Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Bojan Đurić

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija

Govori

Ne, po povredi Poslovnika, ali ako sam na redu po amandmanu, može i tako.
Povreda Poslovnika, član 27. Molim vas, gospodine Arsenoviću, uvedite neki red u ovu Skupštinu. Ovo gore izgleda nego ova dečija proslava koja je trajala nekoliko sati. Tamo je bilo puno radosti i veselja, normalnosti. Na šta liči ova rasprava danas?
Još dan i po je do kraja redovnog zasedanja. Imamo još gomilu posla pred sobom, čeka nas rasprava o zaduženjima od preko 200 miliona evra i vi dozvoljavate da ovako funkcioniše sednica. Ne samo vi, nego i vaši predsednici.
Danas smo imali svašta – falsifikat mišljenja ovlašćenih predlagača, raspravu o jednoj stotrideset osmini, jednoj strotrideset sedmini, opomene koje se izriču, ne izriču, pola glasa, raspravu o broju godina radnog staža.
Izvinjavam se tvrdnji gospodina Babića kako je DRI iznela podatke u odnosu na 122 privredna subjekta, DRI kontroliše ne samo privedne subjekte nego i državne organe. Veći deo njenih primedbi se odnosi na rad državnih organa.
One primedbe koje je iznela DRI i danas ostaju. One će biti i u 2013. godini, zato što se ne odnose na Zakon o javnim nabavkama. Ako citirate izveštaj DRI, molim vas, nemojte da propustite da citirate i deo koji kaže da u ovom trenutku nema izveštaja "Srbijagasa"...
(Predsedavajući: Nemojte prebacivati na repliku, molim vas.)
... Za "Srbijagas" i za javne nabavke i za funkcionisanje "Srbijagasa".
Molim vas da omogućite da se ova sednica na normalan način završi i da nastavimo dalje normalno da radimo. Svaki od poslanika može načinom na koji se ponaša da govori o sebi, ali nemojte nas ostale terati da učestvujemo u tom cirkusu.
Članovi 27. i 106. Nemojte da završavate kada govorite o meni tako što kažete da nešto ide na moju dušu. Mislim da sam bio vrlo jasan. Mogu još jednom da objasnim. Rekao sam da je predstava bila divna, a da je ono što se dešava u ovom parlamentu nedostojno parlamenta. Deca koja imaju 6, 7 ili 8 godina imaj upravo da ponekad preteraju u radosti pa i da budu infantilna, zato su poslovno nesposobna. Narodni poslanici nemaju pravo. Nisam uvredio Skupštini. Meni demokratija ne smeta.
Govorim o tome kako ste se uvredljivo odnosili prema meni.
Stavljali ste meni nešto na dušu. Pre toga niste reagovali na izlaganje gospodina Rističevića koji je rekao da sam banuo u ovu skuptšinu. Dolaziću u ovu skupštinu kada bude bilo smisla raditi. Ovo nije dragstor. Rekao sam juče jednom drugom poslaniku po noći se i ne sahranjuje, a kamoli da se govori o ovako važnim zakonima do dva, tri ili četiri ujutru. Meni demokratija ne smeta. Mislim da i Boldrek da bude poslanik u demokratiji ako tako odluče građani.
Član 164. Poslovnika. Evo ovo što se sada desilo zapravo pokazuje kako funkcioniše ova skupština pogotovo danas, a i prethodnih nekoliko dana. Gospodin Pastor ima razumevanja za ono što zove rad po ubrzanom postupku, ali ja moram da kažem da uz ove probleme o kojima je govorio gospodin Lapčević koji realno jesu problem, mene raduje da su vojvođanski nadležni organi zasedali i izjašnjavali se o amandmanima koji su upućeni na ovaj predlog zakona koji dolazi od vas.
Izgleda da to niste morali da radite gospodine Pastor. Ovde je danas ustanovljena jedna potpuno drugačija praksa. Mi smo danas čuli od predsednika ovog parlamenta da konsultacije, odnosno formiranje mišljenja o podnetim amandmanima može da se radi i na hodnicima, u međusobnim konsultacijama, da to ne morate da radite na formalan način.
Dakle, bez obzira što prosto postoji taj problem o kome je gospodin Lapčević govorio, ja mislim da su pokrajinski organi prosto pokazali mnogo veći nivo poštovanja prema Narodnoj skupštini i čuvali njeno dostojanstvo nego što je to radila parlamentarna većina koja je jutros na onakav način prosto izbegavala da da mišljenje na regularno podnete amandmane narodnih poslanika i to poslanika vladajuće većine i nekih opozicionih poslanika na Predlog zakona o javnim nabavkama.
Javio sam se zbog ovoga što je gospodin Kasalović pri samom kraju svog govora istakao. Naravno da Kasalović i SPS ima pravo da iznese svoj stav o autonomiji Vojvodine i o svakom od pitanja koja su danas na dnevnom redu, ali bojim se da je gospodin Kasalović prešao onu granicu koja je prihvatljiva.
Znate, vi ste ipak stavili u istu ravan političke partije koje se na ovaj ili onaj način, ali u okvirima ustavnog poretka, na zakonom i Ustavom dozvoljen način u pluralističkom društvu zalažu za razvijanje i širenje autonomije Vojvodine i, sa drug strane, pokrete, kako ste sami rekli, koji u svom delovanju i zalaganju imaju nasilje, koji deluju protivustavno, neke od njih je i Ustavni sud stavio van snage i zabranio njihovo delovanje. Takva relativizacija, takvo stavljanje u istu ravan prosto nije dobro i nije korisno ni za Vojvodinu, ni za Republiku Srbiju. To prosto nisu iste stvari.
Političke partije, naročito one koje su parlamentarne, imaju pravo da se na svaki dozvoljen način zalažu za onaj stepen autonomije za koji misle da je najbolji ili da je dobar. Oni koji žele nasilno da ukinu autonomiju, koji pribegavaju nasilju, koji pribegavaju sastavljanju javnih spiskova za linč, ljude proglašavaju izdajnicima i separatistima, ne mogu da imaju isti položaj i ista prava kao političke partije koje ste vi označili kao autonomaške.
Da vam odmah kažem, ne mislim da ste kada ste govorili mislili na LDP, mislim da ste mislili na neke druge partije i baš zbog toga i reagujem, zbog toga što se ne radi o nama. Nije dobro da stvarate takvu atmosferu u javnosti, pogotovo kao čovek koji dolazi iz Vojvodine i naročito kao visoki funkcioner jedne od vladajućih političkih partija.
Naravno, slažem se da institucije trebaju da budu u prvom planu, ali institucije uglavnom čine ljudi, u mladim demokratijama pogotovo. Naše institucije će još dugi niz godina pre svega zavisiti od kvaliteta ili afiniteta ili slobode u delovanju ljudi koji ih vode.
Nažalost, mi imamo Ustavni sud koji je menjao svoje pristupe u odnosu na određena pitanja, pa i u odnosu na autonomiju Vojvodine, na ocenjivanje njenih osnovnih pravnih dokumenata, u zavisnosti od toga kako se smenjivala vlast. Ali, bojim se da ste u odgovoru meni ponovo ponovili istu grešku. Ne smete da kažete - neko ko se legitimnim sredstvima bori za ostvarivanje svojih ciljeva, bez obzira o kojoj se političkoj partiji radi. Mi smo bili politička partija koja tvrdi da ste na silu nametnuli Ustav, da je on prvo pisan, a onda izglasan na potpuno pogrešan i netransparentan način i da je bilo ozbiljnih zloupotreba na dvodnevnom referendumu, da je na taj način značajno ograničena autonomija Vojvodine i da zbog toga danas godinama posle toga, punih šest godina, imamo čitav niz problema, sukoba, nejasnoća i političkih trvenja.
Vi kažete da iz toga neko izvlači svoje pravo da pravi pokrete koji su za ukidanje autonomije Vojvodine, koji su nasilni. O tome vam govorim. To je ona logika koja kaže kod nasilja u porodici da je žena svojim ponašanjem obično zaslužila da je nasilnik tuče. Izvinite, ali to nije dopušteno. Postoje organizacije, politički pokret i političke stranke čiji su ciljevi ustavni i one čiji su ciljevi neustavni. Isto važi i za metode borbe. Samo vas molim da tu u demokratiji vrlo važnu distinkciju do kraja poštujete. Da ne pričam o tome kako je duh pušten iz boce. Bojim se da je pušten iz boce bacanjem jogurta na pokrajinske institucije.
Javio sam se po Poslovniku jer mislim da ste povredili član 27. kada niste opomenuli koleginicu Novković. Ona je izrekla ovde jednu zaista neverovatnu stvar. Rekla je da za to što nije ispoštovana ustavna odredba o delu budžeta koji pripada AP Vojvodini, da ne može da odgovara njena stranka zato što nije vodila neko ministarstvo, a sada će moći da odgovara zato što vodi neko ministarstvo.
Izvinite, u Republici Srbiji postoji jasna podela vlasti. Za izvršavanje ustavnih obaveza odgovaraju, s jedne strane, Vlada, a s druge strane Skupština, a Narodnoj skupštini za izvršenje budžeta odgovara Vlada Republike Srbije, nijedno pojedinačno ministarstvo i nijedna pojedinačna stranka. Nemojte da na taj način rušite ustavni sistem ove zemlje. I onako je već dovoljno narušen.
Mene nije povredilo ovo pominjanje kera. Pitao sam koleginicu Popović da, prosto, na različit način označavamo tu neku neizvesnost. Mislim da bismo mi rekli "ne lipši, magarče, do zelene trave". Da li je tako? To bi otprilike bilo ono što se obećava Vojvodini kroz sredstva za taj tunel o kome ste govorili.
Govoriću o amandmanu. Svi su po malo umorni i nema razloga da se dižu tenzije na ovaj način. Hteo sam da se naslonim na ovo o čemu je govorio gospodin Karić i ministarka.
Energetska efikasnost je vrlo važna. Mislim da su najvažniji prvi koraci i primeri koje dajemo. Molim vas, gospođo Kovač, da damo prvi primer i da već, ako radimo ovako kasno, ne uvek i mnogo efikasno, da date preko službi Skupštine neku vrstu uputstva da se ova razmetljivo velika svetla, ne u ovoj sali, nego po zgradi, makar malo priguše ili ugase. Ako to nije moguće, onda makar na onoj razmetljivo velikoj jelki koja postoji u holu. Ona sada svetli. Maločas sam prošao, odrasli smo ljudi, kada završimo ovo, radovaćemo se kod svojih kuća Novoj godini. Nema potrebe da ta jelka toliko svetli. Hajde da damo taj prvi primer u štednji energije, pa će onda biti lakše i rudarima širom Srbije.
Član 27. Poslovnika. Vi ste gospođo ministarka rekli da ste uradili praktično sve poslove koji su vezani za početak primene novog Zakona o energetici. Mislio sam da pošto je ostalo malo slobodnog vremena da ćete ostati i na ovoj sledećoj raspravi. Mi počinjemo raspravu o kreditima za "Srbijagas", ja bih voleo da vi budete prisutni na toj raspravi, bez obzira na puno poštovanje za gospođu Grubješić koja je tu.
Javljam se po amandmanu pošto sam jedan od podnosilaca amandmana. Nije tajna zašto LDP podnosi ove amandmane. Mislim da je naša politika u toj oblasti vrlo konzistentna, da je takva od kad je LDP parlamentarna partija.
Imam prvo jedan veliki problem sa ovakvim predlozima zakona, odnosno garancijama za kredite. Iz ovog zakona, odnosno ugovora o kreditu za koji tražite garanciju se ne vidi za šta je zapravo kredit. Kaže se da je kredit za realiziaciju,
odnosno učešće u projektu Južni tok. Koja je to tačno obaveza "Srbijagasa" koja treba da bude ispunjena iz ovog izrazito nepovoljnog kredita. Kredit je izrazito nepovoljan zbog toga što je pozicija tržišna i svaka druga "Srbijagasa" očajna i zbog toga "Srbijagas" kao kompanija na stalnoj ivici likvidnosti, odnosno nelikvidnosti mora da se zadužuje pod ovakvim uslovima.
Da bi poreskim obveznicima u ovoj zemlji, pred samu novu godinu bilo jasno o čemu se radi, ovaj kredit će se otplaćivati pod sledećim uslovima – 30 miliona evra, 6,20% plus tromesečni euroribor, znači, pod sadašnjim uslovima godišnja kamata će biti 6,4%. Sasvim je jasno da će u narednim godinama, kako bude rastao euroribor i ova kamata značajno premašiti 7% verovatno, vrlo brzo.
U javnosti su se pri tom u proteklim nedeljama i mesecima pojavljivale vrlo različite informacije o tome koje su u ovom trenutku pozicije, odnosno obaveze kompanije "Srbijagas" u projektu Južni tok. Da li se ovde radi možda o izmirenju onih starih obaveza za onaj gas iz 2000. godine ili se radi o učešću "Srbijagasa" u zajedničkoj kompaniji ili o nekim drugim obavezama? Prosto nije jasno. Neprestano traju desetine, stotine projekata, zaduženja, pokrivanja gubitaka i kredita "Srbijagasa" i zbog toga smo toliko zbunjeni.
To je dakle jedan od razloga zbog koga smo podneli ovaj amandman. Očekujem da ministarka na samom početku kaže šta je osnovni razlog za ovaj kredit i za onaj drugi za koji je tražena garancija, to je još nepovoljniji kredit i da onda možemo prosto da vodimo raspravu o tome šta je "Srbijagas" kakav nam "Srbijagas" treba i da li vredi da 28.-29. decembra zadužimo građane, odnosno nametnemo im buduće plaćanje iznosa koji nije 200 miliona evra, to je 200 miliona evra plus ovolike kamate na period na koji su krediti uzeti.
Vi kad podnosite predlog zakona, to rade sve vlade poslednjih nekoliko godina. Kažu, obezbeđivaće se sredstva u budžetu, a budžetom za 2012. godinu je predviđeno da se izdaju garancije.
Naravno, znate i u jednom i u drugom slučaju to nije živi, to nije stvari novac. Ovaj novac će za godinu, dve, tri kada država umesto kao dužnik umesto "Srbijagasa" bude počela da ga otplaćuje, zapravo postati javni dug. To je to odloženo dejstvo ovakvih garancija, koje izdajete već godinama i svi u ovoj sali i oni koji trenutno nisu ovde, znaju da je to neodrživo i da je to katastrofalan koncept vođenja javnog sektora, javnih preduzeća, državnih preduzeća.
Uopšte ne insistiram i neću insistirati u ovoj raspravi na eventualnim razlikama koje postoje u okvirima vaše vladajuće koalicije, u pogledu na "Srbijagas" ili na bilo koju drugu kompaniju. Mislim da nije fer da to u ovom trenutku radimo.
Zanima me samo, kako će se zapravo na kraju ostvariti te najave na kojima svi insistirate da će od 1. januara "Srbijagas" drugačije funkcionisati, dakle, da kompanija koja tri dana pred 1. januar, dajemo još 200 miliona evra, da od 1. januara više neće morati da se zadužuje zapravo na teret države i poreskih obveznika i da će sama moći da servisira svoje obaveze. Meni to izgleda apsolutno nerealno.
Izvinite, gospođo Grubješić, ali to nije dovoljno detaljno objašnjenje zbog toga sam ja toliko insistirao da ministarka koja se time mnogo više i detaljnije bavi nego vi, date odgovore za koje kompletno troškove aktivnosti u okviru zajedničkog projekta je ovih 30 miliona evra? To me u ovom trenutku zanima, da ne pričam o tome da u prevodu ovog naziva ovog zakona na engleski, čak postoji greška i u tome kako se označava projekat "Južni tok", a toliko se u našoj javnosti o njemu govori kao o projektu veka.
Šta u ovom trenutku postoji? Postoji zajednička kompanija, da li je tako gospođo Milanović, koja se zove "South Stream Serbia", da li je tako? Registrovana je u Švajcarskoj i u Guncu, jer su tamo najpovoljniji propisi. Šta postoji u toj kompaniji? Šta je unela ruska strana, šta je unela naša strana?
"Srbijagas" ima i neke druge kredite koji su vezani za realizaciju projekta "Južni tok". Na njih smo već izdali garancije. Mislim da neke od njih već plaćamo. Kako će taj novac koji bude ušao u "Srbijagas", koje su garancije da će on završiti za ispunjavanje obaveza u okviru projekta "Južni tok", dok istovremeno takva kompanija svake godine pravi enorman gubitak, koji moramo da pokrivamo uvek novim i novim zaduženjima.
Kao što znate, to što sredstva za garanciju, odnosno izdavanje garancije, nije predviđeno u budžetu za 2013. godinu, ne znači puno samo po sebi. Zakon o budžetu za 2012. godinu, da vas podsetim, doživeo je rebalans. Svi naši budžeti u prethodnih, ne znam koliko, godina su doživeli rebalans.
Recite vi meni šta je realnija situacija, da "Srbijagas" nastavi da funkcioniše ovako, da i dalje pravi gubitke ili čak možda nešto malo manje, da u neko trenutku više morao da servisira obaveze koje ima po starim kreditima i kada bude došao pred Vladu i parlament, da ćete vi reći – nema garancije. Izvinite, ali ja ne verujem da će se to dogoditi. To bi značilo kolaps čitavog sistema i još mnoge probleme u Srbiji. Zbog toga mislim da to nije realno.
Pričaćemo o finansijskim izveštajima, verujte, bilo bi nam lakše da pristanemo na ovo zaduženje kada bismo imali revidirani finansijski izveštaj, makar za 2011. godinu.
Imam pred sobom osnovni tekst tog finansijskog izveštaja. Izvinite, vidim u njemu troškove sponzorstva i oglašavanja od, ne znam, milion evra u 2011. godini, a u 2010. godini skoro 2,5 miliona evra. Ne želim da garantujem, kao poreski obveznik za kredite takvog preduzeća.
Član Vlade uvek može da odgovori.
Ne znam kako bih ovo drugačije formulisao, pa neka bude da sam ja prekršio Poslovnik.
Dakle ovo je bio lep gest ministarke. Ja sam zaboravio na ovaj element, da ona ne može da govori i mislim da, prosto, nije fer da ona bude u sali, da je zadržavamo ovde, a da ne može da nam odgovori.
Ne mogu da učestvujem u takvoj raspravi, da upućujem neku vrstu prozivki prema vama, a da vi ne možete da mi odgovorite. To, prosto, nije u redu, pa vas molim da oslobodite ministarku tog prisustva. Hvala vam.
Prvo po Poslovniku, hajde da se dogovorimo kako će izgledati ovaj sam kraj sednice. Govorimo o zakonu koji se tiče garancija za kredit za učešće "Srbijagasa" u projektu Južni tok. Već na samom početku smo otišli predaleko i vi to, gospođo Kovač, dozvoljavate.
Govorio sam i vrlo pažljivo sam vodio računa da se moje izlaganje tiče samo Južnog toka, a ne ostalih problema koje ćemo otvoriti kod kasnijih zakona. Ako ne važe ta pravila, onda ćemo svi pričati o svemu i mislim da to nije dobro. Ovo je samo bilo po Poslovniku, a sada se javljam za repliku gospodinu Kariću.
Nemam ništa protiv, gospodine Kariću, da budemo partneri sa ruskom stranom, ali, vidite, u tome i jeste problem.
(Marko Atlagić, s mesta: Na ime čega je replika?)
Izvinite, da li ste nešto rekli?