Osma sednica Odbora za zdravlje i porodicu

17.06.2026.

Sednica broj: 8

Predsedavajuci: Muamer Bačevac

Odbor: Odbor za zdravlje i porodicu

Na sednici Odbora za zdravlje i porodicu, održanoj 17. juna, razmotreni su, u načelu, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o presađivanju ljudskih organa i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o ljudskim ćelijama i tkivima, koje je podnela Vladu.

Predloge zakona obrazložio je državni sekretar Ministarstva zdravlja, prof. dr Ferenc Vicko, a Odbor je većinom glasova usvojio obrazložene predloge zakona.

Sednici je predsedavao Muamer Bačevac, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova: Dragan Delić, Sanela Strainović, Emeše Uri, Slobodan Milisavljević, Ivan Rajičić, Marina Mijatović, Katarina Stojanović, Nada Macura, Darko Laketić, Nataša Bogunović, Nenad Ristović i Ana Ivanović.

Prisutni članovi

...

Dragan Delić

Srbija centar
...

Sanela Strainović

Srpska napredna stranka
...

Emeše Uri

Savez vojvođanskih Mađara
...

Slobodan Milisavljević

Srpska napredna stranka
...

Ivan Rajičić

Srpska napredna stranka
...

Marina Mijatović

Zeleno-levi front
...

Katarina Stojanović

Srpska napredna stranka
...

Nada Macura

Srpska napredna stranka
...

Darko Laketić

Srpska napredna stranka
...

Nataša Bogunović

Socijalistička partija Srbije
...

Nenad Ristović

Srpska napredna stranka
...

Ana Ivanović

Grupa građana Mi - Glas iz naroda, prof. dr Branimir Nestorović

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za zdravlje i porodicu
Datum sednice: 17.06.2026.
Trajanje sednice: oko 48 minuta
Tema / naziv tačke dnevnog reda: Predlozi zakona o izmenama i dopunama Zakona o presađivanju ljudskih organa i Zakona o ljudskim ćelijama i tkivima, u načelu.
Predsedavajući: Muamer Bačevac
Broj prisutnih poslanika: 13 članova Odbora
Učesnici van poslanika: Ružica Jovanović, direktorka Uprave za biomedicinu; Ferenc Vicko, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.

Ko je koliko govorio (procena prema formuli 95 reči = 1 minut; pauze i tehničke napomene nisu uračunate):
Poslanici vladajuće većine: oko 27,6%
Poslanici opozicije: oko 39,2%
Član Vlade / gost: oko 33,2%

Ukratko sa sednice: Odbor je razmatrao dva povezana predloga zakona kojima se menja režim davanja saglasnosti za darivanje organa, ćelija i tkiva, nakon odluke Ustavnog suda o autonomiji volje pojedinca. Rasprava je bila sadržinska i uglavnom stručna, sa najviše pitanja o registrima donora i nedonora, donorskim karticama, ulozi porodice, eUpravi, javnim beležnicima, poslovnoj sposobnosti i etičkim odborima. Oba predloga su prihvaćena u načelu, bez glasova protiv, uz najavu amandmana.

2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Muamer Bačevac, predsednik Odbora, Socijaldemokratska partija Srbije, vladajuća većina
Vodio je sednicu, konstatovao kvorum, usvajanje dnevnog reda i zapisnika, kao i rezultate glasanja. U završnom delu ocenio je da je cilj svih učesnika da se dođe do kvalitetnijeg zakona koji bi povećao broj donora.

Ružica Jovanović, direktorka Uprave za biomedicinu, predstavnica predlagača
Objasnila je da izmene uvode registre donora i nedonora, kao i ponovno korišćenje donorskih kartica, kako bi se poštovala autonomija volje pojedinca. Odgovarala je na primedbe o privatnom sektoru, eUpravi, redosledu članova porodice, delimičnoj poslovnoj sposobnosti, starateljima i etičkim odborima. Navela je i podatke o rastu broja donora i transplantacija u 2026. godini.

Ferenc Vicko, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja
Naglasio je da se izmenama želi obezbediti da jasno izražena volja osobe da daruje organe ne može biti poništena odlukom porodice nakon smrti. Njegovo izlaganje bilo je kratko i usmereno na princip lične odluke i zaštitu pacijenata kojima je transplantacija jedina mogućnost lečenja.

Marina Mijatović, Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, opozicija
Kritikovala je predlog jer, po njenoj oceni, ne daje dovoljno široke mogućnosti za davanje i opoziv izjave o darivanju organa. Tražila je razmatranje javnih beležnika, eUprave, privatnog sektora i mogućnosti informisanja građana pri vađenju lične karte. Posebno je ukazala na sporne odredbe o redosledu članova porodice, kao i na izjednačavanje lica sa delimično i potpuno oduzetom poslovnom sposobnošću.

Nada Macura, ALEKSANDAR VUČIĆ – Srbija ne sme da stane, vladajuća većina
Podržala je značaj transplantacije iz medicinskih, humanitarnih i etičkih razloga. Postavila je pitanja o starosnim granicama i zdravstvenom stanju donora, a izlaganje je dopunila primerima uspešnih transplantacija i stavom da je presađivanje organa jedno od velikih dostignuća medicine.

Dragan Delić, SRBIJA CENTAR – SRCE, opozicija
Podržao je osnovni cilj zakona, ali je bio uzdržan zbog potrebe za amandmanskim poboljšanjima. Fokusirao se na nedostatak donora u Srbiji, potrebu širenja mogućnosti izjašnjavanja preko javnih beležnika, eUprave i šireg kruga lekara, kao i na proširenje kruga živih davalaca. Kritikovao je redosled članova porodice i tražio jasnije razlikovanje delimično i potpuno oduzete poslovne sposobnosti.

Emeše Uri, Savez vojvođanskih Mađara, vladajuća većina
Pozdravila je pokretanje zakonskih izmena i ocenila da je zakon važan za građane kojima je transplantacija potrebna. Podržala je ulogu izabranog lekara kao dostupne tačke ulaska u sistem, uz mogućnost eUprave, ali je posebno naglasila potrebu široke javne edukacije kako bi se smanjili strahovi i nepoverenje prema donorstvu.

3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Odbor je prihvatio oba predloga zakona u načelu: za oba je glasalo 10 poslanika, protiv nije bilo, a uzdržana su bila 3 poslanika. Predsednik Odbora biće izvestilac na sednici Narodne skupštine. Otvorena su ostala pitanja amandmana, naročito o načinu davanja izjave, ulozi porodice, eUpravi, javnim beležnicima, poslovnoj sposobnosti i formulaciji uloge etičkog odbora.

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
00:22:44
Muamer Bačevac
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala vam. Izvolite koleginice uri doktorka Emeše .
00:22:50
Emeše Uri
Savez vojvođanskih Mađara

Emeše Uri

Savez vojvođanskih Mađara
Hvala. Pozdravljam sve kolege i ja bih želela prvo da istaknem svoje zadovoljstvo, lično zadovoljstvo i kao profesionalca. Povodom ovog zakona i pokretanja ovog uopšte postupka ponovo, bez obzira na eventualno neke još nedoumice, mislim da, ovaj zakon je vrlo važan i daje nam mogućnosti za mnoge naše građane. Nekoliko dodataka na dosadašnje komentare. Što se tiče izabranih lekara, mislim da primarna zdravstvena zaštita u Srbiji je toliko razgranata prisutna na svim nivoima u svakom selu postoji makar nedeljno, jedanput prisustvo nekog izabranog lekara, tako da smatram da je to jedno jako, jako široka mogućnost ulaska u sistem kao mesto traženja donorske kartice, odnosno registrovanja.

I sa druge strane, ipak, da zadržimo taj neki zdravstveni aspekat. Znači, taj izabrani lekar poznaje tog pacijenta koji može da bude budući donor, odnosno ako ne želi, može da popriča s njim, pa da ga edukuje u tom pravcu. Svakako, ako postoji neka druga, isto tako široka mogućnost kao i uprava apsolutno podržava, a da se dalje širi, ne znam koliko bi to bilo produktivno, a možda eventualno da bude više rastrzanih nekih uhm- Erm, 'nači pristupa sistemu. Ne znam koliko bi to doprinelo, ali svakako izabrani lekar i eventualno e-uprava, sigurno. Eh, i jedna druga stvar o-o-u vezi ovog zakona.

Ja sam već postavljala i poslaničko pitanje povodom toga. 'Nači, suština je da mi sad pričamo kao profesionalna javnost, odnosno, eh, uglavnom zdravstveni radnici i, eh, eh, pravni zastupnici koji gledaju zakone, ali mislim da nam je mnogo bitnije da edukujemo naše građane, jer tu postoji jedna javnost koja je zainteresovana i-i iz pravca zato što imaju rođake kojima treba, eh, eventualno donorstvo, ali široka javnost mislim da nema pravu sliku i to je onaj, eh, potencijal koji mi možemo da izgradimo. 'nači, definitivno ići na ed-edukaciju širih razmera, da ljudi jednostavno razbiju taj strah od, od donorstva, da ne kažem nekih paranoičnih, eh, eh, strahova, eh, i da se tačno razjasni zašto je to bitno, zašto je to humano. Znači da se o tome što više priča da bi se približilo ljudima ta, ta mogućnost, eh, jer nikad, na kraju krajeva, ni sami ne znamo da li c-ćemo u nekim godinama biti i sami (smeh), eh, eh, primorani da budemo tražioci, eh, organa. Eh, 'nači svest o tome bi trebalo da, da se, da se razvija u, eh, javno među, među građanima, eh, i apsolutno, znači, pozdravljam i željno očekujemo da se ovaj zakon prihvati.
00:26:07
Muamer Bačevac
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem koleginici. Ako se više niko ne javlja na reč, kolega, onda dajem reč. Javljao sam ja prethodno danas. Imate, naravno, imate- Kako ne.
00:26:18
Marina Mijatović
Zeleno-levi front

Marina Mijatović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Ja bih dodala, eh, mislim, i pitanje, koliko vidim, ovde nije uključen, nije uključen privatni sektor. Dakle, ako idemo kod izabranog lekara, ljudi su da kažem okrenuti sada malo i više privatnom sektoru, više nego što bi trebalo pošto plaćamo zdravstveno osiguranje obavezno, pa smo to malo, do, tako pustili da nam ovaj zdravstveni sistem propadne na primarnoj zdravstvenoj, pa je pitanje zašto nije uključen taj privatni sektor, kol'ko vidim u ovom zakonu uopšte i negde bi moj predlog bio da bi bilo moguće da se neke informacije, neki vid pristanka saglasnosti možda daje ljudima kada, vade vozačku ili ličnu kartu. Mislim da svi moramo da imamo ličnu kartu, a ne moramo svi da idemo kod lekara nikada, dakle, to nam nije obaveza. I da imamo izabranog lekara, al' da izvadimo ličnu kartu, eh, da, vozačku isto ne moramo, ali prosto da to bude isto neki korak. I ono što bih uvezala sa Zakonom o pravima pacijenata, eh, mislim da bi trebalo o tome informisati i decu koja napune petneast godina, iz razloga što oni po Zakonu o pravima pacijenata mogu da idu sami kod lekara, kod izabranog lekara i mogu sami da odlučuju o zdravstvenim, eh, merama, odnosno da daju saglasnost za, eh, za preduzimanje, eh, nekih medicinskih, medicinskih tretmana.

Tako da, ako pričamo o edukaciji, mogli bi i da krenemo i od toga. A posebno me zanima da li, da li bi, da li postoji mogućnost u stvari da uvedemo, eh, neki obrazac koji bi se dobijao prilikom vađenja lične karte.
00:28:01
Muamer Bačevac
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem. (kašalj, udaranje) Možete, gospođo Jovanović. Samo se prijavite da vam dam reč. Kliknite.

Prijavite se. Izvolite sad.
00:28:20
Ružica Jovanović

Ružica Jovanović

direktorka Uprave za biomedicinu
Evo ovako, što se tiče privatnog sektora, znači Zakonom o zdravstvenoj zaštiti izjednačen je izabrani lekar i u privatnom i u državnom sektoru, odnosno sva prava pacijenti imaju ista i u privatnom i u državnom sektoru. Tako da nije nikakav problem ako se u privatnom sektoru kod svog izabranog lekara neko prijavi da hoće da bude donor, da taj isti lekar, znači, to pošalje nama da ga stavimo u bazu. I za sve to, ovaj, z-za svo to prijavljivanje, znači Ministarstvo zdravlja će organizovati određene a-, određene edukacije, 'nači, ovaj, lekara iz privatnog i iz državnog sektora kako će to ići i svi će tačno znati. 'nači, pro-procedura će postojati, tako da je to izjednačeno i tu nemamo nikakav problem da li neko se leči u privatnom sektoru ili u državnom. Što se tiče edukacija dece, znači starije od petneast godina, to su ona deca koja imaju sposobnost da sama rasuđuju, 'nači treba ih pre toga da idu kod psihijatra ili kod pedagoga ili kod psihologa da donesu potvrdu da sama rasuđuju, pa onda tek da možemo da ih edukujemo.

Eh, u našoj zemlji prvo smo-- i tako mislim da i treba da bude, tako svi mislimo da se izvrši edukacija, erm, stanovništva, starijeg stanovništva, znači koji su već svi punoletni i koji mogu da doprinesu celoj ovoj priči, a na kraju da idu ta deca, jer to za njih ipak može da bude malo i negativno i odgojno i smatramo da ne treba prvo decu da edukujemo. Eh, što se tiče člana osamnest, 'nači trećeg stepena, eh, razmišljamo 'nači da se to proširi na četvrti stepen, eh, to dođe, znači sin od tetke i tad, 'nači to je ipak jedan pomak, znači sa trećeg na četvrti stepen u smislu i svi u našoj okolini to, ovaj, imaju četvrti stepen i Crna Gora i, ovaj, Bosna i ostali.

E samo bih naglasila da u našoj zemlji postoji mogućnost, znači transplantacija ljudi koji nisu, ovaj, eh, eh, eh-Erm, u srodničkoj vezi i to se zove ukrštena transplantacija. To znači da je jedan par se ukrstio sa drugim parom. Znači ja i moja kuma i ne znam vi i vaš neki rođak, brat svejedno. I ovaj međusobno se znači izvrši transplantacija. Tako da ovo treće koleno nije bilo ograničavajuće.

Znači, može da se uđe u taj program ukrštene transplantacije i sa srodnikom svojim. Samo što konkretno nećete dobiti njegov bubreg, nego ćete dobiti bubreg od nekog drugog srodnika, ali će to biti rešivo. Pravilnik o tome postoji. Trenutno znači u Kliničkom centru Vojvodine postoje samo tri para koji su se prijavili i koji nisu kompatibilni i tako ne može ništa da se uradi. Znači, ako se prijavi više njih za tu ukrštenu transplantaciju, to može i da se odradi i to je jedna od mogućnosti da se smanji lista za transplantaciju.

Godište po preporukama znači svetske zdravstvene i ovaj struke je da se uzimaju organi kod lica do šezdeset i pet godina, ali za bubrege je to već otišlo na sedamdeset. Zato što ljudi koji imaju preko šezdeset i pet godina, ako su dobrog zdravstvenog stanja, znači oni mogu da se koriste njihovi bubrezi. Za srce je to granično šezdeset i pet. Ali eto, imali smo pre, prošle godine našeg poznatog sportistu koji je dobio srce od šezdeset i sedam godina i eno ga živ i zdrav. Ali to je kao granični slučaj.

Što se tiče e-uprave, znači Ministarstvo je već pokrenulo određene poslove da vidimo kako ćemo, da se organizujemo da se ovo prijavljivanje uradi i u e-upravi i preko e-uprave. Samo što to zaista neće moći da se uradi sledećeg meseca ili jesenas, nego otprilike zaista sledeće godine tek jer je to velika organizacija i prvo da zaživi zakon sa ovim prijavljivanjem znači u Domu zdravlja i Upravi za biomedicinu, pa ćemo se proširiti na e-upravu, to nije nikakav ovaj problem. Što se tiče redosleda, znači ko daje saglasnost u porodici ako dođe do toga, pošto sad znači će se poštovati ovaj, volja pacijenta, znači hoće da da organe, neće da da organe, jedan mali broj ljudi koji će se naći između toga koji se nije prijavio ni da hoće ni da neće. Znači, porodica ci-ce izraziti ovaj njegovu želju ako znaju. Ako ne, oni će se nekako sami dogovoriti.

Ali zašto postoji taj redosled? Taj redosled je preuzet iz Zakona o porodici ovaj i ne mogu svi da se pitaju i ne može ako dođe deset ljudi da njih deset kaže svoje mišljenje, nego prosto imamo prvenstvo. Znači ide punoletna deca, ide ovaj suprug ili vanbračni partner. Idu roditelji, ide brat i sestra jer je jako komplikovano kad dođe toliko puno ljudi da se koordinator ne može da, da prosto da se to sprovede do kraja procedura. U slučaju kad se tako nešto dešava, ako jedan kaže da neće, onda se odustaje od toga, jer nemamo totalnu saglasnost.

Što se tiče, ja sad ne znam odustajanje.

Možda sam ja pitala za opoziv, ako mislite zašto- Aha, vi ste isto pitali. Ako tamo gde je dao izjavu da hoće, tamo će onda dati izjavu da neće. Ili ako će to moći da bude preko e-portala, prosto, sve će biti umreženo, pa verovatno neće morati baš ni da ode na to isto mesto gde je dao prvi put, ali to su sad tehničke mogućnosti. Zaista, sad digitalizacija će to raditi i mi se u to ne možemo mešati, ali postojiće mogućnost i da da izjavu da hoće i da da izjavu da neće. Svako može da se predomisli za svog života.

Dobro, kao što i kod tih srodničkih transplantacija, živih transplantacija, ukrštenih, svako može da se predomisli bukvalno i na stolu. Znači, dok se ne napravi prvi rez ovaj na telu pacijenta, pacijent može da se predomisli i da kaže ja odustajem ovaj. Prosto, to je zakonom dozvoljeno njegovo pravo. Za delimično ili potpuno oduzetu sposobnost nekako smo smatrali ako je delimično oduzeta sposobnost da ne trebamo uopšte da tu pričamo, jer teško da će moći da bude neko ko će imati sudsku odluku da može da razmišlja o tome da će da bude donor, a da nema poslovnu sposobnost. Mislim, ne znam, to je malo nekako čudno.

Doduše, nismo ni imali te primere. To sve što je vezano za sud mnogo traje nama kad se desi transplantacija, to je kratko vreme da se ovaj svi da vidimo da li jeste donor, nije donor, šta se radi, jer u protivnom se gube organi i ništa ne možemo da uradimo. Znači. Eto, ne znam da li još nešto sada. Koliko vidim sa... Uspešnost transplantacije.
00:36:08
Marina Mijatović
Zeleno-levi front

Marina Mijatović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Za Centar za socijalni rad, za mišljenje, erm, za mišljenje
00:36:16
Ružica Jovanović

Ružica Jovanović

direktorka Uprave za biomedicinu
Etičkog odbora. Prvo se uzme mišljenje etičkog odbora, pa se onda staratelj prosto izjasni. Kad se desi znači da punoletni prvo može da bude maloletna os-maloletna osoba, dete, onda ćemo proveriti etiku. Erm, i da ima svog staratelja. Po, ovaj, smrti tog deteta znači lice koje je obavljalo poslove staratelja za to dete može da se izjasni uz prethodno, znači, dobijenu, ovaj, mišljenje etičkog odbora.

Može da se kaže saglasnost svejedno, jer, ajde to ćemo-- to je prosto da li mišljenje ili saglasnost. To dođe na isto-

Dobro, to ćemo videti da li će se promeniti, da li će biti mišljenje ili saglasnost, ali ili će biti pozitivno- Ili će biti, ovaj, pozitivna saglasnost ili negativna mislim.

Da, ovaj, to će ići tako. Znači imamo za decu koja, ovaj, za decu sa roditeljskim staranjem. Erm, znači saglasnost daju oba roditelja u slučaju da postoje, a ako imamo samo jednog roditelja, drugi je umro ili ne postoji ili mu je oduzeto roditeljsko pravo ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, on nema pravo, znači, da se izjašnjava. Po, ovaj, smrti deteta roditelj stiče pravo da se izjasni o svemu, da li hoće da da organe ili neće. Ovaj, ako se roditelj ili dva, u slučaju znači da postoje, ne izjasne u nekom razumnom roku, znači ni za da, ni za ne, odustaje se od transplantacije i odustaje se uopšte da se ovaj, dalji proces odvija.
00:38:02
Muamer Bačevac
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Dobro. Zahvaljujem vam. Zaključujem pretres o ovom predlogu zakona.

Samo da vam dam reč. Izvolite.
00:38:16
Marina Mijatović
Zeleno-levi front

Marina Mijatović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Samo bih se vratila za ovaj red, redosled ustvari kako mogu članovi porodice da, da daju praktičnu izjavu i saglasnost. Rekli ste prvo deca.

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 18.06.2026, 11:37