DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 15.05.2001.

18. dan rada

OBRAĆANJA

Dragan Maršićanin

| Predsedava
 Reč ima gospodin Jovanović.
...
Demokratska stranka

Čedomir Jovanović

Dame i gospodo narodni poslanici, u skladu sa Zakonom o budžetu Republike Srbije, usvojenim u ovoj skupštini 30. marta 2001. godine, planirana su sredstva, ali ne na način koji je pomenuo moj prethodnik. Naime, u okviru Ministarstva rudarstva i energetiku, a od AK 911000 do 911190, nigde ne postoje četiri milijarde koje je pomenuo gospodin Ivković.
Znači, da ne ulazimo u dalju analizu, ali ću vas podsetiti, što se tiče zakona i bezakonja kojim će Ministarstvo finansija trošiti sredstva, reći ću vam da je Zakonom o budžetu za 2001. godinu veoma jasno iskazana namera i ta namera podržana od strane poslaničke većine u Skupštini, za formiranje Fonda za jednokratnu pomoć, pod uslovima i po kriterijumima koje će utvrditi Vlada, a koje će poslanici potvrditi ili kritikovati kada budemo razgovarali o završnom računu za budžet u 2001. godini. Bez obzira na to da li ćemo mi tada biti vlast ili opozicija, završni račun se uvek podnosi i tu se vidi na koji način se raspolagalo društvenim sredstvima i da li su ona trošena namenski ili nenamenski.
Ma šta o tome mislili oni koji danas moraju da odgovaraju za trošenje tih sredstava, koliko god njima izgledalo žbirovski ili ne, postoje zakoni u ovom društvu i mi ćemo te zakone poštovati. Sredstva koja će Vlada, koju podržava DOS, trošiti, jesu sredstva koja su precizno utvrđena Zakonom o budžetu za 2001. godinu i ni dinar izvan tog zakona neće biti potrošen nenamenski. Ne postoji 19 milijardi dinara koji su negde skriveni, ne postoje skrivena sredstva koja su pominjana u nastupu mog prethodnika.
Pozivam ga da izanalizira zakon koji smo mi ovde izglasali i da pokaže, recimo, u Ministarstvu rudarstva i energetike, gde su te četiri milijarde koje su namenjene troškovima po pitanju, recimo, koje je Ministarstvo saobraćaja bilo dužno da pokrije. Tako nešto ne postoji. Postoje subvencije u privredi i veoma je jasno na kakvu se privredu misli, ko misli i na kakav način da troši sredstva.

Branislav Ivković

Ako ne može  replika, neka bude treće javljanje. Budžet 2000. godine iznosio  je 32 milijardi dinara i pored toga u 2000. godini  van budžeta, ali namenski definisana, prema zakonima koji su doneti u ovoj skupštini, trošeno je 19 milijardi za obnovu i rekonstrukciju zemlje, za postradale od poplava, za postradale od zemljotresa itd.
U ovoj godini, draga moja gospodo, vi ste u Skupštini usvojili budžet od, tvrdim sada kada su usvojeni amandmani, od 137 milijardi dinara. Uvećali ste višestruko opterećenje privrede i građana. Usvajajući taj budžet vi ste u razdelu 6. - Ministarstvo finansija i ekonomije, predvideli socijalni fond za jednokratnu pomoć od tri milijarde dinara.
Moje ministarstvo za nauku i tehnologiju za celu godinu je raspolagalo sa 770 miliona dinara. Imalo je usvojen budžet, imalo je finansijski plan ministarstva, a sada ovde kod ministra Đelića ste predvideli tri milijarde dinara, nazvali ste socijalni fond za jednokratnu pomoć. Ne postoji zakon po kojem će ta sredstva da se troše, ne postoje prioriteti koje je ova skupština usvojila, ne postoje kriterijumi. Sve je ostavljeno ministru Đeliću ili Vladi Srbije da mimo ove skupštine odluče o potrošnji te tri milijarde dinara. Podsećam, kompletno Ministarstvo za nauku i tehnologiju 2000. godine imalo je svega 770 miliona dinara na raspolaganju. Prošao je budžet, zakon po kojem se radio prošao je Skupštinu, sve je prolazilo Skupštinu, četiri puta manja sredstva.
FONAS je koštao negde oko 570 hiljada. Dokumentaciju ću ovde da izvadim kada bude vreme. Da je sreće da vi, draga gospodo iz Demokratske stranke, podržavate aktivnosti borbe protiv narkomanije, alkoholizma i sekti, a ne da vaš predsednik iz gradske Vlade Jehovinim svedocima izdaje ledenu dvoranu, istera decu, umesto da se zdravo psihofizički razvijaju, Jehovini svedoci tamo drže kongres da bi neko uzeo pare, ali o tome ću isto za ovom govornicom.
Dalje, Ministarstvo rudarstva i energetike, izvinjavam se gospodinu Jovanoviću, razdeo 10. Pozicija 60, 911-190- subvencije u privredi s četiri milijarde dinara, znači ministar za rudarstvo i energetiku je dobio pravo da troši pod pojmom subvencije u privredi četiri milijarde dinara. To je šest puta više nego Ministarstvo za nauku i tehnologiju. Nema zakona usvojenog u Skupštini, razmatranog i usvojenog u Skupštini na bazi kojeg treba da se troše te pare. Sve je prepušteno volji ministra i eventualne Vlade Republike Srbije. Da li će "Filip Kljajić" iz Kragujevca ili će IMT iz Beograda ili će "Vital", ne znam odakle dobiti pare. Ko će te pare da troši, te četiri milijarde? Ko će dobijati te pare? Nije Skupština Republike Srbije razmatrala ni crno ispod nokta o tome.
Ministarstvo saobraćaja i telekomunikacija - Pozicija 63, 911-190 piše samo - programi u saobraćaju, 7 milijardi dinara. Gde će otići tih 7 milijardi dinara? Na bazi kog zakonskog projekta će se trošiti 10 puta više para nego što se trošilo u Ministarstvu za nauku i tehnologiju? Ko je doneo taj zakon? Nema ga. Ko troši pare? Ministar, eventualno neko iz Vlade Republike Srbije. Tu je kraj, o tome govorim, a inkvizitorsko-žbirovska ekipa, o njoj ćemo kasnije.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Gospodin Ivković i gospodin Jovanović se slatko ovde ispričaše o budžetu, koji uopšte nije na dnevnom redu. Gledam gospođu ministarku, ona traži u svom predlogu zakona ovo o čemu ste vi pričali, a ne može nigde da nađe.
Izvolite. Sada ako mi kažete da se priča van dnevnog reda stvarno ću da se iznenadim.

Gorica Mojović

Gospodine predsedniče, poštovane kolege poslanici, naravno, gospodine predsedniče, da se nećete iznenaditi,  ali mislim da je trebalo da reagujete i pre ovog poslednjeg istupanja gospodina Ivkovića, jer je ozbiljno povređen član 98. Poslovnika o radu ove Skupštine.        
Meni je žao što gospodin Ivković ima grižu savesti ili mu je neprijatno zbog svega ovoga što se dešava u njegovom bivšem ministarstvu, ali pretpostavljam da, kako on to već kaže, da će imati prilike da za ono što je radio kao ministar u prethodnoj Vladi odgovara pred nadležnim organima, a ne da posle mesec i nešto dana od usvajanja budžeta ovde analiziramo ponovo taj budžet. Ako nije imao vremena da ga tada prouči i pročita, onda stvarno ne mora sve nas da prisiljava da to ponovo slušamo.
Sada želim da kažem sledeće, povodom, pošto se po pet puta govori o tri i po, tri, dva, tri, četiri, puta uvećanom budžetu. Jeste, gospodine Ivkoviću, veći je budžet nego prošle godine, ali isto tako stalno zaboravljate da kažete da su sva sredstva koja su bila na raznim naplatnim računima ovog puta na jednom mestu. Jeste da smo imali sankcije, da smo imali bombardovanje, ali i pre sankcija i bombardovanja bilo je zakašnjenja u isplatama penzija i dečijih dodataka i svih drugih dugovanja.
Ono što je potrebno, to je i očigledno, je strategija da se za ovom govornicom u više navrata nešto ponovi što nije tačno da bi i kada se nešto u više navrata ponovi, zaista dobilo privid istine. U tom smislu mislim da i ako se jednom prekrši Poslovnik i odstupi od teme, što sam i delimično sada učinila, sledeći put zaista mora da se sankcioniše.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Da li ima još neko ko će mi kršenjem Poslovnika ukazati na kršenje Poslovnika? Nema.
Reč ima narodni poslanik Ljubomir Kragović, a posle njega narodni poslanik Božidar Vučurović.

Ljubomir Kragović

Srpska radikalna stranka
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je još jedan od zakona koji je predložila tzv. ekspertska vlada, a u suštini je jedan restriktivan zakon, a restriktivnost je utoliko veća što se odnosi na socijalne kategorije i to socijalne kategorije materijalnog dodatka, opreme za novorođenčad i dečijeg dodatka, tamo gde nikako ne bi smelo biti restriktivnosti, a ovim zakonom se uvodi restriktivnost i može se objasniti i obrazložiti na više načina.
Ministar u svom izlaganju stalno ističe da prava ostaju ista, neće se umanjiti prava, ovaj zakon postojeća prava ne menja itd. To više puta, a sada ću pokušati da objasnim zašto je ministar imao dvostruke aršine u pisanju predloženog zakona, gde jedna prava umanjuje, a to su ona prava gde treba država da odreši kesu, a s druge strane ta prava povećava u svojstvu onih koji mogu da koriste ta prava. Ako izanaliziramo ovaj predloženi zakon, razlog za donošenje zakona, izmena zakona je tzv. bruto zarada. Međutim, analizom lako se da uporediti šta je sve ministar hteo da kaže i kako je u ovom slučaju hteo da zaštiti državu, a ne građane, tj. korisnike, one koji treba po ovom zakonu da primaju određena sredstva.
U starom rešenju ovog zakona jasno i lepo se vidi da u članu 19. prava na materinski dodatak ima svaka majka i taj materinski dodatak iznosi 30% od mesečne neto zarade, a novim predlogom je to smanjeno i sada je 9% zarade. Dalje, u članu 20a pravo na pomoć za novorođenče ima svaka majka za prvo troje dece u porodici i onda u sledećem stavu - pomoć iz stava ovog člana isplaćuje se jednokratno i iznosi jednu prosečnu neto zaradu po starom rešenju zakona, a po novom 30% od zarade.
Sve bi to bilo lepo da već u sledećem članu pravo na dodatak za decu ne stoji sasvim drugačije rešenje, a to je da onih koji ima pravo da koristi biće jako manje zato što ovde onaj iznos od 50% prosečne neto zarade ostaje, samo se briše ono neto. Znači, ovim se na dvostruki način rešava, tako da će broj onih koji su do sada uživali prava na korišćenje onih socijalnih kategorija u narednom periodu biti drastično smanjen.
Pitanje je samo da li će to smanjenje doći usled toga da ono obezbedi stvarno dovoljno sredstava, kako bi ova prava bila umanjena. Ono što je karakteristično za svo ovo vreme od usvajanja budžeta do donošenja ovih zakona, kada se radi o prihodovnoj strani i zakonom koji treba da reši prihodovnu stranu budžeta ta rešenja su takva da su restriktivna, tako što više opterećuju građane naše države. Međutim, kada su na dnevnom redu zakoni koji treba da rešavaju problematiku u rashodu ove strane budžeta, onda se dešava da se tu ne ponaša onako kako se ponašala kada je bila u principu prihodovna strana.
Očekivao sam da će sa većim zahvatanjima, sa većom prihodovnom stranom, ako ništa drugo, ako su svi zakinuti od radnika do poslodavca, bar ova socijalna kategorija biti zaštićena, a ovim se u stvari i njima zakidaju sredstva. Kako smo pročitali danas u štampi, za april su već isplaćeni ti dodaci, oni iznose, kako je izjavio neki zamenik ministra, 645, pa 806, pa 967 dinara za treće dete. Ovde ministar izvlači sasvim druge podatke, tako da se svo vreme rada skupštinskog parlamenta, prepucavamo, ko je u pravu, a ko nije u pravu, a ono što je činjenica, evo, završavam, tada će mnogo manje sredstava biti za korisnike kojima se određuju po ovom zakonskom projektu.
Još jedan podatak, to je da smo prethodnim zakonima oporezovali sve ono što je neophodno za razvoj dece, znači, od pelena, preko hrane, odeće, obuće, školskog pribora i to je bio još jedan dodatni razlog da ovaj zakon, ne samo nominalno ostane isti, a u stvari je i manji, nego da se ta kategorija, da se ove cifre povećaju, kako bi ovi iznosi bili veći i omogućili bar tim kategorijama jedan boljitak od ove nove vlade.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Božidar Vučurović, a posle njega narodni poslanik Tomislav Nikolić.

Božidar Vučurović

Dame i gospodo narodni poslanici, da počnem od člana 2. ovog zakona, u kome se procenat 30% zamenjuje procentom od 9%, a reči "neto zarade po zaposlenom u privredi Republike", rečima "zarade po zaposlenom u Republici". Tu možemo da se složimo da je zarada po zaposlenom u Republici veća od zarade u privredi Republike, jer je u vanprivrednim delatnostima taj prosek veći, ne mnogo i ne znatno, ali je ipak veći. Međutim, 9% zarade po zaposlenom u Republici ne može biti veće od 30% neto zarade po zaposlenom u privredi Republike i to smo već nekoliko puta izračunali. Nije nešto značajno ni manje, ali je ipak manje. I nije ni bitno što je to manje, bitno je što predstavnik vladajuće koalicije kaže da ova vlada, u ovom momentu, može toliko i ne može više.
Bitno je što kaže da neće da laže narod. To je ono što pozdravljam. Međutim, taj narod je slagan malo ranije, taj narod je slagan u predizbornoj kampanji, kada je po rečima predstavnika sadašnje vladajuće koalicije, kada su pronađeni izvori, ne nafte, nego izvori meda, pa se ispostavilo oporezovanog, i mleka, takođe oporezovanog. Jasno mi je da gospođa ministar ovde brani jedan zakonski projekat koji se ne tiče društvene brige o deci direktno. Ona proba da odbrani nakaradno doneti budžet, a to se ne može odbraniti. Da sam, kojim slučajem, u prošloj vladi bio zadužen za vaš resor, podneo bih ostavku istog momenta, kada bi me naterali da stavim svoj potpis na poreske zakone koji oporezuju sve ono što deca treba da koriste, pa čak i pelene. Od tog momenta, zasigurno, ne bih bio ministar koji bi brinuo, između ostalog, i o deci.
Porezi i doprinosi su, znači, uvedeni na taj način da sve što se tiče deteta sada košta 20% više. Ako uzmemo da su nominalno, iznosi, recimo jednaki, realno su oni znatno manji. Biće još manji, jer se sprema postepena korekcija marke, da ne govorim o postepenoj korekciji dinara, već govorim o postepenoj korekciji marke, jer je očigledno da iako je dinar platežno sredstvo, u ovoj državi, mi korigujemo marku. Uostalom i to je razumljivo. Ako je dinar vezan za marku, a marka je devalvirala u odnosu na dolar, onda je i to razumljivo. Mi smo jedina država u svetu koja je uspela da devalvira marku.
Za iznos od 800 dinara, recimo da je 800 dinara, da ne ulazimo sada u neke sitnije brojke, pre tri, ili četiri, ili šest meseci, moglo je da se kupi znatno više stvari nego što može danas da se kupi. Danas, za 800 dinara ne može ništa da se kupi. Izgleda mi da je Vlada konsultovala bazu koju je konsultovao gospodin Budimović, ali da se sa tom bazom nešto baš i nije naročito, pogodila. Kada bi mene moj unuk pitao, u stvari kada bih pitao svoga unuka da li bi više voleo da mu sada dam 100 dinara ili da mu kroz dve godine dam 200 dinara, on bi rekao - voleo bih da mi umre deda. Takav deda koji će da mi da 100 dinara, takav mi i ne treba.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Milorad Mirčić, a posle njega Tomislav Nikolić.