Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Veroljub Arsić

Veroljub Arsić

Srpska napredna stranka

Govori

Dame i gospodo poslanici, na čl. 28. do sada je bilo mnogo amandmana. Svi smo mi, otprilike, nagađali kakve bi bile poreske stope na dohodak građana u vezi poljoprivrede.
Smatram da je poreska stopa za prihode od poljoprivrede od 20% izuzetno visoka i neprimerena situaciji u kojoj se sada nalazi poljoprivreda. U Predlogu zakona vidi se da poreski obveznici imaju mogućnost da na dva načina formiraju poresku osnovicu po kojoj će da plaćaju porez. Jedan je na osnovu katastarskog prihoda, koji se određuje za svaku jedinicu katastra posebno i koji prema izjavi ministra nije bio revalorizovan u zadnjih pet godina i drugi je na osnovu stvarno ostvarenog prihoda, odnosno kada se odbiju svi troškovi.
Meni tu nešto nije jasno. Ako dođe do određene revalorizacije i da poreski obveznik proceni da je za njega povoljnije da plaća na stvarno ostvareni prihod, kako će on taj prihod da dokaže odnosno kako će rashode da prikaže. To je danas vrlo teško sa ovakvim zakonskim propisima. Kada su u pitanju zemljoradničke zadruge koje posluju preko žiro računa, na osnovu fakture i ulaznih kalkulacija, stvarne prihode i rashode mogu u potpunosti da prikažu i kao takve da stvore osnovicu za oporezivanje.
Međutim, problem nastaje kod individualnih poljoprivrednih proizvođača koji nemaju žiro račune, a po nekim statistikama 95% je individualnih poljoprivrednih proizvođača koji ne poseduju ni tekuće račune sa kojih bi bezgotovinski plaćali nabavku repromaterijala.
Za one koji su neupućeni, moram da vam kažem da Republička uprava javnih prihoda ne priznaje ni jedan jedini dokument, ni jedan jedini gotovinski račun koji je veći od 500 dinara, koji je dnevno izdat jednom licu od jednog preduzeća.
Ako bi individualni poljoprivredni proizvođač ili seljak hteo da prikaže svoj pravi trošak, morao bi svaki dan da ide do te prodavnice, da uzima po jedan račun za repromaterijal koji je preuzeo.
Ovakav način oporezivanja me podseća na prinudni otkup koji se dešavao pedesetih godina u Srbiji. Znači ponovo možemo da doživljavamo sudbinu da nam poreski radnici upadaju u ambare, koševe da utvrđuju koliko smo stvarno imali prihoda, da oduzimaju višak, a onda da kažnjavaju. Bilo je poznato da je zbog prinudnog otkupa seljacima oduzimana zemlja. U jednom članu ovog zakona ponovo se raspolaže sa tim, sa pravom da, ako poreski obveznik nije zaračunao porez kako treba, nije ga platio kada treba, da mu se sredstvima prinude može oduzeti i zemlja.
Iz svega toga, da bi se umanjila mogućnost zloupotrebe ovakvog poreskog zakona i da bi se umanjilo opterećenje poljoprivrede u celini, predložio sam da se stopa poreza sa 20 umanji na 7%. Hvala.
Drago mi je da se konačno i poslanik DOS-a iz požarevačke opštine i Braničevskog okruga pojavio za ovom govornicom, mada se nisam nadao da će se javiti po ovom pitanju. Nije mi samo jasno da li gospodina Krsteva brani lično, njega kao ličnost, kao čoveka, ili brani svoj postupak, zašto je ovaj njemu promakao.  Reč je o dokumentu koji je predsednik Srpske radikalne stranke i pokazao, datumira se, čini mi se, 4.9.200. godine i mi verujte, nismo imali vremena da takve kadrove ispravljamo, zato sada vama to i kažemo jer vi sada imate vremena da to ispravite i da takav čovek ne bi trebalo da prođe i da bude izabran za zamenika Okružnog javnog tužica. Da budemo jasni, to je čovek koji je pokrenuo krivični postupak protiv otporaša koji su bili prebijeni od strane Marka Miloševića. Sada taj isti čovek pokreće krivični postupak protiv Marka Miloševića za pokušaj ubistva istih otporaša. Čini mi se da Javni tužilac radi kako vetar duva. Verujem gospodinu  Slavoljubu Matiću da ima problema sa kadrovima u opštini Požarevac ima, zato što one kadrove koje sam ja najurio iz Srpske radikalne stranke, bez osnovnih moralnih i drugih vrednosti, on učlanjuje u Demokratsku stranku Srbije i još stavlja na mesto člana Odbora za pravosuđe na nivou Opštinskog odbora DSS-a. Ljude koji nemaju ni moralno pravo da budu članovi neke stranke, on učlanjuje i prima, angažuje i protežira. Ako i takve bude predlagao za sudije, tada moj predsednik neće mahati jednim papirom, nego čitavim dosijeom. Hvala.
Dame i gospodo poslanici, čuli smo podršku gospodina ministra finansija i njegove poreske reforme, koje nastavlja svesrdno da nama ovde daje. Navodno je došlo do malog inflatornog udara i kao parametri za to su poslužile trgovinske kuće, kao što su "Jabuka", "C-market", "Pekabeta" i sl. Uslovi po kojima te firme posluju jesu monopolski u više pogleda. Na prvom mestu imaju monopol na upotrebu strateških artikala, kao što su šećer, ulje, brašno, na artikle koji su iz robnih rezervi, imaju monopol na veliki broj maloprodajnih objekata, i samim tim ucenjuju veliki broj proizvođača količinskim rabatima, tako da za njih dva, tri posto, tamo - ovamo, ništa ne znači.
Međutim, svojom dosadašnjom takvom politikom uspeli su npr. da jedan poljoprivredno-industrijski kombinat, koji je bio gigant, jedan od najvećih proizvođača hrane u Srbiji, stane na rub propasti. Prema nekim informacijama koje imam, PIK "Takovo" je od pre desetak dana poslao oko 60 posto radnika na prinudni godišnji odmor. To je bila politika koju sprovode te trgovinske kuće, koje obećavaju da neće biti inflatornog udara.
Činjenica je da je određeni broj artikala poskupeo i pojeftinio. Gde se to ogleda - ogleda se na prvom mestu što su pojeftinili artikli tehničke robe, kozmetike, alkoholnih pića, pa i viskija. Tu je sada gospodin ministar napravio svom kolegi, ministru Veselinovu, problem, jer će ovaj morati iz petnih žila da se upinje da dopuni taj deo budžeta svojom zaslugom, samo ne znam kako će Veselinov reagovati kada bude saznao da je ministar Đelić raspisao i porez na poljoprivredu od 20 posto.
Ono što je najosnovnije i što je stvarno poskupelo, to je hrana. Do sada nije bilo ozbiljnijeg inflatornog udara, iz razloga što se još uvek troše stare zalihe, pa je to samo bila korekcija, nivelacija cena, po pitanju promene poreskih stopa, a morao bih da obavestim i gospodina ministra da su poslovodni odbori vodećih proizvođača i prerađivača mesa i mesnih proizvoda u petak zasedali i donosili odluke o korekciji cena, ne nadole, već nagore. Znači, cene se podižu.
Sada nam je predloženo u zakonu o bruto platama da se oporezuje i topli obrok. Tu opet dolazim do jedne činjenice da, znači, poslodavac može sada da bira između dve stvari - jedna stvar je da se topli obrok i regres za godišnji odmor uopšte ne isplaćuju, što neminovno dovodi do pada životnog standarda, a u najmanju ruku me čudi razlog - zašto se to oporezuje. Jer, isplatom toplog obroka i regresa za godišnji odmor, poreski obveznici su posredno, preko nabavke hrane i drugih dobara, koja su potrebna za život, ponovo punili budžet.
Znači, moraće da računa da tu stranu neće moći više da koristi. Postoji i druga alternativa poslodavaca, da podignu cene, ali, sa podizanjem cena, javlja se inflacija. Inflacija koju je gospodin Đelić, ministar, planirao od 30 posto, i to najvećim delom zbog nivelacije cena u odnosu na svetske cene proizvoda, opet mi se čini čudnom, jer u svetu, a možda su mu zapadnoevropske cene interesantne, radnik radi u proseku za 1.500 do 2.000 maraka, a kod nas radi za 150, 200 maraka, pa i manje. U svakom slučaju, mora da vodi računa o tome da i ta cena rada utiče na smanjenje te svetske cene kod nas na tržištu.
Hteo bih još da vam kažem da plata sa regresom i toplim obrokom, utiče oko 15 posto na proizvođačku cenu artikla. Deset posto je odlazilo na platu, sa svim doprinosima koji idu, a pet posto je odlazilo na topli obrok i regres za godišnji odmor. Sada, ako poslodavac hoće to da isplati, mora da zaračuna još pet posto u proizvođačku cenu. To je bilo kod proizvođača.
Morate računati da i uslužne firme koje se bave transportom robe, iz istih razloga, moraju da zaračunaju još pet posto. Isto tako, velikoprodaja još pet posto, maloprodaja još pet posto. Neko neupućen, ko ne zna matematiku, a to je već jednom ministar Đelić dokazao ovde, da ne zna, rekao bih da je to inflacija od 20 posto. Međutim, mora da mu bude jasno da ovakva inflacija ide geometrijskom progresijom, jer pet posto ide na pet posto, pa opet na pet posto i to nikako ne može biti 20 posto, i već dolazimo na onaj deo koji se približava inflaciji od 30 posto, a još uvek nisu ukalkulisani svi porezi na promet usluga, koji su povećani sa 10 na 20 posto i još uvek nije ukalkulisana cena, nova cena električne energije, koja će sigurno da se odrazi na to.
Opet dolazimo do jedne geometrijske progresije, koja uvećava inflaciju i zaustaviće se u junu ili julu na 60 posto. Hvala.
Prvo bih hteo da se zahvalim ministru finansija na kolačima koje je upravo dao poslaničkoj grupi Srpske radikalne stranke, u svoje ime i u ime poslaničke grupe SRS. Kolači zaista jesu bili slatki, gospodine ministre, isto onoliko koliko i DOS-ova obećanja u predizbornoj kampanji.

Kolači jesu bili slatki, gospodine ministre, samo se teško gutaju. Srpski narod će ovakve zakonske kolače još teže progutati i moraće dati sve od sebe, pa čak sebi i da odere kožu sa leđa, da to uradi. Gospodine ministre, vi ste siti, a "sit gladnom ne veruje". Od vaših kolača srpski narod će biti još gladniji.

Što se tiče amandmana na član 7. Predloga zakona o budžetu za 2001. godinu, amandman sam dao u četiri tačke. Najviše se tiče sredstava koja su predviđena za pripreme popisa u Republici Srbiji. Pod pozicijom 145, analitički konto 911-029, u iznosu od 200 miliona novih dinara, sa Fonda za statistiku i sa pozicije 152, Razdeo Republički geodetski zavod jer su otprilike ista sredstva namenjena za pripremu popisa i Republičkom geodetskom zavodu.

Obrazloženje - trenutno, zbog okupacije teritorije AP Kosova, za koju možemo dobrim delom da proglasimo da je odgovoran i gospodin Perišić, potpredsednik Vlade, nije moguće izvršiti popis stanovništva, a sigurno je jedan od najodgovornijih za okupaciju juga Srbije, jer je znao da se priprema upad terorističkih grupa, a zašto je to tako možemo kriviti Nebojšu Čovića, koji odugovlači sa rešavanjem tog problema da bi došao do ovih sredstava od 500 miliona dinara.

Po ovom amandmanu predložio sam da 200 miliona novih dinara budu dati prosveti i to namenjeno za plate po osnovama za osnovno, srednje i visoko i više obrazovanje, jer je tačno da se prosveta ne bavi konkretno proizvodnjom, međutim prosveta se bavi proizvodnjom kadrova koji će sutra upravljati ovom zemljom.

Potrebna je određena stimulacija da bi prosveta mogla što bolje da proizvede takve kadrove.

U poziciji 149, pod analitičkim kontom 911-029, namenjeno je 50 miliona dinara za protivgradnu zaštitu. Do sada je bilo dosta priče pogotovu od ministra poljoprivrede Veselinova, o navodnjavanju, o štetama koje suša može da proizvede u poljoprivredi, međutim zaboravlja se da je na onim delovima teritorije Republike Srbije koji budu pogođeni gradom šteta često i 100%.

Prethodna vlada je počela program protivgradne zaštite. Urađeni su radarski sistemi, koji su delimično oštećeni tokom NATO agresije, i ostalo je još samo da se nabave rakete. Smatram da će sa ovih dodatnih 50 miliona dinara da u Republici Srbiji poljoprivreda biti bolje zaštićena od ovakvih elementarnih nepogoda, ali me u najmanju ruku čudi zašto to nije, ta sredstva, raspoređeno - za protivgradnu zaštitu Ministarstvu poljoprivrede, jer je ono direktno za to zainteresovano.

Možda zato što gospodin Veselinov od 24 sata dnevno 12 pije viski a 12 sati se trezni. Iz svega navedenog mislim da bi ovaj amandman Narodna skupština trebalo da usvoji. Hvala.
Dame i gospodo poslanici, moj amandman se odnosi na subvencije za pasterizovano mleko, gde se predviđeni iznos od 242 miliona dinara zamenjuje iznosom od 520 miliona dinara.
Gospodin Zaharije je izjavio maločas da mleka ima dovoljno na tržištu i da čak ima određenog tržišnog viška. Međutim, da li nije znao o ovome ili možda nije znao ni ministar za poljoprivredu, trenutno u vezi pasterizovanog mleka na tržištu imamo dve vrste. Jedna vrsta koja se prodaje u PVC ambalaži koja je jeftinija, a druga vrsta koja se prodaje u brik pakovanju, ili kako ga neki zovu tetrapak, mada moram da kažem da je to dosta netačan naziv, koje je za 5 dinara skuplje. Mlekare kao proizvođači, prerađivači mleka i trgovci, pribegavaju jednom određenom triku, da mleko koje je u PVC ambalaži, znači kesicama, prodaju po ceni kao da je u brik pakovanju. Znači, po ceni većoj za 5 dinara. Povećanjem subvencija, verujem da bi ta nepravilnost bila izbegnuta i da bi se samim tim i redovi za mleko, gde se mleko prodaje po onoj ceni kako treba i po onom pakovanju kako treba, čak i redovi bi nestali. Svi znamo da je najveći broj korisnika mleka, da su to naša deca kojima je mleko neophodno u razvoju.
S druge strane, svaka stimulacija proizvodnji i potrošnji mleka, prerade mleka i potrošnja stimuliše proizvodnju. Znači, stimulacijom stočarske proizvodnje, bez koje na primer ratarska proizvodnja ništa ne vredi, jer ćemo pšenicu i kukuruz prodavati kao tržišne viškove, odnosno sirovinu i ne vidim razloga zašto da sve proizvode tako prodajemo, a ne prodajemo ih kao gotove proizvode u vidu mlečnih i mesnih prerađevina. Pogotovo, što je sada čitava Evropa zaražena sveopštim stočnim bolestima. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, mogu da vam kažem da sam se u najmanju ruku začudio kada sam video da se na kuhinjsku so uvodi akciza. Tu je sa nama i gospodin ministar zdravlja, koji je po struci lekar, i moraće da se složi sa mnom da je posle vode, kuhinjska jodirana so najvažniji hemijski element za opstanak ljudske vrste.
Dame i gospodo poslanici, so za ljudsku ishranu se koristi i u prehrambenoj industriji, u celokupnoj prehrambenoj industriji, počev od pekarske industrije. Znači, posredno se uvodi akciza i na hleb. Od konditorske industrije, od suhomesnate industrije, uvodi se akciza čak i na naše zimnice. Možda vama taj iznos od dva dinara ne izgleda previše veliki po kilogramu. Iskoristiću kasnije priliku, kada se bude raspravljalo o Zakonu o porezu na lične dohotke, da vam dokažem kako od jednog dinara na kraju u maloprodaji budu tri. U to budite sigurni. Sad ode i ministar finansija, a hteo sam da ga pozovem za ovu govornicu da obrazloži ovom parlamentu i srpskoj javnosti zašto uvodi akcizu na hranu. Hvala.
 Dame i gospodo poslanici, Poslovnik je prekršen u članu 113, gde kaže - "narodni poslanici dužni su da koriste isključivo svoje identifikacione kartice, kao i da se identifikuju pri ulasku u salu ubacivanjem kartice u poslaničku jedinicu. Za narodnog poslanika koji koristi identifikacionu karticu drugog narodnog poslanika, odnosno na drugi način zloupotrebljava elektronski sistem za glasanje, predsednik Narodne skupštine predlaže meru udaljenja sa sednice.
Gospodin propali general i ambasador je glasao u 8. redu, sa leva na desna, treće mesto je bilo upaljeno.
Gospodine predsedniče, ja sam još pre tri predloga o amandmanima ukazao na kršenje Poslovnika u članu 113.... gde je predviđena mera da za onoga ko je zloupotrebio sistem za glasanje, odnosno tuđu karticu, predsednik Narodne skupštine predlaže meru odstranjenja.
Dok mi čekamo gospodina sekretara, ova sednica može da se završi. A svi su videli da je pored njega bilo upaljeno treće svetlo, gde nije sedeo narodni poslanik.
Dame i gospodo poslanici, predložio sam dva amandmana na tačku 11. Predloga zakona o oporezivanju. U amandmanu 1 radi se o oslobađanju određenih artikala od poreza, koje podrazumeva dečiju konfekciju, školski pribor, kao i ostalu opremu za decu. Smatram da je u cilju stimulisanja nataliteta u Srbiji potrebno ovaj amandman usvojiti, zato što su troškovi izdržavanja i jednog deteta često neprimereni u ličnim dohocima koje naši radnici imaju. U amandmanu 2. oslobađa se poreza sanitetski materijal u koji možemo svrstati čak i dečije pelene. Gospodin ministar je obrazložio zašto nije oslobodio lekove poreza. Međutim, čudi me, jer dečije pelene ne mogu da se dobijaju na recept, a sasvim je nelogično da ne budu oslobođene od poreza, tako da smatram da ove amandmane treba usvojiti. Hvala.
Dame i gospodo poslanici, danas smo u toku trajanja ove sednice čuli i predsednika Vlade, ministra finansija, ministra poljoprivrede, pa čak i neke poslanike koji su mahali novčanicama iz doba inflacije iz 1993. godine, zaboravljajući pri tom, da je današnji ministar unutrašnjih poslova tada bio u koaliciji sa SPS-om i da je odgovoran za to štampanje novca, a vi ga eto, za tu njegovu odgovornost, nagradiste tako... (Vojislav Šešelj, sa mesta: O Čoviću?) Što, a o Čoviću, to je druga priča i da nastavim, tako što ste mu dali ministarsko mesto, tako da mu sada ni ministar pravosuđa ništa ne sme, jer je ovaj jači. Ovaj ima policiju. Uvidom u prihodnu stranu budžeta, jer uglavnom DOS raspravlja o onom delu koji se tiče rashoda budžeta i obećanja kako će rashodi biti pravdani, da objasnimo malo tu prihodnu stranu budžeta. U prihodnoj strani budžeta za 2001. godinu, 75% budžeta se puni sredstvima iz poreza i akciza,a pri tom je ministar finansija naglasio da je prilikom pravljenja poreskih zakona i plana budžeta, uzeo u obzir rumunsku i bugarsku privredu.
Pomalo čudno. Ministar finansija verovatno ne zna da je zbog takve poreske i budžetske politike Rumunija prošlogodišnji rod pšenice prodala u celokupnom iznosu, pa sada jurca po celoj Evropi i tu istu pšenicu kupuje po većoj ceni nego što je prodala da bi prehranila stanovništvo.
Gospodin ministar finansija verovatno ne zna da je istočna Srbija prepuna građana Rumunije koji rade kao niskokvalifkovana radna snaga, koji nam cepaju drva, koji kopaju kukuruz, kopaju naše vrtove. Nije samo niskokvalifikovana, među njima ima čak doktora, pravnika, diplomiranih inženjera, pa čak i umetnika koji po kokošinjcima sviraju da bi kokoške bolje nosile.
Gospodine ministre, ako takav plan sprovodite, kad uspete da ga sprovedete, vi ćete verovatno da odete tamo odakle ste došli. Gospoda Dinkić i Čanak će verovatno tada odmah da organizuju krizne štabove, da provale u te kokošinjce i da sviraju oni tamo. Iako čitava DOS-ova muzika izaziva sve same štrajkove, pa će verovatno i kokoške tom prilikom štrajkovati.
Što se bugarske privrede i ekonomije tiče, po našim pijacama se saplićemo o Bugare, koji se bore za egzistenciju tako što švercuju robu iz Bugarske i dolaze ovde da je nama prodaju. Čudna je i ta bugarska reforma.
Čini mi se da su gospoda u Vladi zaboravila da se budžet ne puni povećanjem poreskih stopa i osnovica i povećanjem broja artikala koji se oporezuju. Budžet se, gospodo, puni povećanjem produktivnosti. A produktivnost je u ovom slučaju, ovakvim budžetom, izuzetno ugrožena.
Dame i gospodo, porez možemo nazvati još jednim imenom. Porez možemo nazvati legalnim državnim reketom. Kada neki privrednik ili bilo koji građanin nekom mafijašu ili bosu plati reket, od njega očekuje i određenu zaštitu. Kada poreski obveznik plati porez državi, isto tako očekuje zaštitu. Građani zaštitu očekuju po pitanju životnog standarda, a privreda tu zaštitu očekuje po pitanju inflacije i sive ekonomije.
Ovakvom poreskom politkom kakvu DOS sada sprovodi pospešuje se i jedno i drugo. Povećanje poreskih osnovica smanjuje mogućnosti legalne privrede da bude kurentna u odnosu na sivu ekonomiju, jer će razlika u ceni koju nudi siva ekonomija i legalna privreda biti veća. Samim tim se pospešuje siva ekonomija, a po pitanju inflacije to isto povećanje izaziva pad kupovne moći građana Republike Srbije, samim tim smanjuje proizvodnju, samim tim povećava troškove proizvodnje po jednom artiklu a to se zove inflacija.
Tako, svojom politikom, DOS u svakom slučaju stimuliše i inflaciju i sivu ekonomiju, što znači da država i Vlada ne funkcionišu. Ako mislite da sprovodite ovakvu politiku u kojoj će štetu da imaju građani, privreda i ekonomija u celini, bolje da odmah date svi ostavke nego da čekamo da se svi sami u to uverimo. Hvala.
Dame i gospodo poslanici, ova sednica Skupštine i sam dnevni red je opet farsa i marketing u režiji DOS-a. Farsa i marketing, jer DOS posle više od mesec dana konstituisanja njihove Vlade, nijedan jedini zakon nije doneo koji je obećavao u svojoj izbornoj kampanji.
Konstatacija mog dole kolege iz DOS-a da su ova vlada i ova skupština, na proteklih pet zasedanja, izuzetno produktivna fabrika je u najmanju ruku smešna, da ne kažem, i budalaština. Zakone koje ste doneli su zakoni koji se ukidaju. Ukidate Zakon o TV taksi, ukidate Zakon o javnom informisanju, ukidate Zakon o posebnim pravima bivšeg predsednika Republike Srbije, ukidate sada i Poslovnik, za koji se izgovarate i to ukidanje objašnjavate time da novi zakoni, koje imate u planu da predložite ovde, neće moći da budu izglasani zbog samog Poslovnika.
To je vrlo čudno i u neku ruku pomalo neobjašnjivo.
Ukidanje prava na diskusiju poslanicima po bilo kom osnovu je ukidanje dva osnovna demokratska prava u svakom normalnom demokratskom društvu. Narodne poslanike bira narod. Što znači da ukidanjem prava na diskusiju, ukidate pravo i građanima koji su glasali za opozicione partije, da se njihova reč čuje i njihovo mišljenje uvažava. To nije više demokratija. To postaje diktatura. I, ono što je važnije, ukidanjem toga prava na diskusiju na amandmane, ako se nekim čudom i desi da DOS-ova Vlada napravi neki kvalitetan predlog zakona, pa opoziciji budu vezane ruke da u načelu kritikuje takav zakon, pa ga onda zatrpa amandmanima i okrene, istumba da on odgovara njima i onima koji su postavili takvu vladu.
Svrha diskusije jeste da svaka vlada i svaki predlagač zakona izuzetno dobro vode računa o tome kako će formulisati zakon i kako će ga napraviti. U suprotnom, doći će do toga da ga opozicija napada i rešeta i pred javnošću i građanima Srbije dokaže da to nije ona vlast za koju je narod glasao.
Što se tiče Poslovnika, u delu koji se odnosi na mesto sedenja, nije mi samo jasno, da li time želite da Srpsku radikalnu stranku i druge opozicione partije postavite u zadnje redove i na taj način ih sakrijete od lica javnosti ili želite da ih stavite u prve redove, gde sedi Vlada u izbeglištvu, gde bi trebalo da sedi Vlada u izbeglištvu i na taj način popunite mesta Vladi, a istovremeno i sakrijete poslanike DOS-a iza Srpske radikalne stranke i da sakrijete time njihovo neprisustvovanje u ovoj skupštini. Jedan kolega je ovde rekao, da je pomalo i dosadno da se ubacuju kartice prilikom skupštinske rasprave i da se proverava kvorum prilikom glasanja i slično. Mislim da je nekim poslanicima DOS-a ne samo to dosadno, dosadno im je i da sede ovde, da učestvuju u raspravi, tako da postavljam pitanje, zašto su oni uopšte i birani.
Poslovnik Narodne skupštine Republike Srbije je prekršen u članu 84.
Prema evidenciji na monitoru, DOS-u nedostaje otprilike stotinak poslanika. Zato bih zamolio predsedavajućeg da utvrdi kvorum ili da napravimo pauzu dok se ne sakupe poslanici. Hvala.
Dame i gospodo poslanici, čuli ste danas dosta rasprave oko televizijske takse i gospoda iz DOS-a i predlagač novog zakona uporno pokušavaju da objasne da je opozicija za to da se taksa ne ukine. To nije tačno. Međutim, dobar deo opozicije, pogotovo Srpska radikalna stranka smatra da je ukidanje ove takse najobičniji marketing DOS-ove vlasti i navodna njihova briga za široke slojeve građanstva.
Da je to samo marketing, poslužiću se samo jednim primerom, da je gospodin ministar kada je izneo činjenicu da se taksa plaća čak i na strujomere koji su u štalama, pa čak se jedan gospodin stalno hvata za Požarevac, juče za Bambi, danas opet za neke štale i strujomere u Požarevcu. Da mu kažem da sam ja iz Požarevca, da su mi oba roditelja iz tog kraja, da pošto je to poljoprivredni kraj, moji imaju i štalu i strujomer u njoj i ne plaćaju taksu na taj strujomer. Ne plaća se, jer se taksa na strujomer plaća ne po broju strujomera, nego po jednom čoveku. Znači, ako imate pet strujomera koji su uredno prijavljeni platićete taksu samo na jedan i to mogu materijalno da vam dokažem, a vi meni dokažite suprotno. To po tom pitanju.
Po drugom pitanju, zašto je to lažni marketing. Lažni marketing je zato što u računu za struju piše taksa. Naš narod ne voli takse i poreze, a pošto smo već kod tog Bambija, na "Plazma" keksu ne piše kolika je taksa na televizijsku pretplatu, ne piše koliki je porez tu, to znaju trgovci, to građani ne znaju. Znači da je to samo najobičnija farsa. Gospodin ministar će možda da uvede nešto drugo i slično, na primer neku taksu na finasijske transakcije, koju će morati da plaćaju samo učesnici u platnom prometu i samo oni da budu upoznati sa njom, a moraće da bude uračunata u cenu svakog proizvoda koji se bude prodavao. Znači, televizijsku pretplatu plaćaćemo kroz mleko, kroz hleb, kroz svaki mogući promet koji se evidentira.
Samo još nešto. Pošto su već najavljena poskupljenja struje preko 100%, mislim da ovu taksu treba u svakom slučaju ukinuti, jer kada dođe do tih poskupljenja narod će plaćati samo taksu, a struju neće moći ni da koristi, pa samim tim ni da gleda televiziju. Hvala.
Dame i gospodo poslanici, dosta se večeras raspravljalo o Zakonu o javnim medijima i o onome šta on sadrži i čime se bavi. Koliko je istinitost informacije bitna, navešću vam samo na jednom primeru, koji potiče iz vremena kada zakon nije bio donet.
Konkretno, od dana 30. aprila 1998. godine, i pošto dobro pamtim tu informaciju, mogu da obavestim neke poslanike da mi iz SRS ipak ne patimo od amnezije, a konkretno se tiče informacije "Studija B", koju je on objavio u svojoj informativnoj emisiji, sa početkom u 22 sata, gde navodi da se Kontakt grupa i Međunarodna zajednica odlučuju da Jugoslaviji ponovo uvedu međunarodne sankcije. Kasnije se ispostavilo da u trenutku objavljivanja te vesti, Kontakt grupa još nije ni završila svoje zasedanje.
Sada da se vratimo u ovo današnje vreme, kada svi mediji pišu isto, svi mediji prenose isto, i da se jedna takva slična informacija plasira, koliko bi to panike i štete izazvalo među našim građanima? Ukidanjem ovog zakona, koji je donet zbog ovakvih informacija, ukida se i odgovornost, kako moralna, tako i materijalna, onih koji objavljuju ovakve informacije, i samim tim u Srbiji dolazi do jednog totalnog informativnog mraka, gde istina više nije važna i gde može da piše i objavljuje svako šta hoće, bez obzira da li je to istina ili ne.
U najmanju ruku, čudi zašto DOS sada, kada kontroliše sve medije, i tzv. državne, bivše režimske, i tzv. nezavisne, donosi ovakav zakon, zakon koji se već duže vreme ne primenjuje, pa verovatno su i sami dokazali da je vlast promenljiva i da zakon, iako se sada u ovom trenutku ne primenjuje, može kasnije, kada dođe do promene vlasti, njihove lidere, koji objavljuju različite neistine preko svojih novina, pozvati na tu istu krivičnu i materijalnu odgovornost za plasiranje takvih informacija.
I danas smo svesni da pojedini mediji zloupotrebljavaju neprimenjivanje ovog zakona i čak plasiraju vesti da se ponovo Jugoslaviji uvode međunarodne sankcije ako ne isporučimo Slobodana Miloševića Hagu. Još uvek nisam čuo ni od jednog konkretnog zvaničnika, ni Zapadne Evrope, ni SAD, da to potvrdi.
Ukidanjem ovog zakona doći će do totalnog informativnog mraka, gde istina neće biti važna i gde joj možemo poželeti laku noć. Hvala.