29. sednica Odbora za kulturu i informisanje

16.04.2026.

Sednica broj: 29

Predsedavajuci: Nevena Đurić

Odbor: Odbor za kulturu i informisanje

Na sednici Odbora za kulturu i informisanje, održanoj 16. aprila 2026. godine, članovi Odbora razmatrali su predloge akata koji su predloženi za dnevni red Druge sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2026. godini.

Odbor je razmotrio Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u oblasti kinematografske koprodukcije; Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kube o sprečavanju nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima; Predpog odluke o utvrđivanju Dvorina - Mađarskog groblja u selu Banja za nepokretno kulturno dobro - arheološko nalazište od izuzetnog značaja; Predlog odluke o utvrđivanju mera zaštite, granica zaštićene okoline i mera zaštite zaštićene okoline spomenika kulture Crkva Sv. Ahilija u Arilju, nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja; Predlog odluke o utvrđivanju mera zaštite, granica zaštićene okoline i mera zaštite zaštićene okoline arheološkog nalazišta Caričin grad, nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja i Predlog odluke o utvrđivanju Mora Vagei u Mihajlovcu za nepokretno kulturno dobro - arheološko nalazište od izuzetnog značaja, koje je podnela Vlada.

Predloge akata je ispred Ministarstva kulture obrazložila Danijela Vanušić, v.d. pomoćnik ministra za kulturno nasleđe i digitalizaciju.

Nakon rasprave, Odbor je, većinom glasova, prihvatio predložene akte i odlučio da predloži Narodnoj skupštini da ih prihvati.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Nevena Đurić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: mr Jadranka Jovanović, Lepomir Ivković, Nebojša Bakarec, Dušan Marić, prof. dr Marko Atlagić, Nataša Jovanović, mr Ljubica Vraneš, Dalibor Šćekić, dr Emeše Uri, dr Jovan Janjić, Branko Miljuš, Vladimir Pajić, Dunja Simonović Bratić i Sanja Jefić Branković.

Prisutni članovi

...

Jadranka Jovanović

Srpska napredna stranka
...

Lepomir Ivković

Srpska napredna stranka
...

Nebojša Bakarec

Srpska napredna stranka
...

Dušan Marić

Srpska napredna stranka
...

Marko Atlagić

Srpska napredna stranka
...

Nataša Jovanović

Srpska napredna stranka
...

Ljubica Vraneš

Srpska napredna stranka
...

Dalibor Šćekić

Srpska napredna stranka
...

Emeše Uri

Savez vojvođanskih Mađara
...

Jovan Janjić

Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović
...

Branko Miljuš

Stranka slobode i pravde
...

Vladimir Pajić

Građanska demokratska partija
...

Dunja Simonović Bratić

Socijalistička partija Srbije
...

Sanja Jefić Branković

Socijaldemokratska partija Srbije

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za kulturu i informisanje

Datum sednice: 16.04.2026.

Trajanje sednice: oko 46 minuta

Tema / naziv tačke dnevnog reda: dva predloga zakona o potvrđivanju međunarodnih sporazuma u oblasti kulture i četiri predloga odluka o utvrđivanju kulturnih dobara od izuzetnog značaja i mera njihove zaštite

Predsedavajući: Nevena Đurić

Broj prisutnih poslanika: na početku sednice navedeno 11; pri glasanju o prvoj tački navedeno 12 prisutnih

Učesnici van poslanika: Danijela Vanušić, v.d. pomoćnik ministra za kulturno nasleđe i digitalizaciju Ministarstva kulture

Ko je koliko govorio:

Poslanici vladajuće većine: oko 57%

Poslanici opozicije: oko 21%

Član vlade/gost: oko 22%
Procena je izvedena prema formuli 95 reči = 1 minut, bez uračunavanja pauza i tehničkih delova.

Ukratko sa sednice: Odbor je bez osporavanja usvojio svih šest tačaka dnevnog reda, uključujući sporazume sa Rusijom i Kubom i četiri odluke koje se odnose na zaštitu kulturnih dobara. Iako su svi govornici podržali predloge, rasprava je delom prešla u politički sukob o odnosu vlasti prema zaštiti kulturnog nasleđa, posebno oko Generalštaba i projekta K-distrikt.


2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Nevena Đurić (ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina)
Vodila je sednicu proceduralno, predložila objedinjenu raspravu o svih šest tačaka i sprovela glasanja. Nije ulazila u sadržinsku polemiku, već je sednicu držala u formalnim okvirima.

Danijela Vanušić (Ministarstvo kulture, gost)
Obrazložila je svih šest predloga. Za sporazum sa Rusijom naglasila je podsticanje filmske koprodukcije i status nacionalnih filmova u obe države, a za sporazum sa Kubom sprečavanje nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima. Kod preostale četiri tačke fokus joj je bio na sadržinskim i pravnim argumentima: značaju Dvorina, Mihajlovca, Crkve Svetog Ahilija i Caričinog grada, kao i potrebi da zaštita kulturnih dobara bude kontinuiran, a ne jednokratan proces.

Vladimir Pajić (PSG – SDA Sandžaka, opozicija)
Podržao je sva četiri predloga iz oblasti kulturne zaštite i rekao da će za njih glasati. Posebno je istakao značaj Dvorina, rimskog limesa i Caričinog grada, uz ocenu da bi za Justinijanu Primu trebalo obezbediti više sredstava za istraživanje i razmotriti efikasniji model upravljanja lokalitetom. Istovremeno je raspravu proširio na proceduru i integritet procesa, navodeći da mu ranije nije odgovoreno na zahtev za vanrednu sednicu, a zatim i na politizaciju teme, optužujući Ministarstvo za nedoslednost u zaštiti kulturnih dobara, pre svega u slučaju Generalštaba i K-distrikta.

Nataša Jovanović (ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina)
Podržala je sve predloge i predstavila ih kao deo šire politike dodatne zaštite kulturnog nasleđa. Govorila je o političkom i identitetskom značaju sporazuma sa Rusijom, kao i o turističkom, kulturnom i duhovnom značaju Crkve Svetog Ahilija, Dvorina i Caričinog grada. Njen govor je delom bio sadržinski, ali je znatan deo posvetila odbrani ministra Selakovića i osporavanju optužbi koje je opozicija iznela.

Nebojša Bakarec (ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane, vladajuća većina)
Podržao je predloge i odbacio Pajićeve navode kao skretanje sa dnevnog reda. Njegovo izlaganje bilo je pretežno političko i polemičko: branio je ministra Selakovića, osporavao vezu K-distrikta sa Kalemegdanom i tvrdio da opozicija koristi sednicu odbora za političke obračune, a ne za raspravu o predloženim aktima.


3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Odbor je većinom glasova prihvatio svih šest tačaka dnevnog reda:

Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ruskom Federacijom o saradnji u oblasti kinematografske koprodukcije

Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma sa Republikom Kubom o sprečavanju nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima

Predlog odluke o utvrđivanju Dvorina mađarskog groblja u selu Banja za nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja

Predlog odluke o utvrđivanju mera zaštite Crkve Svetog Ahilija u Arilju

Predlog odluke o utvrđivanju mera zaštite Caričinog grada

Predlog odluke o utvrđivanju lokaliteta u Mihajlovcu za nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja

Za izvestioca odbora u plenumskoj raspravi određena je Nevena Đurić.

Otvorena politička pitanja o doslednosti zaštite kulturnog nasleđa ostala su bez odgovora na ovoj sednici, ali nisu uticala na ishod, pošto su svi predlozi podržani

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
00:00:05
Nevena Đurić
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Konstatujem da sednici prisustvuje-- jel da sačekam da se- Evo ga.

Okej, jedanaest narodnih poslanika. Ispunjeni su uslovi za rad i punovažno odlučivanje. Podsećam vas da sam ovu sednicu sazvala u roku kraćem od tri dana, u skladu sa članom sedamdeset dva, stav dva Poslovnika Narodne skupštine, kako bi odbor mogao da razmotri podnete predloge zakona i predloge odluka. Pre nego što počnemo sa radom, podsećam vas da je potrebno da se pridržavamo vremena za raspravu u skladu sa članom sedamdeset pet Poslovnika Narodne skupštine. Za ovu sednicu predložila sam sledeći dnevni red.

Prva tačka: Razmatranje Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o saradnji u oblasti kinematografske koprodukcije, koji je podnela Vlada marta ove godine. Razmatranje Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kube o sprečavanju nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima, koji je podnela ma-- Vlada februara ove godine. Razmatranje Predloga odluke o utvrđivanju Dvorina mađarskog groblja u selu Banja za nepokretno kulturno dobro, arheološko nalazište od izuzetnog značaja, koji je podnela Vlada februara ove godine. Razmatranje Predloga odluke o utvrđivanju mera zaštite granica zaštićene okoline i mera zaštite zaštićene okoline spomenika kulture Ccrkva Sv. Ahilja u Arilju, nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja, koji je podnela va-- Vlada takođe februara ove godine.

Peta tačka: Razmatranje Predloga odluke o utvrđivanju mera zaštite granica zaštićene okoline i mera zaštite zaštićene okoline arheološkog nalazišta Caričin grad, nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja, koji je podnela Vlada februara ove godine, i Razmatranje Predloga odluke o utvrđivanju mora-mora Vagej u Mihajlovcu za nepokretno kulturno dobro, arheološko nalazište od izuzetnog značaja, koji je podnela Vlada takođe februara ove godine. Stavljam na glasanje predloženi dnevni red. Molim vas da se izjasnite.

Evo ga, okej Jesu svi bili u mogućnosti samo da glasaju? Samo da proverimo. Nema niko ništa? Okej. Zaključujem glasanje.

I konstatujem da je sa jedanaest glasova za, nije bilo protiv i uzdržanih, od ukupno prisutnih jedanaest narodnih poslanika utvrđen dnevni red dvadeset i devete sednice Odbora za kulturu i informisanje. Pre nego što eh, pređemo na rad po dnevnom redu, predlažem da objedinimo raspravu po svih ovih šest tačaka i stavljam na glasanje predlog da se o svih šest tačaka danas raspravlja objedinjeno. Molim vas da se izjasnite i o ovom predlogu. (pauza) Zaključujem glasanje i konstatujem da je sa jedanaest glasova za, nije bilo protiv, nije bilo uzdržanih, od ukupno prisutnih jedanaest narodnih poslanika, Odbor odlučio da o svih šest tačaka raspravlja objedinjeno. Obaveštavam vas da sednici Odbora prisustvuje predstavnica Ministarstva kulture Danijela Vanušić, v.d.

pomoćnik ministra za kulturno nasleđe i digitalizaciju, koju ovom prilikom pozdravljam i eh, pošto prelazimo na raspravu o-o-o objedinjenu raspravu o svih tačaka od svih, o svih šest tačaka dnevnog reda, najpre bih eh, dala reč eh, predstavnici Ministarstva da nam se obrati i da nam obrazloži sve, sve navedene predloge, a onda prelazimo na raspravu. Izvolite.
00:03:37
Danijela Vanušić

Danijela Vanušić

v.d. pomoćnik ministra za kulturno nasleđe i digitalizaciju Ministarstva kulture
Uvažena predsedavajuća, predstavnici Narodne skupštine, eh, ja predlažem, ukoliko ste saglasni, pošto smo se dogovorili da bude objedinjena rasprava, ja bih prvo nekako koncipirala izlaganja, a eh, tematski i prvo bih stavila na ra-predstavljanje, odnosno razmatranje ovih predloga Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije, Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kine. Eh, prvi na i na, kao prva tačka jeste, eh, Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije-
00:04:18
Nevena Đurić
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Kuba, Kube Kube.
00:04:19
Danijela Vanušić

Danijela Vanušić

v.d. pomoćnik ministra za kulturno nasleđe i digitalizaciju Ministarstva kulture
Šta sam rekla Kine. Oprostite, ja stvarno to, Kube, naravno, Kube ih gledam, oprostite. Izvinjavam se. Znači red je. Okej. Eh, između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije.

To je saradnja u oblasti kinematografske produkcije. Eh, inače, ovaj sporazum je potpisan 11. septembra 2025. godine u Sankt-Peterburgu na ruskom i srpskom jeziku. Ono što jeste osnovni cilj ovog sporazuma jeste podsticanje razvoja zajedničkih filmskih projekata i stvaranje uslova za koprodukciju filmova između Republike Srbije i Republike, eh, i Ruske Federacije, pardon.

Sporazum obezbeđuje da filmovi nastali u okviru koprodukcija imaju status nacionalnih filmova u obe države, čime stiču pravo na korištenje podsticaja i drugih oblika institucionalne podrške. Ovim se podstiče razvoj filmske industrije, unapređuje tehnička i umetnička saradnja i jačaje ekonomske i kulturne veze između dve države. Takođe, ovim sporazumom predviđeno je formiranje mešovite srpsko-ruske komisije koja će pratiti njegovu primenu i davati predloge za dalje unapređenje ove saradnje Što se tiče drugog sporazuma, to je Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Kube o sprečavanju nedozvoljene trgovine kulturnim dobrima. Ovaj sporazum potpisan je 19. oktobra 2024.

godine u Beogradu, originalnim, eh, na srpskom, španskom i engleskom jeziku i eh, sporazum reguliše i, odnosno potpisan je u cilju regulisanja saradnje, ali i sprečavanja nedozvoljenog izvoza, uvoza i prenosa svojine, kulturnih dobara i dobara pod prethodnom zaštitomKoji su utvrđeni za kulturno nasleđe obe države. Eh, ono što je jako važno jeste da se na neki način onemogući ili uvede red kada se radi o krađi nezakonitim iskopavanjima i nedozvoljenom izvozu i uvozu i prenosu svojine tih kulturnih dobara, tako da je ovaj sporazum osnov za razvoj i saradnju u ovoj oblasti na međudržavnom nivou, ali i za jačanje saradnje u okviru međunarodne organizacije, kao što je i NE-UNESCO, jer će ovaj Sporazum doprineti boljoj implementaciji UNESCO-ve konvencije o merama za zabranu i sprečavanje nedozvoljenog uvoza, izvoza i prenosa svojina kulturnih dobara, koji je donet 1970. godine, a potpisice su i Republika Srbija i Republika Kina. Mogu da pređem?

Eh, ja predlažem da na-, da, eh, obrazložite svih šest tačaka- Preostale od treće do šeste Ja bih sada prešla na ostale četiri tačke. Eh, pravni osnov za donošenje ovih ostalih četiri tačaka sadržani u članu 48. stav jedan i, eh, č-članovima četrdeset jedan i četrdeset dva Zakona o kulturnom nasleđu, kao i da Narodna skupština utvrđuje kulturno dobro od izuzetnog, eh, značaja u skladu sa članom osam stav jedan Zakona o Narodnoj skupštini. Mi danas ovde imamo na razmatranju četiri predloga odluka, s tim što se dve, dva predloga odluka odnose na utvrđivanje, eh, zone zaštite i mera zon-, odnosno granica zaštite kulturnog dobra i mera zaštite, utvrđivanje mera zaštite granica kulturnog dobra za dva kulturna dobra, kao i utvrđivanje dva kulturna dobra za izuzetan značaj. Znači, radi se u svakom slučaju o najvišem stepenu zaštite u oblasti, eh, kulturnih dobara.

Prvi predlog jeste Dvorine Mađarskog groblje. To je arheološki lokalitet koji se nalazi u selu Banja u podno pa-, eh, planine Venčac. Inače, arheološka iskopavanja za, na ovom lokalitetu počela su u periodu, u stvari traje i danas, ali su negde započela 2024. godine do 2011. godine, na, došli su do velikog otkrića, a to je da su ost-, eh, otkriveni ostaci monumentalne srednjovekovne crkve koja je po svom arhitektonskom rešenju u stvari razvijenog upisanog krsta.

Ono što je specifično za, eh, ovakav tip gradnje jeste da ona pripada srpsko-vizantijskom kulturnom krugu, ali je ovo prvi primer otkriven do sada da je tako severno, eh, od da kažemo donjeg graškog dela zemlje, odnosno današnje teritorije Kosova i Metohije i Severne Makedonije, podignut jedan ovako reprezentativan objekat. To ukazuje da je ktitor verovatno neko od vladarske porodice toga vremena, a možda i neko od bližih saradnika nekih visokih despota toga vremena. Korišćen je najbolji materijal, korišćena je opeka iz viminacijuma, ali takođe tu imamo i tragove onoga što se inače često dešavalo, a to je korišćenje materijala sa drugih spomenika koji se, recimo, nalazi, koji su u ruševinama u okruženju, pa tako određeni, eh, eh, određeno kamenje, ili da kažemo, eh, delovi ugrađeni u arhitekturu, potiču i sa nekih o-antičkih spomenika u okruženju. Eh, ovaj predlog jeste za utvrđivanje za kulturno dobro od izuzetnog značaja. Zatim, tu je, eh, kao druga predlog odluke o utvrđenju arheološkog lokaliteta Morava Gej i u Mihajlovcu kod Negotina.

Ono što je veoma značajno za ovo arheološko nalazište, iako ono ne obuhvata veliku površinu, jeste da je ono nastalo neverovatno u periodu između trećeg i petog veka i da je to ustvari utvrđenje na Dunavu. Eh, to je ustvari grad koji je podignut na granici Rimskog carstva, takozvanom Dunavskom limesu, i njegova uloga je bila upravo da, da na neki način štiti granice Rimskog carstva. Arheološka iskopavanja, eh, za ov-, na ovom području počela su 1981, '82, znači veoma davno, u vreme izgradnje, eh, hidroelektrane Đerdap, i tada je došlo do otkrića ovog lokaliteta Naravno, ta arheološka istraživanja traju do danas, a sada su urađeni istraživanja dovoljno potpuna da možemo da predložimo, eh, ovaj lokalitet za utvrđivanje, eh, za kulturno dobro od izuzetnog značaja. Što se tiče narednog predloga, to je Predlog o meri utvrđivanju mera zaštite granice zaštićene okoline, eh, spomenik, eh, eh, kulture crkve Sv. Ahelija u Arilju.

Crkva Sv. Ahelija u Arilju je nepokretno kulturno dobro. Inače, ona je kao nepokretno kulturno dobro utvrđena još davne 947. godine. Zatim su, eh, je kategorizovali za veliki značaj, za izuzetan značaj 979.

godine, ali granice kulturnog dobra nisu bile utvrđene, tako da danas, danas imamo na redu predlog odluke da se utvrde granice ovog kulturnog dobra. Inače, sam spomenik spada u jedan od najznačajnijih srednjovekovnih spomenika nastalih u četrnaestom veku, i, eh, negde svedoči od sedam godi-sedam vekova kontinuiranog duhovnog i istorijskog trajanja, jer su na tom prostoru pronađeni i spomenici iz kasne antike, zatim ovaj spomenik nastaje u vi, eh, ranovizantijskom periodu, preko srednjovekovne Srbije sve do, eh, savremenog doba. Inače, spomenik u potpunosti, eh, da kažemo obnovljen, najviše obnove su bile tokom, u devetnaestom veku Zatim imamo razmatranje odluke o utvrđivanju takođe mera zaštite granice zaštićene okoline i, eh, arheološkog nalazišta Caričin grad i ovo nepokretno kulturno dobro koje verujem da je velikoj većini, pa čak i širokoj javnosti dobro poznato. Eh, takođe je utvrđeno za, eh, nepokretno kulturno dobro 949. godine, a i za izuzetan značaj 979.

godine. Inače, to je jedini poznati primer grada koji je izgrađen kao potpuno nova planski koncipirana, eh, celina, podignut je u prvoj polovini šestog veka, a njegov ktitor da kažem inicijator podizanja bio je car Justinijan Prvi. Ehm, obuhvata Akropolj, Donji i Gornji grad, ima šire područje i mrežu, eh, utvrđenja zaštite koja je u okolini. Eh, sada definisanjem te šire zone zaštite mi u suštini, eh, definišemo jasne granice kulturnog dobra u onoj širini gde se obuhvata i čitavo podgrađe i, eh, šire područjeEh, takođe, jedna od zanimljivosti jeste da je, eh, u arhitektonskim elementima u istraživanju na ovom lokalitetu pronađen čak i monograb cara Justinijana, što je jedan od retkih tragova materijalnih da kažemo aktitorskog, eh, identiteta. Naj-zna ima veliki broj crkava na samom lokalitetu.

Na Akropolu, jedno od najznačajnijih je po veličini katedralna crkva i one su, eh, bogate mozajicima. Ono što bih možda volela još nekako da dodam sumirano uz ove četiri odluke, a što smatram da je važno, a to jeste uopšte kategorizacija kulturnih dobara. Da li se radi o kulturnim dobrima ili kulturnim dobrima od velikog značaja, pa sve do naravno najviše kategorizacije, to su kulturna dobra izuzetnog značaja. Njihovo utvrđivanje vrednosti predstavlja ustvari vrednosti i zaštitni okvir koji određuje nivo i društvene odgovornosti, ali i stepen pravne zaštite. Utvrđivanje kategorija od izuzetnog značaja podrazumeva da kulturno dobro poseduje nacionalni, ali i širi civilizacijski značaj, da ima izuzetnu historijsku, umetničku ili naučnu vrednost, kao i potencijal da bude prepoznato u evropskom i svetskom kontekstu kulturne baštine.

Utvrđivanjem za izuzetan značaj se obezbeđuje sistemska zaštita ne samo fizičke strukture spomenika, već i njegovog historijskog konteksta, a istovremeno se stvara osnov za njegovo naučno istraživanje, konzervaciju, prezentaciju i održivo korišćenje. Takođe, ono što jeste činjenica i što možemo iz ovih ovde primera da vidimo, a to je da, eh, utvrđivanjem nekog dobra za kulturno dobro ne prestaje dalje istraživanje na njemu. Kao što sam pomenula, ovde imamo spomenike koji su utvrđeni '47, pa '49. godine, pa sad utvrđujemo granice zaštićene okoline. To je, u suštini, jedan od ključnih principa savremenog sistema zaštite kulturnog nasleđa.

Imamo valorizaciju, imamo utvrđivanje statusa kulturnog dobra, ali to, kao što vidite, nije jednokratan i konačan postupak, već to postaje kontinuirani proces koji se razvija u vremenu. Početno utvrđivanje da je određeno kulturno dobro, kulturno dobro da li je od velikog ili izuzetnog značaja, je samo polazna tačka u njegovoj daljoj zaštiti, ali nije završena faza. Sa protokom vremena, razvojem konzervatorske prakse i promenama u okruženju javlja se potreba da se ranije odluke preispitaju, dopune i po potrebi revidiraju. Utvrđivanje granice kulturnog dobra i njegove zaštićene okoline predstavlja jednu od ključnih mera sistema zaštite kulturnog nasleđa. Jer ovim postupkom mi precizno definišemo prostor u kome se nalazi kulturno dobro, ali štitimo i njegov širi ambijent koji čini s njim neraskidivu, istorijsku, prostornu i vizuelnu celinu Tako da granice kulturnog dobra ne treba posmatrati samo kao neku administrativnu liniju, već je to jedan od, eh, instrument očuvanja njegovog autentičnog karaktera, materijalnih slojeva i konteksta u kome je nastalo.

Jer bez jasno utvrđenih granica, kulturno dobro je izloženo postepenom narušavanju usled nekontrolisane gradnje i promena u korišćenju prostora. U tom smislu, utvrđivanje granica i kategorizacija kulturnih dobara predstavljaju temelj savremene konzervatorske prakse i jedan su od najvažnijih instrumenata očuvanja kulturnog društva Zbog toga je, mislim, od ključnog značaja da sistem zaštite ne posmatramo kao jedan jednokratni administrativni akt, već kao kontinuirani proces koji podrazumeva i revalorizaciju i reviziju, ali i unapređenje donetih odluka, tako da kulturna dobra ne samo da se po-proglašavaju, već se naknadno preispituju i u svetlu novih naučnih arheoloških istraživanja i konzervatorskih analiza. Imajući u vidu sve izneto, njihov nacionalni, naučni, kulturni i civilizacijski značaj, kao i stepen istraženosti i međunarodni značaj pojedinih objekata, smatram da, predlažemo da je donošenje, oh, predlažemo da odbor podrži donošenje ovih odluka. Hvala
00:16:42
Nevena Đurić
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Zahvaljujem se, eh, gospođi Danijeli Ivanušić i otvaram raspravu po svih šest tačaka dnevnog reda. Ukoliko ima narodnih poslanika koji žele da govore, molim vas samo da se javite za reč. Reč ima narodni poslanik Vladimir Pajić. Izvolite narodni poslaniče.
00:17:03
Vladimir Pajić
Građanska demokratska partija

Vladimir Pajić

Pokret slobodnih građana (PSG) – Stranka demokratske akcije Sandžaka (SDA Sandžaka) – Partija za demokratsko delovanje (PDD)
Dobar dan. Eh, drago mi je s-da imamo ovu sednicu povodom, eh, ovih važnih stvari koje su na dnevnom redu, naročito povodom utvrđivanja i određivanja zona zaštite za, eh, ove arheološke lokalitete i-i, eh, istorijske objekte. Međutim, moram i da sugerišem da sam ja, eh, pre nekih d-dve nedelje tražio vanrednu sednicu ovog odbora, da to, na to nisam dobio odgovor, pa sam očekivao da će u okviru redovnog, redovne sednice Odbora poput ove ta tačka dnevnog reda biti stavljena prosto na dnevni red. Vidim da do toga nije došlo, pa mislim da samo to treba da se ispravi na nekoj prvoj narednoj sednici Odbora. Eh, kada su u pitanju ova četiri, eh, različita predloga, neću mnogo o, vam, eh, njima govoriti.

Ono što je možda najznačajnije jeste da se, eh, eh, da će Ko-Dvorine arheološki lokalitet Dvorine dobiti status koji zaslužuje. Ja sam imao prilike da radim na tom materijalu. Eh, to je jedan od najznačajnijih lokaliteta u regionu i zbog svoje, eh, pretpostavljene veličine i zbog same sadržine i zbog nekropole koja je, koja se tu nalazi i mislim da će biti ključna za razvoj, eh, Aranđelovca u narednom, eh, u narednom periodu, ne samo Aranđelovca, već i šire, eh, eh, mesta koja su u blizini Aranđelovca. Eh, tako da tu nemam nikakvu, nikakvo dodatno pitanje. Mislim da je obrazloženje dobro i-i da za to prosto mi ćemo apsolutno glasati.

Odmah da kažem, glasaćemo za sva četiri predloga, ali prosto neke ovde na Odboru moram da iznesem stvariEh, kad je u pitanju arheološki lokalitet, eh, u Mihajlovcu i kada se govori o rimskom limesu, ja sam veliki broj puta govorio o tome koliko je ceo projekat rimskog limesa, to jest južnog rimskog, južnog dela rimskog limesa, značajan za Republiku Srbiju, eh, značajan za Evropu celu, s obzirom da se radi o dva odvojena velika projekta i da sve što se radi u pravcu očuvanja, eh, spomenika koji se nalaze na tom potezu je izuzetno važno, s tim što mi, eh, je nejasno kako je do sada važan jedan, eh, Mihajlovac, kako se to, eh, opravdava njegovo utvrđivanje za kulturno dobro, a da se na primer, eh, Kalemegdan, koji je već bio utvrđeno kulturno dobro od izuzetnog značaja kao jedna od najznačajnijih tvrđava Evrope, eh, tako brutalno uništi projektom za koji ste, između ostalog, i vi bili odgovorni, a to je K Distrikt. Mi smo zbog tog projekta K distrikta, eh, u situaciji da kalemegdanska tvrđava gotovo nikad neće moći da bude upisana na Uneskovu listu svetske kulturne baštine, a da je dovedeno u pitanje projekat Južnog rimskog limesa, koji je trebao, eh, Srbiji da donese ogroman razvoj u budućim godinama, eh, oslanjajući se na međunarodne saradnje i na međunarodne projekte i finansije koje su za to bile izdvajane. Tako da mi nije jasno kako s jedne strane je to važno vama, a s druge strane to vam nije važno. Kad investitor-d-investitor diktira, onda nije važno, kada investitor ne diktira, onda je važno Eh, što se tiče crkve Svetog Ahilija, eh, to je, eh, jasno zašto je, eh, zašto je ovakav jedan predlog neophodan. Meni se čini da bi ta, to proširenje trebalo da bude i veće zbog samog značaja, eh, ovog spomenika, ali u ovom trenutku zastajemo na tome, pa je, pa je to i opravdano.

(kašalj I četvrto i možda najvažnije jeste arheološki lokalitet Carevin grad ili Justiniana Prima. Eh, s obzirom da se radi o jednom od najvećih arheoloških lokaliteta u regionu, užasno komplikovanim i za održavanje, užasno komplikovanim za istraživanje, što traži jako puno sredstava, jako puno logistike i fokusa od strane države, od strane državnih organa, od strane lokalne samouprave. Eh, dobro j-je da se ide u ovakvu zaštitu, s tim što mislim u ovakvu proširenje zaštite, s tim-s tim što mislim da fokus treba već da se stavi na sama istraživanja, da se više sredstava izdvajaju za sama istraživanja, kako bi onda i prezentacija mogla da bude uspešnija, jer u ovom trenutku, eh, sama prezentacija, naravno, u skladu sa strukom ograničena, eh, tempom i dinamikom istraživanja, a koja se, eh, koja su uglavnom ograničena finansijski u godinama koje su, koje su pred nama Pored toga, eh, mislim da treba da radimo na eh, predlogu promene forme eh, upravljanjem samim arheološkim eh, lokalitetom, s obzirom da se radi o arheološkom lokalitetu koji ima jako puno površinskih nalaza. Bezbroj puta sam bio tamo, bezbroj puta sam video da ljudi delove keramike, delove kamene plastike prosto stavljaju u torbu, nose jer smatraju da je to dobar nekakav suvenir sa tog arheološkog lokaliteta, a da postojeći kapaciteti ne mogu da zadovolje ono što je tu, eh, što je nama tu potrebno. S jedne strane u istraživačkom smislu, s druge strane i u onom praktičnom, bezbednosnom i zaštitnom smislu. Smatram da tu treba da se, eh, razmišlja i ide u pravcu formiranja određenog arheološkog parka u formi nekakvog javnog preduzeća ili neke slične forme koja bi bila, eh, kakvih u Evropi ima dosta i smatram da bi to, pored toga što bi uticalo na sam-samu zaštitu Justiniane Prime, dosta puno doprinelo i samom, eh, Lebanu kao mestu koje je, eh, i dalje u razvoju, dosta ruralno, a u mnogo čemu se oslanja na Justinianu Primu kao jedan od najvećih resursa pored Radan planine tog, eh, tog kraja I samo moram još jednu stvar da napomenem i time ću završiti, izvinite ako sam uzeo previše vremena. S obzirom da se ovde govori o smislu zaštite kulturnih dobara, da š-šta je naša uloga u tome, koje su naše obaveze. Eh, meni je žao zaš-to, eh, gospodin Selaković nije ovde sa nama da pokuša da nam objasni kojom to mi sa onom moralnom ili pravnom akrobatikom vi sebi dozvolite da jedno kulturno dobro koje je utvrđeno kulturno dobro poput zgrade Generalštaba vi potpuno protivzakon-protivzakonito, eh, poništite, a da onda na istim tim moralnim, profesionalnim ili kakvim drugim bazama govorite o ili imate smelosti da govorite o tome da mi treba da čuvamo kulturno nasleđe. Ja znam da je on sada trenutno ima druge obaveze, s obzirom da je, eh, da se sumnjiči za organizovani kriminal, zajedno sa dva vaša partijska kadra koji su direktori ustan-, nažalost, bili direktori ustanova zaštite, to jest Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika Grada Beograda. Tako da eto, samo mogu da sa žaljenjem kažem da uprkos što imamo ovako dobre predloge ovde koje službe zaštite jako dobro pripremaju i šalju Ministarstvu, a iste te službe zaštite vi ste u plenumu nazivali kriminalnim leglima. Ne, nije mi jasno kako je moguće da dođe do takve moralne pravne akrobatike da su oni dobri kada ovo prave, a jesu dobri kada ovo prave, a loši su kada napadaju Nikolu Selakovića A s druge strane, kako je to kulturno nasleđe vama značajno. EhEh, sve dok se ne dođe do nečega, eh, d-do nekog kulturnog dobra poput generalštaba na koje baci oko neki vaš investitor. Eto, hvala vam.
00:25:42
Nevena Đurić
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Nataša Jovanović. Izvolite.
00:39:40
Nataša Jovanović
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Hvala vam. Eh, hvala vam, uvažena predsednice, poštovana Danijela, poštovani članovi Odbora. Na nekoliko stvari ću da se osvrnem, eh, odnosno nekoliko akata ovde, hm, koji su predloženi. Najpre da kažem da smo mi kao vladajuća većina i naša poslanička grupa Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane, izuzetno ponosni na ministra Selakovića, koji je baš kao što je to, eh, izneo i u svom ekspozeu prilikom prvog obraćanja parlamentu na mestu ministra kulture stavio akcenat, što ste i vi pomenuli, na neophodnost dodatnih zaštita već zaštićenih kulturnih dobara. I vi ste ovde, eh, jasno izneli kada su pojedina kulturna dobra prvi put stavljena pod zaštitu. Ali znate šta? To što su oni stavljena u nekom periodu pre četrdeset, pedeset ili više godina pod zaštitu ne znači ništa. Eh, ov, nara-znači u smislu da je, eh, to ubeleženo kao objekat koji je pod zaštitom države, ali mi kao, eh, u ovom sadašnjem vremenu odgovoran na vlast moramo da vodimo računa o tome da sve ono što možemo dodatno da uradimo izdvajanjem sredstava iz budžeta, eh, proširimo, dodatno zaštitimo. I ne samo to. Da to ne ostane samo jedno slovo na papiru, već cilj nas koji se bavimo politikom, eh, je ne da govorimo, eh, suoparno o tome ili, eh, na način kako to možemo da nađemo u nekom novinskom članku. Ne, mi kao političari i kao patriote iz Srpske napredne stranke i naši koalicioni partneri imamo zadatak, i to je naš prevashodni zadatak, da i kroz ove i ovakve akte predočimo, eh, narodu i budućim generacijama šta je temelj onoga što je Srbija kao država i što mi treba da čuvamo. U tom smislu ja ću evo i da se osvrnem na neke od ovih akata. Najpre, eh, da kažem da je, eh, ovaj sporazum o, između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije u oblasti, eh, kinematografske koprodukcije rezultat posete ministra Selakovića Ruskoj Federaciji. On je, naime, prošle godine, eh, na kulturnom forumu u Sankt Peterburgu istakao značaj te naše saradnje, sa posebnim akcentom na to, eh, da bi jedna takva kinematografija, ovde se dakle ne radi samo o igranim filmovima, već i o dokumentarnim serijalima, eh, trebalo da bude u promociji onoga što je nama najsvetije, a to je zaštita našeg kulturnog dobra u kolekciji srpstva na Kosovu i Metohiji. I mislim da je naišao na razumevanje od kolega sa ruske strane i da ćemo, kao što smo i do sada imali sporadično neke, ali ovo je sada institucionalno važno, eh, saradnje, eh, pored toga da razotkrivamo i događaje iz novije prošlosti za koje smo mi kao narod optuživani, eh, stigmatizovani i eh, oni koji nežele ni dan danas dobro Srbiji i srpskom narodu su činili sve, a ovde su i poslanici iz kulture, kao i uvaženi doktor Janjić, koji je puno radio na promociji Srpske pravoslavne crkve, želeli da nas prikažu u jednom drugačijem svetlu Ovo je jedna odlična prilika da kroz jedan takav aranžman, neki budući, eh, mi na svetlo dana, eh, i zbog nas, a i sv-svih budućih generacija koje će ovde da se stasave i žive, pokažemo pravu istinu o nama kao narodu A što se tiče, eh, Crkve Svetog Ahilije u Arilju, to bih rekla da je i višestruka dimenzija kada je u pitanju, eh, eh, grani, eh, mera i proširenje granice okoline i mera zaštite. Eh, neko će reći da je to samo, eh, jedan turistički lokalitet u zapadnoj Srbiji, na području te opštine. Eh, i zaista Arilje je kao začetnik jednog drugog vida turizma, to jest seoski turizam, ima mnogo poseta turista, što se pokazalo i u ono nesrećno vreme korone, ali Bogu hvala, taj trend se nastavlja, eh, po statistici eh, u svim tim opštinama i u čitavom kraju. Turisti dolaze i pogotovo deca s ekskurzije koje se organizuju da posete crkvu Sv. Ahilje. Ali ono što je za nas kao narod važno i što je važno opet kao temelj naše kulture i duhovnosti je, eh, da je, ehEr, to ne samo što je zadužbina kralja, srpskog kralja Dragutina, er, je mesto gde je započeto jedno novo poglavlje freskopisanja u to srednjovekovno doba, koje nam sada predstavlja jednu pravu duhovnu riznicu i bogatstvo samo u tom jednom, dakle objektu, u crkvi Svetog Ahilija. I da, evo, dozvolićete mi da pomenem ono što je mene ostavilo bez daha, naravno i sve druge posetioce. To je freska plavog anđela Arhangela Gavrila, koji je pr-prvi put na takav način u toj boji, doduše, jedan deo freske nedostaje, naslikan kako su, kako to ljudi stručni za freskopisanje kažu, u jednom, er, novom ruku za to vreme i na način na koji se u čitavom nizu presaka predstavljala, er, ne samo ktitorska uloga kralja Dragutina, njegove supruge Kateline, njegovog brata Milutina, već i svega onoga što su Nemanjići uradili od stvaranja srpske države do vremena kada je crkva oslikavana, mislim krajem trinestog veka, ako me sećanje služi. Tako da je to izuzetno dobro. Imaće dobar odjek i za tu lokalnu sredinu i, naravno, za ono što je nama važno je da to ne ostane samo jedno mesto koje ćemo mi da zaštitimo, već da što veći broj ljudi dođe i poseti tu lokaciju. Što se tiče lokaliteta Dvorina i što se tiče Venčaca i Aranđelovca, verujte mi, ja sam bila oduševljena kada mi je zamenik direktora Narodnog muzeja u Aranđelovcu, koji je moj dugogodišnji privatno prijatelj, javio da je došlo do jednog takvog otkrića i u tome je uloga svih ljudi koji se bave arheologijom. Dakle, ništa nije zapečaćeno, ništa nije konačno rečeno. Dakle, evo i u dvadeset prvom veku mi dolazimo do saznanja da su Nemanjići, er, odnosno da su Srbi i mi kao narod imali ulogu na tim prostorima mnogo više od onoga što je izuzetno sačuvano kao, er, građa u Narodnom muzeju Aranđelovac. I to potvrđuju, dakle, kad se stvori jedna šira slika, er, i crkve i objekti u okolini, er, iz Dušanovog doba, pa eto i sve ono što je pronađeno sada, da se išlo na to, kako mi volimo da kažemo, Šumadinci, er, ovde su i arheolozi lepo rekli, ovo smo otkrili, eto, er, da je vegetacija bila ta koja je bila smetnja da se možda ranije dođe do ovog otkrića I zaista ta Šumadija i taj prostor koji je vekovima raskrčavan i naseljavani, postale su urbane sredine, krije jedno ovakvo bogatstvo i blago i naravno, er, i Aranđelovčani, a naravno, i svi mi koji nismo odatle smo izuzetno ponosni na to što je ta grupa arheologa to uradila Što se tiče Cavričinog grada, da, oni se sada, kada je u pitanju njihova poseta, er, tog lokaliteta, er, i kada Justinijade prime i kada je u pitanju obilazak, više oslanjaju na potencijal koji u tom marketinškom smislu ima grad Leskovac, pošto je to relativno blizu na dvadeset i nešto kilometara. Ali lepo je kolega primetio da će i opština Lebane time da dobije više na značaju i da ćemo moći time da se u daljoj budućnosti dičimo. Na ovo sve drugo odgovoriće ministar Selaković, koji nije ovde trenutno. Verujem koliko već u ovim narednim danima, kada počne rasprava, kao što je to uradio i prošlog puta. I biće čitava javnost iznenađena nizom stvari koje se u ovom političkom, er, i spinovanom postupku protiv časnog ministra Selakovića vodi. Koliko je bilo zloupotreba od strane pojedinaca iz određenih državnih institucija ja jedva čekam epilog toga. I, er, zaista smo bili u pravu kada smo rekli da oni koji su se dobro smestili na svoje određene funkcije sada u ovom, er, haosu koji pokušavaju da stvore u društvu svi imaju određene uloge, a to je da kleveću, da izmišljaju, da lažno svedoče i da govore o ministru Selakoviću na način na koji im je rečeno da to rade Naravno, er, istina je, u to sam apsolutno uverena, kao i sve kolege ovde na njegovoj strani. I zaista, kao što sam uživala prošlog puta kada je ministar Selaković učestvovao u skupštinskoj raspravi, uvažena gospođo Danijela, verujem da ćemo imati i tu priliku i čitava javnost da o njegovim briljantnim retoričkim, er, i pre svega istinitim bravurama uživamo mi kao narodni poslanici, ali i čitava javnost, koliko već od danas. Hvala vam
00:35:56
Nevena Đurić
Srpska napredna stranka

Nevena Đurić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala vam Zahvaljujem. Da li se još nekog od prisutnih članova Odbora javlja za reč? Reč ima narodni poslanik Nebojša Bakarec. Izvolite.
00:36:05
Nebojša Bakarec
Srpska napredna stranka

Nebojša Bakarec

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Dobar dan svima. Dakle, naravno da podržavamo-Imamo sedam tačaka ovaj dnevnog reda i jedan predstavnik opozicije koji je govorio nije primetio nikakve primedbe na dnevnom redu, tako da ja to podržavam.Eh, al' samo onda moram da pitam kakve veze ima sa ovim dnevnim redom bilo kakav pravni postupak u bilo kom sudu koji se tiče bivšeg saveznog Sekretarijata za narodnu odbranu. Toga u dnevnom redu nema. To nikakve veze s ovim dnevnim redom nema. To je politizacija ovog Odbora.

Ne znam čemu to služi. Mislim ničemu, ali dobro. Dakle, samo, uhm dakle s tim u vezi, da tu odgovorim. Dakle, krivičnu prijavu protiv ministra Selakovića je podnela organizovana kriminalna grupa na čelu sa bivšom direktorkom Zavoda republičkog za zaštitu spomenika, njenom zamenicom, suprugom one prvoimenovane i ćerkom prvoimenovane, a porodica ta je-- ima firmu. Istovremeno, dakle, bivša direktorka, njena ćerka, direktor Pokrajinskog zavoda, koji je suprug, imaju firmu koja dobija, dobijala je poslove na rekonstrukciji i gradnji svega što je potrebno za zaštitu spomenika, što daje, mislim poslove je li, Ministarstvo.

Dakle, ministar Selaković je otkrio tu korupciju, sprečio je tu korupciju i onda je podneta krivična prijava protiv njega zbog toga što navodno ruševina, što je ruševina stara dvadeset sedam godina, je dobila status kulturnog dobra i z-zaštitu, neku naknadnu od nekog režima tamo 2008. - devete, zločinačkog, lopovskog. Kako ruševina može da bude pod zaštitom i kako ruševina možda ima status kulturnog dobra? I samo da vas podsetim, ova skupština je trećeg dvanaestog donela onaj lex specialis kojim je ukinuta ovaj da je to ku-, da ruševina može da bude kulturno dobro i to je, date autentično tumačenje, 'nači poseban zakon samo je konstatovano ono što svako živ zna. Inače, da ovaj, naravno, ruševine koje potiču iz nekih starijih doba, naravno da treba da budu pod zaštitom.

Ovo je nova ruševina koja je nastala devedeset devete godine. Takvih ruševina smo imali niz u ovom gradu, isto bivši ovaj Ministarstvo odbrane tamo kneza Miloša ili MUP u kneza Miloša. To je bilo arhitektonsko delo velikana našeg akademika Ivana Antića, koje je moralo da bude srušeno, a i ovaj od-Ministarstvo odbrane je moralo da bude srušeno, i savezni MUP to jesti, i nikakvog problema nije bilo sa tim Niko se nije bunio i takvi objekti su srušeni, dakle, i z- predstavljali su opasnost, kao što ovaj objekat na uglu Nemanjine i Kneza Miloša predstavlja i dan danas opasnost. Može da se sruči ovaj, na i na saobraćaj i na pešake, a posle će da bude Vučić kriv. Vučiću, što nisi uklonio ruševinu?

A Vučić, naravno, i mi zajedno radimo sve da uklonimo tu ruševinu, dok opozicija istrajava da ta ruševina opstane i da ugrožava ovaj, ovaj grad Prema tome, u, da završim sa tim. Dakle, kod ministra Selakovića nema krivičnog dela, nema materijalne koristi, nema oštećenih, nema falsifikata, nema ničega nego politički postupak. Blokaderi podneli krivičnu prijavu, blokaderski tužioci u toku, poznati šefovi koji su odgovorni, između ostalog, za pad nadstrešnice, uzeli u razmatranje tu krivičnu prijavu i sad jedino ne znam da li je sudija blokader, što kažu, Kadija ti sudi i Kadija te tuži E sad, što, i da završim sa ovim. Takođe, poslanik opozicije je izneo neku primedbu. T-tog takođe ovde nema.

Ja se ubih tražeći, gledam ovo, skrolujem da nema neka tačka osma, deseta, nulta, nešto K district, nema te tačke dnevnog reda. K district nikakve veze sa Kalemegdanom nema. Samo da podsetim one, pošto poslanik možda nije odavde. Ja sam tamo išao u školu, mislim baš tu, na tom mestu. Tu se nalazi i dan danas područje škole.

Sad je to vazduhoplovna škola, bila srednja škola Petar Vrapčin. Ima desetine objekata te škole i dan danas tamo. Tu je na tom području bila i zgrada, to jest niz zgrada, desetine zgrada Beka, to je tekstilna industrija. I dan danas ona glavna zgrada Beka stoji tamo, samo je pre-pretvorena u stambeno, aa, poslovnu zgradu. Imate vojni otpad koji i dalje valjda tamo.

To je vojno područje. Imate dru-niz drugih nekih magacina, objekata, šupa, rupa Dakle, to nikakve veze sa područjem Kalemegdana ni tad nije imalo. Niko se nije bunio što tu postoji škola koja ima četiri nivoa, Beko je imao takođe četiri nadzemna nivoa. To tad nije ugrožavalo Kalemegdan. Normalno da nije ugrožavalo Kalemegdan niti kalemegdansku tvrđavu kad nije deo Kalemdganske tvrđave.

E, sad oni kad je izgrađeno nešto što je lepota ovoga grada, e, sad odjednom to ne valja. A većina ovih objekata starih je i dalje tamo. Inače, samo da vas obavestim, vaš kandidat za gradonačelnika, to je ovaj starac Foča od stotinu ljeta, zvani Vladeta Janković, je dva'est druge se zalagao za to da bude srušen i Beograd na vodi, ali posebno je govorio treba da se sruši K district, pa molim vas da odete u kampanju od vrata do vrata kod stanovnika K distrikta, pošto tamo na tom biračkom mestu vi pobeđujete tamo. Znate, to je stari grad, vi pobeđujete, vaši članovi masovno stanuju tamo u tom K distriktu. Imali su pare, to su one pare što su pokrali do 2012, pa su pokupovali stanove u K distriktu i vi ih sad obavestite da oni tu stanuju nelegalno, da stanuju na nekom području Kalemegdana i ovaj, dajte im, molim vas, program, up-uptite ih u program Vladete Jankovića i kažite im da to treba da se sruši. Hvala vam

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 18.04.2026, 16:12