TATJANA MACURA

Srpska napredna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Tatjana Macura birana je za narodnu poslanicu jednom do sada, u 11. skupštinskom sazivu, od 2016. do 2020. godine.

U 11. sazivu bila je članica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova, Odbora za kulturu i informisanje i Odbora za prava deteta, i zamenica člana Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva, i jedna od koordinatorki Ženske parlamentarne mreže.

U 14. sazivu izabrana je za narodnu poslanicu kao 22. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat joj je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođena je 29. aprila 1981. godine, živi u Zemunu. Po obrazovanju je strukovna ekonomistkinja.

U privatnom poslu je od 2007. godine, u oblasti telekomunikacija.

Predsednica je Udruženja Mame su zakon od 2019. godine.

Političku karijeru započela je u pokretu Dosta je bilo, gde je bila članica Glavnog odbora. Ovaj pokret napustila je 2018. godine, i sa grupom kolega osnovala Stranku moderne Srbije. Na funkciji kopredsednice Stranke moderne Srbije bila je od 2018. do 2020. godine.
Poslednji put ažurirano: 18.03.2024, 20:56

Osnovne informacije

Statistika

  • 131
  • 9
  • 5 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Устав Србије

čeka se odgovor 3 godine i 10 meseci i 7 dana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 18 dana

Poštovana gospođo Macura, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 15 dana

Poštovana, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Druga sednica Narodne skupštine , 06.05.2020.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Dakle, nakon ove gomile budalaština koje je u polasatnom izlaganju izneo naš kolega, narodni poslanik, nažalost. Jedino što imam da poručim kolegi – vama je sigurno potrebna pomoć, ali moraćete da počnete da sarađujete.

Druga sednica Narodne skupštine , 06.05.2020.

Zahvaljujem.

Za kraj ove rasprave, pre nego što iznesem zaključak ispred poslaničkog kluba stranke SMS i poslanika koji predstavljaju ujedinjenu demokratsku Srbiju, postavila bih dva pitanja još jednom, ako možemo da dobijemo konkretnije odgovore. Prvi se tiče stimulacije koju bi trebalo da dobiju zdravstveni radnici, opet mi je žao, nema ni ministra finansija, niti ministra Lončara, nadam se da vi znate odgovor. Dakle, ta stimulacija nije trajnog karaktera i povećanje njihovih plata bi moralo da bude drugačije rešeno, odnosno da od vas ovde makar dobiju uveravanja da će se to trajno rešiti.

Ono što postoji, takođe, problem sa primenom ove odredbe jeste to što zdravstveni radnici koji se nalaze recimo na godišnjem odmoru ili su oboleli od Kovida - 19, takođe nemaju pravo na ovu stimulaciju od 10%. Pošto sam ja o tome govorila na prethodnoj sednici kada smo potvrđivali vanredno stanje, u međuvremenu mi se zaista jako veliki broj zdravstvenih radnika javio i ovo potvrdio.

Druga stvar koja mi se čini da je ovde izostala u nekoliko navrata je pomalo bila i zloupotrebljena od strane narodnih poslanika na prošlom zasedanju, pošto je konkretno bio upitan ministar odbrane, nisam dobila odgovor, ali sada ste tu vi, ministre spoljnih poslova, i ne bi bilo loše da kao ministar spoljnih poslova jasno date do znanja građanima Republike Srbije u kojoj meri je EU zaista prijatelj Republike Srbije.

Ja ću sada, zarad javnosti, da iznesem neke podatke, posebno zbog toga što smo ovde imali i od strane nekih narodnih poslanika prilično neprimerene govore i mislim da jesu činjenice važne da se iznesu u Domu Narodne skupštine.

Za poslednjih pet godina od EU smo dobili podršku u iznosu od 1,8 milijardi evra, što je 44 puta više nego što je podrška Republike Kine. Samo u zdravstvo je uloženo negde oko 161 milion evra, što je 12 puta više od Kine i da nije bilo ove podrške od strane EU, verovatno bi naš zdravstveni sistem pod udarom pandemije kolabirao. Samo tokom ovog vanrednog stanja EU je za zapadni Balkan opredelila negde 800 miliona evra, od čega će 93 miliona evra biti upućeno Republici Srbiji.

Bilo bi dobro da se ministar spoljnih poslova ili predsednica Vlade jasno izjasne po ovom pitanju. Narodni poslanici imaju pravo i mogućnost da pričaju o čemu god žele, međutim, zvanična politika Vlade Republike Srbije mora biti jasna i precizna i bilo bi dobro da se to danas potvrdi u Domu Narodne skupštine.

Ja ću vas zamoliti, predsednice Vlade, u završnoj reči da ne proglašavamo kraj vanrednog stanja kao pobedu nad pandemijom, zato što ona i te kako nije pobeda, ne zbog toga što nismo mi dobro odreagovali kao država, već zato što nas čeka jako dugi period u kom ćemo morati da se kao građani naviknemo na nešto što se već sada naziva nova normalnost.

Ja sam i juče i danas i unazad nekoliko dana od kada se govori o ukidanju vanrednog stanja zaista videla građane koji se nonšalantno ponašaju prema ovom virusu i o načinu na koji treba da se odnosimo prema njemu. Žao mi je što dolazi do toga, ali, uprkos svoj mojoj dobroj volji da razumem i sve vaše napore, mislim da je najveća odgovornost u ovom trenutku na Vladi Republike Srbije i morate jasno da se odredite prema tome kakvo nas ponašanje u budućnosti očekuje, da građani ne misle da onog trenutka kada Skupština izglasa kraj vanrednog stanja to znači da mogu potpuno opušteno, slobodno da se kreću i da se ponašaju kao pre nego što je vanredno stanje stupilo na snagu. Dakle, molim vas da se uputi iz Doma Narodne skupštine jasna poruka kakvo nas ponašanje očekuje.

Za kraj, ispred poslaničkog kluba Stranke moderne Srbije i Ujedinjene demokratske Srbije, zahvaljujem se svim lekarima, volonterima, novinarima, trgovcima, logističarima, svima onima koji su pomogli da ipak pokažemo jedno dosta dobro ponašanje u uslovima pandemije koja je pogodila ceo svet. Hvala.

Prva sednica Narodne skupštine , 29.04.2020.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Najpre ću ispred poslaničkog kluba Stranke moderne Srbije i ispred svih narodnih poslanika koji su danas predstavnici koalicije Ujedinjene demokratske Srbije da uputim saučešće svim porodicama čiji su članovi, nažalost, podlegli Korona virusu. Prema poslednjim informacijama od juče, dakle njih ima ukupno 168.

Sa druge strane želim da ostalim građanima Srbije poželim dobro zdravlje i da se nadam da ćemo zajedničkim snagama da pobedimo ovu pošast koja nas je pogodila sve.

Juče sam se obratila javnosti i negodovala zbog toga što je ova sednica zakazana na ovakav način i posle ovoliko vremena, s obzirom da mi se čini da je bilo prostora i mogućnosti da se upravo na isti ovakav način organizuje i sednica u Ustavom predviđenom roku, a to je u roku od 48 sati.

Dakle, ja razumem sve što ste malo pre rekli predsednice Vlade da je postojao opravdani rizik i opravdana bojazan za bezbednost narodnih poslanika i zaposlenih, i ne samo narodnih poslanika i zaposlenih, već i svih onih porodica kojima se mi vraćamo kada dođemo sa našeg radnog mesta, dakle to je mnogo veći broj nego što je onaj broj koji ste vi naveli.

Ali, mi smo kao i lekari, mi, nažalost nismo privilegovani da razmišljamo o tome na kom nivou je naša bezbednost i upravo su nas građani birali zbog toga da mi podnesemo i tu vrstu žrtve, ako je to uopšte žrtva, čini mi se da smo imali prilike, ako ne u roku 48 sati, onda u nekom razumnijem roku da se sastanemo i da zajedno raspravljamo ne samo o tome da li je potrebno uvesti vanredno stanje, nego i o svim merama koje ste donosili, nažalost sami.

Što se tiče ove rasprave, takođe sam juče negodovala u javnosti na način na koji je ova sednica zakazana, zato što je ostao do kraja nejasan format.

Meni je žao što moram da konstatujem to da se zbog načina na koji je Druga tačka na dnevnom redu, dakle, objedinjene 44 tačke, 44 mere o kojima mi treba da raspravljamo, o kojima se istovremeno razgovara o šetanju kučića, zatvaranju penzionera, ekonomskim merama, zdravstvenim merama koje je Vlada donosila, dakle, jednostavno, nekako je neprimereno i moram da konstatujem, nažalost, posle serije dijaloga koji je vođen što na FPN, što u Skupštini Srbije, da se nekako vraćamo sa tom objedinjenom raspravom potpuno nepotrebno na period iz decembra 2017. godine, kada smo raspravljali o budžetu. Isto tako nismo imali prilike da raspravljamo o nekim jako važnim pitanjima koja su u vezi ne samo sa budžetom, nego i sa drugim zakonima koji su se tada našli na dnevnom redu.

Što se tiče Poslovnika UDS, mi nismo imali ni trunku dileme da li treba da se nađemo na ovoj sednici, zato što mislimo da ako postoji pravi trenutak za narodne poslanike da sede u Domu Narodne skupštine, ovo je taj trenutak i mi nismo u tom smislu imali dileme.

Zahvaljujem se i svim narodnim poslanicima koji su pokazali odgovornost i ponašaju se prema svima nama odgovorno, nose dovoljno zaštitne opreme i ne rizikuju živote ne samo nas, već i onih kojima se mi vraćamo, kao i zaposlenima koji ovde rade.

Podsetiću vas, a podsetio vas je i moj kolega Marko Đurišić, da je upravo zahtev da se ova sednica održi prvi put upućen od strane poslanika Ujedinjene demokratske Srbije na sastanku koji je održan u Palati Srbije, na kojem ste i vi prisustvovali i čini mi se da smo mi tada jedini koji smo taj predlog uputili.

Dakle, nismo želeli da koristimo i zloupotrebljavamo ovaj vrlo osetljiv trenutak u Srbiji i da govorimo o tome da li je neophodno da se sastane Skupština. Mislim da je moj kolega Marko Đurišić, mislim da je baš upravo on o tome govorio, bio vrlo jasan i precizan kada je rekao da je neophodno da Skupština potvrdi sve odluke, a pre svega odluku da je stupilo na snagu vanredno stanje.

Da li je trebalo da stupi na snagu vanredno stanje ili vanredna situacija, postojale su nedoumice u javnosti i mi možemo da se složimo da u tom smislu Ustav nije prekršen.

Ono što postoji problem sa našim Ustavom, koji je 2006. godine donesen i donet je na način na koji je donet, što je on u mnogim svojim članovima vrlo nedorečen i možemo slobodno reći možda i traljav i da bi trebalo da se poradi i upravo je jedan od razloga što bi trebalo da se Ustav Republike Srbije menja i zašto bismo trebali svi da ulažemo dodatne napore je da izbegnemo upravo ovakve situacije kao što je bila ova.

Dakle, još jednom da naglasim, mi smo morali da potvrdimo odluku o vanrednom stanju mnogo ranije i da se svi narodi poslanici uključe aktivno u donošenje mera koje su u međuvremenu donete.

Postavljam pitanje i predsednici Skupštine, odnosno zameniku predsednika sada. Dakle, na ovu sednicu došli su pojedini članovi Vlade, nekih nema, i mislim da među njima, nažalost, nema možda i nekih koji bi trebali i te kako da sede ovde i danas i juče ovde sa svima nama, ali nema ni predstavnika struke.

Znate, narodni poslanici bi želeli da upute neka pitanja i predstavnicima struke. Ružan izraz, inače ne volim da ga koristim, dakle - medicinskim i zdravstvenim radnicima koji su se uključili da pomognu, praktično, Vladi da donosi određene mere. Dakle, njih danas nema, a čini mi se da je bilo prilike da i oni budu pozvani na ovu sednicu i da razgovaraju sa nama.

Ako ništa drugo, Narodna skupština ima mogućnost da organizuje različite odbore i u tom smislu oni su mogli da dođu na različite odbore, počevši od Odbora za evropske integracije, za zdravlje i porodicu, za ljudska i manjinska prava. Dakle, oni su mogli da dođu na te odbore i da različite nedoumice razjasne narodnim poslanicima.

Moram da uputim jednu kritiku, iako ste vi juče izneli jedan izveštaj od strane svih kriznih štabova, vi ste nekako objedinjeno predstavili te izveštaje, da su ti ipak izveštaji izostali u nekom pisanom formatu i blagovremeno nisu dostavljeni narodnim poslanicima, tako da tumačenje mera koje su donete su u stvari tumačenje bez obrazloženja zašto su i zbog čega u kom trenutku te mere donete i u tom smislu je izostalo različito pojašnjenje.

Dakle, nedostaju praktično izveštaji dva krizna štaba. Ja se iskreno nadam da će… Ja razumem da su i krizni štabovi sada pod velikim opterećenjem, ali sam sigurna isto tako da krizni štabovi ne rade sami i da će postojati mogućnost da javnost, ne samo narodni poslanici, dobiju detaljno obrazloženje o tome kako su krizni štabovi radili i na koji način i u kom trenutku su donete odluke koje su donete.

Dakle, moram da kažem da ste vi juče predstavili praktično rad kriznih štabova, govoreći o četiri faze, ako sam dobro zapamtila i iz toga možemo da zaključimo da nekako država nije bila spremna.

Dakle, ne mogu da kažem da su sve države u svetu bile spremne. Možemo da vidimo… Ne možemo da ignorišemo stvarnost i da kažemo da je ne znam koja država na pravi način odreagovala na Korona virus.

Dve su stvari koje našim poslanicima najviše bodu oči. To je način kako se vršila komunikacija sa građanima i, druga stvar, što nam se čini da postoji jedna druga odredba Ustava koja paralelno teče, a to su izborne aktivnosti. Dakle, čini nam se da je ovaj period vanrednog stanja iskorišćen za, praktično, jednu funkcionersku kampanju. Ne možemo je drugačije nazvati nego tako, s obzirom da niko drugi nije imao prilike da govori o tome kakve su mere i na koji način donete, osim predstavnika izvršne vlasti, pojedinih ministara, predsednika države, pa i vas i neretko su mere koje su donete, aktivnosti koje su sprovedene, praktično tretirane kao lične, a ne kao nešto što država radi i čini mi se da su građani koji su to mogli jedino da prate putem televizijskih ekrana, a složićemo se da su svi mahom bili prikovani za televizijske ekrane, možda stekli utisak da niko drugi o njima ne brine do samo predsednice Vlade, predsednika države i pojedini ministri.

Dakle, izražavam žaljenje što, opet, to je bio poslednji zaključak i poslednji zakoni koji su menjani u Narodnoj skupštini neposredno pre nego što se ušlo u izbornu trku, bili su upravo zakoni koji se tiču funkcionerske kampanje i ja mislim da su oni u svakom smislu prekršeni tokom vanrednog stanja.

Ja sam imala prilike da slušam nekoliko ministara koji su se branili od toga. Među njima je i ministar odbrane koji danas sedi sa nama ovde. Ja bih mogla da kažem da jedna sigurna činjenica može da kaže da jeste bila funkcionerska kampanja tokom vanrednog stanja to što je i sam ministar odbrane putem ministarstva pokušavao da proveri kakav mu je lični rejting.

Dakle, na početku je komunikacija, ta druga stvar koja jeste vrlo sporna, bila prilično neozbiljna, neću da se vraćam, pomenuto je to u nekoliko navrata i da trošim vreme, i neprimerena, a onda smo došli u jednu fazu da je ona bila agresivna. Ja ću sve da razumem - ljudski je, vi ste uplašeni, nalazite se na takvim pozicijama gde donosite važne odluke, da ste svesni da ljudi umiru, međutim potpuno je neprimereno da se bilo ko dere sa televizijskih ekrana na građane Srbije, da im se bilo ko obraća na drugačiji način, osim da ih tretira kao zrela bića koja mogu, kada im se lepo objasni, da poštuju mere koje se donose. Dakle, prvo su napadani građani u toj nekoj komunikaciji i stavljano im je mnogo toga na teret, a čini mi se da je izostala prava komunikacija sa njima.

Ja sam relativno skoro sa koleginicom Ljupkom Mihajlovskom razgovarala o tome kakva je bila komunikacija. U nekim navratima je dr Lončar zaista primereno komunicirao sa javnosti. Mislim da jeste u određenim momentima smanjivao tu tenziju. Kakav god da je njegov ministarski rad, ja samo govorim o ovoj situaciji tokom vanrednog stanja i, eto, da koristim priliku da ga u tom smislu i pohvalim.

Dakle, onda smo našli drugog neprijatelja. To su bili lekari… odnosno vi ste našli, da me ne shvatite pogrešno. Dakle, vi ste našli drugog neprijatelja, a to su medicinski radnici koji su se pomalo ponašali, po onome što ste komunicirali ka javnosti da su se ponašali neodgovorno. Potpuno neprimereno pokrajinski sekretar Gojković se obratio javnosti optuživši jednog stomatologa iz Novog Sada da je on svesno i namerno širio zarazu tako što nije hteo da prihvati činjenicu da ima Korona virus, iako se na kraju pokazalo tačnim da se taj stomatolog obraćao mnogim lekarima, da je bio vraćen. Dakle, takvi propusti moraju da budu osuđeni upravo od strane ministara, predsednice Vlade i svih drugih.

Dakle, ne možete ljude tek tako da optužujete, posebno ako znate da su oni u medicinskoj struci i da su se oni sigurno, nakon prvih simptoma, obratili za pomoć. Nažalost, taj stomatolog je preminuo i moja je dužnost danas kao narodne poslanice da se obratim javnosti i da kažem da se dogodio takav propust da je on, nažalost, preminuo, a zbog njegove porodice, u pitanju je mlad čovek koji ima troje dece, jeste važno da se u Domu Narodne skupštine otkloni svaka sumnja da je on bio odgovoran zbog toga što se dogodilo.

Onda smo pronašli trećeg neprijatelja, odnosno, vi ste pronašli trećeg neprijatelja, to su povratnici iz inostranstva, a među njima ih ima čak 400 hiljada, kako ste vi rekli, ja nemam taj podatak tačan i moraću da vam verujem na reč. Dakle, to su državljani Republike Srbije koji su iz različitih razloga napustili našu zemlju. Oni se ne vraćaju zato što im je tamo negde bilo dosadno, već se vraćaju zato što su tamo možda imali nesiguran posao, nedovoljno dobro organizovanu zdravstvenu zaštitu i normalno je i prirodno da se vrate u svoju matičnu državu. Normalno je i prirodno da ih dočekamo raširenih ruku i da im kažemo - dobrodošli ste ovde, molimo vas, zarad vašeg zdravlja i zarad zdravlja svih drugih građana sa kojima imate kontakt, sedite u vašim domovima, objasnite im procedure, šta treba tačno da rade.

Nismo imali jedan, imali smo nekoliko slučajeva koji su se obraćali javnosti da jednostavno kada su prelazili granicu nisu dobili jasno uputstvo šta to trebaju da rade.

Jedna od osoba koja je prešla granicu i bila u izolaciji jeste moja svekrva. Bila je 28 dana u izolaciji i jesu je obilazili policajci, imala je pozive u nekim trenucima kada to možda nije očekivala, upravo zbog toga da bi proverili da li zaista poštuje mere samoizolacije.

Ali, postoji jedna velika grupa građana koja je prešla granicu naše zemlje, koja nije takva uputstva dobila. Ne možemo na njih svaljivati odgovornost onih ljudi koji su morali da ih na pravi način obaveste.

To bi bilo što se tiče komunikacije i ja ne bih dalje o tome. Nadam se, pošto ovo vanredno stanje, pitanje je da li će i kada da se završi, a sigurno i da neće Korona nestati sama od sebe, ja bih jako volela da se komunikacija prema građanima promeni, da ih poštujemo, da možda čak i ovu odluku koja je doneta a vezana je za prvomajske praznike, da se promeni, ali da se sa puno poštovanja obrati građanima i da se oni zamole da trenutak možda slobode koju će imati ne zloupotrebe, zbog sebe, zbog svojih bližnjih i zbog svoje porodice, da misle prvenstveno na sebe i na svoje bližnje.

Na samom početku vanrednog stanja donete su dve kraće ekonomske mere, znači, dve kratkoročne mere, stimulacija za rad lekara i penzioneri su dobili kratkoročnu pomoć u iznosu od par hiljada dinara. Sve je to vrlo pohvalno, s tim što ja zaista, ministre Lončar, opet moram vama da se obratim i predsednici Vlade, žao mi je što ministar finansija nije ovde, ta stimulacija je vrlo kratkoročna. Naime, 90% naših lekara primaju manje zarade nego što su primali pre nego što je stupilo na snagu vanredno stanje, jer su se okolnosti u kojima rade promenile. Imam lični primer u svom okruženju, kao i dosta lekara koji mi ovo potvrđuju.

Dakle, u pitanju je samo stimulacija, koja je kratkoročna i ja mislim, ako ne razmišljamo u tom pravcu, da nas svi lekari koji se danas bave Koronavirusom ne napuste onog sekunda kada kažemo da je pandemija prestala, da bismo morali mnogo bolje da razmišljamo o tome kolike će biti njihove zarade i da se uopšte naša razmišljanja, razmišljanja i ove Vlade i svake buduće Vlade usmeri na to da se sredstva iz budžeta dominantno usmere na jednu od dve teme koja će se ticati građana Republike Srbije, a to je, pre svega, zaštita zdravlja.

Postavilo se i pitanje solidarnosti, pre svega međunarodne solidarnosti. Tu smo imali jako velikih zloupotreba. Hvala što je ministar odbrane ovde, ali ja moram da uputim apsolutnu kritiku na njegov rad i komentare koje je davao u javnosti, a to je da je, uprkos svojim ovlašćenjima, on jeste ministar odbrane i možda je njegova dužnost i Ustav mu dozvoljava da preporuči proglašenje vanrednog stanja, ali mu sigurno Ustav ne dozvoljava da u javnosti komunicira drugačiju spoljno-političku strategiju od one koja je zvanična, a to je da Srbija prati put ka Evropskoj uniji. Možda njihovi lični afiniteti to nisu, ali on nije na poziciji ministra kao pojedinac, već on predstavlja sve građane ove zemlje, a svi građani ove zemlje su odlučili da Srbija želi da se nađe kao punopravna članica u Evropskoj uniji.

Ne bih volela da ovo sad bude pripisano nama da smo mi nekakvi evro-fanatici, mi smo vrlo racionalni narodni poslanici i mi odlično znamo koliko podrške smo dobijali i do proglašenja pandemije Koronavirusom i sada tokom ovog vanrednog stanja i hvala svim drugim državama koje su se našle pri ruci Srbiji i pomogle kada možda mnoge druge nisu, ali brojevi su tu.

Ja ću još jednom, a mi smo kao ujedinjena demokratska Srbija i upućivali u nekoliko navrata, insistirati da se javno objave sve donacije koje su upućene Republici Srbiji, da bismo mi znali na koji način i koliko smo praktično i dužni da u nekom možda budućem periodu pokažemo solidarnost prema tim državama, ako njima bude to neophodno.

Nažalost, nema danas ministra Đorđevića, na njega sam mislila kada sam rekla da je, za moj pojam, neopravdano odsutan. Neopravdano, zato što je juče gostovao na jednoj televiziji. Dakle, morao se naći ovde da objasni kako je došlo do toga da virus uđe u staračke domove i da napravu takvu katastrofu kakvu je napravio. Možda postoji opravdani razlog, možda on ima objašnjenje zašto je do toga došlo, ali, ja bih samo mogla da kažem da iz ugla mene, ne samo kao narodne poslanice već i kao građanke, meni se čini da je on pobegao od ove rasprave.

Imam jednu vrlo ozbiljnu pohvalu na račun rada Vlade Republike Srbije, pre svega na rad Ministarstva za obrazovanje. Jako dobro se snašla država u periodu kada je jako veliki broj dece morao da ostane kod kuće i da se obrazuje u nekim drugim okolnostima. Ovo je pokazalo jednu drugu prednost koju možemo da iskoristimo kada se bude razmišljalo u nekim drugim okolnostima a ne vanrednim, o izmenama u oblasti obrazovanja, a to je da zaista svi mogu da rade po jedinstvenim udžbenicima i da digitalizacija nije nešto što plaši, niti decu, niti nastavnike. Deca su pokazala jednu ozbiljnu odgovornost. Ja sam majka dve devojčice koje idu u osnovnu školu i znam koliko je dobro organizovana i nastava preko televizije. Divni su nastavnici, ja bih sada mogla i da ih imenujem, sve ih pratim redovno. Ali, isto tako, divni su i nastavnici koji im podršku daju a koji im redovno predaju, koji su u njihovim osnovnim i srednjim školama.

Ekonomske mere, pri kraju sam vremena i molim vas ako mogu samo da iskomuniciram, mi smo najveće zamerke imali u oblasti ekonomskih mera. Slali smo vama kao predsednici Vlade i ministrima naše predloge. Neki su usvojeni, neki nisu.

Osnovna zamerka je upravo to što ove mere prilično kasne. Jedna od mera koja je nama možda najdiskutabilnija, to je linearna podela ovih 100 evra. Nama se čini da je to jedan populistički akt ili možda bojazan da će se nešto dogoditi uoči izbora i da će uticati na rejting vladajuće koalicije. Mislimo da je to moglo da bude drugačije organizovano.

Čini nam se da je način na koji građani moraju da se prijave da bi dobili podršku od 100 evra prilično ponižavajući, posebno zato što se ostavlja jako mnogo podataka.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 27.02.2020.

Hvala predsedavajuća.

Mislim da je nužno da u sledećem sazivu pristupite vi ili neki vaš naslednik izmeni Poslovnika o radu Narodne skupštine i da vreme koje imaju narodni poslanici, a koje je ograničeno na tri minuta, se ili produži ili da se ograniči predstavnicima Vlade njihovo vreme za odgovor, jer ovako dolazimo u situaciju da samo tek nekoliko narodnih poslanika dođe u priliku da postavi pitanje.

Zahvaljujem se svim članovima Vlade koji su danas sa nama. Posebno se zahvaljujem ministru Đorđeviću i ministarki Slavici Đukić Dejanović. Konačno se pružila prilika da odgovorite konkretno na pitanje – tada će doći na izmenu Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom? Dosta dobru uvertiru je napravila predsednica Vlade.

Sinoć sam pokušala sa članicama inicijative koju sam pokrenula, „Mame su zakon“, da uđem u trag broju obećanja koje su se u toku poslednjih 20 meseci, koliko je ovaj zakon na snazi, da uđem u trag koliko je to puta obećano da će ovaj zakon da se izmeni, svaki put pod pritiskom ili saopštenja koja su upućivale porodilje koje su se porodile od jula 2018. godine ili pod pritiskom protesta koji su se organizovali na ulicama upravo iz nezadovoljstva što veliki broj žena u Srbiji prima zaista mizerne nadoknade tokom porodiljskog odsustva, koje neretko ne prelaze više od 1.000 dinara.

Dakle, da bi građani Srbije razumeli kakav je ovo problem, kada je zakon stupio na snagu, a to je bilo pre 20 meseci, neke bebe koje su tada rođene danas su uveliko prohodale, progovorile, verovatno su i krenule u vrtić i u susret ovoj kampanji koju ste najavili, koja kaže da ćete se boriti za našu decu, ja danas zastupam one građane koji se nisu prepoznali u toj kampanji i pitam vas - šta ćemo učiniti, odnosno šta ćete vi učiniti i da li postoji neka mogućnost da se za ovaj kratak period koliko imamo do raspisivanja izbora, ipak predlog izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci uputi u skupštinsku proceduru?

Dakle, mi smo negde prebrojali otprilike oko pet najava u prethodnom periodu. Svaka je bila vezana za naredni saziv parlamenta, odnosno za naredno zasedanje, pa smo imali menjanje od prolećnog, jesenjeg, prolećnog, jesenjeg i tako u nedogled. Evo, došli smo na kraj četvorogodišnjeg mandata i 20 meseci od stupanja na snagu ovog zakona ali izmena i dopuna zakona, osim onih koje su uputili narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srbije, do danas nema. Dakle to bi bilo moje pitanje.

Hvala.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 27.02.2020.

Hvala predsedavajući.

Dakle, ja ću se složiti sa vama da je potrebno konkretizovati kada kažem da se radi o velikom broju porodilja ministre Đorđeviću. Mogla bih i da stavim na papir. Pokušala sam sada da izračunam o kojem broju porodilja je reč, koje su oštećene primenom ovog zakona.

Dakle, ako pretpostavimo da se godišnje u Srbiji porodi između 60 do 65 hiljada žena, ako pretpostavimo, odnosno znamo da se ovaj zakon primenjuje već dve godine, dakle, danas govorimo o broju od 100 do 120 hiljada žena koje su se porodice u prethodnih 20 meseci, od kada je ovaj zakon stupio na snagu, ako prema saznanjima koja imamo upravo iz izveštaja o radu vašeg ministarstva, pretpostavimo da jedna trećina prima nadoknade koje su manje od zarade koju su primale dok su radile, onda mi govorimo o broju od 40 do 50 hiljada žena koje su samo za ovih 20 meseci oštećene lošom primenom ovog zakona.

Dakle, kada se osvrćemo na to, to su vaši izveštaji ministre, nisam ništa izmislila od tih podataka, a mogu i da vam dostavim dokumentaciju koja je stigla do narodnih poslanika.

Dakle, ja ne sumnjam u dobronamernost svih predstavnika Vlade Republike Srbije, ne sumnjam u to da ste imali najbolju nameru kada ste donosili ovaj zakon. Jeste istina da ste vi u ovom zakonu prepoznali određene kategorije žena koje nisu do sada bile prepoznate. Problem je način na koji su one bile prepoznate i problem je to što niste čuli apele nevladinih organizacija koje su relevantne, narodnih poslanika koji su tada učestvovali u raspravi koji su vam sugerisali da je konkretno, recimo, mera od povećanja broja meseci sa 12 meseci na 18 meseci može značajno da utiče na visinu nadoknade.

Niste nas čuli kada smo vam govorili da nadoknada koja dolazi po osnovu zarade ne može da eliminiše nadoknadu koja dolazi po osnovu invaliditeta deteta u porodicama koje su dobile dete sa invaliditetom. Niste nas čuli kada smo vam govorili da ne možemo da kažnjavamo žene koje su najuspešnije među nama, a kojima smo ograničili primanje nadoknade tokom porodiljskog odsustva na tri mesečne zarade. Dakle, ne radi se o milionima žena, radi se o 2.200 žena koje danas u Srbiji imaju tu sreću da primaju više od tri prosečne zarade. To su po podacima NALED-a podaci koje ja sada sa vama delim, dakle među tih 2.200 žena nema mnogo onih žena koje žele da se ostvare kao majke ili koje nisu već završile sa tim procesom.

Moja kritika na to nije na vaš rad konkretno, nije da vi niste dobronamerni nego da jednostavno niste čuli drugu stranu, da nismo nikada seli za sto niti sa nama narodnim poslanicima niti sa predstavnicima nevladinih organizacija, koje su sigurno vrlo dobronamerno vama prilazili i tražili od vas, praktično, da razumete u čemu je problem i da probamo zajednički da ga rešimo. Dakle, ja vas još jednom konkretno pitam, da li vi znate danas nakon 20 meseci od primene ovog zakona kada će ovaj zakon stupiti na snagu, jer ministarstvo ne staje sa radom, onda kada se raspusti Vlada, kada prestane vaš mandat. Hvala.

Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja , 26.04.2018.

Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, poštovani predstavnici Vlade, kolege narodni poslanici i građani Srbije, pre svega da se izvinim ministru Dačiću što ja sada govorim, a ne narodni poslanik gospodin Palma.

Vratila bih se na svoje pitanje. Čini mi se da je ovih dana goruća tema serijal koji su novinari „Insajdera“ pripremili, a radi se o analizi strateškog partnerstva između nacionalne avio kompanije „Er Srbija“, tj. nekadašnjeg JAT-a, i „Etihada“, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Saradnja datira još od vremena kada je resor privrede vodio gospodin Mlađan Dinkić, tj. dok još nije JAT rebrendiran u „Er Srbiju“. Podsetiću građane Srbije da je gospodin Dinkić započeo pregovore između JAT-a i „Etihada“. NJega je u pregovorima nasledio tada široj javnosti manje poznat gospodin Siniša Mali, koji je te 2013. godine bio savetnik prvog potpredsednika Vlade, danas predsednika Srbije Aleksandra Vučića upravo u Vladi malopre pomenutog gospodina Ivice Dačića.

Nezvanično ugovor o saradnji je potpisan 31. jula 2013. godine, dok se svečano potpisivanje obeležilo 1. avgusta. Novi „Etihadovi“ rukovodioci su odmah zatim preuzeli rukovođenje našom nacionalnom kompanijom, sve do marta 2014. godine, kada je ugovor o strateškoj saradnji stupio na snagu, iako su, makar na papiru, bili manjinski strateški partneri. Čak i u prednacrtu se videlo da će Srbija biti u nezavisnom položaju. Obavezali smo se da ćemo tada uložiti sto miliona evra, a da će „Etihad“ samo 40 miliona uložiti, i to u vidu zajma.

Do danas javnosti nije predstavljeno šta su tačno ovlašćeni predstavnici ispred građana Srbije potpisali i na šta su nas precizno obavezali, s tim što je danas više nego očigledno da se svesno išlo samo na štetu građana Srbije.

Srbija je za ovih pet godina uložila u bespovratnu zajedničku kompaniju nekoliko puta više na različite načine, od otplate dugova do investiranja, dok je „Etihad“ zajedničkoj firmi dao kredit od oko sto miliona dolara. Za razliku od bespovratnog davanja Srbije, „Etihadu“ kredit sa kamatom mora da se vrati.

Verujem da ste svi odgledali sjajnu analizu „Insajdera“. Imajući u vidu da su najodgovorniji za ovakav kriminalni sporazum odbili da govore ili da daju neophodne informacije i dokumentacije, grubo kršeći Zakon o pristupu informacijama od javnog značaja, pitam vas, poštovana predsednice Vlade, kako će se država odnositi prema ovom ne tako malom problemu?

U međuvremenu je došla na red i koncesija Aerodroma „Nikola Tesla“. Tek o ovom ugovoru se ne zna ništa. Ono što naslućujemo je da je zbog tog ugovora država odlučila da prisvoji lokalni niški aerodrom, koji bez nepotrebnog uplitanja države posluje odlično i ostvaruje profit. Nije li poruka jasna? Čak i u ovakvim okolnostima u Srbiji, koja je samo lepo našminkana, a ekonomski je apsolutno devastirana, je vidljivo da iz nekih biznisa država jednostavno mora da se povuče.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 25.02.2020.

Zahvaljujem predsedavajuća.

Moje pitanje danas upućujem predsednici Vlade i ministarki pravde.

Naime, ovih dana, tačnije 19. marta treba da istekne mandat jednoj komisiji koja je formirana pre dve godine. Radi se o komisiji koja treba da ispita postupanje državnih organa u rasvetljavanju prijavljenih slučajeva nestale dece u Republici Srbiji.

Mi, kao što nam je svima poznato, na dnevnom redu ovog zasedanja imamo i Predlog zakona koji bi trebao donekle da reši pitanje nestale dece u Srbiji i ovo nije prvi zakonski akt i prva obaveza koju je Vlada Republike Srbije preuzela na sebe.

Ono što mene danas interesuje jeste upravo rad ove komisije koja je pre dve godine formirana. Ova komisija ima zadatke, između ostalog, ona treba da utvrdi plan i dinamiku prikupljanja činjenica i utvrđivanja drugih okolnosti koje su u vezi sa istragama o prijavljenim slučajevima nestale dece u Republici Srbiji i da u tu svrhu ostvari saradnju sa organima nadležnim za vođenje istraga, da na osnovu dobijenih informacija i sagledanih okolnosti u vezi sa vođenim istragama sačini pregled dosadašnjeg toga vođenja istraga, da pripremi mišljenje o delotvornom načinu na koji bi se vođenje istrage moglo unaprediti i da u tu svrhu predloži konkretne mere koje bi trebalo preduzeti.

Dakle, ja vas podsećam da je izostala javna rasprava u vezi sa Predlogom zakona koji se nalazi na dnevnom redu i da je ista ova Komisija imala obavezu da na svakih 60 dana u toku svog mandata podnosi izveštaj o svom radu Vladi Republike Srbije i nadležnim odborima. Kao članica nekoliko nadležnih odbora koji bi trebalo da se bave ovom temom ja još ni jednom za vreme ovog mandata, a on je četiri godine, dakle, za vreme dvogodišnjeg mandata ove Komisije nisam imala prilike da se sretnem ni sa jednim jedinim izveštajem koji je ova Komisija podnela Narodnoj skupštini Republike Srbije.

S tim u vezi, dakle, moje pitanje glasi – kada će Komisija, i bilo bi dobro da to uradi, s obzirom da se Predlog zakona nalazi na dnevnom redu ovog zasedanja, da se to učini što je moguće pre, podnese izveštaj Narodnoj skupštini i Vladi Republike Srbije do kakvih je zaključaka došla, kako bismo mi mogli na pravi način u danima koji dolaze da raspravljamo o Predlogu zakona koji je na dnevnom redu. Hvala.

Dvadeset drugo vanredno zasedanje , 06.02.2020.

Zahvaljujem.

Moje prvo pitanje danas upućujem Ministarstvu zdravlja i direktorki RFZO, u pitanju su, odnosno ponovo postavljam pitanje, dakle, u vezi pacijenata obolelih od multipla skleroze kako je najavljeno i kako smo imali prilike da vidimo kada smo usvajali budžet za ovu kalendarsku godinu. Odvojena su značajna sredstva za kupovinu dodatnih lekova visoke efikasnosti kojim će se otprilike pokriti dodatnih 1300 pacijenata obolelih od multipla skleroze.

Međutim, postavlja se pitanje – šta ćemo učiniti za one pacijente koji neće biti obuhvaćeni ovim novim terapijama? Ukupno ima obolelih od multipleskleroze, negde oko devet hiljada i ja iskreno izražavam zabrinutost, šta će se dogoditi sa ostatkom, dakle otprilike, negde oko sedam hiljada pacijenata će u ovom slučaju ostati bez leka.

Podsećam ministra zdravlja, direktorku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje da postoje neke države u kojima se lečenje obolelih od multipleskleroze rešava kupovinom i omogućavanjem pacijentima da dođu do tzv. of-lejbl lekova. Među njima je jedan od najefikasnijih, lek koji se naziva „Rituksimad“, i on se prema onome što ja imam kao informaciju prepisuje pacijentima u Švedskoj, pošto je ovaj lek daleko povoljniji, čini mi se da bi izdvajanje iz budžet koje je usmereno za lečenje obolelih od multipleskleroze, bilo mnogo bolje da smo se pozabavili, možda pitanjima kako su neke druge zemlje rešile ovo pitanje.

Drugo pitanje upućujem Ministarstvu pravde, ponavljam ga praktično, dakle, pitanje upućujem ministarki Kuburović, pitam je – šta se događa sa zakonom koji treba da se bavi pitanjem nestalih beba?

Ponovo se u javnosti šuška da se piše novi predlog izmene i dopune zakona i u ovo pisanje nisu uključena udruženja roditelja koji traže svoju nestalu decu i nisu uključene relevantne nevladine organizacije koje se više godina bave ovim pitanjem. Ponavljam da li je istina da je predlog zakona, maltene pred ulaskom u skupštinsku proceduru i pitanje je takođe, zašto nisu uključena relevantna udruženja roditelja, kao i relevantne nevladine organizacije?

Treće pitanje danas upućujem Ministarstvu za rad, ministru Đorđeviću, dakle, pitanje je u vezi Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, skoro 19, 20 meseci kako je ovaj zakon stupio na snagu, kako određeni broj majki, odnosno porodilja dobija nadoknadu u visini od tek nekoliko stotina dinara. U desetak puta smo imali prilike da slušamo od nadležnog ministra Đorđevića, kao i od ministarke Slavice Đukić Dejanović, da će se Predlog izmene i dopune zakona naći u Skupštinskoj proceduri, međutim do danas on nije došao.

S obzirom da nam se bliži kraj ovog saziva pitanje je ministru Đorđeviću i molim da blagovremeno pošalje odgovor, pošto odgovorno izbegava, kada će se u skupštinskoj proceduri pronaći Predlog izmene i dopune Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom. Hvala.

Deseta sednica Drugog redovnog zasedanja , 24.12.2019.

Hvala predsedavajuća.

Moje pitanje danas ide Ministarstvu pravde. U skupštinskoj proceduri od marta meseca prošle godine, nalazi se Predlog zakona o utvrđivanju činjenica o nestalim bebama iz porodilišta u Srbiji. Ovaj zakon se po drugi put nalazi u skupštinskoj proceduri od 2016. godine do danas. U oba navrata imamo problem sa tim što nisu održane adekvatne i javne rasprave kada je ovaj Predlog zakona bio u formi Nacrta zakona. Danas imamo neka saznanja da postoji interesovanje predstavnika Ministarstva pravde da se napiše novi nacrt ovog zakona i s tim u vezi bismo voleli da saznamo da li je ova informacija tačna i ukoliko jeste, voleli bismo da Ministarstvo pravde uputi javni poziv kako bi se zainteresovana udruženja roditelja nestale dece mogla uključiti u ovaj proces pisanja novog predloga zakona. Isto tako da mogu da se uključe različita udruženja i predstavnici civilnog društva kao i jedna velika grupa narodnih poslanika koji su i tokom poslednjeg javnog slušanja, koje je održano u Skupštini Srbije iskazali veliko interesovanje povodom ove teme.

Dakle, moje pitanje konkretno ide ministarki Kuburović. Da li je u toku priprema nacrta zakona o nestalim bebama praktično i ukoliko jeste, molimo da se organizuje kvalitetna javna rasprava po treći put. Hvala.

Imovinska karta

(Zemun, 31.01.2017.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 96000.00 RSD 03.06.2016 -