Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Aleksandar Đorđević

Govori

Dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani Srbije, i na primeru člana 37. se vidi da zakon o radu, koji je predložila Vlada Republike Srbije Narodnoj skupštini, ne daje rešenja koja će rešiti ovu oblast na onaj način kako to žele građani Srbije, kako to žele radnici, čiji se interesi ne štite.
Recimo, u članu 37, kao što su kolege koje su govorile pre mene rekle, rad na određeno vreme da traje tri godine, mislim da je to dugačak period. Naravno, taj period treba skratiti. Suština ovog člana 37. je da niste obratili dovoljno pažnje. Mislim da su velike zloupotrebe bile i tek mogu da budu, ukoliko se ovaj član 37. ovako bude usvojio u ovom predlogu zakona. Jasno je da ovaj amandman, koji su podnele kolege iz druge političke organizacije, u ovoj oblasti skraćuje ovaj period sa tri na godinu dana. Naravno da je to bolje rešenje.
Znači, ovaj predlog zakona kada je koncipiran očigledno se nije vodilo računa o ovom delu kada je u pitanju zasnivanje radnog odnosa na određeno vreme, a interesi su, da ne bi došlo do zloupotrebe poslodavaca u odnosu na zaposlene, da se zaštite. Ovaj član 37. Predloga zakona nije dobro urađen.
Dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani, na član 53. stav 2. podneo sam amandman, u ime poslaničke grupe SRS, da se reči "po zaposlenom" zamene rečima "za zaposlenog". Mislimo da je formulacija koju smo mi dali ovim amandmanom primerenija. Odgovor Vlade je da ne prihvata amandman na član 53. stav 2. Na neki način, možemo da kažemo da se tu pokazuje bahatost Vlade Srbije.
U ovom članu, gde se rešava pitanje prekovremenog rada, kaže se sledeće: "Na zahtev poslodavca, zaposleni je dužan da radi duže od punog radnog vremena u slučaju više sile, iznenadnog povećanja obima posla i u drugim slučajevima kada je neophodno da se u određenom roku završi posao koji nije planiran (u daljem tekstu: prekovremeni rad").
U drugom stavu kaže: "Prekovremeni rad ne može da traje duže od osam časova nedeljno, niti duže od četiri časa dnevno po zaposlenom." Mislimo da je primerenije da se ove reči "po zaposlenom" zamene rečima "za zaposlenog". Primedba je bila od strane sindikata na član 53. da treba da se doda "najviše 240 časova u kalendarskoj godini", znači, da se precizira koliko može da bude taj prekovremeni rad.
Na ovom primeru takođe se pokazuje da ne želite da usvojite ono što i nije neki problem, s obzirom da čak nećete da prihvatite i da ste pogrešnu gramatičku formulaciju primenili u ovom predlogu zakona.
Tu pokazujete svu prirodu vašeg ponašanja, a i kada branite zakon o radu treba da imate u vidu da to gledaju svi oni koji su glasali na prethodnim izborima, i sve političke partije koje su danas parlamentarne imaju, pre svega, zadatak da u ovoj skupštini podnose predloge, da učestvuju u radu kod donošenja zakona, da daju svoje sugestije ukoliko vladajuća većina koncipira zakonske predloge koji ne rešavaju potpuno zakone u pojedinim oblastima.
Kada je u pitanju ovaj zakon, smatram da ste ovaj zakon rešili da donesete po svaku cenu, da ubedite građane Srbije da je ovaj zakon bolji od prethodnog, a takođe da kažete da ste ga doneli efikasno i brzo. Činjenica je da ovaj zakone neće rešiti probleme i da nije velika razlika između prethodnog i ovog zakona.
Našim izlaganjima, braneći amandmane koje smo podneli Narodnoj skupštini u ime poslaničke grupe SRS, imali smo cilj i smatrali smo da ćete imati dovoljno sluha da prihvatite veći deo amandmana SRS. Vi to niste učinili, pokazali ste da nemate volju, da je vaš cilj da se donese zakon. Nije važno ono što je bilo pre i ono što je za vas bitno, a za nas jeste važno da su pre svega interesi građana Srbije da donosimo kvalitetne zakone.
Treba da štitimo ovakvim zakonom i zaposlene i poslodavce. Ovaj zakon nije dobro uređen, ne reguliše na pravi način ovu oblast i neće rešiti probleme u ovom delu koji je veoma bitan. Rešili ste da ovaj zakon donesete, voljom vaše većine vi ćete ga verovatno usvojiti, ali ne zaboravite činjenicu da vas gledaju svi oni koji su slušali vaša obećanja u izbornoj kampanji pre godinu i po dana. Vi od toga niste ostvarili ništa.
U principu, ako govorite o prethodnoj vladi, o njima možemo da kažemo ono što smo govorili za ovom govornicom. Cilj ove vlade i Narodne skupštine je da promeni ono loše što je prethodna vlada uradila. U ovoj oblasti prethodna vlast DS je, kada su u pitanju radnici, načinila veliku štetu i državi i radničkoj klasi, na jedan način je ponizila građane Srbije, a što se vas tiče, kada donosite ove zakone, treba
da imate u vidu da morate da vodite računa da vas ljudi gledaju i da će se prema tome ponašati na sledećim izborima.
Ovim zakonom niste zaštitili interese zaposlenih, niste zaštitili interese građana Srbije.
Dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani Srbije, i na primeru člana 62. se može videti priroda ovog zakona.
U obrazloženju zašto Vlada nije prihvatila amandman poslaničke grupe SRS, odnosno našeg poslanika gospodina Darka Glišića, Vlada navodi da je to iz razloga što je odgovarajuća zaštita zaposlenih od noćnog rada utvrđena u Predlogu zakona o bezbednosti i zdravlju na radu.
To je moja koleginica lepo objasnila. Predlog je jedno, taj zakon nije usvojen.
U skladu sa tim predlogom, zaposleni može da odbije rad noću ako bi, prema oceni službe medicine rada, takav rad mogao da pogorša njegovo zdravstveno stanje i da se obrati inspekciji rada.
Ovim učešćem nadležnog zdravstvenog organa - inspekcije rada, obezbeđena je veća zaštita zaposlenih. "Ovakav sistem zaštite zaposlenih u slučaju noćnog rada u skladu je sa Direktivom Evropske unije broj 93/104 (član 11.), prema kojoj je poslodavac dužan da pruži obaveštenje o redovnom noćnom radu nadležnom državnom organu samo na njegov zahtev".
Zašto sam naglasio reč "obaveštenje"? Ono što je posebno bitno i što želim da naglasim, Vlada se baš nije vodila preporukama da ispoštuje preporuke MOR. Činjenica je da je jedno obaveštenje, a drugo je ako se traži mišljenje.
Kaže da je poslodavac u stavu 2. dužan da pre uvođenja noćnog rada zatraži mišljenje sindikata o merama bezbednosti i zdravlja na radu zaposlenih koji rad obavljaju noću. Vrlo zanimljivo, kako je Vlada dala obrazloženje zašto odbija amandman SRS.
Suština amandmana poslaničke grupe SRS, odnosno gospodina Darka Glišića, koji je podneo amandman na član 62. stav 3, jeste da se iza reči "mišljenje" dodaju reči "Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike".
Neophodno je da poslodavac prilikom uvođenja noćnog rada zatraži mišljenje i Ministarstva rada. Suština je u tome, da ne bi dolazilo do zloupotreba.
Mišljenje ne obavezuje, to je jasno, a poslodavci se preterano ne obaziru na mišljenje sindikata. To je uvek bilo i tako će biti. Mora se dopuniti član obavezom poslodavca da zatraži mišljenje, pre svega, od nadležnog ministarstva. Ovim bi se izbegle te manipulacije koje poslodavci mogu da primene, koje su već prisutne u preduzećima. Na kraju, ispoštovale bi se preporuke MOR, tako da ovo što ste dali u obrazloženju ne stoji.
Pošto gospodin ministar nije tu, u njegovom izlaganju, kada je govorio o prethodnim članovima zakona koji je branio, na naše amandmane koje smo podneli u ime poslaničke grupe SRS, govorio je da je važno, pre svega, zaštiti interese zaposlenih, pa na kraju i poslodavaca, pa tek onda taj zakon uskladiti sa evropskim zakonodavstvom.
Da je tako kao što je ministar govorio u svom izlaganju, onda bi u razlozima za donošenje zakona o radu prvo naveli ono što je najvažnije: zaštita interesa zaposlenih, zaštita interesa poslodavaca.
Kada se govori o osnovnim ciljevima koji se žele postići donošenjem ovog zakona, vi ste ovde prvo naveli: "dosledna primena direktive Evropske unije u ovoj oblasti". Takođe, u ovom razlogu za donošenje zakona i u ovom prvom razlogu koji ste naveli vidi se priroda i način na koji želite da donesete ovaj zakon.
Dakle, Predlog zakona, koji ste podneli Narodnoj skupštini, neće zaštititi zaposlene. To je suština vašeg predloga.
On će delimično rešiti i možda popraviti ovaj prethodni zakon, koji je na snazi, koji je donela DS, koja je vladala tri godine pre formiranja vaše vladajuće većine u ovoj skupštini.
(Predsednik: Vreme.)
Suština je da danas nemamo ni jednog poslanika bivše vlasti da kaže nešto o ovom predlogu zakona.
Dakle, činjenica je da smo mi iz SRS ovim amandmanima želeli da pokušamo da ovaj zakon prilagodimo i da ga popravimo na način koji će ovu zakonsku regulativu rešiti u interesu, pre svega, svih građana Srbije. To je osnovni cilj poslaničke grupe SRS.
Dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani, Predlog zakona o radu je jedan od najvažnijih zakona koje je Vlada podnela Narodnoj skupštini. Skupština bi trebalo o ovom predlogu zakona da se izjasni. SRS je podnela niz amandmana na Predlog zakona o radu, imajući u vidu da zakon, po mišljenju poslaničke grupe SRS, nije dobar. Ovim amandmanima koje smo podneli imamo cilj da taj zakon prilagodimo, pre svega, uslovima u kojima živimo danas i da ovaj zakon ima cilj da zaštiti interese građana Srbije i radnika.
Na Predlog zakona o radu podneo sam amandman, u ime poslaničke grupe SRS, na član 9. stav 2, da se taj stav menja i glasi: "Ako ugovor o radu sadrži pojedine odredbe kojima su utvrđeni nepovoljniji uslovi rada od uslova utvrđenih zakonom i opštim aktom, odnosno koja se zasnivaju na netačnom obaveštenju od strane poslodavca o pojedinim pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenog, primenjuju se odredbe zakona i opšteg akta".
Obrazloženje: "Da bi se utvrdila ništavost ugovora o radu treba provesti postupak za utvrđivanje ništavosti, to zahteva određeno vreme. Zato treba direktno primeniti odredbe zakona, odnosno opšteg akta. U oblasti radnih odnosa treba izbegavati postupke pred nadležnim organima".
Član 9, koji je u okviru ovog predloga zakona, u stvarnosti, zbog neažurnog sudstva i maratonske dužine sporova, postaje besmislen bez rokova, tako da njime zaposleni nisu dobili praktično ništa, a i poslodavcu pravi probleme zbog nastanka nedefinisane situacije.
Dakle, kao što je gospodin ministar objašnjavao u svom uvodnom izlaganju, pa je trebalo da mi ovde možda mislimo da smo na času kvantne fizike, da je ovaj zakon jedno uravnoteženje stanja, da je to kao neko klatno koje ide iz levog u desni ugao itd. Mogli ste mnogo plastičnije reči da nađete kada ste davali obrazloženje za ovaj zakon. Imaćete prilike, pošto juče niste bili prisutni dok smo izlagali sve naše razloge zbog kojih ćemo glasati protiv, da čujete i o svakom članu ovog predloga zakona na koji smo podneli amandmane u ime poslaničke grupe SRS.
Ovaj zakon je važan za sve građane Srbije. Smatramo da nije dobro sastavljen i da samo delimično rešava probleme, a mi želimo zakon da u potpunosti rešava probleme u socijalnoj sferi. To je cilj i zašto mi treba da donosimo u Narodnoj skupštini, pre svega, kvalitetne zakone.
Dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani, amandman koji je podnela poslanička grupa SRS na član 11, koji je obrazlagao gospodin Nemanja Šarović, analogan je onome na član 9. Predloga zakona i mislim da smo o tome polemisali, ali ministar nije bio u sali tada. To je suština razlike koncepcije SRS i Vlade Republike Srbije oko ovog predloga zakona.
Ovo je član na koji su i predstavnici sindikata dali svoje mišljenje i u stvarnosti kada bi pogledali smatramo da je besmislen, bez rokova, tako da njime zaposleni u ovom slučaju nisu dobili praktično ništa. Samo poslodavcu pravi probleme.
Znači, član 9. i član 11. analogno su povezani jedan sa drugim. Amandmane koje smo podneli na te članove da se brišu, u obrazloženju koje su dale moje kolege i ja, mislim da je jasno da bi Vlada trebalo da prihvati ovo naše obrazloženje, ukoliko želi da ovaj predlog zakona bude koncipiran u interesu svih radnih ljudi i građana Srbije. Jer, svima nam je ovde u Narodnoj skupštini interes da donosimo zakone koji su kvalitetni i koji će zaštiti prava, kako radnika, tako i poslodavca.
U krajnjem cilju, i zakon koji će u svakom slučaju biti precizan i jasan, to je osnovni cilj Narodne skupštine, a to treba da bude i osnovni cilj i Vlade Republike Srbije. Mi smo ovde u Skupštini predstavnici građana i glasača koji su glasali sa ciljem da donosimo kvalitetne zakone.
Smatramo da povodom ovih članova 11. i 9. bi trebalo da Vlada pokaže svoju želju kada pravi zakone da budu precizni i jasni, da ne pravi polovična rešenja, delimična, koja na kraju krajeva neće doneti ništa dobro. Ovaj zakon je primenjiv samo na radnike koji rade u javnim preduzećima. Šta ćemo za one koji rade u privatnom sektoru? I to je suština naše koncepcije koju smo izlagali i koju ćemo izlagati povodom amandmana koje smo podneli u ime poslaničke grupe SRS.
Dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani Srbije, želim da pozdravim sve predstavnike sindikata koji su danas prisutni na sednici Skupštine Srbije.
Podneli smo amandman na član 24. Predloga zakona o radu. Kolega Koprivica je jasno izložio da u članu 24. stav 1. treba iza reči života staviti zapetu i dodati reči - opštu zdravstvenu sposobnost.
Ono što je u obrazloženju takođe rečeno i što je ponovila moja koleginica Nataša Jovanović - minimum godina života i opšta zdravstvena sposobnost su dva osnovna uslova za zasnivanje radnog odnosa.
Mogu da zamerim ministru na njegovom izlaganju danas za ovom govornicom, obraćajući se poslanicima, rekao je, svaki zakonski predlog treba da bude precizan i jasan. Mi smo ovim amandmanom naznačili - član 24. je prvi i osnovni član u poglavlju II - Zasnivanje radnog odnosa i pod 1. Uslovi za zasnivanje radnog odnosa. Pročitaću taj član 24. ceo.
Kaže ovako (stav 1): "Radni odnos može da se zasnuje sa licem koje ima najmanje 15 godina života i ispunjava druge uslove za rad na određenim poslovima, utvrđene zakonom, odnosno pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova (u daljem tekstu: pravilnik)."
(Stav 2): "Pravilnikom se utvrđuju organizacioni delovi kod poslodavca, vrsta poslova, vrsta i stepen stručne spreme i drugi posebni uslovi za rad na tim poslovima."
(Stav 3): "Pravilnik donosi direktor, odnosno preduzetnik."
(Stav 4): "Obaveza donošenja pravilnika ne odnosi se na poslodavca koji ima 10 i manje zaposlenih."
Sada ovaj ceo član 24, kao praktično prvi i osnovni član, treba sve to da definiše, pa zato iza reči života treba da se doda - opšta zdravstvena sposobnost. To što piše u članu 25. ili osamdeset i nekom članu, koji ste pomenuli ovde, treba da stoji u članu 24, jer član 24. je prvi i osnovni član koji rešava baš ovo pitanje, zasnivanje radnog odnosa.
Mislim da je nepotrebna ova vaša demagoška priča na kraju koju ste sada ovde pričali o zaposlenosti. Imali ste prilike da se obratite Narodnoj skupštini, narodnim poslanicima ovde i svim građanima Srbije i da sve ove podatke kažete u uvodnom izlaganju, braneći ovaj zakon koji je Vlada Narodnoj skupštini predložila.
Potpuno smo precizni i jasni. Ovaj član 24. ima još jednu primedbu. Recimo, u stavu 3. se definiše da pravilnik donosi direktor. Pravilnik o sistematizaciji je najvažniji akt, i to ne možete da negirate, u preduzeću, u kojem se regulišu najosetljivija pitanja za radnike, iz kojih proizilaze viškovi, otvaranje novih radnih mesta, česte zloupotrebe prilikom otvaranja nepotrebnih sektora radi zapošljavanja lica bliskih direktoru itd. Pravilnik treba da donosi upravni odbor ili organ utvrđen statutom, i to je jedina prihvatljiva formulacija koja treba da se reguliše zakonom.
Član 24. naravno da nije dobro koncipiran, kao i ovaj zakon, i vi ste priznali u svom izlaganju da nije dobar, samom činjenicom što ste rekli da taj zakon treba da stoji na sredini, ni levo ni desno. Šta to znači?
Zakon treba da bude precizan i jasan, da štiti interese poslodavaca i radnika, pre svega radničke klase u ovoj zemlji. One statističke podatke koje ste izneli za ovom govornicom pre nekoliko minuta trebalo je da iznesete u vašem uvodnom izlaganju.
Suština naših amandmana je da se ovaj zakon koncipira tako da se zaštite interesi radničke klase i radnika u ovoj zemlji. Ne možete da kažete nama poslanicima u ovoj skupštini da se ponašamo nekorektno za ovom govornicom ako vam izlažemo naš program i uzimajući u obzir sve ono što su rekli svi oni u ovoj zemlji koji su zainteresovani da se ova oblast uredi na pravi način. Nisu danas došli predstavnici sindikata i radnika u Srbiji na ovu sednicu da bi slušali vaše demagoške priče.
Dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani, u članu 35. se vidi priroda ovog zakona o radu, koji je Vlada podnela Narodnoj skupštini, koji treba da rešava pitanja koja su bitna i važna za sve radne ljude u ovoj državi i ono što je posebno važno, da se uvaže primedbe koje su podneli baš upravo predstavnici raznih sindikata, koje je trebalo uvažiti i uzeti u obzir kada se ovaj predlog zakona našao pred Narodnom skupštinom.
Naravno, SRS je povodom ovog člana 35. jasno rekla šta treba da se definiše amandmanom, da se u pogledu penzijskog i invalidskog osiguranja obavezuje poslodavac da istovremeno izvrši obavezno prijavljivanje zaposlenog na penzijsko, invalidsko i socijalno osiguranje. Takođe, ono što je bila primedba određenih sindikata, ovim članom propisuje se obaveza poslodavca da zaposlenom dostavi fotokopiju prijave za obavezno socijalno osiguranje.
Posebna primedba može se izreći na ovaj član 35, i tu se vidi da je zakon polovično rešenje i da nije dobar, jer nema kaznenih odredbi, sankcija u slučaju nepoštovanja. Neophodno je utvrditi kaznene odredbe pošto je bez njih ova obaveza besmislena. To je suština ovog člana 35, koji nije dobro koncipiran.
Mi smo podneli amandman, koleginica Vjerica Radeta, narodni poslanik SRS, i o ovome što sam rekao u vezi kompletnog člana 35. treba da se izjasni Narodna skupština. Ovaj zakon nije dobro napravljen. Jednostavno, polovično je rešenje i tačno je da se nalazi na sredini između onoga što je donela prethodna Vlada i vlast Demokratske stranke i ova. A mi smo ovde pre svega kao narodni predstavnici koji treba da štitimo interese svih građana Srbije, a naročito radnika. I ono što je važno, da zaštitimo njihove socijalne interese.
Dame i gospodo narodni poslanici, Predlog zakona o radu predstavlja jedan od najvažnijih zakonskih predloga koji je Vlada Republike Srbije podnela Narodnoj skupštini na razmatranje i usvajanje.
Zakon o radu koji je na snazi doneo je bivši režim DS-a, a to predstavlja jedan od najgorih i najpogubnijih zakona koji su srpsku privredu zavili u crno. Tim zakonom sva prava zaposlenih su ukinuta na jedan nedemokratski način. Donošenje zakona o radu tadašnja skupštinska većina, koju je predvodila DS i njeni sateliti, ostvarila je krađom glasova u ovoj Narodnoj skupštini, i to treba podvući.
Prekršen je Ustav Republike Srbije. Primenom Zakona o radu, koji je donela bivša Vlada DS-a, 100.000 građana Srbije je obespravljeno i poniženo. Pojedini visoki funkcioneri DS-a su se pozivali i govorili da je srpska privreda bolesna i da je samo cilj ući u Evropsku uniju, a cena nekoliko stotina hiljada nezaposlenih ljudi koji su ostali bez posla nije bila bitna.
Na primeru donošenja ovog zakona pokazala se priroda vlasti bivšeg režima DS-a. Imajući to u vidu, SRS je očekivala od Vlade Republike Srbije zakonski predlog u ovoj oblasti koji će ovu materiju regulisati i koji će ispraviti i omogućiti zaštitu prava zaposlenih i građana Srbije.
Slažemo se sa ministrom da nema novih radnih mesta ako nema rasta društvenog proizvoda. SRS je prvi i osnovni cilj da građani u Srbiji žive bolje.
Ne mogu se ostvariti uslovi za investiranje u srpsku privredu ako se Srbija ne razvija u pozitivnoj atmosferi, a neće se razvijati ako se nastavi sa praksom donošenja zakona koji neće u potpunosti zaštiti prava zaposlenih.
Ovim predlogom zakona neće se promeniti priroda prethodnog zakona.
SRS ima niz primedbi na Predlog zakona o radu. Poslanički klub SRS podneo je preko 40 amandmana na Predlog zakona o radu.
Cilj amandmana poslaničke grupe SRS je prvo zaštita prava zaposlenih i građana Srbije u potpunosti, a ne delimično. Dakle, SRS smatra da prvo treba zaštiti prava zaposlenih pa tek onda uređivati zakonsku regulativu prema zakonskoj regulativi evropskog zakonodavstva.
Koliko je važno uskladiti zakon o radu uzimajući u obzir preporuke Evropske unije, više je važno, složiće se Narodna skupština, zaštita prava zaposlenih.
Dakle, u redosledu navedenih razloga u obrazloženju za donošenje ovog zakona moraju da budu prvo prava zaposlenih građana Srbije, pa onda usklađivanje sa zakonodavstvom Evropske unije. Prvo, znači, prava radnika, pa tek drugo usklađivanje sa evropskom regulativom.
Navešću vam nekoliko osnovnih članova sa kojima se ne možemo složiti. Činjenica je da postoji niz amandmana koji su podneseni ne samo od strane poslaničke grupe SRS, ali suština ovog predloga zakona je da potpuno treba da reguliše prava zaposlenih.
Ovaj predlog zakona nije dobar i mi smatramo da je ovaj predlog zakona morao potpuno da reguliše prava zaposlenih.
Npr. u članu 24. Predloga zakona imamo jednu primedbu, gde se u stavu 3. definiše da pravilnik donosi direktor.
Pravilnik o sistematizaciji je najvažniji akt u preduzeću, kojim se regulišu najosetljivija pitanja za radnike, iz kojih proizilaze viškovi i otvaranja novih radnih mesta, česte zloupotrebe prilikom otvaranja nepotrebnih sektora radi zapošljavanja lica bliskih direktoru, i zbog toga je neprihvatljivo da ga donosi direktor, jer to otvara mogućnost zloupotrebe.
Osim toga, ovo je opšti akt koji mora da donosi upravni odbor. Znači, pravilnik treba da donosi upravni odbor ili organ utvrđen statutom, i to je jedino prihvatljivo i moralo bi da bude sadržano u konačnoj verziji ovog predloga zakona. Vi ovo niste ovako predložili Narodnoj skupštini u ovom članu 24.
U članu 69. Predloga zakona, takođe, gde se definiše minimalna dužina godišnjeg odmora od 18 radnih dana, mi imamo tu primedbu, obzirom da ministarstvo insistira na poštovanju evropskog zakonodavstva, pošto se pozivate stalno na ta pravila, evropske konvencije i preporuke Evropske unije, onda bi minimalna dužina godišnjih odmora morala da bude 20 radnih dana, koliko je propisano u evropskim zakonodavstvima i konvencijama MOR-a. Tu ne možete da kažete da nije tako.
Ako se pozivate na regulisanje našeg zakona o radu sa evropskim zakonodavstvom onda morate da imate ovo u vidu i na osnovu svega moram da vam kažem da ćemo u pojedinostima izlaziti za ovu govornicu i govorićemo o svakom amandmanu, jer ovo je veoma važan zakon i ovaj zakon, po našem mišljenju, nije dobar. SRS će glasati protiv ovog predloga zakona ako ne prihvatite amandmane koje smo podneli Narodnoj skupštini.
Mi smo pokušali amandmanima da zaštitimo prava zaposlenih i građana Srbije. To je osnovna stvar zašto ovaj zakon treba doneti. Uloga Skupštine Republike Srbije je da donosi kvalitetne zakone. Građani Srbije žele da žive bolje, građani Srbije treba da žive bolje. Dakle, neka Vlada Republike Srbije, na čelu sa Demokratskom strankom Srbije, sa koalicionim strankama u ovom parlamentu, vodi računa o građanima. Neka Vlada Republike Srbije, predsednik Vlade i predsednik Republike, znači izvršna vlast, neka oni dele sudbinu svog naroda, a da ne bude slučaj kao što je do sada.
Znači, mi nećemo glasati za ovaj predlog zakona o radu koji ste predložili Narodnoj skupštini zato što smatramo, pre svega, da ovim predlogom zakona niste rešili osnovni problem da se zaštite osnovna prava zaposlenih. To je suština koja je trebalo da bude Predlog ovog zakona o radu i sa time se SRS neće složiti. Glasaćemo protiv Predloga zakona jer smatramo da ugrožava prava zaposlenih.
Žao mi je što ministar nije tu, što je izašao iz sale. Juče je govorio o rastu privrednog proizvoda, govorio je o tom pozitivnom efektu, da se napravi pozitivna atmosfera radi ulaganja u srpsku privredu. Neće se stvoriti pozitivna atmosfera ukoliko građani Srbije budu morali da trpe ovakve zakone koji su na njihovu štetu. Znači, Narodna skupština mora da donosi kvalitetne zakone. Zato smo birani od građana Srbije i SRS u svom programu ima kao osnovni cilj da štiti interese radnika i interese zaposlenih u Srbiji.
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman na član 9. od strane poslaničke grupe SRS je razilaženje naše koncepcije u odnosu na koncepciju Vlade Republike Srbije, koju je podnela Narodnoj skupštini na usvajanje.
Gospodin Ilić, nadležni ministar, ministar za kapitalne investicije, juče je u svom izlaganju rekao za ovom govornicom da je ono što je novo u ovom predlogu zakona, a što je jedan od osnovnih razloga zašto se taj zakon predlaže Narodnoj skupštini i zbog čega zakon treba da se usvoji, formiranje agencije za poštanske usluge, kao nezavisnog nestranačkog tela. Uslov je da u agenciji budu stručni i nestranački članovi.
Prvo, SRS se ne može složiti sa koncepcijom formiranja agencije. Kao što smo i za prethodne vaše predloge zakona podnosili amandmane, tako smo i na ovaj predlog zakona o poštanskim uslugama. U osnovi se razlikujemo i smatramo da nadležno ministarstvo treba da radi ove poslove, a da ne treba da se formira neka agencija ili za neke prethodne zakone direkcija itd.
Ono što je suština ovog predloga i što je ministar rekao da je uslov da u toj agenciji, kako ste vi zamislili, budu stručni i nestranački članovi – ne mogu da budu, pre svega, nestranački i nezavisni; jer samom činjenicom da ćete ih vi ovde izglasati voljom većine koju imate u ovoj skupštini, to znači da su oni zavisni od većine u ovoj skupštini, od onih stranaka koje čine Vladu Republike Srbije. Znači, oni će biti zavisni od DSS i svih ostalih patrija koje se nalaze u toj koalicionoj vladi. Ta priča ne može da stoji.
Mi se ne slažemo sa ovim konceptom i na članu 9. se vidi osnovna razlika, odnosno zašto je i u osnovi svih naših amandmana formiranje agencije nepotrebno. Mislimo da treba nadležno ministarstvo da se bavi ovim poslovima. Posebno oko plata članova saveta agencije, koje će biti veće, recimo, u proseku će biti osam prosečnih plata u Srbiji, što znači da će članovi saveta, praktično, možda imati i deset puta veće plate. To je i sam ministar rekao u jučerašnjem izlaganju. To govori o prirodi ovog zakona.
Zato smatramo da Vlada nije pokazala ni malo želje, nije prihvatila amandmane SRS. Ide se nekim putem koji nije dobar. Ovaj zakon se donosi sa ciljem da se donese na brzinu, a razlozi za donošenje zakona su vama veoma jasni, a i nama su jasni. Građani Srbije će imati više štete nego koristi od ovog zakona, ako ga budete izglasali.
Dame i gospodo narodni poslanici, dragi građani Srbije, u ime poslaničke grupe SRS, podneli smo amandman da se član 74. Predloga zakona o poštanskim uslugama briše.
Pročitaću ga: "Finansiranje Agencije vrši se u skladu sa finansijskim planom koji za svaku godinu donosi Savet. Finansijskim planom utvrđuju se ukupni prihodi i rashodi Agencije, uključujući i rezerve za nepredviđene izdatke, kao i elementi za celovito sagledavanje politike zarada i zaposlenosti u Agenciji.
Finansijski plan se donosi najkasnije do 15. decembra tekuće godine za narednu godinu. Na finansijski plan iz stava 1. ovog člana saglasnost daje Vlada.
Svi obračuni prihoda i rashoda Agencije podležu godišnjoj reviziji od strane nezavisnog ovlašćenog revizora. Obračuni se obavljaju najkasnije tri meseca po završetku finansijske godine. Nezavisnog ovlašćenog revizora određuje Savet Agencije, u skladu sa zakonom.
Za prvu godinu rada Agencije, sredstva se obezbeđuju iz budžetske rezerve u vidu kratkoročne pozajmice, u skladu sa zakonom, a na osnovu finansijskog plana na koji saglasnost daje Vlada, kojim se utvrđuje i dinamika vraćanja sredstava u budžet iz redovnih prihoda Agencije."
Suština naših amandmana, koje smo podneli Narodnoj skupštini na Predlog zakona o poštanskim uslugama, koncepcijski je u tome da je ministarstvo to koje treba da bude nadležno za ovu oblast, a ne formiranje agencije, kao što je to predviđeno Predlogom zakona. Kao što su moje kolege ponavljale za ovom govornicom, možda to vama izgleda dosadno, vidim da ne slušate, ali suština je u tome da ćete iz budžeta Republike Srbije izdvojiti verovatno sredstva koja će ići na štetu građana Srbije.
Suština naše koncepcije je u tome da se donose zakoni koji imaju ekonomsku opravdanost i da budu u skladu sa preporukama Saveta Evrope, ali ne da budu na štetu građana Srbije, kako vi to stalno radite. Sama činjenica da je ministar nadležan za ovu oblast, gospodin Ilić, rekao u jučerašnjem izlaganju oko plata, recimo, Saveta Agencije, i ono što smo rekli da će se velika sredstva izdvajati i da će članovi Saveta imati preko 150.000 dinara platu, govori mnogo o ovom predlogu zakona.
Mi se ne slažemo sa ovom vašom koncepcijom koju ste predložili Narodnoj skupštini. Svesni smo da ćete doneti ovaj zakon voljom većine, ali taj zakon ćete doneti na štetu svih građana Srbije. Suština našeg izlaganja ovde je da se građanima obratimo i da im kažemo šta se sve u ovoj skupštini radi od strane vladajuće većine.
Vi se niste ni jednog momenta oglasili na naše amandmane, pa čak i na amandmane koji predviđaju da se zakon primenjuje, recimo, od osmog dana od dana donošenja u Narodnoj skupštini, ne želeći da ih prihvatite zato što nemate fleksibilnost vlasti koju bi morali da imate. Ova skupština je formirana na osnovu glasova građana Srbije i suština Predloga zakona treba da bude da se donosi u interesu građana Srbije i da bi oni živeli bolje.
Ako budete nastavili da radite ovako, građanima Srbije, kao i svima nama u ovoj državi, neće se pisati dobro.
Suština našeg amandmana je u tome što smo imali u vidu ne samo koncepciju, nego i ekonomski momenat u kome se danas Srbija nalazi. Ovaj zakon nema ekonomsku opravdanost, kao i zakon koji je bio prethodna tačka dnevnog reda, zakon o železnici. Povećavate broj administrativnog aparata, a u ovoj oblasti radi preko 18.000 radnika. Šta ćemo sa socijalnim programom za te radnike, za koje predviđate da ćete ih otpuštati itd, itd.
Dame i gospodo narodni poslanici, podneli smo amandman na član 81, gde u st 1. i 2. umesto reči "Agencija" treba da stoji reč "Ministarstvo".       
Član 82, recimo, u stavu 2. kaže: "Troškove za izdavanje dozvole određuje Savet Agencije, s tim što ti troškovi ne mogu preći iznos od 200 evra u dinarskoj protivvrednosti".
Ako ste hteli da kontrolišete priču, savet je savetodavno telo. Ono može da predlaže, ne može da određuje. To je suština.
Suština celog Predloga ovog zakona je u tome što nadležno ministarstvo treba da bude nadležno za ovu oblast. Agencija kao nova forma izdiže se i stavlja se u ravan sa nadležnim ministarstvom.
Poslanička grupa Srpske radikalne stranke je iznela svoj stav po pitanju formiranja agencije u oblasti poštanskih usluga i smatramo da se dijametralno razlikujemo od koncepcije koju ste vi predložili Narodnoj skupštini. Razloge koje ste naveli, da treba da se uzmu u obzir preporuke i odluke koje su donete na Kongresu u Seulu itd, ali suština je formiranje agencije na nivou Vlade.
Mi smatramo da je to nepotrebno i da nadležno ministarstvo treba da radi te poslove oko izdavanja dozvola operatorima. To je suština ovoga što smo mi za ovom govornicom danas govorili i zašto smatramo da ovaj predlog zakona nije dobar. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa Srpske radikalne stranke podnela je amandman na član 95. Predloga zakona o železnici. Taj član glasi: "Prava, obaveze, sredstva, zaposlene, dokumentaciju i predmete u vršenju javnih ovlašćenja Zajednice jugoslovenskih železnica, osnovane Zakonom o udruživanju u Zajednicu jugoslovenskih železnica ("Službeni list SFRJ", broj 18/78 i 30/78), preuzeće Direkcija za železnice i Javno preduzeće "Železnice Srbije". Tako glasi član 95. Predloga zakona o železnici.

Srpska radikalna stranka je podnela amandman da se u članu 95. reči "Direkcija za železnice i" brišu.

U skladu sa koncepcijom Srpske radikalne stranke mi smo podneli amandman, imajući u vidu da ne postoji ekonomska opravdanost da se formiraju dva javna preduzeća na nivou Vlade Republike Srbije. Imajući to u vidu podneli smo amandman na član 95.

Znači, koncepcija Srpske radikalne stranke je sasvim drugačija od koncepcije koju je Vlada Republike Srbije podnela Narodnoj skupštini.

Pošto je ovo jedan od 14 amandmana, koji je podnela poslanička grupa Srpske radikalne stranke, smatramo da će Narodna skupština glasati za amandmane srpskih radikala, imajući u vidu činjenice koje smo naveli u izlaganjima naših poslanika u ovom parlamentu i u toku ove sednice. Ponoviću, na nivou železnice zakon treba da obuhvati da postoji samo jedno javno preduzeće i da budu jasno razdvojene nadležnosti šta to radi nadležno ministarstvo i šta radi Javno preduzeće "Železnice Srbije" kao pravni naslednik postojećeg Javnog preduzeća ŽTP Beograd.

Imajući to u vidu, značaj zakon koji treba da se donese, Srpska radikalna stranka i poslanički klub Srpske radikalne stranke je u Predlogu ovog zakona našao dosta manjkavosti i trudili smo se da objasnimo javnosti i građanima Srbije da je ovo jedan od ključnih zakona koji je Vlada Republike Srbije podnela Narodnoj skupštini.

Smatramo da zakone koji imaju jasnu koncepciju, koji su precizni, treba ova skupština da donosi. Zato smo podneli ove amandmane na Predlog zakona Vlade Republike Srbije. Smatramo da zakon nije uređen na način prilagođen vremenu u kojem mi danas živimo.

Koliko god da je ministar u svom uvodnom izlaganju, obrazlažući Predlog zakona, govorio da su u tome učestvovali stručnjaci iz zemalja Zapadnoevropske unije u ovoj oblasti, mi smo izneli jasne činjenice da nema potrebe formirati dva javna preduzeća na nivou železnice u Srbiji, jer smatramo da ne postoji ekonomska opravdanost i da nema potrebe za povećavanjem broja radnika koji rade u administraciji.

S druge strane, na železnici radi 27.000 radnika. Ako želimo da nam železnica bude u sistemu evropskih železnica, moramo da se rukovodimo ekonomskim uslovima u kojima živimo. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici i dragi građani Srbije, pošto smo mi predstavnici pre svega građana Srbije i donosimo zakone koji su od opšteg interesa celokupne države i društva u kojima živimo, u Skupštini imamo  određenu odgovornost.
Poslanička grupa Srpske radikalne stranke na Predlog zakona o poštanskim uslugama, koji je Vlada podnela Narodnoj skupštini, predložila je niz amandmana.
Osnovna koncepcija Srpske radikalne stranke u ovoj oblasti je rešavanje ključnih problema na osnovu preporuka Ujedinjenih nacija i svega onoga što su kolege govorile za ovom govornicom, a amandmani imaju cilj da se ovaj zakon precizira na jasan i konkretan način. Koncepcijski se nikako ne možemo složiti sa izlaganjem ministra za kapitalne investicije, gospodina Ilića, kada je rekao da su amandmani, koje je predložila jedna grupa poslanika, u ovom slučaju poslanička grupa Srpske radikalne stranke, vezani za agenciju. To jeste ključ naših amandmana za izmenu Predloga zakona, da se nadležno Ministarstvo bavi ovom oblašću. U tom smislu smo predlagali ove amandmane.
Imajući u vidu da je Vlada Republike Srbije odbila amandmane poslaničke grupe Srpske radikalne stranke, vidi se osnovna razlika između naše i koncepcije Vlade Republike Srbije.
Ono što je ključ, slažemo se da je ovo veoma važna oblast i da je neophodno doneti zakon u ovoj oblasti, ali zakon koji je u skladu sa vremenom i ekonomskim uslovima u kojima mi danas živimo.
Formirati agenciju čiji će članovi ili članovi saveta imati osam prosečnih plata, ili da će to biti na nivou generalnog direktora, ne znači opravdanje za izlaganje gospodina ministra, kada je rekao da to nije u redu, ali da je jednostavno to tako. To mora da se promeni iz razloga što građani u Srbiji moraju da žive bolje, narod u Srbiji treba da živi bolje, da ima više, pa neka Vlada, predsednik Republike i predsednik Vlade imaju manje.
Ono što je najvažnije, to je da građani Srbije žive bolje. To je ono zbog čega smo mi ovde u Skupštini. Treba da donosimo zakone koji su u skladu sa interesima građana Srbije.
Znači, osnovna koncepcija poslaničke grupe Srpske radikalne stranke sastoji se u tome da nadležno ministarstvo u ovoj oblasti treba da obavlja poslove, a da to ne treba da bude agencija.
U tom smeru smo predložili sve ove amandmane, sa ciljem da se zakonom jasno precizira, jer u ovoj oblasti poštanskih usluga veliki broj radnika radi. Ono što je ključ svega, to da članovi saveta agencije treba da imaju platu preko 100.000 dinara, govori o tome kakav je Predlog ovog zakona.
Tu Vlada ne može da nađe opravdanje, jer ovo mora da se reguliše. To se odnosi i na sve ostale zakone koje smo donosili u ovoj skupštini. Stalno se formiraju agencije. U tim agencijama se množi administrativni aparat, a sve na teret budžeta Republike Srbije i građana Srbije.
Cilj ove skupštine i nas narodnih poslanika treba da bude cilj svih građana Srbije. Građani Srbije mora da žive bolje. To je suština svih zakonskih predloga i koje treba da donosimo, a da oni budu u ovom slučaju u skladu preporukama UN ili sa onim što je doneto na kongresu u Seulu, a kako su moje pojedine kolege izlagali za ovom govornicom. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime poslaničke grupe SRS podneo sam amandman na član 4. stav 3. Smatramo da reč "ministar" treba da se zameni rečima "nadležno ministarstvo".
Suština je u tome da je ministar u Vladi Srbije politička ličnost. Mnoge kolege su za ovom govornicom iznosile neke pojedinosti o našoj železnici, ali ključna je stvar - razvojni put naše železnice, odnosno upravo to. Da smo mi tranzitna zemlja, to svi znamo. Pojedini poslanici iz vladajućih stranaka su za ovom govornicom koristili tu floskulu stalno – tranzitna zemlja itd.
Ono što je suština ovog predloga zakona je da zakon treba da bude potpuno jasan i precizan. Mi smo podneli jedan broj amandmana sa namerom da se koncepcijski zakon menja.
U članu 4. se vidi da je ovaj zakon pisan na brzinu. Znamo da ministar u Vladi vodi Ministarstvo za kapitalne investicije i da ne može da bude stručan za sve oblasti, za drumski, rečni, vazdušni saobraćaj, za železnice itd.
Zato je primerenije napisati "nadležno ministarstvo", nego "ministar", jer u članu 4. stavu 1. se kaže šta je železnička infrastruktura. Pa, ako ministar nije te uske struke, onda je naravno primerenije napisati "nadležno ministarstvo". Ali, zašto "nadležno ministarstvo"? Ne zato što je primerenije, nego zbog toga što je železnica, a tu smo se svi složili, od opšteg društvenog i državnog interesa, i onda naša železnica treba da se podigne na viši nivo organizacije.
Mi smo našu koncepciju Predloga zakona zasnovali na činjenici da samo jedno javno preduzeće treba da bude formirano, a mislimo na ŽTP "Beograd", odnosno da pravni naslednik treba da bude železnica Srbije, a to ćemo objasniti kod sledećih amandmana, i ja i moje kolege. Hvala.
Dakle, kolega iz SRS je podneo amandman na član 11. Predloga zakona. U članu 11. se kaže: "Za izdavanje licenci za upravljanje železničkom infrastrukturom plaća se naknada. Visinu naknade iz stava 1. ovog člana utvrđuje ministar."
Taj član 11. koji ste predložili u ovom zakonu u suprotnosti je, recimo, sa sledećim, a i sa prethodnim članom koji predviđate ovim zakonom i očigledno je ono što sam rekao kada sam govorio u načelu, da ovaj predlog zakona treba da se povuče iz procedure, jer je napravljen na brzinu.
Suština je da zakon obuhvata kompletnu železnicu, vi to niste uradili pa zato ovaj zakon nije dobar. Sa pravne strane gledajući, ako kažemo da se ne slažemo sa koncepcijom koju je Vlada Republike Srbije podnela ovim predlogom zakona Narodnoj skupštini, poslanička grupa SRS je tu bila jasna.
Ministar sada nije tu, ali iskoristiću priliku da kažem da je juče u svom završnom izlaganju rekao kako je neko od poslanika za govornicom rekao neke stvari koje ne stoje, da je jedan od najistaknutijih francuskih stručnjaka učestvovao u pisanju ovog zakona. Možda jeste, to je u redu, treba čuti sve ljude koji se razumeju u ovu oblast, pa napraviti ono što je najbolje i što je nama najbliže kada se gleda ekonomska situacija u kojoj se Srbija danas kao država nalazi.
Suština naše koncepcije je u tome da se sa jednim javnim preduzećem ne povećava administracija na železnici. Na taj način smo to po ugledu na dve najjače zemlje Evropske unije, kao što su Nemačka i Francuska.
Jedan od kolega iz vladajuće koalicije juče je ovde rekao, mislim iz Socijalističke partije, nije sada bitno, da su samo železnice u Francuskoj i Nemačkoj rentabilne 48%, a ostalo dotira država, i to je sasvim jasno.
Ako nema ekonomske opravdanosti za jednu Francusku i Nemačku da postoji više javnih preduzeća, najmanje postoji ekonomska opravdanost da mi donosimo ovde jedan zakon koji će omogućiti formiranje dva javna preduzeća na nivou Vlade Republike Srbije.
Ako ste hteli železnicu da podignete na onaj nivo na koji je trebalo da se podigne, onda je trebalo da formirate ministarstvo železnica. Železnica jeste izuzetno važna za svaku državu, naročito za Srbiju, jer jeste tranzitna i bićemo deo Evrope.
Podići ćemo tu železnicu, ali nećemo na ovakav način, ako zakon donosimo na brzinu, ako on ne obuhvata sve one oblasti železničkog saobraćaja, transporta i svega onoga što železnica čini.
Suština naših amandmana je da se ovaj zakon popravi, da bude precizan i da bude u skladu sa ekonomskim uslovima i vremenom u kojem danas živimo. To je ono što smo moje kolege i ja objašnjavali dosadašnjim predlozima amandmana, koje vi niste prihvatili.