PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.12.2002.

6. dan rada

OBRAĆANJA

...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem ministru. Reč ima narodni poslanik Milorad Mirčić, a sledeći prijavljeni za reč je Golub Rajić, poslanička grupa SPS.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Srpska radikalna stranka
Ovaj predlog izmena i dopuna zakona ima svoje dobre strane, što se konačno Vlada dosetila da centralizuje kontrolu onog dela koji se odnosi na rashodnu stranu budžeta. To Vlada po ovom predlogu ima nemeru da uradi preko uprave za javna plaćanja.
Drugo što je dobro u ovom predlogu, što Vlada izražava nameru ovde ili dobru volju da će u ovu upravu, novoformirani organ koji će biti u sklopu Vlade, preuzeti sve radnike iz Zavoda za obračun i plaćanje, neraspoređene, kako smo mi razumeli. Ili je to ministar zaboravio da navede kao socijalni program ili se podrazumeva, pošto se uzimaju objekti, uzima se oprema, uzima inventar.
Sve se preuzima, samo niste napisali šta ćete sa onima koji sada rade u tom Zavodu za obračun i plaćanje i sutra formiranjem ove uprave, da li će biti višak ili ćete, kako ste ovde rekli sa govornice, preuzeti mlade, sposobne ljude, koji će plasirati budžetska sredstva na berzama. To bi trebalo ministre ne samo radi nas srpskih radikala, nego i radi javnosti, a pogotovo radi onih ljudi koji su zaposleni sada u ZOP-u, da ne prođu kao oni što su radili u Beobanci ili drugim bankama, koje ste preko noći ugasili i ljude pustili na ulice.
Sledeća stvar, u ovom predlogu zakona jasno je istaknuta uloga jednog čoveka, pojedinca koji je na funkciji ministra; on je po ovom predlogu faktički svemoćan ili svemoguć. Zašto? Zato što će on da određuje ko će da bude na čelu uprave, a taj će pojedinac da se zove direktor i vršiće funkciju direktora, ministar će preko njega uticati na plasman budžetskih sredstava.
Ono što je dobro, da se ponovo vratimo na kontrolu ovih rashoda budžeta, to je da je ministar sam ovde priznao da na završnom računu budžeta 2001. godine ni unutar Vlade, ministarstva ne mogu da se kontrolišu kada je u pitanju raspodela i potrošnja tih sredstava. Sada je vrlo interesantno kako će sami članovi Vlade, odnosno ministri podnositi račun i izveštaj za utrošena sredstva, a kamoli da se pomišlja kako će to raditi korisnici budžetskih sredstava koji nisu pod direktnom ingerencijom resornog ministarstva.
Što se tiče ovlašćenja samog ministra, ona su veoma široka i prva primedba nas srpskih radikala na zakon o budžetu bila je da pojedincu ne treba davati takva ovlašćenja i toliku mogućnost, i da to ipak Vlada kontroliše, odnosno da Skupština kontroliše utrošena sredstva ili preko izveštaja o završnom računu ili pokretanjem inicijative u samoj Skupštini. To je u zakonu o budžetu jasno definisano.
Međutim, u ovoj dopuni ponovo se nameće rešenje sa kojima smo se susretali ranije. Ono što je interesantno, ministar nam je ispričao vrlo zanimljivu priču kao obrazloženje, a to je da će o zaključivanju ugovora o zajmu i emitovanju hartija od vrednosti radi finansiranja budžetskog deficita odlučivati Vlada, odnosno ministar. Hartije od vrednosti, a to su između ostalog akcije, obveznice i drugi vrednosni papiri, koji će se pretpostavljam, nuditi na berzama. Ako mislite ministre da će to moći da funkcioniše na unutrašnjoj berzi, sami ste svesni činjenice da od svih tih berzi funkcioniše jedino na ovaj ili onaj način beogradska berza. Ove ostale berze još nisu u funkciji.
Ako mislite ministre da na svetskim, eksternim berzama učestvujete, ni jedna država se do sada u istoriji nije odlučila za takvu vrstu finansiranja budžetskog deficita. Zašto? Zato što, ministre vi možete to da potvrdite, a i sami ste se uverili i u Rusiji i u Poljskoj, tamo je bio sličan model finansiranja budžeskog deficita na ovaj ili sličan način, to je propalo, uvuklo je i Rusiju i Poljsku u još veće dubioze i još veći budžetski deficit se pojavljivao. Zašto da mi sada probamo ili da poslušamo u krajnjem slučaju vas, da probamo nešto što se pokazalo lošim i što ste na kraju krajeva svojim direktnim ili indirektnim učestvovanjem i vi sami proverili da je i te kako loše.
Naravno, neću da budem toliko ličan i da kažem kakve ste posledice imali zbog toga, ali nemojte nam nuditi ono što se pokazalo kao loše.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Za reč  se javio ministar finansija, gospodin Božidar Đelić.

Božidar Đelić

Želeo bih da odgovorim na nekoliko dosta važnih pitanja, koja su ovde postavljena. Prvo, što se tiče zaposlenih u ZOP-u, a to je naglašeno u više navrata, imaju više mogućnosti: prvo, objavljena je analiza, jedan broj izvršilaca je veoma blizu penzije i oni su ostvarili uslove za odlazak u penziju ili će veoma brzo biti u tom položaju - to je prva destinacija; druga je, kao što sami znate, ako rangiramo ciljeve, najvažnije je da od 1. januara uredno proradi platni promet u poslovnim bankama, što je sve osim jednog lakog prelaska, kao što su pokazali svi primeri u bivšim republikama SFRJ.
To nas očekuje i možemo predvideti da će prvih nekoliko meseci iduće godine biti izuzetno mukotrpno, jer bilo kakva promena, a naročito ovako sistemska je veoma teška. Narodna banka Jugoslavije, kao što nas informiše, već dve godine, a naročito ove godine radi na tom prelasku. Testiranje softvera u bankama ide, više banaka je to predložilo, dobijamo uverenje da su stvari spremne i verujem da, ukoliko su oni spremni, da sada naravno ne odlože po ne znam koji put taj prelazak.
Što se tiče državnih funkcija, jedan broj izvršilaca iz ZOP-a, naročito onih koji su vršili prethodnu kontrolu, ući će u poresku upravu i vršiti jedan moderniji način kontrole, ne kontrolu u vidu predstavljanja šaltera, mase papira i lupanja pečata.
Da pojednostavim, poreske prijave će svako preduzeće morati za svaku isplatu zarada da dostavi poreskoj upravi i to je veoma važno da bude jasno svima, a naročito privrednicima i svima koji isplaćuju plate. To što više nema prethodne kontrole, to naravno ne znači da neće biti kontrole, jer u protivnom imaćemo rasulo u našim javnim finansijama i zbog toga videćete i ove nedelje i u nedeljama koje dolaze tim povodom će biti sprovedena jedna veoma intenzivna komunikacija, tako da svi znaju da su dobili poreske identifikacione brojeve i isto tako šta moraju da urade.
To će biti isti obrasci, koji umesto da dolaze na šalter ZOP-a, oni će to davati poreskoj lokalnoj područnoj jedinici poreske uprave. Ti ljudi koji su to radili, znači vraćam se na vaše pitanje, oni će raditi tu analizu i postojaće ljudi koji će raditi u analizi tih dokumenata, jer oni danas to najbolje znaju u našoj državi.
Ali, želim da vam dam jedan primer, koji je veoma poučan; mnogi su rekli da je prethodna kontrola ZOP-a rešila problem fiskalne kontrole nečega što je kičma naših javnih finansija, ako mislimo o tome da se na taj način po odbitku isplaćuju socijalni doprinosi i porez na zarade. To je najveći deo naših javnih finansija, ako pogledate u zbiru.
Sada iskustvo, a naročito od 1. oktobra kada je ustanovljen jedan centar za velike poreske obveznike u Beogradu, kroz jednu malo pomniju analizu svega toga pokazalo je da je kontrola ZOP-a u mnogim slučajevima bila po agregatu, da li masa korespondira, znači masa neto isplaćenih zarada, pa onda koliko je poreza i koliko doprinosa i u slučaju da stvari tu korespondiraju onda bi ti privrednici imali mogućnost da isplate.
Međutim, ulazimo u nešto što je malo više ta istinska poreska kontrola, a to je kakvi su ti nivoi plata koje se isplaćuju i uočili smo na nekim primerima, naravno shodno ovom zakonu koji stupa možda na snagu 1. januara, tajni deo onoga što se dešava sve dok se ne ustanovi poreska utaja; mogu da vam kažem neka poznata imena, uočeno je da su plate rukovodećih ljudi bile neverovatno niske, oko proseka Republike. Tu je jasno da će sada pomnija ne prethodna, ali naknadna kontrola isplata tih zarada dovesti do mnogo preciznije fiskalne kontrole i očekujem na taj način da će se bez povećavanja nameta poboljšati naplata za doprinose, a znamo koliki je deficit u penzionom sistemu.
Druga stvar, koja je veoma važna, bilo je suludo da se ono što je bila prethodna kontrola i ogroman protok informacija, koje su ti izvršioci imali, na moje ogromno iznenađenje nikada nije dostavljalo na organizovani način samoj Republičkoj upravi javnih prihoda, tako da su finansijski policajci, koji bi išli u naknadnu kontrolu nekih preduzeća, dolazili bez informacija, bez ikakve komunikacije koja bi bila organizovana sa ZOP-om i to je druga stvar koja se ovde ustanovljava.
Ti ljudi, umesto da lupaju pečate na agregatima, sada će sedeti gde je oduvek trebalo da sede tj. u poreskoj upravi, da vrše mnogo precizniju kontrolu i dostavljaće informacije njihovim kolegama, koje će ići posle eventualno na neku terensku konstrolu. Tako će kancelarijska i terenska kontrola će biti mnogo bolje spojene i time će kvalitet biti poboljšan.
To ne znači samo da će se više poreza i doprinosa naplatiti. To znači da kada budu dolazili ljudi iz poreske uprave u preduzeća, to je novi odnos, da će oni dolaziti sa nekim informacijama, sa kojima će moći da uporede faktičku situaciju na terenu; a ne, dajte knjige.
Sledeća stvar, što se tiče ljudi koji ulaze u ovu upravu za javna plaćanja, naša procena je da je to oko 850 izvršilaca. Imamo uz to jedan broj ljudi koji prelaze u banke, da bi mogli da sprovedu taj platni promet u bankama, jer naše banke nemaju dovoljno izvršilaca za to. Zadnja stvar, imate trezore, znači trezore Narodne banke Jugoslavije, a sutra Srbije, za isporuku gotovine.
Znači, na teritoriji naše zemlje, a uz to ima i nekih manjih organizacija, centralni registar, centar za bonitet, neke manje institucije koje će izrasti iz ZOP-a. To je to i mogu da kažem da u agregatu ne mogu da garantujem da će svaki izvršilac ZOP-a dobiti posao, ali ogromna većina njih je zbrinuta, tako da nema nikakvog povoda za zabrinutost. Govorimo o nekoliko stotina ljudi.
U ovom momentu sve se ovo završava. Znamo i komuniciraćemo do kraja godine sa svakim izvršiocem i svako će znati, u slučaju da izglasate ovaj zakon, ko radi, gde, u kojoj kancelariji, ko je nadređen šef, sa kojom opremom radi, tako da ove pripremne radnje naravno teku cele godine. Mi smo došli pred vas da se izglasa zakon, pa da počnemo naravno da radimo.
Jedna stvar i tu bih zaključio, pošto ste postavili pitanje plasmana. Što se tiče plasmana, to će biti minimalne sume, jer jednostavno nikakve viškove budžet Srbije sada nema. To je nekoliko destina miliona dinara. Ono što je veoma važno i što ste postavili kao pitanje, to je finansiranje deficita i tu se ne bih prvo složio sa jednom stvari, a to je da ne postoji plasman tih obveznica na nekim drugim berzama. Naravno da postoji i ako pogledate primera radi finansiranje nekih većih zemalja, veliki procenat njihovih hartija od vrednosti za finansiranje deficita kupuju inostrane institucije.
Međutim, to nije naša intencija. Za nas finansiranje toga treba da dođe i postoji veliko interesovanje danas od strane naših banaka, od strane nekih preduzeća i od strane jednog dela stanovništva da kupe takve obveznice. Ne treba blokirati moguću kupovinu tih obveznica, ali isto tako ako vi asocirate na ono što se desilo u Rusiji i posle ću završiti time da ću vašoj poslaničkoj grupi poslati jednu razglednicu iz Moskve, kada u januaru pođem tamo, za potpisivanje jednog veoma pozitivnog ugovora koji imamo između srpske i ruske poreske uprave, jer Rusi su uočili da neki naši građani kažu da su naši poreski obveznici, a nama ti građani kažu da su ruski poreski obveznici, tako da pošto stalno govorite da ne mogu da idem u Rusiju, pa ću vam se javiti odatle.
Znači, u principu neće biti špekulacije na tim papirima, jer jednostavno mi nismo dostigli stepen kovertibilnosti koji će omogućiti da nesmetano mnoge međunarodne institucije kupuju i prodaju takve obveznice. Nema rizika da se na nekom tržištu kapitala negde u svetu odjedanput obveznice srpskog trezora obezvrede i da to bude neki problem za našu ekonomiju. Toga jednostavno neće biti. Ciljno tržište za nas je naravno domaće tržište.
Postoji veliko interesovanje i u pogledu vođenja monetarne politike. Mnogo je bolje na taj način nego kod Narodne banke Jugoslavije, jer je onda kreditni multiplikator mnogo manji. Na taj način tu ima mnogo manje efekata na inflaciju i na monetarne agregate. Zbog toga je to svuda priznato kao uređeni način finansiranja budžetskog deficita.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Golub Rajić.

Golub Rajić

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, na dnevnom redu Skupštine Republike Srbije je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu, koji je Vlada predložila da bude donet po hitnom postupku kako bi se izbegle štetne posledice koje bi mogle nastati ukoliko se ne osnuje uprava za javna plaćanja i otpočne da radi od 1. januara 2003. godine, a koja treba da obavlja poslove vezane za konsolidovane račune trezora Republike, kao i račune trezora lokalnih vlasti, organizacija obaveznog socijalnog osiguranja i svih direktnih i indirektnih  korisnika sredstava budžeta.
Zakon o budžetskom sistemu je ova skupština donela februara 2000. godine. Njime se, kroz osnivanje trezora Republike i lokalnih vlasti, uređuje izvršenje budžeta, zaduživanje, izdavanje garancija, upravljanje dugom, vođenje konsolidovanog računa trezora i po prvi put, shodno tom zakonu, usvojen je do 15. decembra, po budžetskom kalendaru, budžet za 2003. godinu; istina, na jedvite jade, uz veliku trgovinu i dokaz našem građanstvu i javnosti da ova vlada nema podršku većine u Parlamentu, već da je postala manjinska i da je pitanje dana kada će doći do prevremenih parlamentarnih izbora. Što pre dođe do toga, to će biti bolje po građane Srbije.
Izmenama i dopunama ovog zakona osniva se uprava za javna plaćanja kao organ Republičkog ministarstva finansija i ekonomije, a vodiće evidenciju i obavljati poslove u okviru konsolidovanog računa trezora za korisnike budžetskih sredstava i organizacija obaveznog socijalnog osiguranja. Dobro je što ovde, ne kao kod drugih ministarstava gde osnivate nove agencije, od dela NBJ, tj. od Zavoda za obračun i plaćanja osnivate upravu za javna plaćanja, a stupanjem na snagu novog Zakona o platnom prometu, obavljanje poslova platnog prometa u zemlji će se obavljati na novi način, preko banaka. Samim tim, ZOP prestaje da postoji.
Ovaj zakon je epilog nastale situacije. Ima samo 12 članova i ne može se puno govoriti, ni podneti puno amandmana, ali može se ukazati na neka bolja i preciznija rešenja. Na primer, u članu 2. se uređuje konsolidovani račun trezora, gde se propisuje ko je nadležan za otvaranje konsolidovanog računa trezora Republike i organa lokalnih vlasti i da se to vodi kod NBJ. Prikladnije je reći "sredstva plasirati", nego "investirati", a to svakako treba biti usklađeno sa članom 53. ovog zakona, ali isto tako i po odluci Vlade za nivo Republike i po odluci Vlade ili izvršnog odbora, znači lokalne samouprave, za nivo lokalnih vlasti.
Takođe, član 6. reguliše zaduživanje Republike radi finansiranja budžetskog deficita; Republika za te svrhe može da zaključuje ugovor o zajmu ili da emituje hartije od vrednosti, a o tome odlučuje Vlada. To je nesporno kada su u pitanju domaći zajmovi, ali kada su u pitanju inostrani zajmovi, o tome bi trebalo da odlučuje Narodna skupština. Pre neki dan smo bili u prilici da vidimo koliki je budžetski deficit za ovu, a i za 2003. godinu, i kako se planira da se oni pokriju, pogotovo koliko se za to planira iz inostranih krediti.
Član 8. ovog zakona uvodi novo poglavlje koje u celosti uređuje upravu za javna plaćanja: organizaciju, način rukovođenja, nadležnosti, ovlašćenja ministra i dr, da ne nabrajam sve, ali bi novi član 73a u stavu 2. trebalo promeniti i da se "način obrazovanja, broj, struktura, mreža i delokrug organizacionih jedinica uređuju aktom Vlade, na predlog nadležnog ministra", jer je to bolje rešenja nego kako je u zakonu predloženo.
Takođe u ovom članu, ali gde se reguliše izvršavanje naloga za plaćanje, zbog dosadašnjih praktičnih problema, treba regulisati da zahtev podnosioca mora biti pismeni, kao i obrazloženje uprave za javna plaćanja kada ne izvrši nalog za plaćanje koji nije u skladu sa propisima, i to u roku od tri dana od dana podnošenja.
Ovde još jedno pitanje, gospodine ministre, zaslužuje odgovor: šta se dešava sa Nacionalnom štedionicom, bankom otvorenom pri ZOP-u? Da li će uprava za javna plaćanja deponovati sredstva u Nacionalnoj štedionici ili u nekim drugim bankama, kako, na koji način i pod kojim uslovima? Šta će biti presudno za poveravanje i deponovanje sredstava bankama i na nivou Republike, kao i na nivou organa lokalnih vlasti? Ne otvara li se ovde ponovo mogućnost i prostor nadležnima za zloupotrebe, nenamensko i nesavesno poslovanje?
Na kraju, donošenje i ovog zakona će ovoj vladi produžiti vek, ali svakako ne zadugo. Pitanje je dana do kada će to trajati.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Reč ima narodna poslanica Nataša Jovanović.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Dame i gospodo narodni poslanici, poslanici SRS i velika većina srpske javnosti odavno ništa ne veruju, zapravo od samog početka, od dolaska u Vladu Srbije ministra Božidara Đelića. Samom činjenicom da je on pre nekoliko dana, uz pomoć određenih privatnih lica, izglasao nakaradni projekat budžeta za 2003. godinu, još više ga diskredituje u očima onih poslanika koji su možda imali nameru da mu poveruju u ono što priča.
Zato, bez obzira na količinu izgovorenih reči, koliko puta ministar da se javi i posle svakog poslanika izađe za govornicu, ova izmena Zakona o budžetskom sistemu, zakona koji ste izglasali početkom ove godine, uz ogromne primedbe poslanika SRS, otvaraju neka veoma važna pitanja iza kojih se kriju opasne varijante kojima može da manipuliše i sam ministar i celokupna Vlada. Zbog toga ću da ukažem na neophodnost da se u postojećem Zakonu o budžetskom sistemu promene još neki članovi osim ovih koji su obuhvaćeni, a na čije primedbe smo juče odgovorili kroz izlaganje, najvećim delom, zamenika predsednika naše stranke, gospodina Tomislava Nikolića, koji je detaljno o njima govorio.
Međutim, mi smo vas upozoravali, gospodine ministre, još na početku godine, kada je usvajan Zakon o budžetskom sistemu, da je neophodno da se prihvate, od par desetina koliko smo ih imali, neki amandmani srpskih radikala, da ne bi došlo do otvaranja tih pitanja zloupotrebe i da to ne bi stvorilo sumnju, ne samo kod nas predstavnika u najvišem zakonodavnom organu, nego kod celokupne srpske javnosti. Upravo jedno od tih pitanja se i danas pominje ovde, a govori se o članu 8. postojećeg Zakona, odnosno sada članu 2. stavu 8. u kome se govori o investiranju na domaćem ili inostranom finansijskom tržištu novca ili kapitala, na način iz člana 53. stav 7. postojećeg Zakona.
Amandman koji smo predložili početkom ove godine, kada je usvajan Zakon o budžetskom sistemu, jasno govori o tome da zakon mora da bude koncizan i precizan i da mora da sadrži samo neophodne odredbe, koje su vezane za prihodnu i rashodnu stranu, za projekciju budžeta za narednu godinu, a da lokalni organ vlasti, bez obzira na to što vi malopre kažete da su u pitanju minimalna sredstva, nikako nije banka i da ne može da plasira budžetska sredstva, koja su namenski određena za finansiranje potreba Republike i jedinica lokalne samouprave.
Vaša DOS-ovska vlast mnogo toga što je u direktnoj suprotnosti sa srpskim nacionalnim interesima i sa interesima naših banaka, finansijskih institucija, kako god hoćete, promoviše. Jedan od takvih projekata, koji se na sva usta i na sva zvona promoviše od strane onih koji su osvedočeni neprijatelji srpskog naroda, jeste tzv. kako ste vi to pompezno nazvali regionalno povezivanje u Podunavlju.
Govori se pre svega o tome, a najvažnija stvar se odnosi na plasiranje tih sredstava u inostranstvu, to je za vas inostranstvo, u Osiječkoj banci. Zapadnobački okrug, kroz sprovođenje procesa gasifikacije najbolje o tome svedoči, ono što znaju i poslanik SRS i naši predstavnici koji žive na toj teritoriji, tu je za svrhu izabrao izvođača radova, možete misliti, iz Osijeka.
Sredstva koja se planiraju za nešto tako važno za građane Zapadnobačkog okruga plasiraju se u Osiječkoj banci, a ne u nekoj domaćoj; i što je najgore od svega, promovisanje tog povezivanja u Podunavskoj regiji uopšte ne obuhvata grad Smederevo. A šta onda mi da mislimo dalje, kroz usvajanje vašeg nakaradnog ustavnog projekta koji planirate, ali verujem da nećete biti u stanju da ga usvojite u sledećoj godini, kroz dalje razbijanje i regionalizaciju Srbije - kakvu štetu će tek to onda još izazvati po građane Srbije i razne okruge u našoj zemlji.
S druge strane, ministre, rekli ste juče da je ovo nešto veoma važno, da vam je čast da predložite sistemski zakon, jer su rashodi u budžetu, a Zakon o budžetu za 2003. godinu je rađen po važećem Zakonu o budžetskom sistemu, transparentni i za poslanike i za celokupnu javnost.
Danima smo vam ovde dokazivali, a to je na najbolji način uradio predsednik naše stranke, prof. dr Vojislav Šešelj, da uopšte nisu transparentni ti javni rashodi u ogromnom budžetu za 2003. godinu, iz prostog razloga što vi imate 7,5 milijardi planiranih sredstava za nekakve specijalne ugovore, 1,5 milijardu za putne troškove itd. a mi uopšte ne znamo kako će ta sredstva biti utrošena.
Malopre ste rekli da vi možete da odete u Rusku Federaciju; naravno, kada imate ministarski imunitet, a o onome što ste vi radili sa pozicije saradnika Anatolija Čubajsa ne bih ovom prilikom. Ali, što se tiče te transparentnosti, moramo pre svega da vas upozorimo na činjenicu da ćemo mi javnosti da ukazujemo stalno na sve ono što vi radite.
I, da biste vi bili jedna odgovorna vlast, što nikako niste, a pokazali ste mnogo puta do sada, trebalo bi da prihvatite sugestije srpskih radikala. Pre svega niste prihvatili naš amandman, u kome smo tražili kod stvaranja ovog Zakona o budžetskom sistemu da Narodna skupština, osim što može po Poslovniku da traži jednom godišnje izveštaj o radu Vlade, treba da kontroliše vas direktno i vaše saradnike u pogledu izvršenja budžeta najmanje dva puta godišnje, jer odavno vam ni mi, ni građani Srbije, ništa ne verujemo.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Za reč se javio ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SPS, narodni poslanik Jovan Todorović.

Jovan Todorović

Poštovana gospođo Mićić, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, u februaru mesecu ove godine usvojili smo Zakon o budžetskom sistemu. U decembru mesecu iste godine, dakle danas, raspravljamo o izmenama i dopunama tog zakona i time potvrđujemo ono što smo kao socijalisti i poslanici u ovoj skupštini predlagali ministru u februaru, a nije prihvaćeno, da je trebalo to tada prihvatiti.
Dobro je da se ministar i ovoga puta poslužio nekim amandmanima SPS-a i u skladu sa tim predložio odgovarajuće izmene, ali nije dobro što nije pristupio celovitijim izmenama ovog zakona, jer je objektivna realnost i to nalagala.
Odredbe koje se danas predlažu kao izmene i dopune i za SPS su logične i realne, ali su nekako napisane rogobatno i takvim jezikom da se bez čitanja više puta teško mogu precizno razumeti. Ovo naročito kad je reč o konsolidovanom računu trezora i kad je reč o mogućnosti da se višak sredstava u trezoru Republike ili u trezoru lokalne samouprave može, kako se to ovde kaže, investirati na domaćem ili na inostranom tržištu kapitala, odnosno novca.
Mi smo i tada mislili, ali ovde ministar dolazi do jednog saznanja, da je ono zbog čega su npr. podnošene prijave, prekrjašne, pa čak i krivične, zbog nekih odgovornih lica u pojedinim ministarstvima ili u fondovima, dakle plasiranje viška sredstava u tim institucijama, da je to logično i sada on to pokušava da uredi ovim zakonom.
U najmanju ruku, postavlja se pitanje opravdanosti onih prekršaja ili prijava koje su podnete protiv odgovornih lica.
Drugo, i ovde se insistira na nekakvom inokosnom pravu odgovornih lica u organu uprave, nadležnom za finansije, da plasira, odnosno investira sredstva. Doduše, kaže se da ministar, odnosno lice koje on ovlasti, može novčana sredstva na konsolidovanom računu trezora Republike, osim sopstvenih prihoda iz stava 4. i tačke 2. ovog člana, kao i za koje je po posebnom zakonu, odnosno međunarodnom ugovoru, utvrđena namena koja ograničava upotrebu tih sredstava, investirati na domaćem ili inostranom tržištu novca ili kapitala, na način iz člana 53. stav 7. ovog zakona.
Ovde se stvarno postavlja pitanje, koje je gospodin Tomislav Nikolić juče postavio - kako se član 7, odnosno stav 7. člana 53. ovog zakona može odnositi na zajmove, jer je tamo rečeno da se poštuje nekakvo načelo finansijske sigurnosti ili izbegavanje finansijskog rizika, ali se ne odnosi na davanje, odnosno investiranje sredstava na tržištu, nego na zaključivanje ugovora o zajmovima.
Mislim da ćete, gospodine ministre, imati problem u primeni ovog stava iz člana 8. u delu koji se odnosi na konsolidovani trezor.
I još nešto, zašto ministar ili lice koje on ovlasti, a ne po odluci Vlade? Zašto bi sada ministar preuzimao na sebe i obavezu, a ako hoćete i odgovornost u ovom delu, a objektivno je potrebno da o eventualnom višku sredstava, iako i sam misli da će se to retko dešavati, ipak odlučuje Vlada, i time eliminiše sve moguće primedbe na eventualne špekulacije u tim poslovima; ovo posebno kad je reč o lokalnim organima.
Tu je rečeno da će lokalni organ uprave nadležan za finansije, zaključiti ugovor sa ministrom o investiranju novčanih sredstava na konsolidovanom računu trezora lokalne vlasti. Ali, prethodno je rečeno da, takođe, lokalni organ uprave, nadležan za finansije, odnosno lice koje on ovlasti, može investirati novčana sredstva.
Za mene je sporan i pojam investiranja, gospodine ministre. Pod rečju "investiranje" podrazumevam da se mogu nekakva finansijska sredstva uložiti ili investirati, ali ona podrazumevaju znatno duži rok povraćaja onome ko je investirao.
Ovde, očigledno, nije reč o dugoročnim plasmanima, jer je sasvim sigurno da nećemo imati takvu priliku da možemo dugoročno investirati. Prema tome, nisam baš razumeo vašu tvrdokornost u neprihvatanju izmene ovog dela, koji predlaže da se reč "investirati", zameni rečju "plasirati". Mislim da je to primereno situaciji koja nam se zaista realno može desiti u našem finansijskom životu.
U članu 6. rečeno je da Republika može da zaključuje ugovor o zajmu ili da emituje hartije od vrednosti radi finansiranja budžetskog deficita. To je stav 1. Dakle, nije sporno da ćemo mi za duži vremenski rok imati budžetski deficit. To je potpuno jasno. Mi smo i u prošlom i u pretprošlom budžetu imali deficit. To je jedna tužna činjenica sa kojom ćemo se dugo suočavati u finansijskom životu ove zemlje, a pogotovo dok budemo radili ovako kako sada radimo. Ali, jeste sporno.
Vidite, imali smo do sada rešenje da ministar odlučuje o zajmovima i o emitovanju hartija od vrednosti. Sada se predlaže da o tome odlučuje Vlada. To je nešto između onoga što su socijalisti predlagali u februaru mesecu i onoga što smo do sada imali.
Da smo mi rekli - zašto bi ministar sam odlučivao o zajmovima i o izdavanju hartija od vrednosti, iz kojih ćemo finansirati budžetski deficit? Zašto to ne bi radila Vlada, kao organ, koji je odgovoran ovom parlamentu za ukupno funkcionisanje države, pa i u oblasti finansija? Ministar je samo delimično prihvatio tu primedbu i sada kaže - o tome će odlučivati Vlada. Mi to podržavamo.
Ali, pitamo se, da li je u redu da Vlada odlučuje i o domaćim i o inostranim zajmovima. Predložili smo da ne bude Vlada nadležna za inostrane zajmove, nego ovaj parlament, jer pitanje državnog duga prema inostranstvu, sasvim sam siguran, prevazilazi čak i ustavne nadležnosti Republičke vlade. Bilo bi najlogičnije da ovaj parlament o tome svestrano razgovara, razmatra to, pa ako parlamentarna većina odluči da se ova zemlja zadužuje kod međunarodnih finansijskih organizacija ili na bilo koji drugi način, onda ćemo ići u taj način finansiranja budžetskog deficita.
Dakle, nije dovoljna samo činjenica da mi na ovaj ili onaj način usvojimo budžet, u kome postoje stavke da objektivno imamo deficit i kako se sada taj deficit finansira, nego moramo od slučaja do slučaja da svaku situaciju razmotrimo, kao što smo imali primere razmatranja Zakona o davanju kontragarancija za zaduženja EPS-a, železnice itd. Zašto bi sada priču o nekoliko milijardi evra ili dolara prepustili samo Vladi? Mislim da to ni Vladi ne odgovara.
Treći momenat, koji se ovde ispoljava, jeste momenat sa kojim smo potpuno saglasni. Odnosi se na to da se jedan broj stručnih radnika ZOP-a preseli u novoorganizovanu upravu za javna plaćanja. Nije dobro što nismo u obrazloženju Predloga ovog zakona imali potpuno definisanu informaciju o tome šta će biti sa drugim radnicima u ZOP-u, koliko će njih preći u poresku upravu, koliko će njih preći u finansijsku policiju ili u neke druge državne organe i time rešiti svoj radno-socijalni status.
Posebno je pitanje da li smo došli potpuno do toga i da li smo kao država spremni da platni promet prenesemo iz ZOP-a u poslovne banke? Sam ministar govori o tome na način da imamo puno rezervi prema tome kako ćemo konsolidovani trezor lokalnih samouprava preneti u poslovne banke i koje su to poslovne banke osposobljene da do kraja proprate finansije lokalnih samouprava.