Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Laslo Varga

Laslo Varga

Savez vojvođanskih Mađara

Govori

Poštovani gospodine predsedniče, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Vojvođanski poslanici i  narodni poslanici Saveza vojvođanskih Mađara su spremni da podrže predloge zakona i o državnom pečatu i o pečatu državnih i drugih organa.
Pozdravljamo činjenicu da se stavom 2. člana 4. Predloga zakona omogućuje pripadnicima nacionalnih manjina koji ne žive na teritoriji AP Vojvodine da koriste svoje jezike prilikom ispisivanja teksta pečata.
Ova činjenica je značajan iskorak, ali mislim da nije dovoljan. Podneli smo jedan amandman na Predlog zakona, i to zbog tri cilja.
S jedne strane, želimo da se i ovim zakonom utvrdi i, pre svega, razradi obaveza državnih organa da poštuju odredbe Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, tj. da se nazivi opština, gradova i drugih naseljenih mesta na područjima na kojima su jezici nacionalnih manjina u službenoj upotrebi ispisuju po pravopisu i tradiciji nacionalnih manjina.
Nažalost, u praksi, u nekim opštinama, ne poštuje se to pravo. Ovom prilikom želim da navedem primer Srbobrana, opštine koja je godinama izbegavala da postavi dvojezične table sa natpisom opštine, bez obzira na činjenicu što je izgubila upravni spor protiv pokrajinskih organa. Ni posle pravosnažne presude, nije postavila te table.
Mislim da je to loš primer i da bi Narodna skupština Republike Srbije, prihvatanjem ovog našeg amandmana, mogla da pošalje jasan signal svim organima, pa i lokalnim samoupravama, da se zalaže za poštovanje prava pripadnika nacionalnih manjina u oblasti službene upotrebe jezika i pisma.
S druge strane, ti nazivi naseljenih mesta su u Vojvodini utvrđeni na osnovu pokrajinske odluke o bližem uređivanju pojedinih pitanja službene upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina, koja je, inače, doneta na osnovu Zakona. Stoga su u Vojvodini ti nazivi utvrđeni, postoje, a na drugim područjima Republike Srbije ti nazivi nisu utvrđeni, pa se ovim amandmanom predlaže i postupak u kom će se omogućiti utvrđivanje naziva opština i gradova i na drugim područjima Republike Srbije.
Želim da pozovem gospodina ministra i Vladu Republike Srbije da prihvate ovaj amandman, kao što su učinili prilikom usvajanja Zakona o putnim ispravama. Tada su, prihvatajući amandman, poslali jedan dobar signal nacionalnim manjinama u vezi s njihovim pravom u oblasti službene upotrebe jezika i pisma.
Ovim putem, želim da iskoristim priliku, dok se nalazim za govornicom, da repliciram na izlaganje gospodina Mihajlovića.
Želim da odbacim sve te paušalne ocene koje su izrečene na račun nacionalnih saveta nacionalnih manjina. Nacionalni saveti nacionalnih manjina su najviša tela manjinske samouprave, i to na osnovu Ustava. Mislim da osporavanje funkcionisanja nacionalnih saveta znači kršenje Ustava Republike Srbije.
Naravno, postoje problemi u funkcionisanju nacionalnih saveta. Ti problemi proizilaze iz činjenice što nije donet zakon o nadležnostima, izboru i finansiranju nacionalnih saveta, ali to nije krivica ni nacionalnih manjina, ni nacionalnih saveta, nego države. Mislim da je ovo dobra prilika, u sali se nalazi ministar Marković, koji je u ovom trenutku najdirektnije odgovoran za buduće predlaganje ovog zakona, da ga pozovem da njegovo ministarstvo to što brže uradi.
Na kraju, u ime Nacionalnog saveta Mađara, čiji sam sekretar, odgovorno tvrdim da našim nacionalnim savetom ne upravljaju nikakvi tajkuni. Upravo suprotno, upravljaju članovi Nacionalnog saveta i organi Nacionalnog saveta.
Hvala.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, javljam se u vezi sa članom 225. Poslovnika  i želim da dam jedno objašnjenje gospodinu Šajnu i gospodinu Bajatoviću u vezi s novinskim člankom koji je gospodin Šajn citirao.
Mislim da ni u kom slučaju nije moj zadatak, niti želim da tumačim i branim gospodina Agoštona, ali mislim da su pomešane neke stvari u ranijoj diskusiji, da, praktično, narodni poslanici nisu dobro razumeli ono što je on izjavio.
Naime, oni su govorili o pravu na nastanjivanje, što je nesporno ustavno pravo, ali ta izjava govori o drugoj odredbi Ustava Republike Srbije, koju bih hteo sada da pročitam.
Prema stavu 3. člana 78. Ustava Republike Srbije, zabranjeno je preduzimanje mera koje bi prouzrokovale veštačko menjanje nacionalnog sastava stanovništva na područjima gde pripadnici nacionalnih manjina žive tradicionalno i u značajnom broju. Mislim da ni ova ustavna zabrana ne bi trebalo da bude sporna.
Ukoliko se taj tzv. sporazum o readmisiji bude sprovodio u skladu s ovim članom Ustava, onda ništa nećemo imati protiv, ali ako Vlada preduzme bilo kakve mere koje bi značile kršenje ove odredbe Ustava, onda ćemo se tome najenergičnije suprotstaviti.
Mislim da je to naše ustavno pravo koje ćemo morati da koristimo. Hvala.
Poštovani gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, predsednik Narodne skupštine je prekršio više članova Poslovnika, najdrastičnije član 90. koji se odnosi na proširenje dnevnog reda.
Naime, narodni poslanici Saveza vojvođanskih Mađara su 19. juna podneli Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o radiodifuziji, s namerom da se stavi na dnevni red naredne sednice Narodne skupštine Republike Srbije. Mislim da ne postoji objašnjenje zašto se ovaj predlog danas ne nalazi na dnevnom redu, odnosno zašto nije stavljen na glasanje da se uvrsti u dnevni red.
Nemojte, predsedniče, reći da nismo podneli ovaj predlog zakona u roku koji predviđa Poslovnik, tj. tri dana pre roka određenog za održavanje ove sednice. To, naravno, nije objašnjenje. Bolje priznajte da je za vas neprijatno da se stavi na dnevni red ovaj predlog zakona, posebno je neprijatno za članove vašeg poslaničkog kluba koji pripadaju nacionalnim manjinama, jer biste morali priznati da ste svesni ozbiljnosti kršenja prava pripadnika nacionalnih manjina na javno informisanje, posebno putem elektronskih medija.
Ovo je za nas još jedan dokaz da Demokratska stranka i G17 plus računaju na pripadnike nacionalnih manjina samo kada su izbori, a kada se rešavaju neka pitanja važna za njih, onda pripadnici nacionalnih manjina uopšte nisu važni.
Evo prilike da dokažete suprotno i da stavite na glasanje ovaj naš predlog zakona, tj. da ga uvrstite u dnevni red ovog zasedanja. Hvala.
Poštovani predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram povredu člana 100. stav 3. Poslovnika o radu Narodne skupštine.
Naime, gospodin Pastor i ja smo pre pola sata zatražili od predsednika Skupštine objašnjenje zašto se Predlog izmena i dopuna Zakona o radiodifuziji nije našao na dnevnom redu, odnosno zašto nije stavljen na glasanje za proširenje dnevnog reda tim zakonom. Ovog puta bih želeo da ponovim pitanje i ponovo zatražim objašnjenje zašto, predsedniče, niste stavili na glasanje predlog da se tim predlogom zakona proširi dnevni red i kada ćete to učiniti? Hvala.
Poštovani gospodine predsedniče, samo jedno kratko obaveštenje.
Stiglo je mišljenje Vlade i to mišljenje je negativno. Pre dva-tri meseca je stiglo to mišljenje, tako da to ne može da bude prepreka da se stavi na dnevni red.
Poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poslanici Saveza vojvođanskih Mađara su spremni da podrže ova četiri predloga zakona u slučaju da se prihvate naši amandmani.
U vezi s izmenama i dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima, želim da kažem da ovaj predlog zakona predstavlja usklađivanje važećeg zakona sa činjeničnim stanjem, ali, istovremeno, za nas predstavlja i mogućnost da se u jednom smislu izađe u susret nacionalnim manjinama. Stoga smo predložili jedan amandman.
Naime, prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, nacionalni saveti nacionalnih manjina imaju pravo da utvrde svoje nacionalne praznike, koje posle potvrđuje Savet Republike Srbije za nacionalne manjine. Međutim, tim zakonom nije regulisano pitanje načina praznovanja tih praznika.
Stoga smo predložili da pripadnicima nacionalnih manjina bude omogućeno da ne rade u dane svojih praznika, koje, kao što sam rekao, utvrđuju nacionalni saveti, a potvrđuje ih Savet Republike Srbije za nacionalne manjine, telo koje, inače, čine resorni ministri i svi predsednici saveta nacionalnih manjina. Veoma je važna činjenica da ovo telo odlučuje većinom glasova svih predstavnika Vlade i većinom glasova svih nacionalnih saveta, pa je time, praktično, onemogućena bilo kakva zloupotreba onog prava čije se utvrđivanje ovim našim amandmanom predlaže.
S druge strane, u vezi sa Zakonom o državnoj upravi, želim da kažem da smo bili spremni da prihvatimo Predlog zakona isključivo u slučaju da se stavovi 2. i 3. člana 3. Predloga zakona brišu. Mi smatramo da propisivanje obaveze pokrajinskim organima da svoje odluke dostavljaju u roku od 24 časa republičkim ministarstvima stavlja u potpuno podređeni položaj Autonomnu pokrajinu Vojvodinu.
Naime, sve odluke Autonomne pokrajine se objavljuju u "Službenom listu AP Vojvodine" i na taj način su dostupne svima. I nadležna ministarstva imaju mogućnost da prate "Službeni list AP Vojvodine", a time i ustavnost i zakonitost odluka organa Vojvodine. Imaju mogućnost da, posle objavljivanja ovih odluka, a pre njihovog stupanja na snagu, nadležno ministarstvo predloži Vladi Republike Srbije da pokrene postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti, a Ustavni sud ima mogućnost da, do donošenja svoje odluke, odloži stupanje na snagu ovih odluka.
Za nas je potpuno nejasno kako može Ministarstvo na čijem se čelu nalazi predstavnik DS-a da predloži jedno ovakvo rešenje, imajući u vidu da se Demokratska stranka do sada zalagala za autonomiju Vojvodine, a ovim se predlaže jedna vrsta tutorstva nad AP Vojvodinom.
Mogli smo uočiti da je prilikom pisanja Ustava Republike Srbije Demokratska stranka, na neki način, odstupila od svojih ranijih stavova u vezi s AP Vojvodinom.
Ne znam da li je ovo nastavak promene politike DS-a o ovom pitanju.
Za nas, svakako, nije prihvatljivo ovo rešenje, tako da ćemo glasati za Predlog ovog zakona samo ukoliko se prihvati ovaj naš amandman.
Poštovani predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, SVM će podržati izbor gospodina Radovana Jelašića za guvernera NBS. Mi smatramo da je NBS jedna od retkih institucija koja je od petooktobarskih promena dobro radila.
Ovo političko prepucavanje koje celo poslepodne traje je za nas irelevantno. Za nas jedino merilo uspešnosti NBS predstavlja višegodišnja stabilnost dinara.
Mislim da je to nesporno i mislim da je ova činjenica - stabilnost dinara - veoma važna za egzistencijalnu sigurnost građana Srbije.
Naravno, baca ogromnu senku na izbor gospodina Jelašića činjenica da je on stranački kandidat, ali očigledno, na našu žalost, Srbija u 2007. godini daleko od nekih demokratskih ideala.
Na kraju, još jednom da ponovim, mi ćemo podržati njegov izbor iz razloga koje sam naveo.
Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, javljam se u vezi sa članom 226. Poslovnika. Želeo bih da od  gospodina ministra zatražim jedno obaveštenje.
Naime, Vojvodinu je proteklih meseci pogodila nezapamćena suša koja je prouzrokovala ogromnu štetu poljoprivrednim proizvođačima u Vojvodini. Naravno, pripadnici mađarske nacionalne manjine su posebno bili oštećeni ovom sušom, zato što se veliki broj pripadnika naše zajednice bavi poljoprivrednom proizvodnjom. U nekim naseljima je ova suša poprimila razmere elementarne nepogode.
Pre jedno 40 dana je predsednik naše stranke uputio pismo i Vladi Republike Srbije i gospodinu ministru, u kojem smo predočili i ovaj problem i u kojem smo tražili i ponudili neka moguća rešenja, pa ovim putem želim da pitam gospodina ministra koje će mere Vlada preduzeti povodom ovog problema, da li je spremna da odobri neke poreske olakšice, smanjivanje doprinosa, reprogramiranje dugova ili neke druge mere?
Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, Poslanički klub Vojvođanski poslanici i poslanici Saveza vojvođanskih Mađara će podržati Predlog zakona o putnim ispravama ukoliko se prihvate dva amandmana koja smo podneli.
Naravno, ne slažemo se ni sa skraćivanjem roka važenja putnih isprava sa 10 na pet godina, a protiv smo i produžavanja roka za izdavanje putnih isprava sa 15 na 30 dana. Posebno smo protiv produžavanja roka za izdavanje putnih isprava čiji se zahtevi podnose u konzularnim predstavništvima, i to sa 30 na 60 dana, jer smatramo da je to jako dugačak rok. Međutim, pošto je ovaj zakon jedan od evropskih zakona, jedan od onih zakona koji je uslov za belu šengensku listu, u slučaju prihvatanja naših amandmana, mi ćemo podržati Predlog zakona.
Istovremeno, želim da podsetim na obećanje Vlade da će se pedesetak evropskih zakona naći na dnevnom redu Skupštine do kraja godine. U ovom trenutku se nalazi samo ovaj jedini i mislim da to nije dobro.
Što se konkretnog Predloga zakona tiče, što se tiče oblasti službene upotrebe jezika, to je oblast u kojoj između prava na papiru pripadnika nacionalnih manjina i prakse postoji najveća razlika u ovom trenutku.
Iz tog razloga smo podneli dva amandmana kojima želimo da dopunimo tekst Predlog zakona, i to u smislu da Predlog zakona sadrži odredbu prema kojoj bi državni organi bili u obavezi da imena i prezimena pripadnika nacionalnih manjina ispisuju, odnosno upisuju u putne isprave u izvornom obliku.
S druge strane, tražimo da se stvore tehničke mogućnosti da se to u budućnosti radi, jer je pravo i do sada postojalo, samo ne u praksi, s objašnjenjem da za to ne postoje tehničke mogućnosti. Nažalost, u mnogim slučajevima, imena i prezimena pripadnika nacionalnih manjina nisu upisivana u izvornom obliku.
Predložili smo i da se obrasci zahteva za izdavanje putnih isprava štampaju dvojezično, i to u onim opštinama u kojima su jezici nacionalnih manjina u službenoj upotrebi. Mislim da se ova dva amandmana mogu podržati od strane vladajuće koalicije. U tom slučaju bismo i mi glasali za ovaj predlog zakona. Hvala.
Poštovani gospodine predsedniče Republike, poštovani gospodine predsedniče Vlade, gospodine predsedniče, gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, Savez vojvođanskih Mađara neće podržati Predlog rezolucije. Mi ćemo biti uzdržani. Gospodin Pastor je naveo razloge i detaljno je obrazložio iz kog razloga ćemo biti uzdržani.
Ovom prilikom bih se želeo osvrnuti samo na tačke 1. i 6. Predloga rezolucije. Smatramo da formulacije u smislu odgovarajućeg delovanja, blagovremenog i energičnog odgovora, jesu formulacije koje su za nas potpuno neprihvatljive. Za nas je manje-više jasno da ova formulacija sadrži pretnju prekidom diplomatskih odnosa.
Predsednik Vlade je pre nekoliko dana izjavio da je Srbija ostvarila značajnu pobedu povlačenjem Nacrta nove rezolucije o Kosovu sa tačke dnevnog reda Saveta bezbednosti. Ministar Samardžić je isto izjavio da je to bila velika pobeda srpske diplomatije. Ministar Jeremić je izjavio da je to bio rezultat napornog rada srpske diplomatije.
Stoga je za nas pretnja prekidom diplomatskih odnosa potpuno besmislena u jednoj situaciji u kojoj je Srbija ostvarila tako značajne pobede na planu diplomatije. Meni vladajuća većina u ovom trenutku liči na jednu sportsku ekipu koja preti povlačenjem sa onog terena na kojem pobeđuje i to u trenucima kada pobeđuje. Mislim da i vladajuća većina mora da prizna da je ovo dosta nelogično u ovom trenutku.
Rekli smo 14. februara, a i danas smo to ponovili, da ne želimo povlačenje nikakve paralele sa situacijom u Vojvodini i na Kosovu. Ali smo i tada i danas istovremeno rekli da ukoliko se tokom rešavanja konačnog statusa Kosova iznađu ili uspostave neki novi mehanizmi zaštite manjinskih prava za zajednice na Kosovu, onda ćemo to isto tražiti i za sve ostale zajednice na svim ostalim područjima Republike Srbije.
Tokom Bečkih pregovara je Državni pregovarački tim podneo mnogo amandmana na predlog gospodina Ahtisarija. Postavlja se logično pitanje, da li to znači da je Vlada Srbije spremna da ista ili slična prava ponudi i ostalim manjinskim zajednicama ili ostalim nacionalnim zajednicama na ostalim područjima Republike Srbije. Sada bih želeo da navedem nekoliko konkretnih primera iz tog dokumenta.
Što se tiče uvodnog dela, jedan deo se odnosi na zvanične jezike na teritoriji AP Kosovo i Metohija.
Tu je delegacija Srbije predložila amandman, potpuno logično, da se i srpski jezik utvrdi kao jezik u zvaničnoj upotrebi na Kosovu. Ovom prilikom bih postavio pitanje - da li to znači da je Vlada Srbije spremna da smanji zakonski cenzus za uvođenje manjinskih jezika u službenu upotrebu na teritoriji Republike Srbije sa sadašnjih 10% na 5%.
S druge strane, postavlja se pitanje da li Vlada Srbije sprema novi zakon o službenoj upotrebi jezika koji bi omogućio vođenje drugostepenih postupaka na jezicima nacionalnih manjina. Postavlja se i logičko pitanje, da li će se u budžetu za sledeću godinu predvideti sredstva za finansiranje višejezičnosti itd.
U istom uvodnom delu, u članu 2. je predviđeno načelo nediskriminacije. To je predvideo gospodin Ahtisari u svom predlogu. U tom delu stoji da Srbija prihvata odnosno da podržava nediskriminaciju u dobijanju finansijskih sredstava iz javnih izvora.
Postavlja se logično pitanje, da li će se ovo načelo primeniti i na ostalim delovima Republike Srbije. Tu pre svega mislim na jednu obavezu ove države, a to je - formiranje fonda za nacionalne manjine, koji pet godina nije formiran od donošenja Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina.
Što se tiče oblasti lokalne samouprave, amandmanom našeg pregovaračkom tima je predviđeno formiranje srpskog entiteta. Postavlja se pitanje, da li je Vlada Srbije spremna da prilikom usvajanja novog zakona o lokalnoj samoupravi ovo pravo, u nekoj formi, predvidi i za ostale nacionalne zajednice na ostalim područjima Republike Srbije.
Što se tiče tačke osam Predloga tiče, ona predviđa kao prioritetni zadatak institucija na Kosovu povraćaj imovine. Sa ovim se naša delegacija složila. Isto se postavlja logično pitanje, da li Vlada Srbije smatra svojim prioritetnim zadatkom da se i na ostalim područjima Republike Srbije ovo pitanje postavi kao prioritetno.
Što se tiče Ustavne komisije, čije je formiranje predviđeno isto ovim dokumentom, prema amandmanu pregovaračkog tima predviđeno je obavezno učešće srpskih i ostalih manjinskih zajednica u ovoj komisiji, čak i veto predstavnika srpske zajednice prilikom donošenja ustava. Želim da podsetim da su prilikom donošenja važećeg Ustava Republike Srbije praktično nacionalne manjine bile isključene iz postupka donošenja ovog ustava. Zar ne mislite da je ovo politika dvostrukih aršina.
Dalje, što se tiče aneksa jedan tog predloga, koji se odnosi na zakonodavnu vlast na teritoriji Kosova i Metohije, predlog sadrži mogućnost uvođenja zagarantovanih mesta za pripadnike srpske zajednice, kao i za predstavnike drugih manjinskih zajednica na Kosovu.
Istovremeno, želim da podsetim da dve stranke vladajuće koalicije, DSS i G17 plus smatraju da ovo pravo u Vojvodini ne treba da uživaju nacionalne manjine. Čak je direktor Službe za ljudska i manjinska prava izjavio da bi bilo rasističko ponašanje formiranje biračkih spiskova na osnovu kojih bi se birali ti poslanici sa lista nacionalnih manjina.
Mislim da bi bilo mnogo logičnije da Vlada Republike Srbije predloži izmene i dopune Zakona o izboru narodnih poslanika i da se i u slučaju Narodne skupštine Republike Srbije uvedu ista ta garantovana mesta. Onda bi se omogućilo da autentični predstavnici nacionalnih manjina sede samo u klupama Narodne skupštine Republike Srbije.
Vidi se iz perioda funkcionisanja Narodne skupštine da predstavnici nacionalnih zajednica koji su izabrani na listama većinskih stranaka praktično ne mogu da izađu za govornicu i ne smeju da iskažu stavove svojih nacionalnih zajednica.
Što se tiče Ustavnog suda, i to je jedan primer iz tog predloga, naša državna delegacija je podnela amandman kojim je predloženo da dvoje sudija od šest sudija Ustavnog suda na Kosovu bude izabrano uz saglasnost srpske zajednice i nacionalnih manjina. Postavlja se pitanje da li će se neki sličan princip primenjivati i prilikom izbora sudija Ustavnog suda Republike Srbije.
Što se tiče aneksa tri, decentralizacije, amandmanom Državnog pregovaračkog tima su predviđene proširene nadležnosti za opštine sa srpskom većinom u mnogim oblastima.
Mi bismo bili veoma zadovoljni ako bi se u oblasti obrazovanja ili kulture samo deo tih nadležnosti preneo na nacionalne savete nacionalnih manjina, kao što se inače predviđa amandmanom Državnog pregovaračkog tima.
Na kraju, što se tiče pravosudnog sistema. (Aplauz.) Hvala vam. Mogu li da nastavim?
Što se tiče pravosudnog sistema, veoma je interesantan predlog, odnosno amandman prema kojem bi skupštine opštine birale nosioce pravosudnih funkcija na teritoriji Autonomne Pokrajine. To je bio amandman našeg pregovaračkog tima. Mi  naravno to ne tražimo, jer to nije u skladu sa principima nezavisnosti sudske vlasti.
Ali, svakako tražimo da se poštuju bar proporcije u stanovništvu, tj. da se nosioci pravosudnih funkcija biraju na osnovu brojčane pripadnosti pojedinih nacionalnih manjina na pojedinim područjima.
Na kraju, samo još jedan predlog što se tiče bezbednosnog sektora. Ovim planom je bilo predviđeno da se i lokalni komandiri policije biraju od strane skupština opština.
Mislim da bi omogućavanje davanja mišljenja, ne pravo izbora, ali davanja mišljenja od strane skupština opština prilikom izbora lokalnih načelnika policije bilo moguće ne samo na teritorijama gde žive nacionalne manjine...
(Predsednik: Vreme.)
...nego i u svim ostalim opštinama u Republici. Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, javljam se po članu 226. Poslovnika. Želeo bih od gospodina ministra jedno kratko obaveštenje.
Zakonom o budžetu i obećanjem gospodina ministra, utvrđen je iznos za finansiranje rada nacionalnih saveta, ukupno 82 miliona dinara. Nakon toga, 5. juna, svi nacionalni saveti su održali koordinaciju i doneli odluku o načinu raspodele tih sredstava.
Otada je prošlo dvadesetak dana i još nisu krenule isplate, pa sam hteo pitati kada će se to desiti, jer su u ranijem periodu te dotacije stizale uvek početkom meseca, a sada već dvadesetak dana kasne.
Poštovani predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, javljam se povodom člana 226. Poslovnika. Ova Narodna skupština svaki dan bezbroj puta krši svoj Poslovnik. Sam predsednik Narodne skupštine radi to svaki dan po desetine puta. Recimo, stav 1. člana 103. Poslovnika sigurno. To nije inače pitanje tumačenja, nego je evidentno.

Kada postoji neka nepreciznost u Poslovniku između pojedinih odredaba, onda vladajuća većina uvek tumači Poslovnik u svoju korist. Gospodin predsednik je citirao član 167. Poslovnika i time obrazložio zašto nije moguće ovaj naš Predlog zakona staviti na dnevni red, a potom je pročitao i član 168. i rekao gospodinu Jovanoviću da za vreme ovog zasedanja nije moguće postavljati poslanička pitanja, a posle je ipak rekao da će gospodin Jovanović dobiti odgovor na njegovo poslaničko pitanje.

Mi tražimo to isto, taj isti princip da se primeni. Naime, mi smatramo da ako ne dođe do stavljanja na dnevni red ovog zakona, ako ne bude izglasan ovaj zakon, onda će doći do štetnih, i to veoma štetnih, i neotklonjivih posledica po sistem javnog informisanja na manjinskim jezicima. Ukoliko vladajuća većina ima cilj ili bi imala cilj da očuva informisanje na jezicima nacionalnih manjina, onda bi tumačeći Poslovnik, kako to inače uvek radi, stavila ovaj predlog zakona na dnevni red i izašla u susret nacionalnim manjinama.

Naravno, DS i G17 Plus nije to u interesu i na ovaj način nam ponovo stavljaju do znanja da pitanja nacionalnih manjina i problemi nacionalnih manjina nisu pitanja od prioriteta.

Da se u nekoliko rečenica osvrnem i na prethodno izlaganje. Mi nismo predložili da se iz kruga obavezne privatizacije izuzmu pojedini mediji prema teritorijalnom principu, nego prema jednom sasvim drugom principu, koji inače stoji u Ustavu Republike Srbije, a koji se odnosi na zabranu smanjivanja dostignutog nivoa stečenih prava nacionalnih manjina. To je sasvim drugo pitanje i jedno sasvim drugo obrazloženje.

Na kraju želim da završim onu rečenicu koju je gospodin predsednik Narodne skupštine prekinuo kada gospodin Pàsztor Bàlint govorio, a radi se o tome da lokalni funkcioneri Demokratske stranke, skupljajući jeftine političke poene, pokušavaju rešavati ovaj problem pitanja privatizacije elektronskih medija na manjinskim jezicima, umesto da poslanici DS podrže ovaj naš predlog i da na ovaj način stvarno reše ovaj problem.
Poštovani predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, javljam se po članu 226. Tražim obaveštenje od predsednika Saveta Republičke agencije za radio-difuziju, da li je tačno da je bilo ko lobirao od strane Saveza vojvođanskih Mađara da bilo koja radio ili televizija dobije bilo koju frekvenciju. Molim predsednika Narodne skupštine da nam pomogne da ovaj zahtev za objašnjenjem ili obrazloženjem dostavi Savetu Republičke radiodifuzne agencije.
Poštovani predsedniče, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, javljam se po članu 226. Poslovnika, prema kojem narodni poslanik ima pravo da traži objašnjenje i obaveštenje od predsednika Narodne skupštine.

Dana 28. maja ove godine predsednik Narodne skupštine je u jednoj emisiji na Radio Subotici izjavio da je prošlo vreme stranaka nacionalnih manjina i da je došlo vreme da najzad one stranke pobede u Subotici koje više ne brinu o pravima pripadnika nacionalnih manjina.

Ovo za nas Subotičane, pripadnike nacionalnih manjina, predstavlja uvredu. Mislim da predstavlja čak i omalovažavanje predsednika ili stranke čiji predsednik sedi upravo u redovima poslaničkog kluba Demokratske stranke.

Posle toga je predsednik naše stranke, predsednik SVM, gospodin Ištvan Pastor, 1. juna uputio pismo predsedniku Narodne skupštine, da se pre svega izvini svim građanima koje je ovom svojom izjavom uvredio, a sa druge strane da prizna da je načinio grešku.

To, nažalost, predsednik Narodne skupštine nije uradio ni posle 28 dana. Nije ni našao za shodno da odgovori na pismo predsednika naše stranke. Postavljam sad pitanje predsedniku Narodne skupštine - da li smatra da je u skladu sa pravilima demokratskog ponašanja da predsednik Narodne skupštine, ni posle 28 dana posle upućivanja pisma od strane predsednika najznačajnije stranke, najveće ili najbrojnije nacionalne manjine u Srbiji, ne odgovori na pismo. Hvala vam.