Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Bojan Đurić

Bojan Đurić

Liberalno demokratska partija

Govori

Molim vas da onda vodite računa ko dobacuje iz klupa SNS, da ne bih ja to morao da činim, jer onda možda pogrešim i mislim da je to gospodin Rističević, a možda je profesor Atlagić. Možda, ali o tome ćemo kasnije, vi i ja, gospodine Atlagiću.
Ovde se radi o situaciji i na to LDP ukazuje više od četiri godine. Ne mogu da se složim sa onim što danas iznosi kao argumentaciju gospodin Milivojević, zbog toga što je on takođe glasao za ulazak i takav projekat – Južni tok. Niste lično, ali vaša partija i poslanički klub koji je izlazio iz SRS, ste podržali ovaj projekat.
Od početka smo bili jasni, ne mislimo da je uspostavljeno ravnopravno partnerstvo između srpske i ruske strane u projektu Južni tok, zbog toga što Srbija u tom projektu ima manjinsko učešće od 49% i o tome govori finansijski izveštaj "Srbijagasa" koji je naš partner za srpsku stranu u tom projektu. Možete da kažete da je Rusija u svakom slučaju dominantnija zemlja, da zavisimo od nje, da ne možemo gas da uvozimo sa drugih strana i u tome mogu da se složim. Ali, pred nama i oko nas su iskustva drugih zemalja, koje čak nisu u tako prijateljskim odnosima sa Rusijom, kako vi tvrdite da jeste Srbija i da se ona razvija. To slično je tvrdila i prethodna vlada, da ne bude nejasnoća. Te druge države su ravnopravni partneri u projektu Južni tok.
Zbog čega Srbija ima slabiji, odnosno gori tretman? Kada već govorite o tome da kompanije i javna preduzeća treba da se bave samo svojim kor-biznisom a ne nečim što je sa strane, nije tačno da je gospodin Bajatović izlazio u susret jadnim radnicima, nije on za to kriv. Za to je kriva Vlada, ona ga je svaki put naterala i zadužila da uzme preduzeće, pa je tako "Srbijagas" postao suvlasnik "Informatike", koja nema veze sa osnovnom delatnošću "Srbijagasa". U međuvremenu, "Agroživ", da bi se zatvorio neki posao koji od početka nije bio dobar itd. Isto tako, sa tom ruskom stranom su napravili "Sogaz" i to nikakve veze nema sa osnovnom delatnošću "Srbijagasa". Zašto se u to ušlo? Izvinite, pošto se raspravlja sa gospodinom Atlagićem.
Nije sporna žustrina. Govoriću malo tiše. Niste vi izazvali žustrinu, da vam odmah kažem.
Ponovo vam ponavljam, nije sporno učešće u zajedničkom projektu sa Rusijom. Vrlo je velika razlika, vi ste čovek iz posla i znate da je ogromna razlika između 50 – 50, 51 – 49. Kod 49 imate prilično zavistan položaj. Nije tačno, neke druge zemlje imaju odnos 50 – 50, a nisu bili ni MOL, ni OMV nikada ravnopravni igrači na tom tržištu i nije to postojalo kao realna opasnost.
Ovde je problem što je kroz to povećano učešće Rusije, a zapravo je plaćena politička cena za one političke ideje koje smo mislili da ćemo od Rusije dobiti, nekakvu satisfakciju u kosovskoj politici. To se nije dogodilo, da ne ulazim sada u to, mi smo u velikim problemima.
Zašto nismo u partnerskom odnosu, recimo, u kompaniji "Jugorosgas"? Tamo imamo 25%, a ruska strana ima 75%. Rekao bih da u ovom trenutku, ta kompanija "Jugorosgas", na primer, duguje novac "Srbijagasu", pa je to jedan od razloga zbog koga je on u ovolikim problemima. Naravno, nije presudan razlog. Ogromni su dugovi i problemi "Srbijagasa" i to nije ključni razlog.
Ako kažete da se bavi isključivo ili gotovo isključivo osnovnom delatnošću, onome zbog čega je osnovana, a to je kod javnih preduzeća zapravo najvažnije, to je delatnost od opšteg javnog interesa koje im se poverava i zbog koga ta preduzeća imaju ogromne privilegije, imaju i "Srbijagas", onda ne vidim u čemu je racio i ideja da se pravi "Sogas", da se bave osiguranjem, da se bave pilićima, paštetama itd?
Za to neko mora da snosi političku odgovornost, gospodine Kariću, oni koji su gurali "Srbijagas" u takvu vrstu projekata. Zato i insistiram danas toliko na tome, ko će od ovih ljudi ovde i ovih ljudi iz Vlade preuzeti odgovornost kada "Srbijagas" bude nastavio da funkcioniše na ovakvim principima koji su apsolutno neodrživi? Koliko znate gasnih kompanija u Evropi, ili svetu, koje posluju sa gubitkom?
Vrlo kratko.
Da podsetimo ljude, to nije bio jedini posao, bila je prodaja NIS i Ugovor o izgradnji, odnosno o održavanju Banatskog Dvora. U sva tri posla Srbija ima maksimalno 49%, ima neka garantovana prava kao manjinski akcionar. Bojim se da ćete ovim otvoriti pitanje, recimo, da li se u proteklih nekoliko nedelja radilo ili da li je menjan status preduzeća NIS - "Gazpromnjeft" i da li se možda na mala vrata smanjuju prava Republike Srbije kao suvlasnika? Bojim se da idemo tim procesom, ali to sada nije direktna tema dnevnog reda i ne bih da zloupotrebljavam postupak.
Neka ruska strana ili neka srpska strana proba da izbori ono što su imale druge zemlje. Druge zemlje su imale 50 – 50, imaju 50 – 50 i nisu napravile posao sa MOL. Bugarska nije napravila posao sa MOL. Ili, hajde da to uradimo na drugoj strani, kao neku vrstu kompenzacije.
Koliko godišnje novca ode na papirnate poslove kompanije "Jugoros gas"? Znate da je ta kompanija apsolutno nepotreban posrednik u poslu. Imao bih neko razumevanje da je to takođe kompanija 50 – 50, da Srbija i Rusija, odnosno "Srbijagas" i "Gazprom" dele na 50% tu proviziju koju uzmu, koja je nekada do 5%. To bi možda i bilo u redu, ako ruska strana insistira na takvom načinu poslovanja.
Ovde se radi o tome da smo manjinski partner i da izgubimo nekoliko miliona dolara svake godine. To za "Srbijagas" nije mali novac. Ni jedan novac koji je vezan pogotovo za ovu vrstu roba i usluga koje se pružaju građanima nije mali. Samo na tome insistiram.
Član 27, mada ste najmanje vi krivi, ali možete da sprečite ovaj, moram da kažem, cirkus. Molim vas da onemogućite da se rasprava vodi na ovaj način i u ovakvoj atmosferi. Ovo je ponižavajuće. Poslanici dobacuju, pričaju o svemu drugom, a ne o temi dnevnog reda. Ovo smo sve čuli po milion puta i sa jedne i sa druge strane.
Ako ima interesa da vodimo raspravu o uslovima zaduživanja, konkretnim problemima i načinima kako ćemo te probleme rešiti, onda hajde da vodimo tu raspravu. Ako će se ona nastaviti u ovom pravcu, ako je vaša namera da samo replika sa jedne ili sa druge strane nastavite sebe da optužujete, LDP je najmanji problem. Povući ću sve amandmane LDP. Možemo odmah da završimo sednicu i stvarno više ne moramo da provlačimo ni sebe, ni građane Srbije kroz ovakvu vrstu poniženja.
Prvo kaže se bezbednosno a ne bezbedonosno, profesor univerziteta bi to morao da zna, ali to je manje bitno.
Gospodine Kasaloviću, ja ću vam poverovati na reč ukoliko preuzmete sa svoje strane neke političke obaveze. Ukoliko se odustane od koncepta o kome danas govorite i ukoliko bude garancije za Srbijagas, za pokrivanje tekuće likvidnosti u 2013. godini, da li ćete vi na kraju te godine podneti ostavku na poziciju narodnog poslanika? Nudim vam takvu ponudu, s obzirom da ste uvereni, čim to tako srčano branite taj stav, verujem da ćete je prihvatiti.
Druga stvar, danas je 28. skoro 29. decembar. Vi tvrdite da se razgovara o modelima restrukturiranja Srbijagasa, a kada ćete ih završiti? Do utorka. Ako ih ne napravite u prvih 30 dana i 31 dan januara, gubitak će biti već skoro 20 miliona evra, toliko otprilike mesečno gubitka pravi Srbijagas.
Kažete da je uvozna cena 47 a prodaju po 35. Da li je rešenje da poskupi gas? Za koliko će poskupeti gas? Ako poskupi za 12 dinara biće 47 i Srbijagas će biti na nuli, a iz čega će vraćati kredite Srbijagas koje je do sada uzimala? Ili će gas poskupeti na 50, 60 dinara, koliko će koštati?
Treće pitanje. Zašto ne izbacite posrednika ili makar ne obezbedite da Srbija uštedi onu razliku od nekoliko miliona dolara svake godine koja odlaze ruskoj strani. Šta ste do sada uradili da se promeni funkcionisanje Srbijagasa? Mislim da je to vrlo jednostavno pitanje. Ja ne optužujem za sve probleme Srbijagasa ni SPS ni njenog generalnog direktora. Mislim da sam o tome u proteklih nekoliko nedelja ili meseci vrlo jasno govorio. Optužujem politiku koja je bila pogrešna u prethodnom periodu i na isti način je pogrešna i sada.
Ne znam šta vi mislite, šta misli vaš predsednik partije koji je trenutni premijer, ali vrlo pažljivo sam sinoć gledao intervju predsednika Republike koji je ponovo govorio o tome da javna preduzeća moraju da obavljaju socijalnu funkciju. Pri tome ne znam šta radi predsednik Republike na sastanku gde se odlučuje o funkcionisanju javnih preduzeća i cenama usluga, odnosno cenama gasa.
Mislim da je to izlaženje iz okvira Ustava, ali kada je već bio tu taj master menadžmenta mogao je da sazna i to da se ne može čuvati socijalni mir tako što će cena biti ispod one koja je tržišna, a istovremeno ne davati garancije za nove kredite u 2013. godini, što vi najavljujete gospodine Kasaloviću. Za koji ćete se od tih modela opredeliti? Ili ćete čuvati socijalni mir i pokrivati gubitke novim kreditima, ili neće biti novih kredita, ali će onda cena biti tržišna plus preko toga onaj iznos koji je potreban da servisirate ove enormne kredite koji ste svi zajedno uzimali u prethodnim godinama? Kao što se kaže bezbednosnih, kaže se i Sveti Sava, a ne Sveti Savo.
Vi ste na identičan način gospodine Kasaloviću bili uvereni da neće biti novih zaduženja i pre tačno godinu dana. Mislim da je sada negde u ovo vreme tačno godinu dana kako je usvojen budžet za 2012. godinu. Da li je osnovnim tekstom budžeta za 2012. godinu bilo predviđeno izdavanje ove garancije na iznos od 170 miliona evra? Nije bilo predviđeno, a onda ste tokom godine usvojili rebalans. Kažem da sumnjam da ćete isto tako rebalans usvojiti i za budžet za 2013. godinu i da će ponovo biti garancija.
Kako ćete naplatiti, kako ćete rešiti taj problem? Srbijagas mnogima duguje ali i od mnogih potražuje. Da li je tako? Nije baš tačno da potražuje samo od građana koji su u teškoj situaciji. Potražuje i od velikog broja društvenih i državnih preduzeća. Čini mi se da je potraživanje od Galenike AD oko 280 miliona dinara, hajde da to zaokružimo na 2,5 miliona evra. Znači, kako će vratiti Galenika taj dug koji ima. Sledeća tačka dnevnog reda jeste garancija za Galeniku AD, a onaj treći je za JAT koji takođe verovatno duguje svima oko sebe. Kako ćete odjednom sve to rešiti? Više neće biti garancija, neće biti kredita itd.
Na kraju je poštenije, možda i jeftinije da se direktno zadužimo prodajom obveznica, plaćali bismo makar manju kamatu, nego na ovo. Ovo je foliranje. Nije primarni dužnik Srbijagas pa će se država pojaviti kao neko ko plaća u izuzetnoj situaciji. Vi znate da će platiti država kao što svaki put plati ili će se uzeti novi kredit za refinansiranje, pa ćemo dati garanciju za taj kredit. Nisam to hteo da pominjem, ali cinično je svaki put u obrazloženjima ovih zakona pominjete da postoji regresno pravo države u odnosu na preduzeće kome se daje. Kad je država ostvarila to regresno pravo. Hajde navedite mi neki ozbiljniji slučaj.
Onda je poštenije da odmah država uzme kredit za "Južni tok", pa za i likvidnost, za šta god hoćete. Trenutno su kamate malo preko 5%, takva je situacija. To je povoljnije od ovih 7%-8%, po kojima se zadužujete i nije na kraju bitno da li je iznad crte ili ispod crte. Mirko Cvetković je godinama pokušavao da nas ubedi da kada je nešto ispod crte, da to nije dug. Sve je to na kraju dug.
Onda makar da prestanemo jednom da se foliramo, da podvučemo crtu i da vidimo šta ćemo dalje. Ovo što sada radite nije podvlačenje crte. Trista miliona evra im date u poslednja dva meseca 2012. godine i ubeđujete nas kako će sa istim direktorom, istim načinom poslovanja, koalicijom koja je onakvu imenovala za direktora "Železnice" Srbije, "Srbijagas" postati profitabilno preduzeće u 2013. godini, ili "Galenika", što će verovatno biti tema na sledećem zakonu, ili JAT Airways, što će biti i na trećem zakonu. Neće, gospodine Kasaloviću. Mogu da vam kažem i drugačije šta se ne pravi i od čega, ali to nije primereno Narodnoj skupštini.
Nemam ja problem s tim o čemu vi pričate, gospođo Grubješić. Znate kada ima makar malo šanse da se zakon popravi, iako je prilično loš, kao što je bio Predlog zakona o javnim preduzećima, tu su vam podneli 30-ak amandmana. Skoro 20 ste prihvatili i napravili smo nešto od tog zakona, na kraju.
U međuvremenu ste ponovo uspeli da ga upropastite, reicmo ovim imenovanjem direktora "Železnice". Naravno, naši amandmani su politički. Mi smo protiv toga da se usvoje ovi zakoni, zato tražimo da se svi njihovi članovi obrišu. Zato što ja neću da glasam za kredit "Srbijagasu", koji između ostalog, kod bioloških sredstava kojima raspolaže, ima između ostalog osnovno stado nazimice 2.264 komada, osnovno stado krmače 1.823 i osnovno stado nerasti 112 komada. Ne znam šta su nerasti.
Ako vi hoćete, vi plaćajte kredite tom preduzeću. Mi nećemo. Vas ništa ne obavezuje, naći ćete način verovatno da uđete i u sledeću vladu. Verujte mi, nekada je časnija i ona sudbina, u ovom slučaju sasvim sigurno, koju je doživela SRS. Mislim da je njihova pozicija časnija od pozicije ovih, sa kojim se danas nalazite u Vladi.
Rukopisi ne gore, gospodine Atlagiću, ali to je manje bitno.
Da li ste čuli primedbu gospodina Rističevića pre nekoliko minuta, gospođo Kovač? Ako niste čuli, onda u redu, onda nema povrede Poslovnika. Ja mislim da je to sramota za ovaj parlament.
Ovo je vreme po amandmanu, naravno.
Pa, uz sve ove razloge o kojima smo do sada govorili, moram da se vratim na prvo pitanje koje sam postavio u večerašnjoj raspravi, a to je: za koje tačno namene će biti iskorišćeno 30 miliona evra koje dajemo "Srbijagasu", odnosno za koje se "Srbijagas" zadužuje u okviru projekta Južni tok?
Malo pre sam naveo šta sve spada u osnovna sredstva kompanije koja je osnovana da bi građane Srbije uredno snabdevala gasom. Dodaću sada još neku imovinu "Srbijagasa". To su koke i petlovi. Oko 101 hiljadu ih je imao "Srbijagas" na kraju 2011. godine.
Ne znam, ne bavi se time "Gasprom", o kome toliko govorite, ne bavi se takvim poslovima i ne bavi se ni jedna druga gasna kompanija ni u okruženju, ni u Evropi.
Ovde je mnogo govoreno o tome da ćemo u budućnosti dobiti povoljnije cene. Zanima me u ovom trenutku taj odgovor, očekujem od gospođe Grubješić, kako je na kraju zatovreno pitanje vraćanja duga od 30 miliona s kraja 2000. godine? Da vas podsetim, vi to odlično znate, to je onaj dug koji je nastao tako što je Vlada Zorana Đinđića, odnosno Vlada formirana posle "Petog oktobra", želela da uđe u reviziju starog sporazuma sa Rusijom, sporazuma Mirka Marjanovića i za tih nekoliko meseci pregovora je nastao taj dug i on se vukao nerešen do danas. "Srbijagas" je, prema rečima ministarke ili ministra Bačevića, preuzela obavezu da taj dug vrati. Od kojih sredstava će se taj dug vratiti i pod kojim uslovima?
Mislim da smo o ovome već dovoljno rekli i više neću analizirati sve aspekte zbog čega je neprihvatljivo da na ovaj način dajemo nove garancije "Srbijagasu". Ali, moram da završim ovaj deo o "Srbijagasu" jednim pitanjem koje zapravo ima najviše veze sa ovim što je vaš resor, potpredsednice Vlade. Znam da i vaša politička partija, ni kada su pisani i usvajani energetski sporazumi ili naftno-gasni sporazumi sa Rusijom nije bila zadovoljna svim njihovim elementima. Kako vam danas izgleda sa pozicije potpredsednice Vlade zadužene za evropske integracije? Da li neki elementi tih poslova, tih sporazuma, onako kako oni glase, ili neki elementi u međuvremenu preuzetih obaveza, mogu da budu problematični sa stanovišta naših evropskih integracija, bilo sa stanovišta sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ili budućih pregovora o članstvu Srbije u EU?
Trudio sam se da budem precizan. Ovi odgovori koje ste vi dali su tačni i oni su vrlo važni, ali nije to jedini segment naših odnosa sa EU i sa Rusijom. Dakle, radi se o nekim drugim elementima. U međuvremenu, postoje neke nove tendencije, neke nove odluke evropskih organa, pogotovo kada se radi o željenoj diversifikaciji, da tako kažem, izvora energenata, odnosno onih puteva ili onih prodavaca, dobavljača od kojih oni dolaze.
Kao što znate, sudovi u različitim zemljama, mislim i Evropski sud, u nekom trenutku su doneli odluke koje su postale obavezujuće. Ja sam vas pitao da li naši trenutni ugovorni aranžmani, recimo, nedavno zaključeni ugovor o dugoročnoj kupovini gasa od "Gasproma" odnosno od Ruske Federacije mogu da budu problematični, povodom otvaranja različitih poglavlja u pregovorima? Ne kažem da se oni neće primenjivati do datuma stupanja u članstvo, samo kažem da ćemo mi u međuvremenu imati obavezu ili da ih promenimo, da ih na neki način modifikujemo, što je moguće u poslu, ali onda ćemo ruskoj strani dugovati neku drugu vrstu kompenzacije ili penala a to nikad nije dobro.
U ovom trenutku sam se setio još jedne stvari. Recimo, da li ćemo moći da ispunimo jedno od ključnih pravila EU u oblasti energetske sigurnosti, odnosno bezbednosti, a to je ili da imamo sopstvene rezerve, apsolutno kontrolisane, pod našom ingerencijom, naftnih derivata za 90 dana ili da imamo svoju naftnu kompaniju? Da li ćemo mi to moći da ostvarimo uz ovakve aranžmane sa Ruskom Federacijom?
Ne isključuje se, naravno, ako država pametno pristupi tom procesu. Upravo na to je usmerena moja ambicija da o toj temi razgovaramo. Energetska saradnja, cena gasa, uslovi pod kojima se isporučuje, bila je jedna od ključnih tema sastanaka samita EU i Rusije, koji je održan pre nekoliko dana.
Mene zanima da li naša Vlada, da li naša država na neki način učestvuje u tom procesu? Mi, naravno, ne možemo da učestvujemo, kao što to mogu zemlje članice EU, ali ako se već pravi nekakav okvir koji će i za nas, nadamo se što je moguće pre, ukoliko ne pobedi politika gospodina Atlagića, biti obavezujući, da onda budemo makar na toj strani u pregovorima, odnosno da pravimo sebi okvir koji nam je najbolji.
Možda je dobro da ponovimo još jednom uslove kredita. Ovde se radi o garanciji za kredit "Galenici", ona je AD, sa 100% državnom vlasništvu. Kamatna stopa je 6,95% plus tromesečni euribor, što znači sedam i nešto posto. Naravno da je u ovom trenutku najvažnije tražiti model koji će omogućiti da "Galenika" postane normalna kompanija.
U ovom trenutku nemamo baš mnogo, iako su uslovi krize u svetu farmaceutskih kompanija koje loše posluju, "Galenika" je primer kako se lošim upravljanjem, koje ne traje poslednjih nekoliko godina, one kroz različite probleme koji postoje sa tom kompanijom, traje preko 20 godina i kompaniju dovodi do potpunog kolapsa.
Ključni razlog za ovakvo funkcionisanje, odnosno propast "Galenike" je organizacija zdravstvenog sistema u Srbiji, funkcionisanje sistema zdravstvenog osiguranja i iz toga su nastali najveći dugovi. Drugi deo je posledica lošeg ili bahatog upravljanja. Time će se baviti drugi organi.
Jasno je zbog čega u ovom trenutku moramo da uzmemo kredit pod ovako lošim uslovima. Naš problem je što se u međuvremenu ništa nije promenilo. Imamo najave ovih dana od strane ministra finansija i ekonomije, da će država učiniti sve da pronađe, odnosno od gospodina Ljubića, da će država učiniti sve da pronađe strateškog partnera. Bojim se da to sa kompanijom koja ima ovakve performanse i sa ovakvom atmosferom u državi gde se istovremeno vodi borba ili haranga protiv privatizacije, s druge strane se najavljuje privatizacija, pa makar za jedan evro, prosto neće dogoditi.
Da ne bih zloupotrebljavao vreme, javiću se kod sledećeg amandmana i time ćemo završiti deo o "Galenici", da prosto vidimo kakva su kreditna zaduženja "Galenike" u ovom trenutku. Ona su mnogo strašnija od ovih 15 miliona evra.
Svi su se kleli, mislim da je to bilo krajem prošle godine, možda početkom ove, da je 70 miliona evra za "Galeniku" poslednji kredit i da će se situacija popraviti.
Pročitaću vam kakve su bile obaveze po kratkoročnom kreditima "Galenike AD" na dan 31.12.2011. godine. Strašno. Poštanska štedionica tri miliona evra, Poštanska štedionica milion evra, "Sosijete ženeral" dva miliona evra, "Sosijete ženeral" 73 miliona dinara, "Sosijete ženeral" 310.000 evra, "Univerzal banka" 1,5 miliona evra, "Unikredit banka" 127 miliona dinara, "Aik banka" dva miliona evra, "Vojvođanska banka" 110 miliona dinara sa valutnom klauzulom, "Aik banka" 420 miliona dinara, "Agrobanka" 1.635.000 dolara, "Inteza", dozvoljeni minus, dakle državna kompanija uzima dozvoljeni minus kod banke "Inteze" u iznosu od 80 miliona dinara, "Dunav banka", šta god to bilo, 50 miliona, "Komercijalna banka" 140 miliona, državna banka. Još jedan kredit kod "Agrobanke" od 1.539.000 švajcarskih franaka. "Agrobanka" dozvoljeni minus 100 miliona dinara.
Dugoročni krediti – 10 miliona evra, "Erste banka Amsterdam". Sada pogledajte šta znači kada se ne preduzmu na vreme, kako smo vas upozoravali prave mere prema nekoj kompaniji, kada se foliramo da je moguć opstanak socijalizma. To je kredit od pre nekoliko godina. Kamatna stopa je bila tromesečni euribor plus 4,52. Ovaj kredit koji sada uzimamo je tromesečni euribor plus 6,95. Valjda ne postoji bolji dokaz da je ovakva situacija neodrživa i da je spremanje te kompanije, na bilo koji način, za normalno funkcionisanje, za privatne vlasnike, za strateškog partnera jedini izlaz. Hvala.
Još 10 miliona evra za JAT. Kod "Srbijagasa" i kod "Galenike", postoji neki nacionalni interes da makar imamo te kompanije ili da imamo neki odnos ili neki udeo u vlasništvu u njima. Zaista ne razumem da li bilo ko više u ovoj zemlji veruje da je JAT, pogotovo ovakav kakav je potreban ovoj zemlji. Ta ideja o nacionalnom avio-prevozniku kao simbolu suvereniteta i državnosti su davno prevaziđeni. Mnoge razvijene evropske zemlje više nemaju državne avio-kompanije, sve su želele da ih imaju, mnoge mnogo bogatije zemlje od nas nisu uspele da ih zadrže, prepustili su tržište privatnim prevoznicima ili nekim drugim oblicima organizovanja i spasili su svoje zemlje ovolike državne pomoći.
Znate šta možda građani Srbije ne mogu drugačije da dobiju gas u ovom trenutku, nego preko "Srbijagasa", tu nije moguće uvesti neku ozbiljniju konkurenciju. Ali građani Srbije u ovom trenutku imaju pravo da kupuju, imaju mogućnost da kupuju avio karte za zapravo sve destinacije na kojima leti JAT. Kada recimo poželite da letite za Rim 10. januara, a da se vratite 13. januara platićete JAT-ovu kartu 200e, tačno 200e, proverio sam to malo pre kroz razne rezervacione sisteme ali Al Italiinu kartu ćete platiti 163,97e. Dakle, imate mogućnost da kupite kartu Al Italii kartu za 163e ili da kupite ovu JAT-ovu i da je platite 200e i da platite još ko zna koliko, kao poreski obveznik tako što plaćate, odnosno vraćate JAT-ove kredite.
Ta ambicija da se za nekoliko meseci od nule napravi novi JAT ili kako god već da se zove, a da ovi dugovi, između ostalog i ovaj kredit od 10 miliona evra plus zastrašujuće kamate, pa to je prevara građana Srbije. U ovom trenutku ću stati, mislim da smo već dovoljno mračnih tonova uneli, da je ova rasprava trajala predugo i da bez obzira na sve naše političke razlike, oštrinu u našim diskusijama, da ipak na kraju ovog zasedanja, ovo je praktički kraj jesenjeg zasedanja, sutra je ostalo samo glasanje i svim kolegama u parlamentu, članovima Vlade ovde je trenutno samo gospođa Grubješić i građanima Srbije čestitam sve ove praznike i da bar neko vreme provedemo bez tog stalnog trovanja politikom ili imitiranjem politike koja je toliko često u Srbiji. Hvala.