DRUGO VANREDNO ZASEDANjE, 11.06.2002.

4. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko od ovlašćenih učesnika želi reč?
Ima reč narodni poslanik Zoran Anđelković, ovlašćeni predstavnik.

Zoran Anđelković

Dok raspravljamo o ovom zakonu, moram da kažem da me stalno okupira jedna misao - da li se ovaj zakon o lokalnim izborima odnosi stvarno na lokalne izbore u Srbiji, ili samo ima jednokratnu upotrebu, kad je reč o izborima u Bujanovcu, Preševu i Medveđi. To je značajna dilema baš i zbog ovog amandmana koji je na dnevnom redu, ako on ima jednokratnu upotrebu samo za ove tri opštine, onda je to nešto drugo, ali ako on ima upotrebu da važi do kraja godine, da se sprovedu izbori, onda je to sasvim sigurno jedna druga rasprava.
Međutim, bez obzira na jednu i drugu priču, mislim da je neophodno da se obezbedi, ako je reč o koncentraciji političkih partija koje se kandiduju na jednoj izbornoj listi, da one imaju veći cenzus. Mi smo predložili, naravno, da to bude 6%, ali da on ne može imati isti procenat dobijenih glasova za podelu i za raspodelu mandata, kao što je to kad se kandiduje jedna politička partija.
Ovo govorim iz prostog razloga što je valjda logično, a mislim da i ovaj parlament ovih godinu i nešto dana funkcionisanja jasno pokazuje, kada imate 16 malih političkih partija koje naprave grupaciju, da to ne može da obezbedi normalno funkcionisanje, jer je reč o različitim političkim opcijama, o potpuno različitim zalaganjima, o nečemu što ne može da obezbedi faktički normalno funkcionisanje jednog parlamenta, bez obzira da li on bio opštinski ili republički.
Ako je to tako, onda je logično, bar ako se takve male političke partije udružuju, da one imaju i značajniju potrebu da povećaju broj dobijenih birača, ako hoće da podele. Prema tome, ako tako posmatramo stvar, onda mislimo da se mora obezbediti proporcija u odnosu na broj izbornih lista za dobijanje mandata, za podelu mandata.
Ako se kandiduju dve ili više političkih partija, onda u najmanju ruku treba da postoji dupli broj osvojenih glasova birača na toj izbornoj listi u toj sredini, kako bi se izvršila podela mandata, kako bi se izvršila podela odbornika.
Zato smo predložili 6%, naravno, pod uslovom da se prethodni amandman od 5% za jednu izbornu listu prihvati, kad se jedna izborna lista kandiduje, tačnije rečeno, kad jedna politička partija samostalno kandiduje odbornike.
Ukoliko bi ostalo 3%, i tada se zalažemo za 6%, ali mislimo da se proporcija može promeniti u odnosu na veći broj izbornih lista, ukoliko se pravi sporazum o nekoj zajedničkoj koaliciji.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li se još neko od ovlašćenih učesnika u raspravi javlja za reč? (Ne.)
Ako ne, nastavljamo raspravu.
Na član 41. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Ćirković.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li podnosilac amandmana želi reč?
Ima reč narodni poslanik Zoran Ćirković.

Zoran Ćirković

Dame i gospodo narodni poslanici, drugim amandmanom na ovaj zakon o lokalnim izborima intervenisao sam na član 41. koji uvodi Hejr-Nimajerov metod kod izbora narodnih predstavnika, u ovom slučaju odbornika.
Jedan od članova pravosudnog odbora mi je rekao da prosto nije razumeo o čemu se tu radi, pa je čak izrazio nevericu - da li ja to predlažem neki drugi metod. Ne, zaista nisam autor nikakvog novog modela. Prosto, samo se Hejr-Nimajerov metod upodobljuje sa pristojnim rečnikom aritmetike i pristojnom formulom, koja stoji na desnoj strani. Ta formula proizilazi iz proporcije, ta formula je rezultat proporcije. Znate, ima i kod Nušića - proporcija se rešava po prostom pravilu trojnom, je li tako, a prosto pravilo trojno je da je zbir spoljašnjih jednak zbiru unutrašnjih članova proporcije. Eto, to je ta elementarna stvar. Naravno, ja to nisam napisao, to nije bilo potrebno, nego sam napisao samo formulu.
Dalje, velika je zabluda zakonopisca koji misli da će broj preostalih mandata biti mali, jedan ili dva. Biće mnogo veći. Zamislite stvar da postoji 10 izbornih lista, a biće, i zamislite rezultat da svaka od izbornih lista dobije taj količnik "L" puta "K" podeljeno sa "S", gde je "L" broj glasova koji su podržali tu listu, koji su glasali za tu listu, "K" je utvrđena odbornička kvota, a "S" je ukupan broj važećih glasačkih listića, koji ispunjavaju uslove stava 4. člana 26. ovog zakona, tj. one liste koje su ispunile izborni cenzus koji je u ovom zakonu predviđen, a to je 3%.
Inače, nisam se izjašnjavao o izbornom cenzusu, a moj stav je ovakav - izborni cenzus je utoliko bolji ukoliko je bliži prirodnom cenzusu. To znači, ako neka lokalna samouprava bira 33 odbornika onda je cenzus od 3% u stvari prirodni cenzus. Usput sam se setio da je to prirodni cenzus, pošto će opština iz koje sam, Priboj, otprilike birati 33 odbornika i ovaj cenzus od 3% zaista odgovara ovom prirodnom cenzusu.
Da nastavimo dalje, pročitaću ceo ovaj tekst amandmana 2, kojim predlažem da se preformuliše član 41. tako da glasi - "Izborna komisija raspodeljuje mandate (Mi) izbornim listama (Li) po formuli Mi=LidžK:S, gde su L=1,2,3,...n je broj izbornih lista, K je ukupan broj mandata, Li je broj glasova koji su podržali izbornu listu, a S je ukupan broj glasova koji ispunjava uslove iz stava 4. prethodnog člana.
Svakoj izbornoj listi u prvoj raspodeli pripada celi broj mandata dobijen u količniku na desnoj strani date formule. Preostali mandati se raspodeljuju izbornim listama po redosledu veličina decimalnog dela istog količnika. Ako su decimalni delovi isti prednost ima lista sa većim celim delom. Ako su dve izborne liste dobile isti broj glasova prednost u raspodeli preostalih mandata ima lista koja je pre proglašena.
Evo ovako, kada sam maločas rekao da je zabluda zakonopisca da je broj preostalih mandata minimalan, mislio sam na ovu činjenicu, da ako 10 lista dobije izborni količnik 0,9 onda je broj preostalih mandata 10 puta 0,9 i on je devet. Činjenica je da će broj preostalih mandata biti mnogo veći od dva ili tri, jer broj preostalih mandata je jednak zbiru decimalnih delova koji se dobiju iz ovog količnika.
Kada sam u prethodnom članu intervenisao tako da se jasno precizira da u raspodeli mandata učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje 3% glasova od ukupnog broja važećih glasačkih listića, onda sam mislio da prosto oni glasovi koji važe oni se i zbrajaju kao suma S. Oni koji ne važe, naravno, ne učestvuju u S pa kako će onda učestvovati u cenzusu.
Nadam se da će pravosudni odbor poslušati predlog potpredsednika Vlade, gospodina Čovića, koji je podržao ove amandmane i rekao da oni prosto odražavaju realno stanje i popravljaju stvar.
Evo zašto sam u amandmanu 2. naveo i ovu rečenicu, ovaj stav: "Ako su dve izborne liste dobile isti broj glasova, prednost u raspodeli preostalih mandata ima lista koja je pre proglašena". Iz prostog razloga, što zakonopisac ovu stvar nije predvideo, a ona je realno moguća. Doduše, ne tako često, ali kao što i dva kandidata za gradonačelnika mogu imati isti broj glasova tako i dve izborne liste mogu da imaju isti broj glasova.
Ako dve izborne liste imaju isti broj glasova, onda one u tom količniku imaju isti celi deo i decimalni deo. Ne mogu se primeniti odredbe prethodnog stava, jer celi deo je isti, pa ne može da ima prednost u primeni prethodnog stava, a mogu se primeniti odredbe ovog stava. Dakle, u tom slučaju, kada su te dve brojke iste, logična je stvar da prednost ima lista koja je pre prijavljena, iz prostog razloga, što je pokazala veću ažurnost.
Još jednom, kada bude u pitanju dan "D", dan za glasanje po pitanju ovih amandmana, zaista ovaj zakon o lokalnim izborima predstavlja samo novinu u ovom izbornom delu. Ova tri člana 40, 41. i 42. predstavljaju esenciju ovog zakona. Amandmani koje sam predložio predstavljaju ozbiljno poboljšanje.
Iz tih razloga očekujem da će sve poslaničke grupe glasati za ove amandmane, zbog toga što oni stvar popravljaju, a nama je cilj da dobijemo dobar izborni zakon i da on valja svima jednako. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li se još neko od ovlašćenih učesnika u raspravi javlja za reč? (Ne.)
Na član 41. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Golub Rajić i Nebojša Jović.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko od podnosilaca amandmana želi reč? Izvolite, reč ima narodni poslanik Golub Rajić.

Golub Rajić

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo poslanici, na Predlog zakona o lokalnim izborima, ispred SPS-a, sa kolegom Jovićem podneo sam amandman na član 41, u kome smo predložili da se u stavu 3. broj "24" zameni brojem "36".
Obrazloženje je - u stavu 3. člana 41. Vlada je predložila da izborna komisija mora u roku od 24 časa od zatvaranja biračkih mesta da izvrši raspodelu odborničkih mandata koji pripadaju svakoj izbornoj listi. Zbog neophodnog obavljanja prethodnih poslova, navedenih u čl. 39, 40. i 41. Predloga ovog zakona, predloženi rok od 24 časa sigurno će u većini opština biti neostvarljiv.
Zbog prednjeg amandmanom se predlaže razumniji rok, da on iznosi 36 časova. Vlada je odbila ovaj amandman uz obrazloženje da rešenja u Predlogu zakona nalažu efikasniji rad u utvrđivanju rezultata glasanja i raspodeli odborničkih mandata.
Bez obzira na vladino obrazloženje teško će izborna komisija u roku od 24 časa obaviti sve poslove koje treba. Po prijemu izbornog materijala ona utvrđuje ukupan broj birača, broj birača koji je glasao na i van biračkog mesta, ukupan broj primljenih listića, broj nevažećih, broj važećih i broj glasova datih za svaku listu i svako biračko mesto. Zatim, utvrđuje rezultate izbora i sačinjava zapisnik, svakoj listi koja je prešla cenzus srazmerno broju dobijenih glasova utvrđuje broj mandata i raspodeljuje mandate između različitih izbornih lista tako što ukupan broj odborničkih mesta množi brojem glasova koji je osvojila svaka lista.
To znači da ovde ima puno posla i mislim da je razumno da se prihvati ovaj amandman da se vreme za sve ove poslove sa 24 časa poveća na 36, i da tih 12 sati neće biti nikakav problem a omogućiće svima da savesno obave ovaj vrlo značajan posao. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li se još neko od ovlašćenih učesnika u raspravi javlja za reč? (Ne.)
Na član 42. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Olgica Kirćanski, Rodoljub Šabić i Meho Omerović.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko od podnosilaca amandmana želi reč? Izvolite, reč ima narodni poslanik Olgica Kirćanski.

Olgica Kirćanski

Ne bih vas puno zamarala, uglavnom, povući ćemo amandman. Slažemo se da je dovoljno dobro rešenje i da se prva trećina sa izborne liste smatra obaveznom za dodelu mandata a ne do kraja liste, jer postoje objektivni razlozi zbog kojih se u određenim situacijama mora dozvoliti da predlagač može da dodelu mandata u skladu sa svojim potrebama i izvrši. Hvala lepo.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Konstatujem da je u ime podnosilaca amandmana narodna poslanica Olgica Kirćanski povukla amandman na član 42, čime on prestaje da bude predmet rasprave i kasnijeg odlučivanja.       
Na lan 42. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Ćirković.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li podnosilac amandmana želi reč? Izvolite, reč ima narodni poslanik Zoran Ćirković.

Zoran Ćirković

Maločas sam se nosio mišlju da sva tri amandmana obrazložim u jednom dahu, ali dobro, možda je ovako i bolje, jer se nečeg setim dok prošetam od zadnjeg mesta do ove govornice, a ništa naročito nije se potrebno setiti, samo postojeći zakon upristojiti odredbama tako da on nema rupa.
Dakle još jednom, kada sam malopre kazao da se pri prvoj raspodeli mandata oni određuju prema veličini celog dela tog količnika, i preostali decimalni delovi u sumi daju broj preostalih mandata, nisam rekao onda ali ću kazati sada - i ne samo to, preostali mandati se uopšte ne sadrže ni u celom ni u onom decimalnom delu za one liste koje su dobile veći broj mandata nego što su imale predloženih kandidata.
I sada, zakonopisac blaženo misli da postoji samo jedan mandat koji se neće raspodeliti, pa kaže - mandat se dodeljuje izbornoj listi koja ima sledeći veći deo razlomka. Ne znam da li je on mislio da je to samo jedan ili je to štamparski propust. Ako je mislio da je to samo jedan, u velikoj je zabludi, može biti i više, a ako nije mislio, a biće da ništa nije mislio čim je ovako napisao, taj broj mandata može biti veći, pa po kom pravu se on raspodeljuje listi koja ima najveći broj mandata? Ne, ne raspodeljuje se toj listi i prosto predlažem da se ti preostali mandati raspodele po prethodnim pravilima koja smo utvrdili u prethodnom članu i stvar je potpuno regularna.
Dakle, kako se to vrši raspodela mandata? Znači, raspodele se oni celi mandati, ostanu samo oni koji pripadaju decimalnim delovima i ostanu oni koji pripadaju onim listama koje imaju veći broj kandidata. Oni se, dakle, raspodeljuju po utvrđenim pravilima tako što se napravi rang lista decimalnih delova i po toj rang listi se dodeljuju preostali mandati.
Dakle, zakonopisac nije ovu stvar precizirao i zato još jednom apelujem na sve poslanike, poslaničke grupe, da u danu za glasanje kada se bude o ovom amandmanu glasalo, podrže ovaj amandman jer on popravlja postojeći zakonski tekst, a nama je zaista u interesu da imamo dobar zakon. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.