TREĆE VANREDNO ZASEDANjE, 20.02.2004.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆE VANREDNO ZASEDANjE

4. dan rada

20.02.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 10:30 do 18:00

OBRAĆANJA

Dragoljub Kojčić

Demokratska stranka Srbije
Gospodine predsedavajući, dame i gospodo, pre neki dan je bila proslava 200 godina od podizanja srpskog ustanka, od 1804. do 2004, koja je, a ovo je sada direktno i u vezi sa temom, bila tako koncipirana, specijalno u Sava centru, da je potpuno prikriveno samo biće srpskog ustanka, pa se prošvercovao događaj kao da je u pitanju dva veka od moderne srpske državnosti, pa je pevana arija toreadora iz Bizeove opere "Karmen". Mi se danas ovde nalazimo u situaciji kao u Marićevića jaruzi, da nemamo ni blizu temelje ustavnosti, zakonitosti, pravnosti i institucionalnosti. Situacija koju smo zatekli od prethodne vlasti je u tom smislu i gora nego ona koju su ustanici 1804. zatekli u Marićevića jaruzi. Postoji jedan problem.
Postoji problem da SRS ima jednu vrstu nejasnoće oko stvarnih političkih interesa u toku ovih zasedanja. Sa jedne strane se iskazuje žurba u vezi sa izborom novog predsednika Srbije, a sa druge strane se zapravo ometa mogućnost da se donese jedna takva dopuna Zakona o izboru predsednika Republike Srbije koja bi omogućila da se Zakon i sprovede u delo i da mi zaista posle gotovo dve godine dobijemo predsednika Republike.
Dakle, nejasno je da li hoćemo da dobijemo brzinu ili utemeljenu brzinu, ili samo hoćemo da dobijemo brzinu bez temelja. Neutemeljenost se ovde oslanja i na jedno drugo shvatanje koje se pokazalo tokom rasprave o Kori Udovički, ili direktno, kada se govorilo da je to legalni guverner, ili kroz tezu da je to živi guverner. Srbija samo ima Kori Udovički, ona je naravno, Bogu hvala, živa i dobro izgleda, ali Kori Udovički nije legalni guverner NBS, i tu je pravi problem.
Moderna teorija legitimnosti i teorija legitimnosti u demokratskom društvu podrazumeva da je legalno samo ono što je legitimno, samo ono što se kvalifikovalo tako što je prošlo proceduru. Dakle, Kori Udovički nije prošla proceduru. Ona nije ni legalna ni legitimna. A, postoji i jedan drugi problem, što je takvo shvatanje legalnosti, gde je samo važno da je samodržac udario pečat na neku odluku, možda ono što predstavlja tajnu vezu između DSS-a i SRS u ovom slučaju. Dakle, to je nešto što pripada vremenima koja su iza nas, a mi ćemo kao narod koji se opredelio za demokratsku izgradnju države da prihvatimo da od sada, u svim zakonima koje budemo donosili, osnova legalnosti uvek bude striktno legitimnost.
Pošto je nagoveštena mogućnost izbora za predsednika Republike, a očigledno je započela i predizborna kampanja, moram da konstatujem da je značajan broj glasača SRS, koji su iz najčestitijih patriotskih pobuda dali svoj glas, mogao, i ovim se razlikujemo od svojih prethodnika, da izvuče samo jedan zaključak, da je nažalost taj glas za zaštitu nacionalnih i državnih interesa neupotrebljen. To je glas dobar za opoziciju, ali nama je potrebna pozicija. DSS je upravo zbog toga sigurno mesto na kome će se najviše sakupiti oni glasovi kojima je stalo ne samo do priče o nacionalnim i državnim interesima nego do njihove operativne realizacije.
Dakle, Tomislav Nikolić je sigurno dobro izašao sa Dragoljubom Mićunovićem, ali pošto je u funkciji predsednika Republike, pre svega predstavljanje naroda, a to je jedna vrsta našeg ogledala, pred nama samima, to je reprezent pre svega pred svetom, a i u svetu moramo da delujemo, pokazalo se da su mnogi naši pehovi posledica zapravo nerazumevanja na koji se način realno štiti nacionalni interes pred međunarodnom zajednicom.
Naravno, nije ona bez debelog dela odgovornosti, vrlo je važno da se uz samu ličnost predsednika Republike sakupi maksimum onih vrlina i onih interesa naroda koje danas ova zemlja može da ima. Pošto je bilo predloga za politički duel Tomislava Nikolića i Vojislava Koštunice, koji nije istakao svoju kandidaturu za predsednika Republike, ja ću vam samo reći da je predstavljački kapacitet Vojislava Koštunice danas najveći predstavljački reprezentativni kapacitet ovog naroda.
A propo legaliteta i legitimiteta, ova pešačka zebra tu negde iza nas nema ni legitimitet ni legalitet, a možda bi radi razbijanja uroka bilo dobro da počnemo od njenog sklanjanja. Zahvaljujem se.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Replika, gospodin Vučić.

Aleksandar Vučić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, mi se naravno ne bunimo kada govore predstavnici nove vlasti na ovakav način, ne bunimo se, ne tražimo da ih upozoravate na temu, bez obzira što to nema nikakve veze sa Predlogom zakona. Nisam shvatio da je Predlog zakona kako pokušati da pobedimo Srpsku radikalnu stranku, nisam shvatio da je to suština Predloga zakona, možda i jeste, ali evo sada nam je to kao suštinski motiv i nameru pokazao gospodin Kojčić za ovom govornicom. On je govorio o motivima onih koji su glasali za SRS. U pravu ste, gospodine Kojčiću, to su časni ljudi, dobri ljudi, najvećim delom nažalost siromašni ljudi koji žele da žive bolje, koji žele da budu svoj na svome i ništa više od toga. To je tačno.
Ima nešto što nije tačno, a to je, vi ste rekli, gospodine Kojčiću, da su njihovi glasovi neupotrebljeni. Glasovi tih dobrih ljudi, hrabrih ljudi (kada kažem hrabrih, mislim na one koji su smeli da glasaju za SRS pored sve hajke i harange koja je protiv nje, čak i u ovoj kampanji, a posebno preko B92 vođena) nisu upotrebljeni kada napravite koaliciju s koca i konopca samo da bi se dočepali fotelja i vlasti, već su glasovi tih ljudi upotrebljeni kada njihove interese zastupate časno, pošteno, odgovorno, kada se zalažete da se izborite za ono za šta su ti ljudi glasali.
U tome je suštinska razlika između vas i nas. Nije nama važan predstavljački kapacitet, pa da istovremeno možemo da predstavljamo i G17 i SPS i SPO i DSS i Nebojšu Čovića i Slobodana Orlića i ne znam ni ja još koju političku stranku. Nama je, za razliku od vas, važno da predstavljamo narod i građane Srbije. To nam je, gospodine Kojčiću, najvažnije i to je najvažnije za građane Srbije. To ćemo raditi i ubuduće.
Kažete - vi u Srpskoj radikalnoj stranci, a to ste čuli od predstavnika jedne političke organizacije u ovoj skupštini, za koje ni majka rođena više neće da glasa pošto im je to jasno, da ne bi nikada više ušli u parlament, a mi smo (to je sledeća tačka dnevnog reda) predložili ovaj cenzus od 3%, da se mnogim strankama koje se nalaze na vašoj strani da kapacitet da bi možda i mogle da se bore za taj cenzus na sledećim izborima, da nemaju baš preveliki i nerešiv zadatak kakav je cenzus od 5% biračkog tela.
Moram da vam ukažem na još jednu činjenicu, možete sto puta da ponavljate ljudima - glasali ste za SRS, a niste dobili Vladu. Nisu dobili Vladu zato što mi nismo hteli na nečastan način da idemo u tu Vladu i sa nečasnim ljudima da učestvujemo; zato što nismo hteli da učestvujemo u toj Vladi sa onima sa kojima vi učestvujete; zato što nismo hteli da štitimo ni Vuka Hamovića, ni Vojina Lazarevića, niti bilo koga drugog; zato što nećemo da štitimo nijednog kriminalca i da ulazimo u Vladu sa onima koji su to optuživali na najgori mogući način, ali i zato što nismo hteli...
(Predsedavajući: Molim vas, gospodine Vučiću, da poštujete vreme.)
... i što nećemo građanima Srbije da objašnjavamo kako to mi u nekoj Vladi sa DSS-om, kako to sa SPO-om, kako mi to sa nekim drugim političkim strankama. Građanima Srbije koji su glasali za SRS.
(Predsedavajući: Gospodine Vučiću, opominjem vas još jednom, poštovaćete vreme, nadam se, koje je isteklo pre minut.)
Završavam za desetak sekundi.
Dakle, gospodine Kojčiću, nemojte da brinete za glasače SRS, bez obzira na činjenicu što je oteta pobeda SRS, ne u legalnom smislu, ali u smislu legaliteta svakako. Moram da vam kažem nešto, ti glasači su ljuti, ali ne na nas, nego na one koji su tu pobedu oteli.
Zato će na prvim sledećim izborima, očekujemo da to budu predsednički, lokalni i pokrajinski, ta pobeda biti mnogo ubedljivija, a sve da bi vam pokazali šta su ljudi zaista hteli, šta su zaista mislili i koga hoće na vlasti, a budite sigurni da vas ne žele, nego baš SRS.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima doktor Mileta Poskurica, a neka se pripremi Gordana Čomić.
Moram da se obratim svim poslanicima da se uporno obmanjuju i poslanici i javnost stalnim obećanjima da ćete završiti za deset ili dvadeset sekundi, moraću da koristim svoju obavezu.
Molim vas, kada vas opomenem za vreme, budite ljubazni, mislim da sam bio vrlo korektan svih ovih dana. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Mileta Poskurica

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, SRS veoma dobro oseća ono što narod misli, čime je okupiran i čime se zanima. Osećamo sve to tako i zato smo dobro prošli na izborima. U svom političkom angažovanju mi politički artikulišemo volju naroda. Eto, nakon formiranja ove skupštine, mi smo predali u proceduru set zakona za koje mislimo da odražavaju realan interes ovog naroda da se nešto bitno promeni, zbog čega su ovi izbori nastupili pre vremena i bili posledica onoga što se u prošlosti dešavalo.
Jedna od tačaka o kojoj ćemo raspravljati neposredno nakon ove je naš predlog, a čudnim sticajem okolnosti, valjda vezano za stožer, epicentar ove nove koalicije, došla je neka druga tačka ispred našeg predloga promene Zakona o izboru predsednika Republike. Jednako je to čudno kao što je čudno da ovom sednicom ne predsedava Gordana Pop-Lazić, i to ćete morati građanima da objasnite ili će oni objasniti vama na novim izborima koji će verovatno uslediti uskoro.
Zašto je bitno da imamo izabranog predsednika Republike, zašto je to bitan segment u strukturi vlasti, u segmentu pravne ispravnosti i poretka? Bitno je, jer on zapravo sublimira u sebi jedno iskonsko pravo birača da imaju reprezenta, čoveka kome će verovati. Moguće je da zaista postoji situacija u Srbiji da je poljuljano poverenje u jednu takvu instituciju. Moguće je da je kriza institucija za koju znamo da postoji od 5. oktobra na svim nivoima; u početku nisu bili krizni ovi štrajkački odbori, kako se već zovu, mislim na ove koji su menjali i smenjivali levo-desno, a sve u svemu, bilo je krizno u ovom sistemu, pa je krizna i ova funkcija.
Da li je i ko je doprineo da institucija predsednika bude takva da se postavlja pitanje izlaznosti i da to neko sada koristi kao činjenicu da ako je mala izlaznost moguće je da to nije ni bitna funkcija. Vlada se nekako na određen način drugačije izjasnila danas. SRS nije odgovorna za devalvaciju te institucije. Tu sublimiranu suverenost naroda SRS uvek ističe; mi govorimo o značaju predsednika.
Moguće je da je to neko znatno pre nas uradio, možda onaj ko je neograničeno koristio i druge forme vlasti, i to više nego što su mu po Ustavu pripadale, možda onaj iza njega koji se nije ni mešao u posao, a šta su tek radili oni kandaidati koji su sledili unazad tri godine u dva ili tri pokušaja nekakve koalicije, neiskrene, neprincipijelne, i to je verovatno veoma nalik ovoj sadašnjoj koaliciji koju ste napravili. Učinili ste da narod govori o tome, pa i da ne izađu, pa šta ako predsednik odlučuje, o čemu može da odlučuje itd.
Da bismo jednom presekli takvo stanje, pružimo priliku narodu da izabere predsednika u meri u kojoj želi i da ukaže poverenje nekom čoveku, mislim naravno Tomislavu Nikoliću. Da je bilo sreće, da je bilo pravedno i pravde, bio bi to Vojislav Šešelj, pa se ne bi dešavalo što se dešavalo sa institucijama koje nije mogao predsednik po Ustavu da kontroliše, a trebalo je da ih kontroliše. Da je Vojislav Šešelj bio predsednik Srbije mnogi zakoni ne bi prošli, ni oni zakoni pred kojima narod postavlja upit misleći da li će sutra imati firmu u koju će se javiti na posao, ni Zakon o radu, privatizaciji, lustraciji itd. Sve to, i ako bi prošlo, bilo bi očiglednije narodu na način na koji je prošlo.
Mi se borimo da dođe čovek koji će umeti i smeti da stane ispred svake odluke Skupštine, jer mu to Ustav dozvoljava, da Skupštini vrati nelegalan zakon, da ga popravi, revidira, pa ako ga preglasa i vrati nazad onda će se bar znati ko je kriv.
Hoćemo da pokažemo da predsednik ima nadležnosti i u drugim funkcijama, ne samo kontroli izvršne vlasti. Na određen način on mora da brine o sprovođenju zakonitosti i ustavnosti. On je reprezent ove države, garant njenog jedinstva. Da li nama sada nije potrebno da imamo snažnog garanta jedinstva ove države? Nadvilo se štošta nad nju. Da li treba da ostane jedinstvena? Da li treba neko da simbolizuje čvrstinu garanta?
Naravno, ne mislim da iko to može bolje da uradi nego srpski radikal, a ovog puta Tomislav Nikolić. Prečesto pominjem, neću da se izvinjavam zbog toga, nije izborna kampanja još, verovatno će uskoro biti; ali mislim da je tako i hoću građanima Srbije da stavim do znanja dok smo tu da ćemo se boriti upravo za ono što smo od njih čuli, da se rešavaju vitalni problemi i upravo ćemo to stavljati pred ovo telo, da o tome rešava.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima gospođa Čomić. Nije tu. Reč ima Blagoje Krajinović, a neka se pripremi gospodin Đorđe Mamula.

Blagoje Krajinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, Srpska radikalna stranka smatra da je Srbiji krajnje vreme da dobije predsednika Republike. Neophodno je da ima prvo čoveka koji će sve nas predstavljati legitimno i legalno.
Ovo stanje koje postoji, ovaj vakuum, totalno je neodrživo. Tako značajna funkcija ne sme više biti pokrivana v.d. stanjem.
Istorijski gledano, 2004. godina je veoma bitna za našu zemlju, jer je to godina u kojoj smo proslavili 200 godina srpske državnosti. Dočekali smo da je obeležimo nespremni, i to zahvaljujući režimu koji odlazi sa političke scene, bez predsednika Republike, bez vlade, u jednom opštem haosu i rasulu. Bilo je tužno gledati kako se u tako važnom trenutku narodu obraćaju najviši predstavnici naše države, v.d. predsednik Republike i predsednik Vlade u odlasku.
Samo zbog uskostranačkih interesa bivše većine do sada se nije pristupilo izmenama i dopunama Zakona o izboru predsednika Republike. Nadam se, u ime svih 1.200.000 građana koji su glasali za Srpsku radikalnu stranku, da ćemo ovog puta promeniti zakon koji nas je sputao da dobijemo tu ličnost, čoveka koji bi nas poveo iz ovog haosa i doveo u neke mirnije vode.
Mi imamo takvog čoveka, pametnog i odgovornog, nadasve popularnog. To je Tomislav Nikolić, onaj koji će sigurno pobediti na narednim izborima, bilo koji kandidat da mu se suprotstavi. Potrebno je da Srbija dobije malo predaha da bi mogla da se podigne iz ruševina prethodne politike, a on je čovek koji to može da uradi.
Predlažem da se prihvati Predlog zakona, ali iz sledeće tačke dnevnog reda, i to odmah, da ne gubimo vreme, jer smo ga već dovoljno izgubili u beskonačnim svađama. Predlažem da se ova tačka ne prihvati, a da se odmah koliko sutra, prekosutra raspišu novi izbori. Mislim da je prošlo vreme gospođe Mićić, da više nema osoba koje bi kao ona tako brutalno koristile svoju slučajno stečenu i ničim zasluženu poziciju. Odugovlačenje i odlaganje datuma raspisivanja izbora za predsednika ne odgovara nikome, a ponajmanje odgovara Srbiji.
Samo od predsednika Narodne skupštine ili v.d. predsednika Republike Srbije zavisi da li ćemo brzo imati legalno izabranog predsednika ili ne. Čemu čekanje od 60 dana? Raspišite izbore odmah, a vi kolege i koleginice poslanici, od vaše sposobnosti da prevaziđete stranačke interese zavisiće da li će predsednik sigurno biti izabran. Zato vas pozivam da ne gledate interese nego da ozbiljno i razložno razmislite i da date podršku dopuni Zakona o izboru predsednika, koju smo mi predložili, koja će samo ubrzati i olakšati da volja građana Srbije konačno bude sprovedena.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima gospodin Đorđe Mamula, a neka se pripremi narodni poslanik Zoran Antić.

Đorđe Mamula

Demokratska stranka Srbije
Ustavni osnov za ovaj predlog zakona je u članu 87. stav 7. Ustava Republike Srbije, a u razlozima za donošenje zakona po hitnom postupku je rečeno da je predsednik Narodne skupštine izabran 4. februara 2004. godine i da predstoje izbori za predsednika Republike Srbije. Pri tom, nijedan propis ne konkretizuje obavezu predsednika Narodne skupštine da raspiše izbore za predsednika Srbije, tačnije, ne određuje rok  u kome je on dužan da izbore raspiše. Predsednik Republike je  bitna državna institucija u Srbiji, pa ako što pre ne bude biran može biti ugrožen rad ostalih državnih institucija u Srbiji.
Za ovaj naš predlog, koji zapravo sadrži samo jedan član, jer se u postojećem zakonu dodaje jedan član, a najavilo se 27 poslanika, što znači da je isprovocirao vaše interesovanje i da zaslužuje vašu pažnju.
U obrazloženju koje ste dobili kaže se da je Ustavni sud doneo 18. septembra 2003. godine odluku kojom je utvrdio da je neustavna odredba člana 5i stav 3. Zakona o izboru predsednika Republike, prema kojoj predsednik Narodne skupštine u roku od 60 dana od dana kada su održani neuspeli izbori odlučuje o raspisivanju novih izbora za predsednika Republike.
Razlog neustavnosti odredbe je u tome što predsednik Narodne skupštine nije ovlašćen da odlučuje o tome da li će raspisivati izbore ili ne. Ako bi odlučivao, mogao bi da odlučuje toliko dugo da te izbore možemo čekati mesecima. Zato se ovim predlogom određuje tačno trenutak kada mora da raspiše izbore i kada više nema tumačenja da li će ili neće raspisati izbore.
Od trenutka stupanja na snagu odluke Ustavnog suda (19. septembra 2003. godine) nastala je pravna praznina u našem pravnom poretku. Mada u Zakonu o izboru predsednika Republike i dalje postoji pojam neuspelih izbora (to je član 5i stav 1), nijedan propis, ni Ustav Srbije, ni Zakon o izboru predsednika Republike, ne određuje rok u kome je predsednik Narodne skupštine dužan da raspiše izbore posle neuspelih izbora za predsednika Republike. Svrha ovog predloga zakona jeste da tu pravnu prazninu reši i omogući blagovremene izbore za predsednika Republike da bi se uspostavila pravna sigurnost.
Prema Predlogu zakona, predsednik Narodne skupštine ima zakonsku dužnost da raspiše izbore za predsednika Republike u roku od 60 dana od dana kada su održani neuspeli izbori. Time se unosi izvesnost i sigurnost u pravni poredak, u kome trenutno ne postoji norma koja određuje do kada predsednik Narodne skupštine raspisuje izbore. Rok za raspisivanje izbora počinje da teče od trenutka održavanja neuspelih izbora za predsednika Republike. Bez ove odredbe taj trenutak nije jasan.
Mada Ustav Srbije ne poznaje pojam neuspelih izbora, zakon ga izričito predviđa, pa samo trenutak okončanja neuspelih izbora može biti relevantan za određivanje početka roka za raspisivanje izbora. Nijedna druga činjenica u vremenu ne može biti relevantna za određivanje početka roka: ni trenutak redovnog prestanka mandata predsednika Republike (a to je član 86. Ustava), ni trenutak prevremenog prestanka mandata predsednika Republike (a to je član 87. Ustava Srbije).
Uostalom, pravno i faktičko stanje u kome se Srbija nalazi od 29. decembra 2002. godine, kada je prestao mandat poslednjeg predsednika Srbije, nastalo je kao posledica neuspeha kasnije održanih izbora za predsednika Srbije. Naravno, svima onima koji su podržali ovaj naš predlog se zahvaljujem, kao i onima koji su imali primedbe. Ovaj predlog preporučujem vašoj pažnji i predlažem da glasamo za njega.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Zoran Antić, a neka se pripremi gospodin Branislav Ristivojević.