PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANJA, 10.04.2002.

7. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Čedomir Jovanović, replika na izlaganje narodnog poslanika Tome Bušetića.
...
Demokratska stranka

Čedomir Jovanović

Gospođo Čomić, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, ne radi se o standardima MMF-a ili Svetske banke, nego o svetskoj zdravstvenoj organizaciji i to sam vam rekao. To je mnogo šira organizacija od MMF-a i Svetske banke.
Što se tiče Zakona o radu, ne postoji evropski zakon o radu. Postoji italijanski, postoji nemački, postoji slovenački i možemo da govorimo o primerima Slovenije; Ali, nemojte da zaboravite činjenice kojima se opisuje Slovenija, to je država koja sa dva miliona stanovnika ima 15 puta veći društveni proizvod od Srbije. I nemojte da zaboravite činjenice kojima se opisuje Italija; to je država koja ima stopu nezaposlenosti od 3,5%, a mi imamo 46%.
Dakle, na osnovu tih činjenica se možda i najkonkretnije iskazuje rezultat vladanja sa kojim smo se suočili i problemi koje pokušavamo da otklonimo. Stavili smo tačku na Zakon o radu i uprkos svim vašim očekivanjima radnici su protestovali, ali ne u Beogradu nego u Rimu.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko od ovlašćenih učesnika u raspravi želi reč? (Ne.)
Stavljam amandman na član 13. na glasanje i molim narodne poslanike da se izjasne.
Za 29, protiv 104,. uzdržanih nema, nije glasalo 38, ukupno 171 narodni poslanik.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 17. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Toma Bušetić i Milan Stanković.
Odbor za zdravlje i porodicu i Vlada nisu prihvatili ovaj amandman.
Reč ima narodni poslanik Milan Stanković, kao podnosilac amandmana na član 13.

Milan Stanković

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine potpredsedniče Vlade, ispred poslaničke grupe SPS kolega Toma Bušetić i ja podneli smo amandman na član 17. Predloga zakona o izmenama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Ne treba da govorim da je najveća smrtnost praktično među socijalno najugroženijim građanima. Sva socijalna prava su prethodnih meseci kroz razne zakone praktično smanjivana. Smanjivana su kod odlaska u penziju, u slučaju otkaza, kod dečije zaštite itd. Kada se socijalno ugroženoj porodici desi još i smrtni slučaj, onda je to praktično nesreća na nesreću. Mi smo podneli amandman na član 17., kojim tražimo da se procenat 50 zameni procentom 100, baš iz pomenutih razloga, da bi socijalno ugroženom stanovništvu pomogli, koliko je to moguće.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Goran Cvetanović, predstavnik poslaničke grupe SRS.

Goran Cvetanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, amandman na član 17. je zaista adekvatan, jer i sami znamo da su građani dostigli donji prag socijalne izdržljivosti. Nažalost, ne znam da li je baš kod najugroženijih stanovnika, izražena najveća smrtnost, ali evidentno je da je stopa nataliteta mnogo smanjeni. Ako uzmemo bilo koju malu sredinu, recimo Grdelicu, gde imate 20.000 stanovnika, prošle godine 256 osoba je umrlo, a samo 172 bebe koje su se rodile.
Baš zbog toga što su u svačijem životu dva najbitnija trenutka upravo rađanje i smrt, potrebno je u ovako nastaloj socijalnoj situaciji pomoći porodici koja je ožalošćena i koja je samim tim već dovoljno tužna, barem materijalno. Na ovaj član 17. doneta su dva amandmana. U jednom amandmanu je predloženo da to bude 100%, znači da se izađe u susret tim porodicama, drugim amandmanom 70%, pa vas zaista molim da se bar jedan od ova dva amandmana usvoji, a predsedavajuću bih zamolio da pre glasanja o ovom amandmanu utvrdi kvorum.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Zašto tražite utvrđivanje kvoruma i po kom osnovu? Molim narodnog poslanika Gorana Cvetanovića da utvrdi osnov zbog kojeg traži utvrđivanje kvoruma. Konstatujem da narodni poslanik nije podneo uredan predlog za utvrđivanje kvoruma.
Reč ima narodna poslanica Živodarka Dacin, predstavnica poslaničke grupe SPS.

Živodarka Dacin

Poštovane kolege narodni poslanici, mislim da zaista ima realnog osnova za prihvatanje ovog amandmana, s obzirom da je predlog u zakonu da to bude 50% plate na republičkom nivou, a pošto je ona prema zadnjim podacima negde oko 10.880 dinara, znači troškovi sahrane - koja je jednostavno kao i smrt sastavni deo života i neminovnost, koja pre ili posle zadesi svaku porodicu -  u ovom trenutku bi iznosili oko 5.440 dinara ili oko 5.500 dinara.
Imajući u vidu zaista vrlo nizak standard življenja naših porodica i to da troškovi sahrane otprilike ne mogu, odnosno retko kada uspeju da dostignu manje od 30.000 dinara, imamo iskrenu želju da bar u tim momentima pokažemo svoju humanost i razumevanje.
Pazite, tamo se kasnije razrađuje ovaj predlog zakona, pa se kaže - ako se desi smrt van mesta sahrane, biće nadoknađeno 75%; dakle, to bi bilo negde oko 8.000; a tek bi svako dobio nadoknadu od 10.880 dinara, ne daj bože, da neko umre van granica naše zemlje. Da li se to uopšte može komparirati? Ne vidim da bi značajno poboljšalo materijalnu situaciju porodice neusvajanje ovog amandmana, ali prosto, to je nešto što je zaista moguće i prihvatljivo.
Zbog toga molim sve poslanike, prisutne u Narodnoj skupštini, da glasaju za ovaj amandman. Hvala lepo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li se još neko od ovlašćenih učesnika u raspravi javlja za reč? (Ne.)
Stavljam amandman na član 17. na glasanje i molim narodne poslanike da se izjasne.
Za 32, protiv 76, uzdržanih 14, nije glasalo 30, od ukupno 152 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
I poslednji amandman je amandman na član 17, koji je podneo narodni poslanik Arsen Kurjački.
Odbor za zdravlje i porodicu nije prihvatio ovaj amandman.
Da li podnosilac amandmana želi reč?
Ima reč narodni poslanik Arsen Kurjački.

Arsen Kurjački

Uvaženo predsedništvo, kolege poslanici, moj amandman je sličan kao i amandman mojih prethodnika, ali  ću pokušati malo detaljnije da ga obrazložim, možda ću uspeti da vas ubedim da treba da se usvoji ovaj amandman.
O čemu se radi - mi smo društvo u kome se mnogi naši građani, zbog nemaštine, odriču i najosnovnijih potreba - pravilne ishrane, zdravstvene nege, adekvatnog odevanja i svega onoga što bi trebalo da nam pripada u normalnom društvu.
Ono čega ljudi ni po koju cenu neće da se odreknu, to je dostojna sahrana svojih najrođenijih. Ta dostojna sahrana, nažalost, danas za prosečnog čoveka predstavlja vrlo često izuzetno veliki trošak. Taj trošak on ne može da namiri iz redovnih primanja, pa se često zadužuje ili čak i prodaje nešto od imovine, da bi mogao da ispoštuje sve to što se od njega traži.
Primera radi, da biste znali o kojim veličinama se radi, reći ću vam da troškovi sahrane na groblju iznose od 10.000 do 15.000 dinara, zavisi od mesta, veličine grada i opštine, sa zahtevima javnih komunalnih preduzeća, koji već stoje, za veliko poskupljenje. Troškovi pogrebne opreme koštaju od 15.000 do 20.000 dinara. Troškovi nekog pevačkog društva, muzike ako je pokojnik ateista čovek ne može tek tako da se stavi u zemlju i da se ništa ne dešava, ili troškovi verskog ispraćaja ako je pokojnik vernik, iznose od 3.000 do 5.000 dinara.
Onaj drugi deo, koji niko ne računa, a takođe je vrlo opterećujući za budžet kuće, to je stvar ugleda, stvar poštovanja kuće i pokojnika, koliko će vam ljudi doći na daću posle sahrane, odnosno, obeležavanje godišnjice smrti. Mi vrlo dobro znamo kako to izgleda i u šta se nažalost, to vrlo često pretvori.
Ovi troškovi takođe nisu ispod 1.000-1.500 DEM. Jedna od najvećih sramota u našem narodu je da ostaneš dužan za sahranu. To niko sebi neće da dozvoli, da ne bude po onome "drugi da ti babu saranjuje". To niko nije dozvolio, ni pod kakvim uslovima.
Dakle, svi ovi troškovi, koje retko ko može da izbegne, pogotovu neki kultni običaji sahrane kod našeg naroda, vrlo teško padaju našim ljudima. Da ne ispadnem pretenciozan, ali zbog sahrana deda i baba, unuci često ostaju i bez voća, bez cipela, bez knjiga, dok se ti troškovi ne izmire.
To neko možda osuđuje, kao neki primitivizam, možda gleda ovako ili onako, ali to je tako danas kod nas, i još dugo, dugo, sigurno će biti tako.
Zavod za zdravstveno osiguranje je do sada na ime refundacije, svih ovih troškova, troškova, obezbeđivao oko 8.000 dinara, zavisi od opštine do opštine, ali u principu se taj iznos vrteo.
Sada, ovim predlogom zakona se predviđa da se taj iznos smanji na oko 5.000 dinara. ( Nisam tačno računao, to bi bio otprilike taj iznos, to je po principu usklađivanja obračuna doprinosa na bruto zarade, kako je to i objašnjeno.)
Da li su ljudi, koji su ceo svoj radni vek odvajali za zdravstveno osiguranje, zaslužili barem da im država pomogne da se pristojno sahrane, ako već znamo kako su se lečili ovih zadnjih 10 godina i kakvo je još uvek stanje u zdravstvu, to smo slušali u prethodnim diskusijama.
Kolika je stavka u bilansu rashoda Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, možemo utvrditi iz "Izveštaja o finansijskom poslovanju Republičkog zavoda za zadravstveno osiguranje za 2001. godinu". U ovoj stavci "rashodi", pod tačkom 17. "naknada pogrebnih troškova za 2001. godinu ", procenat učešća je 0,63%. To su troškovi za sahranu u rashodima Zavoda. Zbog primene "bruto principa", u 2001. godini ti troškovi su bili 0,78%.
Poređenja radi, pod tačkom 4. za stavku "zubarske usluge" planirano je 3,18%. Znači, ovde je 0,63%, a ovde 3,18%. Uz sve uvažavanje problema zuba i pružanja zubarskih usluga, to se ipak može malo prolongirati i na drugačiji način rešavati.
Problem umrlih srodnika može se rešiti samo sahranom (ako neko hoće da kaže da je kremiranje u pitanju, i to je vid sahrane), i to u vrlo kratkom roku, za dan - dva taj "problem" se mora rešiti.
Dakle, problem sahrane, između ostalog, nastaje i zbog toga što o ovome niko ne voli ni da razmišlja, ni da priča, dok se to ne desi. A tada, nastaju ti problemi o kojima sada govorim.
Prema tome, apelujem na sve poslanike da ozbiljno razmislimo o ovome i donesemo odluku da taj procenat, odnosno iznos za pomoć koja se refundira prilikom smrti zdravstvenog osiguranika, ne smanjujemo, znači, da ostavimo onako kako je i do sada bilo. Rekao sam vam koji su to iznosi. Nećemo bitno opteretiti rashodima Zavod za osiguranje, a budite sigurni da ćemo mnogo pomoći ljudima koji se nađu u ovakvoj situaciji. Hvala.