Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 08.10.2025.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/140-25

2. dan rada

08.10.2025

Beograd

Sednicu je otvorila: Ana Brnabić

Sednica je trajala od 10:05 do 18:00

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministar Siniša Mali.
...
Srpska napredna stranka

Siniša Mali

| Ministar finansija | Prvi potpredsednik Vlade
Hvala puno, poštovani narodni poslanici.
Moram da se javim i da reagujem na ove gnusne laži i neistine koje ste čuli malopre od jednog narodnog poslanika, s obzirom na to da to što ste čuli je ne samo bilo glupo, nego i opasno. Opasno je govoriti o tome da ono što se gradi, ono što se radi da je nebezbedno i da se ne radi po standardima ili da se ne radi po zakonima. Apsolutno nije tačno. Pogotovo kada ste čuli da je neko izrekao takvu nebulozu da bez lokacijskih uslova se izdaju građevinske dozvole, da se bez lokacijskih dozvola izdaju i upotrebne dozvole itd.
Čuli ste onda i da jedan EKSPO košta 15 milijardi evra, pa 14 milijardi, pa 12, a više puta smo ponovili i više puta smo rekli da program „Srbija 2027 – Skok u budućnost“, dakle, 323 projekta širom naše Srbije, koju gradimo i radimo, među njima je bila i ova brza pruga koju je predsednik Vučić otvorio pre samo nekoliko dana između Novog Sada i Subotice, u dužini od 108 kilometara, među njima su bili i auto-putevi, 57 kilometara novih auto-puteva koje smo samo otvorili ove godine, nove škole, nove bolnice, dakle, 323 projekta širom naše Srbije koje hoćemo da završimo do kraja 2027. godine i da podignemo taj kvalitet infrastrukture u Srbiji, da podignemo kvalitet života građana Srbije. Naravno, da ne zaboravim, tu nam je i podizanje životnog standarda, u smislu podizanja plata, podizanja minimalne zarade, podizanja penzija. O svemu tome sam govorio juče.
Uvaženi narodni poslaniče, da, to je nekih 17,8 milijardi, 18 milijardi evra koje ulažemo u životni standard građana Srbije, u kvalitet života naše Srbije i naravno da se te 2027. godine predstavimo na što bolji mogući način, na što bolji način celome svetu.
Juče sam vam rekao, 122 zemlje su već prihvatile da dođu u Srbiju, prijavile se, najavile svoj dolazak, to će biti najmasovnija specijalizovana izložba ikada u istoriji specijalizovanih izloži. Takođe želim da vas podsetim da su se za tu istu izložbu, za taj isti događaj, kandidovale i jedna Amerika, i jedna Španija, jedan Tajland i jedna Argentina, da smo sve njih pobedili, dobili poverenje najvećeg broja zemalja. A zašto? Zato što je upravo takav jedan događaj, takva jedna manifestacija i najveća razvojna šansa koju imamo u narednih 10 do 15 godina.
Godine 2027, sa ovim investicijama koje smo napravili, ne samo da ćemo umrežiti našu Srbiju auto-putevima, izgraditi još kilometara brze pruge, još kola, još bolnica, otvoriti nove fabrike, dostići taj nivo od 1.400 evra prosečne plate, 650 evra prosečne penzije, 650 evra minimalne zarade, nego ćemo se predstaviti celom svetu na pravi načina. U međuvremenu možemo iskoristiti bilateralne sastanke i odnose kako bi unapredili svoju ekonomiju, kulturu, sport, sve oblasti društvenog života i onda, što je najvažnije, od 2028. godine, sa svim tim otvaramo novu fazu ekonomskog rasta i razvoja naše Srbije.
Rekao sam i juče, vrlo brzo ćemo izaći sa programom i predlogom kako i na koji način želimo da se Srbija razvija do 2035. godine. To je odgovor na vaše pitanje šta ostaje posle tog EKSPO-a, pošto ste rekli, citiram, da će milijarde i milijarde biti utrošene i da će sve to morati da se sruši na kraju. Ne, sve to ostaje. Dakle, ostaju objekti koje ćemo napraviti, to će biti novi Beogradski sajam, zajedno sa Nacionalnim stadionom koji gradimo, to će biti jedan novi deo Novog Beograda ili Surčina, kako hoćete, i to će biti zamajac daljem rastu ne samo srpske ekonomije, ne samo srpske privrede, nego i tog dela Srbije i tog dela Beograda.
Tu se onda vraćam i na vaš komentar oko „Al Dahre“. Potpuno je netačno, potpuno nebulozno, potpuno ne znam kojim informacijama vođeno, prostorni plan se proširuje, uvaženi narodni poslaniče, a prostorni plan se proširuje za 300 ili 400 hektara, koliko već, od kojih je najveći broj hektara, skoro 300, u vlasništvu države, tako da tih 340 hektara, ne znam kako ste smislili, izmislili, ali nije ni važno. U svakom slučaju, mi to radimo, poštovani građani Srbije, jer hoćemo tamo da izgradimo i novi akvatik centar, dakle, novi centar za vodene sportove, hoćemo da izgradimo dva nova velika tematska parka, hoćemo da otvorimo ceo taj deo za dalji rast i razvoj i budemo li morali da se proširimo, da eksproprišemo bilo šta, privatne parcele, mi ćemo to uradili, shodno Zakonu o eksproprijaciji, ukoliko se za to potvrdi javni interes, dakle, sve po zakonu, sve po propisima i sve po pravilima.
Naravno, hoćemo da ne stanemo, u smislu da nastavimo dalje da radimo, i zato kažem da ono što ćemo završiti od građevinskih radova do 2027. godine je, po meni, prva faza, naravno da ćemo nastaviti da radimo, kao što gradimo i tunele, kao što gradimo i auto-puteve, kao što gradimo i mostove i sve ostalo, dakle, nastavićemo da gradimo, da radimo i da ulepšavamo našu Srbiju.
Konačno oko upotrebne dozvole. Dakle, potpuno ste promašili poentu. Morate da razumete specifičnost organizovanja jedne izložbe. Najpre, bezbednost nam je najvažnija, sigurnost nam je najvažnija.
Vi imate pozitivan izveštaj tehničke komisije koji je defakto korak ili jednak kao upotrebna dozvola. Zašto se ovo radi na poseban način kada je „EXPO“ u pitanju? Upravo zbog toga kada napravite jedan objekat, uvaženi narodni poslaniče, imajte u vidu da vi ključeve tog objekta predajete učesnicima „EXPO-a“, dakle njih 122 u ovom trenutku koji pak u okviru njih prave svoje objekte, a nakon završetka te izložbe ti objekti unutar hala se onda demontiraju, odnose šta god se radi sa njima, a hale ostaju i zato piše u zakonu da ćemo odmah nakon izložbe, a u određenom roku izneti konačnu upotrebnu dozvolu zato što će konačno ti objekti biti privedeni nameni u smislu Beogradskog sajma, daljih manifestacija, itd.
Dakle, samo kada biste malo ušli u suštinu, ali ne možete vi da budete dobronamerni, kada biste malo samo sagledali celokupnu situaciju, celokupan projekat, sve korake šta i kako onda biste razumeli koliko niste u pravu, ali nije ni važno.
Meni je bitno da građani Srbije znaju da smo se borili i izborili za taj „EXPO“ da je to naša najveća razvojna šansa, da će to biti pravi praznik za sve građane Srbije do 2027. godine.
Moramo još mnogo toga da uradimo. Naravno, nakon toga još brže i još više da radimo, ali ovo je za nas najveća razvojna šansa nećemo je propustiti. Sigurnost i bezbednost svih učesnika nam je prioritet i na takav način ćemo se ponašati i u buduće. Hvala puno.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam.
Narodni poslaničke izazvali ste nekoliko replika. Ljudi su odgovorili, postavili ste pitanje, ministar je odgovorio, nema nikakvog osnova da vam dam repliku sad. Nema nikakvog osnova.
Reč ima Jožef Tobiaš.
Izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Jožef Tobiaš

Savez vojvođanskih Mađara
Hvala lepo.

Poštovana predsednice Narodne skupštine Republike Srbije, poštovani potpredsednici, uvaženi ministri, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, kao član Odbora za poljoprivredu u sledećih nekoliko minuta ispred poslaničke grupe SVM ću govoriti o Predlogu zakona o semenu i sadnom materijalu poljoprivrednog i ukrasnog bilja.

Novim zakonom Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uređuje propise u ovoj oblasti što će rezultirati kvalitetnijom proizvodnjom, jasnim pravilima i većom kontrolom na tržištu.

Zakon uvodi strožu kontrolu nad svim fazama proizvodnje i prometa semena i sadnog materijala. Uvodi se i jedinstveni registar semena i sadnog materijala kao i obavezna sertifikacija što znači da sve što se nađe na tržištu mora ispunjavati jasno propisane i stroge uslove kvaliteta.

Umesto tri postojeća zakona kojima je ova oblast trenutno uređena, a koje su dobrim delom zastareli jer su doneti pre više godina sada se donosi jedan sveobuhvatan zakon koji prati potrebe savremene poljoprivrede, tehnološki razvoj i propise međunarodnog tržišta.

Primena zakona se odnosi na širok spektar poljoprivrednog i ukrasnog bilja, uključujući i žitarice, povrće, voće, industrijsko bilje i vinovu lozu. Ministar poljoprivrede ima ovlašćenje da dodatno definiše vrste bilja na koje se primenjuje. Ovim zakonom kategorije semena i sadnog materijala u potpunosti su usklađene sa marketing direktivama Evropske Unije, a njegovo donošenje doprineće ispunjavanju merila jedan za otvaranje pregovara u poglavlju 12 - bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, koje predstavlja deo reformske agende pripremljene na osnovu plana rasta za Zapadni Balkan.

Donošenje novog zakona istovremeno će doprineti i ispunjavanju uslova za otvaranje Klastera 5 – resursi, poljoprivreda i kohezija.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će obezbediti da se privrednim subjektima ostavlja rok od tri godine da usklade svoje poslovanje sa ovim zakonom. Ovim zakonom se uspostavlja sistem potpunog nadzora nad proizvodnjom, doradom, uvozom i prometom semena i sadnog materijala. Njegov cilj je povećanje kvaliteta domaće poljoprivredne proizvodnje, zaštita potrošača i usklađivanje sa evropskim standardima. Da podsetim, Evropska komisija je odobrila ovaj Predlog zakona još u novembru 2023. godine

Moja jedina primedba je, kao što sam rekao na sednici Odbora za poljoprivredu, da Zakon ne reguliše prava i obaveze autora semena, da li možemo da zaštitimo u našim institucijama i naša semena?

Takođe, smatram da je potrebno predvideti dovoljno podsticaja za očuvanje autohtonih sorti i omogućiti posebne mere podrške za tradicionalne i lokalne sorte, kako bi se očuvala genetička raznovrsnost.

Primena u praksi zavisi od pravilnika koji tek treba doneti. Biće ključno da budu precizni i izvedivi. U primeni olakšati procedure za male proizvođače, ojačati laboratorijsku, infrastrukturnu i nadzorne kapacitete.

Kada već razgovaramo o sertifikovanom semenu dozvolite mi samo jednu kratku digresiju. Ja sam i na Odboru naglasio i sa jedne strane pohvalio sprovođenje regresa za sertifikovano seme. Pravilnikom je izgrađeno donošenje rešenja, isplatu i tako dalje, uz jednu značajnu primedbu, da su izostale nekoliko kultura u ratarskoj proizvodnji i kompletno povrtarstvo i to je predstavljao problem pošto smo mi podstakli naše poljoprivredne proizvođače da kupuju sertifikovano seme.

Da se vratim na Predlog zakona kao zaključak. Rekao bih da ovaj Predlog zakona predstavlja značajan iskorak ka usklađivanju srpskog zakonodavstva sa evropskim standardima u oblasti semena i sadnog materijala. On donosi strožu kontrolu i veću odgovornost proizvođača i bolje usklađivaste što dugoročno može doprineti kvalitetu poljoprivredne proizvodnje i konkurentnost.

Samo da dodam, uvaženi ministre, da mi iz SVM podržavamo sve vaše napore u cilju podizanja stočnog fonda i hteo bih da pohvalim i Uredbu o mlečnim proizvodima koji ste još proletos nagovestili na Odboru za poljoprivredu posle preuzimanja dužnosti ministra poljoprivrede, podržavamo sve uredbe kojima je cilj zaštita potrošača, kao i malih proizvođača, u ovom slučaju proizvođača mlečnih proizvoda, još ako budete slično uradili sa mesom, u smislu domaćeg mesa, šta se smatra domaćim mesom, pa sve ostalo, biće to pravi potez. Naravno, očekujemo vas u našem kraju, možda na nekoj poljoprivrednoj tribini.

Još samo jedna rečenica. U danu za glasanje Poslanička grupa SVM će glasati za ovaj zakon.

Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodna poslanica Verica Milanović.
Izvolite.
...
Srbija centar

Verica Milanović

SRBIJA CENTAR - SRCE
Zahvaljujem.

Poštovani građani Srbije, poštovane kolege poslanici, predloženim izmenama Zakona o izvršenju i obezbeđenju u jednom delu ispravlja se socijalna nepravda koja je do sada činjena građanima. Novim odredbama štiti se dom i sprečavaju se izvršitelji, iseljenje porodica i čitavih porodica i izbacivanje na ulicu, što smo u zadnjem periodu imali prilike, nažalost, dosta često da gledamo.

Dobro je da se konačno rešilo da se nešto preduzme. Mi iz Poslaničke grupe Srbija centar – SRCE imamo određene primedbe i delovali smo amandmanski u cilju da poboljšamo ovaj zakon, jer smatramo da će u primeni imati određenih problema, no o tome ću više u delu koji je predviđen za obrazlaganje amandmana.

Ne mogu, a da ne postavim pitanje zašto se sa ovim izmenama ovoliko dugo čekalo? Zašto se još uvek čeka sa drugim izmenama Zakona o izvršenju koji odavno vapi za bitnim izmenama, zato što građani već 13 godina muče muku sa ovim zakonom?

Pored problema da ostaju bez svojih domova, građani ni nemaju informaciju uopšte da su predmet postupka u izvršenju sve do momenta kada više ne mogu da preduzmu nikakve pravne radnje da se zaštite, a o visini izvršiteljskih tarifa neću ni da govorim.

Postavljam pitanje Ministarstvu pravde, u čijoj je nadležnosti nadzor nad radom izvršitelja, zašto do sada nisu uradili detaljnu analizu rada izvršitelja i predložili određene mere?

Ne, ovde kod nas u Srbiji sve mora da bude iznuđeno i ove izmene ovog zakona su iznuđene, interes građana nije ono čime se vi, gospodo iz SNS-a, rukovodite.

Predloženim izmenama Zakona o sudskim taksama povećavate sudske takse za skoro 50%. Obrazloženje koje dajete za ovo poskupljenje i povećanje taksi je samo delimično opravdano, a to je da takse nisu menjane od 2009. godine, da je bila inflacija, da je došlo do promena na ekonomskom tržištu i da je standard zaposlenih u pravosuđu nizak i da će se 30% od naplate ovih taksi koristiti za poboljšanje standarda.

Sve ovo ne rešava glavni problem koji postoji, a to je neefikasnost i neažurnost sudova u naplati. U 2024. godini, po informacijama koje imamo, naplata sudskih taksi je bila samo 30 do 40% a, oko 50% je došlo do zastarevanja naplate sudske takse, tako da povećanjem nećete rešiti ove probleme, nećete poboljšati standard zaposlenih u pravosuđu, a ono što ćete uraditi to je da ćete još više udaljiti građane Srbije od pravosuđa, koji poverenje u pravosuđe imaju sve manje i manje i potpuno obesmišljavate i pravo i pravdu u Srbiji.

Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, zakon ste podneli po hitnom postupku zbog međunarodnih obaveza Srbije, sprovođenje projekta unapređenja zemljišne administracije koja se realizuje uz podršku Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Uzeta su sredstva za realizaciju ovog projekta, ali rok po drugi put se produžava zato što ništa urađeno nije.

Rok za uspostavljanje informacionog sistema za katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata ponovo se produžava na 1. oktobar 2026. godine, a već je bio produžen na 1. juli 2025. Samo odlaganje, a pri tom niko ne daje jasan odgovor šta se desilo sa informacionim sistemom katastra. Zašto ovaj sistem nije funkcionisao više od mesec dana? Zašto je bio blokiran i rad pravosuđa i katastra i notara i uopšte funkcionisanje građana koji nisu mogli ni da vide evidenciju u katastru, koji nisu mogli ni da overe ugovore, niti notari da rade svoj posao. Šta se desilo? Hoće li neko dati obrazloženje šta se desilo, a i koje su posledice ovog pada, odnosno već šta se desilo sa informacionim sistemom.

Pritom vas sve to ne sprečava da kod Predloga o izmenama Zakona o posebnim uslovima evidentiranja i upisa prava na nepokretnostima, vi ga nazivate zakon o legalizaciji, što to nije, ističete digitalizaciju, ističete elektronske prijave, ističete povezanost buduću sa svim informacijama, to će sve da se poveže, da funkcioniše, da svi imaju informacije do nove godine. Pored svih ovih informacija i onoga što smo videli do sada i kako čovek da vam veruje? Kažete da ćete ovim zakonom staviti tačku na nelegalnu gradnju, a činjenica je da od dolaska vas na vlast, sa milion i po nelegalnih objekata, otišli smo na 4,8 miliona nelegalnih objekata.

Dovoljno je samo da izađemo ispred Skupštine i da pogledamo onaj cirkus koji se nalazi ispred nje i da zaključimo da slabo šta od svih ovih predloga će biti realizovano, jer vi, gospodo iz SNS-a, ste zaštitnici i nelegalne gradnje i kršenja zakona. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministar Dragan Glamočić.
Izvolite.

Dragan Glamočić

| Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Zahvaljujem se, poštovana predsednice Narodne skupštine.
Uvaženi narodni poslanici, želeo bih samo da odgovorim na pitanja narodnog poslanika Jožefa Tobiaša, prvo, onda nakon toga i na pitanje Predraga Marsenića, koji je, nažalost, juče izašao nakon toga iz sale, a i sada vidim da ga nema.
Što se tiče zaštite lokalnih sorti autohtonih sorti, one su predviđene ovim predlogom zakona i podzakonskim aktom. Posebnim pravilnikom one će biti definisani i sačuvani.
Upravo ovaj zakon nam je omogućio da sačuvamo sve ono što je naše staro autohtono, po čemu smo poznati. Eto, i ja potičem, što kažu, iz kraja gde je zaštićen čak i geografskim poreklom i futoški kupus, a živim u Begeču, gde ima geografsko poreklo i begečka šargarepa, tako da mi je taj deo jasan.
Samim tim bih želeo da odgovorim na vaše drugo pitanje. Mnogi se sa mnom ne slažu i to je legitimno pravo i za to treba da bude otvorena diskusija i uvek se zalažem za intenzivne kulture. U intenzivne kulture spadaju upravo semena i povrtarskih kultura i svega. Međutim, jednog momenta pre godinu, dve dana agrarna politika je počela da se vodi na ulicama. Ja nisam bio pristalica toga. To sam diskutovao i tada sa prethodne pozicije, kao savetnik predsednika Republike, međutim, nažalost, bili ste svedoci toga, jedna grupacija od tih nekoliko frakcija, od kojih jedna još uvek pokušava da vodi agrarnu politiku na ulicama se borila isključivo za sebe i tražila je da se subvencioniše sezonska proizvodnja samo osnovnih ratarskih kultura, iako oni to sada viču da nije bilo tačno. Jeste, tražili su samo subvencije za kukuruz, za pšenicu, za kulture koje najmanje donose prihoda po hektaru, 1.000 – 1.500 evra su prihodi, a nisu se borili za ono što donosi prihode od 20, 30, 40 ili čak kada je u pitanju hortikultura i do 100.000 evra po hektaru.
Ovde je ministar finansija. Samo neka zamisli koliko su tu mnogo veći bili porezi i koliko bi se vratilo u poljoprivredu, tako da, što se toga tiče, mi ćemo u narednom periodu raditi određene izmene i iskoristiću ovu priliku da poručim da ćemo naredne godine stimulisati značajno više one poljoprivredne proizvođače koji će se baviti intenzivno poljoprivredom. Znači, voćarstvom, povrtarstvom, hortikulturom, stočarstvom, bilo šta što donosi mnogo veće prihode po hektaru, jer ne treba zaboraviti da je zemljište ograničen resurs.
Ovde je neko pomenuo Holandiju. Upravo zbog toga i Holandija ima toliki izvoz, zato što se stimulišu kulture koje donose mnogo veće prihode po hektaru. Ne može sa ovakvom agrarnom politikom da idemo u neku budućnost. Prema tome, moj cilj je da se agrarna politika vodi i u ovom domu i na resornom odboru i u svim institucijama sistema, ali nikako ne na ulici.
Zahvaljujem se na lepim rečima vezano za uredbu za proizvode sa palminim uljem. Možete sada svi kada odete u prodavnicu da vidite da proizvodi koji u sebi sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja moraju i stoje u posebnom delu polica. Ne mogu da stoje sa mlečnim proizvodima. Naše inspekcije su stalno na terenu. Videli ste, pre neki dan je izašao izveštaj koliko smo samo subjekata zatvorili. Prvenstveno, sada pričam o pekarama, gde, nažalost, u jednom momentu preko 90% bureka, što mi pogrešno zovemo burek sa sirom, je bilo na bazi proizvoda sa palminim uljem ili neka druga biljna ulja. Danas to više nije slučaj. Možda ako ima neki pojedinačni slučaj i to se po vidi po samim dešavanjima na tržištu.
Mogu da vas obradujem vezano za vašu konstataciju da se nadate da će biti za meso. U toku su finalna usaglašavanja sa Privrednom komorom Srbije, sa našim privrednicima da vezano za priredbu za uzorčavanje mesa i mesnih prerađevina. Znači, sve ono što bude rođeno u Srbiji, što bude gajeno u Srbiji od stoke, imaće posebno pravo da nosi deklaraciju. Sada razmišljamo o imenu kako će se zvati, ali, generalno, u svom nazivu će nositi „Srbija“, tako da će naši građani moći kada odu u prodavnicu da vide. Znači, mi nećemo diskriminisati strane proizvode, svako ima pravo da kupi sve, ali će biti jasno istaknuto samo ono što je rođeno, gajeno i u sebi ima 100% iz Srbije, a ne kao što se sada dešavalo, da je bilo određenih zloupotreba, da treba da bude minimum 51% u proizvodima, a pošto to zamrznuto stiže, ko će da utvrdi šta je tu iz Srbije.
Odgovorno tvrdim da je tu uglavnom od Srbije bilo samo s. U narednom periodu ću raditi na tome da bude, kao što smo uradili za mleko, iako su mnogi malo verovali da ćemo to uraditi. Verujte mi da nas pitaju iz okolnih zemalja i okolo kako smo to rešili, kako je uspelo, jer nažalost palmino ulje je, još uvek nije utvrđeno da je nešto štetno, mada imamo određenih indicija da jeste, ali nema niko pravo da vam proda pod nazivom sir kačkavalj proizvod koji u sebi u kilogramu ima najmanje pola kilograma palminog ulja. Ono niti ima ukusa, niti mirisa i veoma je zgodno. Ima još jako puno proizvoda koji u sebi imaju, ali vodimo računa o količinama jer ne možemo da napravimo poremećaj na tržištu.
Takođe, imajući ovo u vidu razmišljamo nešto, kada smo sada napravili vezano i za seme, razmišljamo čak o varijanti o sledećoj nekoj uredbi gde ćemo propisati da ono što bude od naših semena da ima određenu prednost, ali o tome ćemo još, imamo vremena pričati. U svakom slučaju želimo da unapredimo tržište i da znaju naši građani prvenstveno, kojima se sada i ovom prilikom obraćam šta jedu i da ono što oni konzumiraju imaju pravo da znaju da li je iz Srbije ili je iz neke druge zemlje. Mi nikome ne zabranjujemo da kupi šta želi. Možda neko želi da kupi proizvod koji je iz neke susedne zemlje, iz neke evropske zemlje, svetske, bilo čega, ali neka on sam odabere. Ima pravo da zna, a ne da mu se pod geslom Srbija stavljaju proizvodi koji nisu poreklom iz Srbije.
Takođe bih iskoristio priliku da odgovorim na pitanja gospodina Marsenića. Juče je postavio pitanje, nakon toga je izašao iz Skupštine, žao mi je što ovde ne sedi. Mislim da imaju pravo naši građani da znaju šta je istina. On je rekao, bez obzira na visinu podsticaja, što znači da nije demantovao da je Republika Srbija izdvojila veoma velika sredstva što se tiče budžeta za poljoprivredu. Moram još jednom da kažem da je to rekordan budžet koji je četiri puta veći nego što je bio kada sam ja prvi put bio ministar 2013. godine, da on za ovu godinu iznosi 138,5 milijardi. Ovde je i ministar finansija, kome se zahvaljujem, koji je još iz Ministarstva finansija obezbedio dodatni 10 milijardi za refakciju za gorivo za naše poljoprivrednike, što mislim da je puno značilo.
Moje pitanje je kontra, postavljam. Šta bi bilo da nismo izdvojili tolika sredstva? Šta bi se desilo sa našom poljoprivredom? Kao što znamo poljoprivreda je fabrika pod vedrim nebom. Mi ne možemo uticati na to da li će godina biti sušna, da li će biti mraza, da li će biti grada, ali ono što smo uradili, obezbedili smo prvo veliki budžet, pustili smo u funkciju preko 130.000 hektara pod novim navodnjavanjem.
Bio sam u prilici, evo gledam da gospodina Tobijaša u Malom Iđošu, pustim isto u sistem koji je najnovija investicija koja je puštena nakon 6.000 hektara. Šta bi bilo da tih sredstava nije bilo iz fonda Abu Dabija? Šta bi bilo da nismo obezbedili za hiljade hektara protivgradne mreže, sisteme za navodnjavanje, druge sisteme za borbu? Šta bi bilo da nismo obezbedili ove godine preko 550 miliona za automatizaciju protivgradnih stanica i digitalizaciju? Šta bi se onda desilo sa našom poljoprivredom.
Nemojte zaboraviti, ja imam 57 godina, rođen sam na selu, živim na selu, ja ne pamtim da je ikada bila teža godina u poljoprivredi. Ako se osvrnemo i pogledamo prinose naših kultura, ja vam mogu reći da sam bio pozitivno iznenađen da smo tolike prinose, naravno uvažavajući da ima ljudi koji su ostali bez prinosa skroz. Znate kako, Srbija je od juga do severa, nisu isti klimatski uslovi ni na jugu, ni na severu. Nažalost tu su nam najviše i stradala poljoprivredna gazdinstva.
Imamo u Banatu gde neko nije imao uopšte kukuruz. Imamo gazdinstva koja su imala rekordne prinose. U proseku mi smo, kako bih rekao, kakva je godina bila i dobro prošli. Srbija će imati pored takve suše dovoljno svih žitarica za svoje potrebe, uljarica, šećera, znači ništa nam neće faliti, čak dobar deo toga će nam ostati i za izvoz u godini koju ne pamtimo da je bila sušna.
Preduzimaćemo sve mere da u narednom periodu još ovo osavremenimo, da još više uložimo i u navodnjavanje i u protivgradne zaštite. Uvodimo i nove sisteme pored automatskog sistema koji vodi RHMZ. Sada uvodimo neke nove sistem gde pojedinačno poljoprivredni proizvođači mogu da kupe sisteme koji štite po 70, 80 hektara na jednoj lokaciji.
Druga stvar, ono šta nam se desilo upravo zbog … politike koja se vodila na ulici i zbog blokada, nama se smanjila potrošnja određenih proizvoda. Sad pričamo na temu npr. mleka i mlečnih proizvoda. Deca nam ne idu u škole, studenti ne idu na fakultete, nisu išli.
Međutim, pitanje je bilo vezano za proizvodnju. Proizvodnja mleka konkretno, zahvaljujući odličnim merama Vlade Republike Srbije, resornog ministarstva, se povećala po ulazu u mlekare za oko 10%.
Šta nam se desilo s druge strane? Smanjila nam se potrošnja za preko 20%. I sad imamo problem da naši farmeri čak imaju viškove mleka, a mi stalno kukamo kako se smanjuje brojno stanje stoke.
Da bi se razumeli i da bi naši građani znali o čemu se radi, jer često puta se dovodi u zabludu, ja sam neko ko se bavi stočarstvom najuže, mora se imati u vidu da broj grla će padati, pogotovo broj krava koje su, kada je u pitanju mlečno govedarstvo. Zašto? Zato što nove krave, novi genetski potencijal, krava više ne dalje dve, tri hiljade litara mleka godišnje po kravi, danas krave daju preko 10.000 litara mleka. Ne treba nam toliki broj krava kao što je to bilo nekada, jer ove krave daju mnogo više mleka na dan.
Mi moramo ojačati deo tovnog govedarstva kada su u pitanju telad za tov. To su sistem krava-tele i to ćemo stimulisati i moramo jačati proizvodnju svinja. Zbog toga u ovom mesecu ćemo izdati novi pravilnik gde će tokom cele godine naši poljoprivredni proizvođači moći da kupe kvalitetna priplodna grla kada je u pitanju grlo za tov, sistem krava-tele, priplodne krmače, priplodne ovde, znači, sve ono što Srbija može da izveze.
Ono što sam vam rekao, što je najvažnije, stimulisaćemo grane koje donose velike prihode po jedinici površine i na njih ćemo se orijentisati. Moja poruka je poljoprivrednim proizvođačima da se okrenu ka onome, da diversifikuju svoju proizvodnju. Videli ste, kada je sušna godina, morate imati razne kulture. Naši poljoprivrednici to znaju. I, naravno, uvešćemo veću disciplinu od naredne godine, gde će morati sredstva da se pravdaju i računima, znači, da završe tamo gde naši poljoprivrednici to traže, a ne da imamo sad slučaj da oni ljudi koji izdaju zemlju u zakup dobijaju novac, a ne oni koji je obrađuju.
Hvala vam još jednom.
...
Srpska napredna stranka

Ana Brnabić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.
Reč ima ministar pravde Nenad Vujić.
Izvolite.

Nenad Vujić

| Ministar pravde
Uvažena predsedavajuća i predsednice Narodne skupštine, samo moram da skrenem pažnju da povećanje sudskih taksi nije 50%, već u proseku 10% i da je to prva izmena od 2009. godine, tako da je to jedno usklađivanje.
Takse su i ovako niske i one ne onemogućavaju građanima, niti im sprečavaju pristup sudu. Srbija ima taj princip da je taj pristup sudu široko postavljen, za razliku od dobrog dela zemalja EU pogotovo, gde su takse dosta visoke i prate i prosečne plate i plus ima princip u kom dok ne platite taksu, postupak se ne vodi. Ali, mi sigurno nećemo ići u tom pravcu.
Međutim, samo istine radi, prosečno povećanje je oko 10%.
Takođe, građanima i dalje stoji na raspolaganju široko postavljeno pravo na oslobađanje od sudske takse i to je isto nešto što se ne menja, niti imamo u planu da to menjamo. Tako da, na ovaj način mi više menjamo onaj deo oko nenaplativog iznosa koji se ukida i u vezi povećanja roka zastarelosti, a u cilju poboljšanja materijalnog položaja, ali ne kako je navedeno sudija i tužilaca, nego čitave one armije vrednih ljudi koji stoje iza sudija i tužilaca, koji nose posao u sudovima i tužilaštvima, a to je sudska i tužilačka administracija, bez koje ne bismo mogli da govorimo o dostupnosti pravde i pravnoj državi, a vrlo često zaboravljamo na tu jednu armiju ljudi koja radi u pravosuđu.
Nama jeste cilj da poboljšamo njihov materijalni položaj, ali isto tako i uslove rada, uslove u kojima rade i zato su ti procenti sada izmenjeni u ovom predlogu zakona.
Što se tiče izvršitelja, Ministarstvo pravde sprovodi redovne kontrole. Sprovodi stalno unapređenje i zakonskog okvira u kome rade izvršitelji i to je jedno stalno unapređenje i ne samo zakonskog okvira, nego i određenih aplikacija koje se uvode, kao što je, recimo, e-aukcija, koju smo ranije još uveli.
Spomenuto i dalje opet pravo na dom, ono prati najbolje pravne tradicije, pravnu tradiciju ne samo prava, nego i pravičnosti i to pravo i zaštite jedinog doma je nešto što je bliže i pravičnosti kojoj mi težimo.
Mi štitimo tu porodicu i taj porodično okvir i taj dom u kome ti ljudi žive i to je nešto o čemu mora da se vodi računa.
Svakako, ja očekujem da ćemo i dalje imati veliku podršku, jednoglasnu podršku, pogotovo na ovu izmenu Zakona o izvršenju i obezbeđenju u vezi zaštite prava na dom. Hvala.