Hvala.
Uvaženi predsedavajući, uvaženi ministre, koleginice i kolege narodni poslanici i narodne poslanice, juče i danas, po prvi put od kako je naša zemlja u procesu pridruživanja EU razmatramo izveštaj Evropske komisije, i to zaista, dovoljno govori o našoj posvećenosti i krajnjem cilju, a to je učešće i pristupanje EU. To je mnogo ljudi ovde ponovilo, i predstavnici Vlade i poslanici, da je to naš strateški cilj.
Takođe, ovakvim postupkom zaista želimo da damo našim evropskim partnerima doznanja da uvažavamo njihove kritike i pohvale, i da smo spremni da njihove sugestije uvrstimo i da radimo po njima.
Našu tesnu vezu sa EU ne predstavlja samo geografija, ne predstavlja samo deljenje istih kulturoloških civilizacijskih vrednosti, već pre svega ekonomska međuzavisnost.
Ako pogledate, najveća robna razmena obavlja se EU, 65% ukune razmene Srbija obavlja sa zemljama EU. Najveći investitor u prošloj godini u Srbiji je bila EU sa 70% svih investicija. Najviši donator u Srbiji, znači, bespovratna sredstva, pomoć 300 miliona u proseku godišnje daje EU.
Moram naglasiti nešto što se desilo nedavno, a to je da je EU, formirala Ekonomski investicioni plan za pomoć svim zemljama na Zapadnom Balkanu, a tu će najveći deo kolača da uzme Srbija, jer je ona centralna zemlja. To je ogroman paket od devet milijardi evra koji se sprema da se opredeli za pomoć ekonomijama, a imaće sve zemlje problem nakon kovida sa ekonomijama u ovaj deo Evrope. To dovoljno govori o našim interesima, jer, kako rekoše, Bog visoko, a interesi su večni.
Stoga, hoću da kažem da je ovaj plan detaljan, objektivan i ja ću se osvrnuti na ono što je delokrug mog delovanja, pa i mog odbora kojim predsedavam, a to su manjinska i ljudska prava. Naravno, pokušaću da budem korektan i uravnotežen, korektan, pre svega, prema svojoj zemlji, pa nek bude i na moju štetu.
U Izveštaju se ističe da je zakonski okvir za poštovanje i zaštitu manjina i kulturnih prava široko uspostavljen i generalno ima podršku u skladu sa Konvencijom Saveta Evrope za zaštitu nacionalnih manjina.
Šta to znači? Znači da zakoni koji se tiču nacionalnih manjina, a to su Zakon o nacionalnim savetima i Zakon o zaštiti sloboda i prava nacionalnih manjina su valjani, po njima, da su zakonodavni okvir, koji oni podržavaju i koji je u skladu i uravnotežen sa njihovim zakonodavstvom.
Raduje me, zaista, ono što sam čuo od ministarke za ljudska i manjinska prava i za dijalog, koja je zaista otvorila vrata svog ministarstva za sve savete nacionalnih manjina, za nacionalna veća, i vrlo otvoreno pozvala sva veća, a to želim i oni da čuju, da dostave sve probleme i predloge koje imaju i da ovo ministarstvo, u čijem delokrugu je njihov rad od sad, ima želju da rešava probleme koje oni imaju.
Naravno, osvrnuću se i na ono četvrto mišljenje o primeni ove Konvencije, koje je dao Savet Evrope o nacionalnim manjinama, gde postoji odstupanje, i to treba reći, ne treba kriti, u zaštiti manjinskih prava između AP Vojvodine i drugih regiona Srbije i preporučuje se poboljšanje zaštite nacionalnih manjina van Vojvodine.
Ono što mislim da je centralna tema i što možemo lako rešiti, to je ono što se navodi, da uprkos zakonodavnoj obavezi da se uzme u obzir etnički sastav stanovništva, nacionalne manjine su i dalje nedovoljno zastupljene u državnoj upravi. Naravno, navodi se da su vlasti Republike Srbije ušle u proces pravljenja, prikupljanja podataka o toj zastupljenosti i da žele da imaju jasnu sliku, što je sigurno pokazatelj da država želi da rešava ovaj problem.
Jedan od osnovnih ciljeva naše partije jeste integracija pripadnika manjinskih naroda u sve državne institucije. Stava smo da je to, pre svega, u vrhunskom interesu države i mislimo da manjinski narodi sa svojim osobenostima, svojim posebnostima, svojim kvalitetima, mogu mnogo da doprinesu ovoj državi. Ovaj problem država može vrlo jednostavno rešiti i nadam se da za to postoji ozbiljan plan.
Mislim, pošto ste tu, gospodine ministre, ja sam ovo pričao mnogo puta i dok ste vi bili ministar pravosuđa, jer mislim da treba početi, pre svega, od zastupljenosti manjinskih naroda u pravosudnim organima, pre svega u Tužilaštvu, jer se nekako država Srbija doživljava kao javni visoki tužilac, na primer, u Novom Pazaru.
Izuzetno je bitno da on bude iz grada u kojem živi, to bi bilo jako poželjno, da je to neka uljudna, svima poznata osoba, porodična, koja ima zaista jednu podršku, naravno, nestranačka ličnost. Uopšte nije bitno, ja bih, naravno, voleo i da ispoštujemo zakone, da bude Bošnjak, ali može da bude, zaista, i Srbin kojeg znamo, koji je vredan pažnje i toga, te pozicije da nam sudi i presuđuje. Mislim da na tom polju treba zaista mnogo toga učiniti.
Vi znate da smo mi do nedavno imali i u Ustavnom sudu jednog svog sudiju, međutim, danas ga nemamo, u visokom sudu. Mislim da u višim sudovima i u svim sudovima od značaja, u apelacionim sudovima, da nema ni jednog Bošnjaka. To je nešto što zaista treba menjati i mislim da ovu reformu pravosuđa, koja je pred nama, treba iskoristiti za to.
Naravno, ja i veliku nadu imam u novu ministarku pravde, koja svojom biografijom zaista pokazuje da je ozbiljan pravnik, da iza nje stoji ozbiljna biografija. To je meni garant da je prošla jedan mukotrpan trud do svoje pozicije i da će vrednovati ljude sličnih kvaliteta. Verujte mi, to je moj najiskreniji cilj danas, u mom predstavljanju ljudi iz mog kraja, i Srba i Bošnjaka, da pravi ljudi, časni ljudi dođu na ovako značajna mesta. Na taj način ćemo ojačati našu državu.
Naravno, imamo i onaj drugi problem, a to je nerazvijenost van Vojvodine onih delova u kojima manjine žive. Mislim da država stvara preduslove, pre svega, gradnjom auto-puta. Gospodin Vučić je najavio da će se potpisati ugovor i za nastavak od Požege do Duge poljane, što je zaista centralno pitanje.
Mnogo toga se ima i pohvaliti što je Republika Srbija učinila, a to je, pre svega, uspostavljanje, odnosno obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina. Danas 60% dece u Sandžaku uči svoj bosanski jezik. Nekada se učilo iz skripti, a danas se uči iz ozbiljnih, kvalitetnih udžbenika i to je plod rada ove Vlade. Dakle, 201 udžbenik je u katalogu Ministarstva prosvete zaveden. Mogu da kažem da već sedma generacija dece konzumira to svoje pravo i to je nešto što zaista treba pohvaliti.
Naravno, mene raduje, juče sam čuo od ministarke, što ona insistira da se međusobno uvažavaju i uče jezici. Moja deca uče bosanski jezik i pohađaju nastavu na bosanskom jeziku, ali da znate, oni imaju ravnopravan srpski jezik u okviru svog obrazovanja, u istom obimu i kvalitetu kao i bosanski jezik.
Za nas u SDP je jako bitno da se deca ne odvajaju prilikom nastave, da zajedno žive i zajedno se obrazuju i na taj način stvore najbolju vezu koja postoji i koja se treba gajiti i koja će kasnije, ta prijateljstva, mnogo toga pružiti. Ja sam najbolji primer. Za sebe mogu da kažem da sam, da kažem, najbolji, jedan od boljih izdanaka, nadam se, srpske medicine.
U svakom slučaju, pošto sam na kraju, želim da još zaključim da je i gospodin Fabrici zaista na našoj sednici odbora potvrdio da smo mi već neke od sugestija započeli da činimo, pre svega, to radi ovaj parlament i tu se zahvaljujem predsedniku Skupštine što na svaki način pokušava da ojača integritet i poštovanje ovog parlamenta, što je za mene kao predstavnika socijaldemokratije i parlamentarne demokratije jako bitno. Hvala.