvari jeste ono što ide kao nus proizvod, nus pojava, a to gde taj gasovod sada treba da krene, gde treba da ide? Već se pojavljuju pojedine advokatske kancelarije, pojedini ljudi koji se predstavljaju kao advokati, obilaze te naše domaćine koji imaju parcele gde treba da prođe gasovod i već se pripremaju tužbe. Ja mislim da je to još jedan od načina da se zaustavi gasifikacija, kao što se dešavalo u prethodnom periodu, gde su ranije prošli putevi u tim našim seoskim područjima, to sam vam govorio i ranije, gde je veliki broj advokatskih radnika na terenu, idu direktno kod tih naših ljudi čije su parcele zauzele jedan deo tog puta ili je put prošao kroz tu parcelu pre 50-60 godina. Sada se javljaju ti advokati, obilaze te naše domaćine čije su to parcele, imaju podatke i utužuju lokalnu samoupravu, opštinu, gde je opština u jako teškoj situaciji zato što su budžeti veoma mali, veoma opterećeni svim onim drugim stvarima, gde su te kazne za te advokate koji dobiju te pare veoma velike, abnormalne, gde budžeti opštine to ne mogu da iznesu.

    Ja sam vam govorio i ranije da jedna opština, druga opština, treća opština, budžeti se smanjuju, advokati idu i dalje na terenu, što znamo da nije po pravilu, da nije u skladu sa Zakonom o advokaturi, da nema pravo da ide kod svakog čoveka da nudi svoje usluge, a idu možda čak i neki ljudi koji nisu ni advokati, nego njihovi pomoćnici i na taj način naši ljudi njima potpisuju i dešava se situacija da dosta tih tužbi koje advokati rade prema tim našim lokalnim samoupravama, se izgubi, odnosno advokati izgube te tužbe, a taj naš čovek koji je potpisao to ovlašćenje oni sada plaćaju i dolaze velike kazne za takse koje su trebale da se naplate.

    Prema tome, za mene kao čoveka bitno je da se uradi gasifikacija, da se nađe rešenje, da na najbolji način rešavamo problem gasifikacije, problem zagađenja životne sredine zbog loženja.

    Još jedna od bitnih stvari jeste da nađemo rešenje, ali ja sam već rekao vezano za probleme tih lokalnih samouprava, za uzimanje tih putnih pravaca. To su atarski putevi i to je veliki problem, gde budžeti opština su sada mnogo opterećeni.

    Moramo naći rešenje. Mi smo kao lokalna opština u Svrljigu imali sastav gde se skupilo 50 opština koje smo zajedno napravili radno telo gde se išlo kod nadležnih ministarstava da se reši problem ovih tužbi vezano za zauzimanje tog tzv. putnog zemljišta.

    Hvala još jednom.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Marina Raguš

    ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
    Hvala, gospodine Miletiću.
    Reč ima gospodin Radomir Lazović.
    Izvolite.
    ...
    Zeleno-levi front

    Radomir Lazović

    Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
    Iako Zeleno-levi front neće učestovati u daljoj raspravi u nastavku ove sednice, želeo sam da iskoristim ovu priliku kada narodni poslanici mogu da traže objašnjenja i obaveštenja od državnih organa, da postavim pitanje odgovornosti za dalje uvlačenje građana Srbije u sukobe i nasilje nakon napada žandarmerije na studente ispred RTS-a.

    Da li će Ivica Dačić, ministar policije, na sebe preuzeti odgovornost za ovaj napad, za posledice organizacije višednevnog kontramitinga ispred Predsedništva i generalno za posledice zloupotrebe policije za očuvanje SNS-a na vlasti?

    Juče je policija povredila svog kolegu ispred RTS-a. Da li Dačić oseća odgovornost za to ili će se vaditi da mu je sve ipak naredio neko ko je nenadležan, predsednik države.

    Neće ga spasiti ovo sakrivanje, kao što se niko neće moći sakriti od odgovornosti. Juče su policajci, žandarmerija, napadajući građane i studente koji su zbog uvreda i laži blokirali RTS, slučajno povredili svog kolegu u civilu.

    Vučić je kukavički brže bolje za to okrivio studente. Ej, optužio je one koji mesecima pozivaju za nenasilje, ali na sreću postoje snimci koji jasno pokazuju šta se desilo.

    Da li ima neko obraza u toj policiji da kaže šta se zaista se desilo ili ćete se skrivati iza onoga - mi samo radimo svoj posao? Posao policije nije da lažu, nije da štite kriminalce i prevarante, da budu doušnici "Informera", već da štite institucije, da štite zakon i pravdu, bukvalno baš ono na šta pozivaju građani i studenti na protestima i to mesecima.

    Za preko 100 dana protesta na ulice Srbije izašle su stotine hiljada ljudi. Imali smo proteste u stotinama gradova i sela. Nigde nije bilo nasilja osim tamo gde su ga činili vaši ljudi, predsednici opština, direktori javnih preduzeća, batinaši i provokatori.

    Pozivam vas da odustanete od sukoba, da shvatite da je jedini ispravan način ispunjavanje svih studentskih zahteva onako kako su ih studenti definisali i preuzimanje odgovornosti za svu štetu koju ste našem društvu napravili i pravite.

    Prestanite da okrećete ljude jedne protiv drugih. Povucite lažne studente, sklonite one smešne šatore, ne pokušavajte da sprečite regularno održavanje najavljenog skupa u Beogradu 15. marta. Iako statisti koje ste dovukli iz raznih „Pinkovih“ rijalitija da glume demonstrante ispred Predsedništva izgledaju smešno nema ništa smešno u nameri da se oni iskoriste kao provokatori i kao pritisak na organizatore protesta.

    Postavljam pitanje ministarki prosvete ili ministru finansije ili bilo kome koga smatrate nadležnim koliko je resursa država potrošila na organizaciju višednevnog naprednjačkog kontramitinga ispred Predsedništva Srbije? Da li su na to otišle plate prosvetara?

    Dakle, odustanite od kontramitinga, prestanite da zloupotrebljavate policiju, prestanite da hapsite aktiviste, prestanite da napadate studente. Neće vam proći ideja da ove mlade ljude oterate iz Srbije kao što ste oterali 400.000 ljudi za 12 godina vaše vlasti. Neće vam uspeti, shvatite da je gotovo. Sada je samo pitanje koliku štetu za sobom ostavljate. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Marina Raguš

    ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
    Gospodin Milimir Vujadinović ima reč.
    Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Milimir Vujadinović

    ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
    Poštovane kolege, poštovana Srbije, a pre svega vi narodni poslanici, zamoliću vas jednu stvar – da konačno stvari počnemo da nazivamo pravim imenom. Priča o studentima, o njihovim zahtevima završena je prošle sedmice izglasavanjem zakona koji je ispunjenje poslednjih zahteva studenta. Ono što se danas dešava na ulicama i ono što se desilo noćas ne naziva se nikakvim studentima, to su opozicioni anarhisti pod direktnom upravljačkom palicom opozicije i poslanika opozicije u Srbiji. Konačno da te ljude počnemo da nazivamo opozicioni anarhisti ili boljševički aktivisti jer to je ono što ih u stvarnosti označava.

    Ono što ste danas čuli od opozicije, od ovog nesretnog Novakovića, od Lazovića niste ništa drugo mogli ni da očekujete, poštovani građani Republike Srbije, od lažova, od proverenih i presuđivanih kriminalaca, i to baš za napad na policajca i zloupotrebu službenog položaja za šta je osuđen pravosnažno već jednom Bora Novaković. Ništa drugo niste mogli da očekujete od Lazovića koji je u 45. godini i dalje student a narodni poslanik, kome je prvo radno mesto Narodna skupština Republike Srbije. Kao dokaz tome, a uvek argumentovano govorimo, istu ovu priču koju vrte sada kada je u pitanju napad na srpskog policajca noćašnji ispred RTS vrteli su pre tri dana kada je pitanju bio Nikola Selaković.

    U cilju prodavanja laži javnosti Srbije napravili su čak i lažno Rešenje o određivanju pritvora onom antisrbinu i nasilniku Milanu Tavčaru. Ni to nisu bili u stanju da urade kako treba. Na prvoj stranici, poštovana javnosti, poštovani građani Republike Srbije, stavili su datum 8. mart 2025. godine, a na drugoj stranici tog rešenja datum 4. jun 2023. godine. U međuvremenu Tavčar je priznao delo, priznao da je napao Nikolu Selakovića, a već treći dan i dalje ovo rešenje, ovu laž vrte kao dokaz da se taj napad nije uopšte desio. Po istom principu to pokušavaju da urade kada je u pitanju napad na srpskog policajca noćas ispred RTS.

    Da budemo jasni, svi mi, javnost Republike Srbije, znamo da je to uradio anarhista pod direktnom palicom nekog drugoga. Manje je bitno i manje je važno koji je to anarhista uradio i ko je direktni izvršilac tog dela, puno je važnije ko je nalogodavac, ko je inspirator, ko je taj ko daje naređenja o napadu na institucije Republike Srbije, ko je taj ko upravlja onim što se dešava i što se noćas dešavalo na ulicama Republike Srbije.

    To je moje pitanje ministru unutrašnjih poslova, to je moje pitanje Tužilaštvu. Ovde nije bitno koji je anarhista noćas udario srpskog policajca, nečijeg brata, oca, muža, nego ko je dao taj nalog. Ja opravdano i mi iz SNS opravdano sumnjamo da se ta lica i ti nalogodavci nalaze u klupama opozicionih poslanika, da ta sva uputstva o napadu na institucije Republike Srbije dolaze iz redova opozicije, iz ovih poslaničkih klupa. To je naše pitanje Tužilaštvu i MUP-u.

    Ovo me, poštovani građani Republike Srbije, poštovane kolege poslanici, neodoljivo podseća na jednu drugu stvar iz prošlosti – kada je u Podrinju ubijeno u toku rata 3.500 Srba niko, apsolutno niko za 3.500 života nije odgovarao. Priča Nasera Orića i tzv. sudova je na kraju završena epilogom u kome se može zaključiti da je 3.500 ljudi samo sebe ubilo. Upravo na delu je jedan takav pokušaj. Ovo je poslednji put Srbiji i srpskom narodu radio samo Naser Orić.

    Moje drugo pitanje, a moram vam pokazati, ovo je produkt sinoćnjeg delovanja anarhista, nečiji otac, nečiji brat, nečiji muž sa opasnošću da ostane bez oka. Moje drugo pitanje je upućeno poslanicima opozicije, raskrinkavajući njihovu laž i raskrinkavajući njihovo licemerje, zašto prodajete narodu praznu priču da ne planirate nasilje, kao da smo mi slepi? Kao da ne vidimo objave vaših direktnih podređenih i vaših direktnih aktivista koji pozivaju otvoreno na nasilje u subotu, dajući uputstva ko će poneti motornu testeru, ko će poneti palice, ko će poneti kamenje, ko će poneti topovske udare, kao da smo ludi, pa ne znamo da po firmama širom Srbije tražite građevinske mašine kojima ćete krenuti na institucije Republike Srbije.

    Nećete, verujte, dok je nas, dok je Srbije, dok je srpskog naroda. Živela Srbija! Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Marina Raguš

    ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
    Hvala vama.
    Nastavljamo rad.
    Prelazimo na zajednički jedinstveni pretres o predlozima zakona iz tačka od 33. do 55. dnevnog reda.
    Saglasno članu 170. i shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički jedinstveni pretres o predlozima zakona iz tačaka od 33. do 55. dnevnog reda.
    Da li predstavnici predlagača žele reč?
    Reč ima gospodin Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija.
    Izvolite.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Siniša Mali

    | Ministar finansija | Prvi potpredsednik Vlade
    Hvala puno.
    Poštovani narodni poslanici, poštovani građani Srbije, danas imamo na dnevnom redu 23 zakona koja su izuzetno važna za dalji rast i napredak naše Srbije. Ja ću ukratko da obrazložim one koji su najvažniji.
    Prvi je sigurno Sporazum o zajmu sa EU, jedan veliki korak napred ka potpunoj integraciji Republike Srbije u EU. Kao što znate, predsednik Aleksandar Vučić je obećao da ćemo do kraja 2026. godine usaglasiti sve zakone, sve podzakonske akte, sve što je neophodno kako bismo u potpunosti bili usaglašeni sa standardima EU i kako bismo ispunili sve formalne uslove za punopravno članstvo u EU.
    Ovaj Sporazum o zajmu omogućava nam da povučemo prvih 112 miliona evra od fonda koji je odvojen za Zapadni Balkan, a podsetiću vas da je taj plan rasta za Zapadni Balkan ima četiri stuba. Prvi stub je brža ekonomska integracija u jedinstveno tržište EU i ovo je za nas najvažniji deo plana. To podrazumeva otvaranje zelenih koridora, da nemamo čekanje kamiona na granicama. To podrazumeva tzv. SEPA, dakle, Single European Payment Area, dakle, jedinstveno područje za plaćanja preko kartica koje će omogućiti samo ovom regionu da uštedimo preko pola milijardi evra. Dakle, biće jeftiniji prenos novca, manji troškovi bankarski raznih kartica i tako dalje. To su veoma važne stvari.
    Drugi deo ovog plana nam je reformska agenda, gde imamo čak 98 mera, malopre sam rekao, sve ono što moramo da uskladimo u raznim oblastima kako bismo ispunili sve preduslove za punopravno članstvo u EU.
    Treći stub nam je regionalna ekonomska integracija. Dakle, dalja saradnja sa susedima, otvaranje granica. Podsetiću vas da je Srbija dominantna ekonomija u regionu, tako da otvaranje granica, veća i brža saradnja sa susedima nam omogućava i brži rast.
    Konačno, četvrti stub ovog plana za Zapadni Balkan je i ta finansijska pomoć. Šest milijardi evra, podsetiću vas, izdvojeno je za celo područje Zapadnog Balkana, 1,6 milijardi ide Srbiji i, kao što sam rekao na početku svog obraćanja, ovim Sporazumom o zajmu sa EU povlačimo prvih 112 miliona evra, što je izuzetno važno i na takav način potvrđujemo našu posvećenost evropskim integracijama i, kažem, kao što je i predsednik i obećao, veliki je to posao i veliki je zadatak pred nama, do kraja 2026. godine treba da ispunimo sve preduslove za formalno priključenje i ulazak u EU.
    Drugi zakon koji je pred vama je garancija kako bi se finansirala nabavka novih vozova. To je garancija od 90 miliona evra u ime i za račun „Srbijavoza“. Treba da nabavimo šest novih modernih lokomotiva. Modernizacija postojećih dizel motornih vozova takođe je u planu i modernizacija oko 20 putničkih vozila, putničkih vagona, izvinjavam se. Dakle, još jedan korak napred ka efikasnijem, bržem i bezbednijem železničkom saobraćaju u našoj zemlji.
    Pred vama je i Sporazum o dodatnom finansiranju vezan za rehabilitaciju HE Bistrica, kao i za revitalizaciju HE Potpeć, sa izgradnjom četvrtog agregata. Obe ove hidroelektrane su stare, već je eksploatacioni period dug 30, 40 godina i treba da ih pripremimo za novih 30 ili 40 godina eksploatacije. Upravo za tu namenu su i ova sredstva koja treba da se obezbede.
    Da vas podsetim, HE Bistrica je jedna od najstarijih hidroelektrana u okviru našeg EPS-a, izgrađena je čak 1960. godine, a Potpeć je hidroelektrana koja je stara više od 50 godina. Dakle, novac koji izdvajamo za revitalizaciju ove dve hidroelektrane će nam omogućiti dugoročno i sigurno snabdevanje kroz hidroelektrane ili od hidroelektrana, što je zeleni izvor energije, i to je jedno od opredeljenja koje imamo u našoj strategiji razvoja energetskog sistema.
    Pred vama je i Ugovor o zajmu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj gde treba da obezbedimo dodatne novce za izgradnju solarno-termalnog, kako bih rekao, sistema daljinskog grejanja u Novom Sadu. To je za Novi Sad izuzetno važno, odnosno kada budemo to završili, verovali ili ne, emisija ugljen dioksida u Novom Sadu, CO2, smanjiće se za 17.350 tona godišnje.
    Pred vama je još jedan projekat koji je namenjen za program efikasnog vodosnabdevanja i prečišćavanja otpadnih voda. Visina ovog projekta, odnosno obim je 70 miliona evra i ovo je nastavak prethodnog programa gde su u prvoj pripremnoj fazi učestvovali gradovi Vršac, Kikinda, Smederevo, Požarevac, Jagodina, Pirot i Trstenik. Dakle, hoćemo da sa ovim dodatnim sredstvima i završimo ove kapacitete koje gradimo u ovim gradovima.
    Takođe, pred vama je i Ugovor o garanciji za EPS kojim se obezbeđuje novac za revitalizaciju vlasinskih hidroelektrana. Ove hidroelektrane, takođe, predstavljaju najstarije hidroelektrane u sastavu EPS-a. Ono što je neophodno, njihovom revitalizacijom, je da produžimo njihov eksploatacioni vek za narednih 40 godina, kao i da povećamo obim proizvodnje električne energije.
    Takođe su pred vama i sporazumi koji su vezani za upravljanje čvrstim otpadom. Dva sporazuma koja treba da doprinesu daljoj zaštiti životne sredine i rešavanju otvorenih ekoloških pitanja u pojedinim lokalnim samoupravama. Ovde se radi o izgradnji i proširenju sedam regionalnih centara za upravljanje čvrstim otpadom – Kalenić, Ub, Sombor, Duboko, Užice, Nova Varoš, Pirot, Sremska Mitrovica i Inđija i ovo će, kada završimo, omogućiti uspostavljanje sistema za upravljanje čvrstim otpadom u 47 čak jedinica lokalne samouprave i pokriti više od milion i 500 hiljada ljudi. Dakle, veoma važan projekat, kao što vidite, od svih ugovora, sporazuma koji su danas pred vama, polako, ali sigurno potvrđujemo da smo na putu daljeg unapređenja kvaliteta naše infrastrukture, da li je reč o hidroelektranama, o energetskom sistemu, da li je reč o upravljanju čvrstim otpadom, da li je reč o izgradnji novih kapaciteta, kao što je reč o ovom kapacitetu u Novom Sadu ili nabavci novih lokomotiva, vozova i svega ostalog što treba da doprinese efikasnom i bržem železničkom saobraćaju u našoj Srbiji.
    Takođe, pred vama je, ono što je veoma važno, a to je Predlog zakona kojim se obezbeđuje dodatno finansiranje za podsticaj inovacija i rasta preduzetništva u Srbiji. Dakle, 25 miliona evra je u pitanju. Dalje istraživanje, razvoj i preduzetništvo u oblastima veštačke inteligencije i bio-tehnologije. Ne želimo da Srbija na bilo koji način zaostaje u ovim oblastima, tako dodatni novac izdvajamo kako bismo upravo dalje unapredili onu oblast koja je, po nama, jedna od najvažnijih za dalje potvrđivanje dominantne ekonomske pozicije koju Srbija ima u regionu.
    Podsetiću vas da mi imamo Strategiju razvoja veštačke inteligencije i da na osnovu te strategije radimo. Unapredićemo tu Strategiju za naredni period, s obzirom da ova ističe 2025. godine, ali važno je da veštačku inteligenciju, i to potvrđuju svi na svetu, ne smemo da zanemarimo, a Srbija želi da bude lider u regionu kada je to u pitanju.
    Pred vama su i dva sporazuma, jedan koji je vezan za MUP, a drugi koji je vezan za Ministarstvo odbrane a kada je saradnja sa Republikom Kazahstan u pitanju. Proširujemo našu saradnju i sa tom zemljom i kada je MUP u pitanju i kada je naša vojska u pitanju.
    Dva izuzetna zakona su pred vama danas. To su zakoni o slobodnoj trgovini, sporazumi o slobodnoj trgovini sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i sa Egiptom. Podsetiću vas da u ovom trenutku sa Sporazumom koji imamo o slobodnoj trgovini sa Kinom, a koji smo potpisali prošle godine, i sa ova dva sporazuma, sa time da imamo CEFTA kao region koji je time pokriven, Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, sa Evroazijskom unijom, dakle Rusija, Belorusija, Kazahstan, tu nam je i EU… Dakle, onaj ko investira u Srbiji, što je veoma, veoma važno za našu privredu, može da pokrije tržište od 2,2 milijarde ljudi i zato je veoma važno da država odradi svoj deo posla. Dakle, mi da otvorimo tržišta, da omogućimo našim kompanijama, našim preduzećima da izvoze bez bilo kakvih carina, bilo kakvih taksi, što povećava konkurentnost i atraktivnost Srbije kao investicione destinacije, a za građane to znači nove fabrike, nova radna mesta, veće plate i veće penzije.
    Dakle, Emirati koji su prema vrednosti BDP-a 29. zemlja na svetu, 10 miliona stanovnika tamo živi, otvaramo to jedno tržište, a što se Egipta tiče, 112 miliona stanovnika živi u Egiptu. Dakle, još jedno veliko tržište otvaramo za naša preduzeća.
    Konačno, pred vama je i Zakon o strateškoj saradnji u oblasti energetike između SAD i Republike Srbije. Videli ste, verovatno, i vest da je u Beograd upravo sleteo najstariji sin predsednika SAD Donalda Trampa, Donald Tramp Džunior. Očekujemo uskoro i njegov sastanak sa našim predsednikom, predsednikom Vučićem, tako da sam siguran da će ovaj sastanak dodatno unaprediti našu saradnju i odnose koje imamo sa SAD.
    S druge strane, ovaj ugovor koji je danas pred vama treba dodatno da unapredi našu saradnju baš kada je oblast energetike u pitanju. Dakle, ono što je veoma važno, jer obezbeđivanje energetske sigurnosti je stub obezbeđivanja daljeg rasta i razvoja naše ekonomije.
    Hoću da iskoristim priliku da vas podsetim, prošle nedelje ste izglasali Zakon o tzv. jeftinim kreditima za mlade, hoću da obavestim javnost u Srbiji i sve mlade naravno, da s obzirom da na dan objavljivanja u „Službenom glasniku“ taj zakon stupa na snagu 14. marta. Dakle, od 14. marta svaki građanin Srbije, građanka Srbije od 20 do 35 godina može u poslovnoj banci da se prijavi za jeftine stambene kredite, gde je garant država Srbija.
    Podsetiću vas samo 1% je učešće za takve kredite, s obzirom da ostatak prema banci garantuje država Srbija sa garantnim fondom od 400 miliona evra. Niko nikada nije uradio nešto tako. Predsednik Aleksandar Vučić je obećao, evo to obećanje smo ispunili svi zajedno prošle nedelje kada je taj zakon usvojen, a samo želim da vas obavestim da od 14. marta kreće i primena tog zakona što je kažem izuzetno važno.
    Dve stvari hoću da napomenem ovde pred vama, hoću da ga pomenem i pred građanima Srbije, jedna lepa vest i poneo sam jedan dijagram za vas, dakle, s obzirom na sve informacije koje trenutno imamo, ono o čemu je i predsednik Aleksandar Vučić govorio, dakle u 2024.godini Srbija je druga najbrže rastuća ekonomija u Evropi po svim dostupnim podacima u ovom trenutku. Ispred nas je jedino Malta, s obzirom da imala izuzetan rast u broju turista prošle godine, ali u odnosu na ostale zemlje Srbija se sa 3,9% rasta je ispred i mnogo razvijenih i većih ekonomija od nas.
    Jedna Nemačka ima negativnu stopu rasta, druge velike zemlje takođe su nula. Prosek evrozone, verovali ili ne, 0,9% u prošloj godini. Dakle, jedna Evropa raste sa 0,9%, jedna Srbija raste 3,9% prošle godine, što je veoma važno za sve nas.
    Ono što nam je želja bila jeste i dalje to je da u 2025. godini, u ovoj godini, Srbija bude najbrže rastuća zemlja u Evropi i videćemo da li ćemo u tome uspeti, s obzirom na blagi pad aktivnosti koje imamo u januaru u i februaru ove godine.
    Nadam se da će se situacija normalizovati i to me dovodi do poslednje teme koju želim u svom uvodnom izlaganju da podelim sa vama. Ono što je za svaku osudu sigurno je svaki vid nasilja u našoj Srbiji. Videli ste i noćas šta se dogodilo sa Lazarom Bačićem, dakle sa žandarmom koji je bio povređen u blokadi RTS ili protestima koji su ničim izazvani. To se sve nadovezuje na nasilje koje ko je ste svi ovde imali priliku ne samo da vidite, nego i da osetite, pogotovo kada su žene u pitanju i to nasilje prema ženama počevši od naših poslanika, odnosno poslanika ovde u Narodnoj skupštini, od Jasmine Obradović i drugih, pa do Branke Lazić, novinarke „Informera“ ispred Skupštine grada Beograda takođe prošle nedelje je za svaku osudu. Ali s obzirom, na to nasilje sprovode oni koji su najbahatiji, najbogatiji.
    Videli ste napad na ministra Selakovića, gde su to ljudi koji su zaposlenik bivši ili sadašnji zaposleni u Đilasovim i Šolakovim firmama. To vam dovoljno govori ko stoji iz svih protesta i tom vam govorno govori kakva je njihova politika.
    Ono što je moja poruka za sve građane Srbije, ono što je molba za sve vas ovde da pošaljemo jasnu poruku da nasilje neće proći. Nasiljem ne rešavamo ništa i pozvao bih sve građane Srbije i sve studente blokadere takođe da rešenje svojih problema ne nalaze u nasilju, nego da kao što smo prošle nedelje ispunili četvrti zahtev studenata tako što smo usvojili izmene Zakon o visokom obrazovanju, tako da u dijalogu i razgovoru pokušamo da unormalimo situaciju, kako bi Srbiju vratili na onaj put ubrzanog ekonomskog rasta i razvoja koji smo imali već, kažem, prošle godine s obzirom na to da po svim podacima, ponavljam još jedanput, smo druga najbrže rastuća ekonomija u Evropi. Istorijski uspeh, rekao bih. Ne sećam se, bilo ko da se seća od nas na kraju krajeva, da je Srbija tako pobeđivala u ekonomiji i to u doba i globalnih kriza i problema sa NIS-om i daljeg rata u Ukrajini i energetske krize i svega onoga što je ceo globalni svet, što je uticalo na celu globalnu ekonomiju tokom prošle godine, jedna Srbija pokazala je da je otporna, pokazala je da je rast na zdravim osnovama. Nama svaka industrija, svaka oblast raste, što je veoma važno i trudićemo se naravno da damo sve od sebe kako bismo, kažem, ove godine bili najbrže rastuća ekonomija u Evropi.
    Hvala puno na pažnji i ostajem vam na raspolaganju za pitanja i diskusiju.