The return of opposition parties to the National Assembly, for the first time after 2019, has opened the possibility of re-establishing pluralism and increasing transparency. Pluralism in numbers was achieved, but its essential realisation in the plenum and in working bodies was missing. Obstructions and irregularities that marked the autumn session had a negative impact on the quality of the work of the Assembly and the fulfilment of all its fundamental roles – to enact laws, oversee the work of the executive branch and represent citizens.
The urgency in scheduling sittings
During this autumn session, fewer sittings were held in comparison to the first autumn session of the previous convocation – a total of seven, out of which three sittings are classified as procedural (a constitutive one, and two that were held in order to elect the Government).[1] All sittings were scheduled in less than a week, and as many as five were scheduled exactly 24 hours before their beginning. As according to Article 92, paragraph 4 of the Rules of Procedure of the National Assembly of the Republic of Serbia, the deadline for submitting amendments to the agenda is 24 hours before the start of the sitting at the latest, this way of scheduling primarily prevented the MPs from proposing amendments to the agenda, and made adequate preparation for the sitting quite difficult.
Lack of work programme
The National Assembly does not have an annual work programme, the adoption of which is foreseen as a task of the Speaker of the Assembly (Article 28 of the Rules of Procedure of the National Assembly). In the absence of a work programme, sittings are scheduled at the discretion of the Speaker of the Assembly. This practice of convening sittings represents the complete dominance of priorities and topics imposed by the ruling majority, as well as the complete marginalisation of opposition MPs who have no influence on the agenda, nor on the planning of the very sittings. The role of the Collegium, as a body that should enable the planning and coordination of parliamentary work between the Speaker of the Assembly and parliamentary groups, is meaningless because during this session the meetings of the Collegium did not result in any agreements regarding the work at the sittings.
Too many items on the agenda
The agenda of regular sittings was generally burdened with a large number of items, which prevented quality discussion and potentially led to bad legislative solutions.[2] A negative impact on the quality of the discussion was also achieved by the unification of the discussion on all points of the agenda at each of these sittings, i.e., by the simultaneous discussion of all points as if they were one. A good example is the sitting on the budget, where the Budget Law was one of the 35 items discussed at the same time. This sitting, like the majority in this session, was scheduled on an urgent basis. MPs accepted by a majority of votes the proposal of the Speaker of the Assembly that all the proposals on the agenda should be discussed in principle, which left only five hours for the examination of all items.[3]
Not a single amendment was adopted, the adopted laws were proposed by the Government
36 laws were adopted, of which 14 are laws ratifying international agreements. All laws that reached the agenda were proposed by the Government, with the exception of the Law on Ministries, which was submitted by the ruling majority in accordance with the usual practice when forming the Government at the beginning of a new convocation. Out of a total of 640 amendments submitted by the MPs, none was accepted during the voting, whether it came from the representatives of the ruling majority or the opposition.
Arbitrary chairmanship of the Assembly
In addition to the aforementioned obstructions, the problem was also the discriminatory and arbitrary chairmanship of the Speaker of the Assembly. The Speaker of the Assembly abused his position, as well as the Rules of Procedure of the National Assembly in favour of the ruling party, although his primary task is to ensure the implementation of the Rules of Procedure (Article 27). As the rules must apply to everyone equally, arbitrariness must be grounded in parliamentary rules and not in political bias.
One of the most obvious forms of this abuse took place while deciding on the right of rebuttal (Article 104 paragraph 3 of the Rules of Procedure of the National Assembly stipulates that the Speaker of the Assembly decides on the use of the right of rebuttal). The Speaker of the Assembly applied different criteria to the MPs of the opposition and the incumbent parties when it comes to the right of rebuttal. The Speaker of the Assembly narrowly interpreted the Rules of Procedure by denying opposition MPs this right in situations where MPs from the incumbent parties spoke descriptively about another MP or another parliamentary group, i.e. the political party to which MPs from the parliamentary group belong. The Speaker of the Assembly directly violated the Rules of Procedure by denying the members of the opposition this right, even when it was quite clear that the minimum conditions recognised by the Rules of Procedure had been met[4]. Moreover, in situations where there would still be an exchange of rebuttals between the opposition and the incumbent, the circle of rebuttals would most often end with the representative of the incumbent party.
Reporting violations of the Rules of Procedure also marked the inequality in the treatment of members of the opposition and the incumbent. The Speaker often interrupted the opposition MPs during the report of violation, and often avoided explaining the rejection of the report (according to Article 103 of the Rules of Procedure of the National Assembly, the Speaker is obliged to provide an explanation for the rejection of the report of violation of the Rules of Procedure if he considers that it was not made). In the end, all reports of violations of the Rules of Procedure for which a vote was requested, which were mostly presented by opposition MPs, were rejected during the vote by the majority of MPs.
The Speaker of the National Assembly also used his position to participate in the debate. During the autumn session, the Speaker of the Assembly never spoke from the benches, but he still participated in the debate (according to Article 100 of the Rules of Procedure of the National Assembly, when he wants to participate in the debate, the Speaker of the Assembly is obliged to go down to the benches).
Three deputy speakers of the Assembly belonging to the opposition parliamentary groups, and one MP from the ruling majority, did not chair a plenary sitting during the autumn session. Of the seven deputy speakers, Sandra Božić (Serbian Progressive Party), Elvira Kovač (Union of Vojvodina Hungarians) and Snežana Paunović (Socialist Party of Serbia) assumed the chairmanship of the Assembly.
The atmosphere in the plenum on the verge of incidents
The time that MPs had at their disposal was often used for confrontations with political opponents. The speeches of a certain number of MPs, both from the ruling majority and from the opposition, were characterised by inflammatory rhetoric, as well as several situations which were on the verge of physical conflict, and which caused a break in the work of the sitting.[5]
Sexism was present in this session. One of the examples that attracted the attention of the public was the rude gesture of the member of the ruling majority, Dalibor Šćekić, which was addressed to the member of the opposition, Tatjana Manojlović. Although the opposition parties came out with a public condemnation of this gesture, there was no reaction from the Speaker of the Assembly.
For violations of the Rules of Procedure during the entire autumn session, fines were enforced only to MPs from opposition parliamentary groups.[6]
Absence of oversight mechanisms – parliamentary questions and public hearings
During the first six months of the 13th convocation, no sittings were held on the last Thursday of the month (Article 205 of the Rules of Procedure of the National Assembly stipulates that every last Thursday of the month, parliamentary questions are asked at the ongoing sitting, while the work according to the agenda is therefore interrupted). It was hence impossible for MPs to ask parliamentary questions to the representatives of the executive branch, which consequently not only violated the rights of MPs, but also deprived them of the opportunity to hold the executive branch accountable for their actions and decisions. Besides, the opportunity to organise a day for asking parliamentary questions on a current topic was not used.
One of the mechanisms that committees can use for the purpose of exercising control over the executive branch is a public hearing (Articles 83 and 84 of the Rules of Procedure), which serves to obtain information, i.e., expert opinions on the proposed act that is in parliamentary procedure. Although potentially useful, since the beginning of this convocation the public hearing mechanism has been used once. The public hearing on the budget for 2023 was organised by the Committee on Finance, State Budget and Control of Public Spending, as part of the sitting on December 4th, 2022, the day before the beginning of the sitting.
Obstruction of work of committees chaired by the opposition
One quarter of committees is chaired by MPs from the opposition. However, as the majority of members in the committees are, in fact, members of the ruling majority, the conditions for achieving pluralism of opinion are often impossible. Just like in the plenum, the work in the committees was subject to obstruction.
The chairperson of the Foreign Affairs Committee from the opposition ranks called a meeting of the Committee where the only item on the agenda was the resolution on harmonising Serbia’s foreign policy with the European Union’s foreign policy, which opens the door to sanctions against Russia. The ruling majority in the Committee postponed this sitting at the suggestion of the deputy chairperson of the Committee, with the explanation that there are no “formal and legal conditions for its holding”.
Obstruction of work in committees was noticeable in the Committee for Environmental Protection. The culmination of the obstructions was marked by the holding of parallel committee meetings. The chairperson of the Committee and MPs from the opposition held a sitting in Loznica on the topic of lithium mining, while at the same time the deputy chairperson of the Committee and MPs from the ruling majority held a sitting on the same topic in Belgrade. Since the session in Loznica was attended by a small number of Committee members, no decisions could be reached at the sitting.[7]
The majority in the Environmental Protection Committee also voted against putting on the agenda the topic of the environmental disaster of the ammonia spill in Pirot. The majority voted to remove the ‘Miscellaneous’ item from the agenda so that it would not be used for discussion on this topic.
The majority in the Committee for Culture and Media voted against opening the issue of publishing a disturbing interview with a serial rapist in the Informer tabloid, despite strong public reactions against the promotion of violence against women, which is a pervasive problem in society.
The Administrative Committee did not decide on the application for violation of the Code of Ethics submitted by the Open Parliament due to the violation of the Rules of Procedure made by an indecent gesture of the representative of the ruling majority Dalibor Šćekić. The Committee had a 30-day-deadline from the day of receipt, which expired on December 22nd, 2022.
Independent institutions marginalised in violation of the Rules of Procedure
The annual reports of independent institutions for 2021 were not included on the parliamentary agenda in the prescribed manner, which demonstrated the marginalisation of the role of institutions that should be the extended arm of the Parliament in overseeing the executive branch. The reports were discussed in the committees only before the end of the year (an average of nine months after the month of March, which is the deadline for independent institutions to submit reports to the Assembly). The conclusions of the Committee on the reports of independent institutions did not reach the agenda of the plenary sitting, although the Assembly is obliged to do so at the first following sitting according to Article 238 of the Rules of Procedure.
Delay in the election of the Protector of Citizens
The election of the Protector of Citizens is half a year late. His five-year mandate, granted in accordance with the previous Law on the Protector of Citizens, expired on July 20th, 2022. The public call for a new appointment should have been announced six months before the end of the mandate, according to the new Law that has been in force since 2021, i.e. on February 20h, 2022. The procedure for electing a new Protector begins with the Speaker of the Assembly issuing a public invitation to all interested persons to apply as a candidate for the Protector of Citizens.
Illegal retention of a submitted people’s initiative
The people’s initiative with 38,000 signatures (according to the Constitution, a minimum of 30,000 signatures is required to propose a law) that was submitted in June 2020, with the proposal of the Law on banning the exploitation of boron and lithium has not yet entered the parliamentary procedure. The next step in the procedure is the signature verification, which the National Assembly has not yet performed. The official explanation is that the signatures were lost in the Assembly in the process. This topic was met with a wall of silence by the Speaker of the Assembly, who on several occasions avoided answering the questions of the MPs about the initiative. At the same time, the Committee on Constitutional and Legislative Issues, as well as the Ministry of State Administration and Local Self-Government, in response to the MPs’ question about the submitted initiative, officially replied that the collected signatures never reached them for administrative verification. This development of events surrounding the first people’s initiative submitted under the new Law on Referendum and People’s Initiative shows the determination of the ruling majority to use administrative ‘tricks’ in any way, even illegally, to obstruct the implementation of the Law and to avoid the obligation to issue an opinion about the people’s initiative.
What are the next steps when it comes to the interpellation?
For the first time after 11 years, in December 2022, 55 opposition MPs initiated an interpellation mechanism against Minister of Finance Siniša Mali, due to his statement insinuating that “someone is paying opposition MPs to work against their country” [8] (the Minister’s controversial statement took place on December 8th, 2022 at the plenary sitting of the National Assembly). The aforementioned letter must be submitted to the Speaker of the National Assembly, who must then forward it to the competent Committee on Constitutional and Legislative Issues. The competent Committee has not yet decided on the interpellation.
The impossibility of citizens to attend the sittings of MPs in the hall of the Assembly
Citizens who were supposed to attend and speak at press conferences at the invitation of MPs in the hall of the National Assembly were in most cases not allowed to do so, although this practice was respected in previous convocations. According to the current Rules of Procedure, the Speaker of the National Assembly gives permission to other persons to participate in conferences. No explanation for this behaviour has been provided to the public.
Absence of introductory training for MPs
Obstructions were noticeable from the very beginning of the session – for the MPs who have been in that position for the first time, no introductory training was organised to familiarise them with the role of MPs and the work of the Assembly. This is particularly worrying considering that over 50 percent of MPs are in this role for the first time.
[1] In the first autumn session of the 12th convocation (autumn 2020), 12 sittings were held, three of which were procedural (constitution and election of the Government).
[2] The number of items on the agenda, except for the sitting where the Law on Ministries was adopted, was 18, 21 and 35.
[3] The opposition tried to improve this situation to some extent by proposing an extension of the time for the discussion, in accordance with Article, 97 paragraph 3 of the Rules of Procedure, however, that proposal did not receive the majority of the votes of the MPs.
[4] The right to a rebuttal was denied to opposition MPs even when they were directly mentioned by name by other MPs who are not members of their parliamentary group, or their presentation was misinterpreted, as well as when government MPs spoke insultingly about the opposition parliamentary group or the political party they belong to. (Article 104 of the Rules of Procedure of the National Assembly)
[5] On two occasions, after the insults directed at them by the head of the largest parliamentary group of the ruling majority, Milenko Jovanov, and to which the Speaker did not react, the opposition MPs went towards the ruling majority MPs, when one group reached the other, there was a scuffle. Also, MPs of the ruling majority, led by Milenko Jovanov, once waited for MPs of the opposition at the exit from the Assembly and filmed them, verbally provoking them until they got replies that they could consider threatening. And finally, there was a situation where the member of the ruling majority blocked the way out to the opposition member with his body, pretending to be joking, although she clearly stated that she did not see it as a joke.
[6] In the previous convocation, in which there was no opposition, no fines were imposed on MPs. In the convocation in the period from 2016 to 2020, fines were mainly imposed on opposition MPs. A total of six MPs were fined.
[7] A more detailed explanation of how the 'rival' sittings of this Committee were scheduled: Parliamentary Imbroglio: How, where and by whom are the committees' sitting scheduled?
Dan za poslanička pitanja izbegnut “za dlaku”. Svi izveštaji nezavisnih institucija na dnevnom redu odjednom. Konačno kvalitetna rasprava u parlamentu - muzika za naše uši.
PLANOVI ZA VIKEND
Predsednik Skupštine zakazao je drugo vanredno zasedanje za petak, 24 februar, na zahtev 106 poslanika. Ova sednica veštim manevrom izbegava poslednji četvrtak u mesecu, dan kada treba da se održe poslanička pitanja.
Od početka ovog saziva, u avgustu 2022. godine, nije održana nijedna sednica poslednjeg četvrtka u mesecu. Na taj način poslanici su ostali uskraćeni za jedan od najvažnijih mehanizama kontrole nad izvršnom vlašću.
Današnja sednica zakazana je pre pet dana, što je značajan napredak u odnosu na uobičajenu dvadesetčetvoročasovnu najavu koja je do sada sprečavala narodne poslanike da predlože dopunu dnevnog reda. Ipak, iako se na prvi pogled tako čini, ranije zakazivanje zasedanja ne pravi značajnu razliku - dnevni red vanrednog zasedanja se ne može dopunjavati, kažu propisane parlamentarne procedure. Dobro poznati mehanizam opstrukcije u novom ruhu.
13
Narodni poslanici, na današnjoj sednici, treba da razmatraju 13 izveštaja nezavisnih institucija (Prim. aut. Zaštitnik građana, Agencija za sprečavanje korupcije, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti i dr.) zajedno sa još 13 drugih tačaka dnevnog reda. Većina ovih izveštaja predata je Skupštini u martu 2022. godine, a nadležni odbori su ih razmatrali u decembru iste godine. Nepovezane teme kojima se ovi izveštaji bave zahtevaju više vremena za raspravu, naročito imajući u vidu da ove institucije predstavljaju važan mehanizam kontrole nad radom izvršne vlasti. Uzmimo u obzir da je do roka za predaju aktuelnih izveštaja za 2022. godinu ostalo još samo mesec dana.
I ne manje važno za pomenuti, jedna od tačaka ove raznovrsne agende je i izbor direktora Agencije za sprečavanje korupcije.
DAŠAK NORMALNOSTI
Odbor za kulturu i informisanje održao je rekordno dugu sednicu u trajanju od 6 sati i 20 minuta. Povod za sveobuhvatnu raspravu je bilo predstavljanje dva izveštaja: Ministarstva informisanja i telekomunikacija za period oktobar/decembar 2022, koji je predstavio ministar Mihailo Jovanović i izveštaj Radio televizije Srbije za 2021. godinu koji su predstavili direktor Dragan Bujošević i predsednik Upravnog odbora, Branislav Klanšček.
Narodni poslanici su se pokazali kao dobri domaćini i iskoristili su ovu priliku da detaljno ispitaju gostujuće funkcionere o temama koje su prethodnih dana uzburkale javnost - kontroverze u finansiranju i troškovima javnog servisa, kao i kvalitet sadržaja koji se tamo plasira, kašnjenje u dodeli pete frekvencije i rad REM-a, nedoličan sadržaj u medijima… Ova sednica odbora je bila pokazna vežba kvalitetnih rasprava u parlamentu i kako se praktikuje kontrola nad radom izvršne vlasti.
Uz sve navedeno, sa razmatranjem ovog izveštaja RTS za 2021. godinu se takođe kasni. Izveštaj je razmatran tek sedam meseci nakon što je predat parlamentu.
Predsednik Narodne skupštine dr Vladimir Orlić sazvao je na zahtev 106 narodnih poslanika Drugo vanredno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije u Trinaestom sazivu, za petak, 24. februar 2023. godine, sa početkom u 10.00 časova.
1. Predlog zakona o izmenama Zakona o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, koji je podnela Vlada;
2. Predlog zakona o potvrđivanju akata Svetskog poštanskog saveza, koji je podnela Vlada;
3. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Kraljevine Esvatini o kulturno-prosvetnoj saradnji, koji je podnela Vlada;
4. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Gabon u oblasti nauke, tehnologije, obrazovanja i kulture, koji je podnela Vlada;
5. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Saveta ministara Bosne i Hercegovine o načinu finansiranja i izrade projektno-tehničke dokumentacije, vođenje upravnih postupaka za procenu uticaja na životnu sredinu, izdavanje lokacijskih uslova, saglasnosti i građevinske dozvole za Projekat „Hidrotehnički i bagerski radovi na uređenju kritičnog sektora za plovidbu - Ušće Drine i Save“, koji je podnela Vlada;
6. Predlog zakona o potvrđivanju Finansijskog ugovora Železnički koridor X u Srbiji okvirni sporazum - globalna kapija između Republike Srbije i Evropske investicione banke, koji je podnela Vlada;
7. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu (Železnički koridor X u Srbiji - deonica od Beograda do Niša) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji je podnela Vlada;
8. Predlog zakona o potvrđivanju Finansijskog ugovora Razvoj rečne transportne infrastrukture u Srbiji B između Republike Srbije i Evropske investicione banke, koji je podnela Vlada;
9. Predlog odluke o izmeni i dopunama Odluke o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije, koji je podnela Vlada;
10. Izveštaj o radu za 2021. godinu i Izveštaj o sprovođenju aktivnosti iz Revidiranog Akcionog plana za poglavlje 23 - Potpoglavlje Borba protiv korupcije, koji je podnela Agencija za sprečavanje korupcije, sa Predlogom zaključka Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu od 26. decembra 2022. godine;
11. Izveštaj o radu Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti za 2021. godinu, koji je podneo Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, sa Predlogom zaključka Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu od 26. decembra 2022. godine;
12. Redovan godišnji izveštaj Zaštitnika građana za 2021. godinu, koji je podneo Zaštitnik građana, sa Predlogom zaključka Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova od 22. decembra 2022. godine i Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu od 26. decembra 2022. godine;
13. Redovan godišnji izveštaj Poverenika za zaštitu ravnopravnosti za 2021. godinu, koji je podneo Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, sa Predlogom zaključka Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova od 22. decembra 2022. godine;
14. Izveštaj o radu za 2021. godinu, koji je podnela Agencija za sprečavanje korupcije, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 16. decembra 2022. godine;
15. Izveštaj o radu Agencije za energetiku za 2021. godinu, koji je podnela Agencija za energetiku Republike, sa Predlogom zaključka Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku od 4. novembra 2022. godine;
16. Izveštaj o radu Komisije za zaštitu konkurencije za 2021. godinu, koji je podnela Komisija za zaštitu konkurencije, sa Predlogom zaključka Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku od 4. novembra 2022. godine;
17. Izveštaj o radu Fiskalnog saveta za 2021. godinu, koji je podneo Fiskalni savet, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 24. oktobra 2022. godine;
18. Izveštaj o radu Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki u periodu od 01.01.2021. do 31.12.2021. godine, koji je podnela Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 11. oktobra 2022. godine;
19. Izveštaj o sprovedenom monitoringu za 2021. godinu, koji je podnela Kancelarija za javne nabavke, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 11. oktobra 2022. godine;
20. Izveštaj o radu Državne revizorske institucije za 2021. godinu, koji je podnela Državna revizorska institucija, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 4. oktobra 2022. godine;
21. Izveštaj o radu Komisije za kontrolu državne pomoći za 2021. godinu, koji je podnela Komisija za kontrolu državne pomoći sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 29. septembra 2022. godine;
22. Godišnji izveštaj Komisije za hartije od vrednosti za 2021. godinu, koji je podnela Komisija za hartije od vrednosti, sa Predlogom zaključka Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava od 29. septembra 2022. godine;
23. Izveštaj o radu za 2021. godinu, koji je podnela Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) sa Predlogom zaključka Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije od 24. novembra 2022. godine;
24. Predlog kandidata za izbor direktora Agencije za sprečavanje korupcije, koji je podnela ministar pravde;
25. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa PUPS – Solidarnost i pravda i
26. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa IVICA DAČIĆ - Socijalistička partija Srbije (SPS).
Deo opozicije odsutan sa glasanja o pravosudnim zakonima. Poslanik vladajuće većine glasa suprotno stavu svoje poslaničke grupe. Još jedan sastanak predsednika parlamenta i ruskog ambasadora. Priča se o izborima.
NEOČEKIVAN IZLIV SAVESTI
Prethodnog četvrtka glasalo se o sada već dobro poznatom setu pravosudnih zakona (Parlamentarna beležnica - Partijski vojnici, Parlamentarna beležnica - Licem ili leđima dijalogu). Više od 60 odsto poslanika tri opozicione poslaničke grupe odsustvovalo je sa glasanja - Srpski pokret Dveri 83%, Narodna stranka 79% i Moramo - Zajedno 68%.
Presedan u ovom sazivu: poslanik vladajuće većine glasa PROTIV usvajanja akta, uprkos celoj svojoj poslaničkoj grupi koja je glasala ZA. Poslanik je glasao protiv akta kojim se opozicioni poslanik povlači sa mesta člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. “Buntovni” poslanik, Marijan Rističević, objasnio je razloge za ovakvu odluku rekavši da nema smisla izbaciti poljoprivrednika iz Odbora za poljoprivredu.
ДРУЖБА
Predsednik parlamenta sastao se sa ruskim ambasadorom šesti put u ovom sazivu. Po sada već uobičajenom ritmu, ovo je njihov drugi sastanak u ovoj godini. Od početka ovog saziva, odnosno od avgusta 2022. godine, sastanak se nije održao jedino u oktobru.
Predsednik parlamenta se sa ostalim ambasadorima susretao samo po jednom.
BRŽE OD OČEKIVANOG?
U medijima se uveliko najavljuju novi izbori - ovu temu pokrenuo je predsednik Vučić. Ukoliko je redovno prolećno zasedanje poslednje što ćemo čuti od ovog saziva, to bi značilo da će sadašnji poslanici raditi samo godinu dana (Prim. aut. prethodni saziv, koji je praktično bio bez opozicije, je funkcionisao godinu i po dana).
Kako je u parlamentarnoj proceduri ostalo još mnogo toga što mora biti stavljeno na dnevni red, nadajmo se da je u pitanju samo glasina. Između ostalog, poslanike čeka razmatranje izveštaja nezavisnih institucija za 2021. godinu, Izveštaja Evropske komisije za 2022. godinu i izbor Zaštitnika građana. Nemojmo zaboraviti da na odlučivanje čekaju i interpelacija i narodna inicijativa, koje su do sada tiho ignorisane.
Teatralna sednica o Kosovu. Set pravosudnih zakona usvojen u foto-finišu. 1207 amandmana na dnevnom redu, od toga, prvi put su prihvaćena 3 koje je predložila opozicija. Ministarka pravde na konsultacijama kod predsednika Vučića. U okviru vladajuće koalicije se malo vole a malo i ne.
HLEBA I IGARA
Sednica o Kosovu: dva dana i više od dvadeset sati rasprave (Parlamentarna beležnica 2. 2. 2023 - Sednica skupštine skliznula u haos). Verbalni sukobi, fizički kontakt i opšti haos nisu ostavili prostora za diskusiju o temi. Sve oči su bile uprte u predsednika Aleksandra Vučića. Predsednik Republike i predsednik Skupštine, s druge strane, ponašali su se kao komentatori, predočavajući publici ko je napao koga.
Uprkos svemu, usvojen je Izveštaj Vlade o pregovorima sa Kosovom. S druge strane, Francusko-Nemački plan za pregovore Kosova i Srbije nije ni bio na dnevnom redu, što je bio povod za iskazivanje nezadovoljstva opozicije.
PARTIJSKI VOJNICI
Sednica o važnom setu pravosudnih zakona počela je odmah nakon haotične sednice o Kosovu, a samo pet dana pre isteka zakonskog roka za njihovo usvajanje (Parlamentarna beležnica 26. 1. 2023 - Licem ili leđima dijalogu). Dnevni red ostao je u senci stranačkih interesa. Glasine o raskolu u vladajućoj koaliciji - između Srpske napredne stranke (SNS) i Socijalističke partije Srbije (SPS) - preplavile su Skupštinu. Ministarka pravde, “zvezda” ove sednice, bila je odsutna u toku jednog njenog dela. I predsednik Skupštine i predsednik poslaničke grupe AV - ZNS (Prim. aut. najveće poslaničke grupe) su bili upadljivo odsutni u istom periodu. Prema navodima iz medija, njih je predsednik (Republike i SNS) pozvao na hitan sastanak u predsedništvo.
Poslanici SPS, koalicionog partnera SNS i jedne od strana u sukobu, su takođe bili odsutni tokom dela sednice. Partijski sastanci su u tom trenutku bili važniji od javnog interesa.
POVRATAK U DEVEDESETE
Kada su se konačno svi poslanici priključili sednici, moglo se nastaviti sa raspravom o pet pravosudnih zakona koji treba da dovrše Ustavne promene (Parlamentarna beležnica 26. 1. 2023 - Licem ili leđima dijalogu) i neverovatnih 1207 amandmana koje su podneli narodni poslanici. Po prvi put u ovom sazivu prihvaćeni su amandmani opozicije i to čak 3, dok je prihvaćeno 26 amandmana vladajuće većine (Prim. aut. Amandmane je prihvatila Vlada, i učinila ih sastavnim delom predloga zakona pre glasanja, tako da je broj amandmana prihvaćenih na glasanju još uvek nula).
Nažalost, narodni poslanici, po sada već ustaljenoj praksi, raspravljali su o svemu osim o temama sa dnevnog reda. Naizgled iz vedra neba, najviše se pričalo o decenijama za nama, devedesetim i dvehiljaditim. Već dobro poznati narativi o “stranim plaćenicima” su ponovo bili obilato korišćeni.
Svih pet dana radilo se bez pauze. Parlament je žurio da ispuni zakonski rok - ovaj set zakona usvojen je 9. februara, poslednjeg dana zakonskog roka.
Since the beginning of the 13th convocation in the National Assembly of the Republic of Serbia, votes have been recorded on a total of 86 acts: 36 bills and 50 other acts (from decisions on membership in parliamentary committees, through decisions on giving consent to financial plans of institutions, to decisions on the election of judges). How did parliamentary groups collectively vote on these acts?
Akademija ženskog liderstva i Inicijativa Otvoreni Parlament podneli su na osnovu člana 28. Kodeksa ponašanja narodnih poslanika prijavu Odboru za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne Skupštine Republike Srbije, smatrajući da je poslanik Nebojša Bakarec prekršio Kodeks ponašanja narodnih poslanika.
Podsećamo da je na sednici Narodne Skupštine posvećene setu pravosudnih zakona poslanik Bakarec, želeći da uvredi kolegu, izjavio „Ovaj steoni lovac na psiće, koji više voli da jede pseće meso nego svinjsko, a pritom sam liči na ovo drugo, tvrdi da je muškarac. Ja ne znam da li je muškarac, verovatno jeste. Međutim, ovaj žuti džemper koji nosi je pokazao i ja vas molim sledeće: Imate veće grudi od Soraje, Milivojeviću, pa vas molim da ubuduće osim hulahopki nosite i brushalter, biće pristojnije"
Kršeći član 8. Kodeksa ponašanja narodnih poslanika poslanik Bakarec je u svom nastupu vređao narodnog poslanika Srđana Milivojevića i istovremeno širio mržnju prema ženama, predstavljajući ih u ključu rodnih stereotipa kao manje vrednim. Poslanik Bakarec je implicirao da je žensko telo ono čega se treba stideti i sakrivati ga, navodeći ime žene sa čijim je fizičkim izgledom poredio izgled poslanika Milivojevića, sa jasnom namerom da ga omalovaži. Svojom izjavom je širio i patrijahalne obrasce prikriveno poručujući ženama kako i šta treba da oblače.
Protiv mizoginije, seksizma i diskriminacije se uvek moramo boriti i tražiti odgovornost za sve one koji ih koriste.
Akademija ženskog liderstva je u više navrata dokumentovala i javnsti predstavila podatke o tome koliko su seksizam i mizoginija prisutni u javnom govoru u Srbiji. Oni su naročito opasni kada se pojavljuju u institucijama, medijima i na društvenim mrežama. Predstavljaju prvi vidljivi izraz rodne neravnopravnosti u našem društvu. Po pravilu su usmereni na žene i devojčice sa idejom njihove diskriminacije. Veoma utiču na mentalno i fizičko zdravlje žena i devojčica.
Takođe, podsećamo da su Inicijativa Otvoreni parlament i Akademija ženskog liderstva tokom decembra prošle godine organizovali izbor za najmizogijiu izjavu 2022. godine. To ćemo raditi i ubuduće. Ovom izjavom se poslanik Bakarec kandidovao u izbor za najmizoginiju izjavu tokom 2023. godine.
Nastavljamo da pozivamo građanke i građane da nam šalju mizogine izjave javnih ličnosti izrečene u javnosti i medijima.
Interpelacija je mehanizam parlamentarne kontrole predviđen Ustavom Republike Srbije iz 2006. godine, a preciznije definisan Poslovnikom Narodne skupštine. Prema Poslovniku Narodne skupštine, interpelaciju u vezi s radom Vlade ili njenog člana može da podnese najmanje 50 narodnih poslanika, u pisanom obliku. Vlada ili njen član na raspolaganju imaju najviše 30 dana da predsedniku Narodne skupštine dostave odgovor na „jasno i sažeto formulisano pitanjeˮ koje sadrži interpelacija, koji se zatim razmatra na redovnoj ili posebnoj sednici Skupštine, u roku od najkasnije 15 dana. Za razliku od dijaloga, koji se pokreće poslaničkim pitanjem zarad informisanja o radu Vlade ili određenog ministarstva, cilj interpelacije jeste „da se izazove skupštinska rasprava povodom radnji i akata odgovornog ministra ili Vlade u celiniˮ koja za krajnji ishod može imati i glasanje o poverenju Vladi, odnosno njenu ostavku ili opoziv. Tačnije, u slučaju da skupština glasanjem ne prihvati odgovor na interpelaciju, a predsednik Vlade, odnosno član Vlade ne podnese ostavku, sledi glasanje o nepoverenju Vladi ili članu Vlade, čime interpelacija automatski prelazi u glasanje o nepoverenju Vladi.
Međutim, dok u labavoj parlamentarnoj većini „interpelacija može argumentovanom kritikom u toku skupštinske debate da uzdrma ugled vlade“, ovaj mehanizam manje je efikasan u slučaju snažne i jedinstvene parlamentarne većine koja podržava program Vlade, kada se koristi „za potvrdu pozicija Vlade i njenu “politički pobedu””.
Poslednji put ovaj mehanizam je pokrenut 2011. godine. Tokom osmog saziva (11. jun 2008 – 31. maj 2012. godine) poslanici su pokrenuli ukupno šest interpelacija u vezi s radom Vlade, od kojih su pet pokrenuli poslanici Srpske radikalne stranke, a jednu poslanici Demokratske stranke Srbije. Rasprava se vodila samo na osnovu dve pokrenute interpelacije. Prvu su pokrenuli poslanici Demokratske stranke Srbije tokom 2010. godine u vezi s radom tadašnjeg ministra ekonomije i regionalnog razvoja Mlađana Dinkića. Druga interpelacija o kojoj su poslanici raspravljali pokrenuli su poslanici Srpske radikalne stranke u septembru 2011. godine, u vezi s radom ministra vera i dijaspore Srđana Srećkovića, zbog navodne zloupotrebe poslaničkog položaja i nenamenskog trošenja sredstava namenjenih za sufinansiranje projekata saradnje između dijaspore i matice u 2010. godini. Vlada je na ovu interpelaciju odgovorila podržavajući rad ministra Srećkovića odgovorom „da su budžetska sredstva trošena namenski i u skladu sa zakonom, a rad Ministarstva ocenjen je kao politički neutralanˮ, koji je razmotren na šestoj posebnoj sednici Narodne skupštine, održanoj u oktobru 2011. godine.
Tekst preuzet iz Radnog izveštaja "Narodna skupština Republike Srbije: Hram ili paravan demokratije?"
Predsednik Narodne skupštine Republike Srbije dr Vladimir Orlić sazvao je na zahtev 106 narodnih poslanika Prvo vanredno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije u Trinaestom sazivu, za subotu, 4. februar 2023. godine, sa početkom u 10.00 časova.
1. Predlog zakona o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, koji je podnela Vlada,
2. Predlog zakona o izmenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i akata, koji je podnela Vlada,
3. Predlog zakona o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, koji je podnela Vlada,
4. Predlog zakona o Visokom savetu tužilaštva, koji je podnela Vlada,
5. Predlog zakona o izmenama Zakona o Ustavnom sudu, koji je podnela Vlada,
6. Predlog zakona o sudijama, koji je podnela Vlada,
7. Predlog zakona o uređenju sudova, koji je podnela Vlada,
8. Predlog zakona o izmenama Zakona o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne Republike Srbije, koji je podnela Vlada,
9. Predlog zakona o javnom tužilaštvu, koji je podnela Vlada,
10. Predlog zakona o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije, koji je podnela Vlada,
11. Predlog zakona o Visokom savetu sudstva, koji je podnela Vlada,
12. Predlog zakona o davanju garancije Republike Srbije u korist UniCredit Bank Srbija a.d. Beograd, NLB Komercijalna banka A.D. Beograd i AIK banka a.d. Beograd po zaduženju Javnog preduzeća „Srbijagas“ Novi Sad, koji je podnela Vlada,
13. Predlog zakona o regulisanju obaveza Republike Srbije prema Međunarodnom monetarnom fondu na osnovu korišćenja sredstava stendbaj aranžmana (Stand-by Arrangement) odobrenih Republici Srbiji odlukom Odbora izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda od 19. decembra 2022. godine, koji je podnela Vlada ,
14. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o garanciji (Obnova teretnog voznog parka Srbije) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj, koji je podnela Vlada,
15. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Senegal o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša, koji je podnela Vlada,
16. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Angole o međusobnom ukidanju viza za diplomatske i službene pasoše, koji je podnela Vlada)
17. Predlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju između Vlade Republike Srbije i Vlade Arapske Republike Egipat o međusobnom ukidanju viza za nosioce diplomatskih, službenih i specijalnih pasoša, koji je podnela Vlada,
18. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Evropske unije o učešću Republike Srbije u programu Evropske unije Horizont Evropa - okvirnom programu za istraživanje i inovacije, koji je podnela Vlada,
19. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Angole u oblasti bezbednosti i javnog reda, koji je podnela Vlada,
20. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžana o readmisiji lica koja nezakonito borave, koji je podnela Vlada,
21. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti odbrane između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Ekvatorijalne Gvineje, koji je podnela Vlada,
22. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Republike Srbije i Evropske unije o učešću Republike Srbije u programu Erazmus+ - programu Evropske unije za obrazovanje, obuke, mlade i sport, koji je podnela Vlada,
23. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Severne Makedonije i Saveta ministara Republike Albanije, Saveta ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Crne Gore, Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Slovenije o aranžmanima zemlje domaćina u vezi sa statusom Stalne organizacije Balkanskih vojnomedicinskih snaga i njenog osoblja, koji je podnela Vlada,
24. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Tunis o socijalnoj sigurnosti, koji je podnela Vlada,
25. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Azerbejdžan o vojnotehničkoj saradnji, koji je podnela Vlada,
26. Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Narodne Republike Bangladeš o ukidanju viza za nosioce diplomatskih i službenih pasoša, koji je podnela Vlada,
27. Predlog odluke o imenovanju stalnog sastava Republičke izborne komisije, koji je podneo predsednik Narodne skupštine,
28. Predlog odluke o izmeni Odluke o sastavu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji je podneo predsednik Narodne skupštine,
29. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa Srpska stranka Zavetnici,
30. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa "ALEKSANDAR VUČIĆ - ZAJEDNO MOŽEMO SVE",
31. Predlog odluke o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa NADA-NOVI DSS-POKS i
32. Predlog odluke o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije, koji je podnela Poslanička grupa UJEDINjENI – SSP, PSG, PREOKRET, SLOGA
Današnju sednicu u Skupštini obeležila je nedopustiva eskalacija tenzija, praćena razmenom uvreda među učesnicima sednice, prekidanjem poslaničkih obraćanja i verbalnim napadi na poslanike opozicije. Višeminutni verbalni sukob između Predsednika Republike i poslanika opozicije, koji predsedavajući sednicom nije prekinuo, eskalirao je i doveo do ivice grupnog fizičkog sukoba između poslanika vladajuće većine i opozicije.
Nikakvom nasilju, a posebno onom fizičkom, nije mesto u instituciji zbog čijeg su zadatka, značaja i sastava na biračka mesta izlazili milioni građana Srbije.
Otvoreni parlament najoštrije osuđuje nasilje u Narodnoj skupštini i poziva na smirivanje tenzija u najvišem predstavničkom domu.
Svi učesnici sednice moraju da se suzdrže od ponašanja koje promoviše nasilje i narušava integritet Skupštine. Predsedavajući je dužan da uspostavi red i osigura nepristrasnost u vođenju sednice.