TREĆE VANREDNO ZASEDANjE, 23.02.2004.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆE VANREDNO ZASEDANjE

5. dan rada

23.02.2004

Sednicu je otvorio: Dragan Maršićanin

Sednica je trajala od 10:30 do 18:00

OBRAĆANJA

Branislav Ristivojević

Uvažene kolege narodni poslanici, o efikasnosti rada ovog parlamenta govori baš i činjenica koji predlog ide za kojim. Ako jedna stranka pre DSS-a predloži ukidanje cenzusa, nećemo valjda i mi predlagati ukidanje cenzusa, pa posebno G17, pa SPO, pa DS itd. Dosta je da samo jedna stranka predloži ukidanje cenzusa, nema potrebe to ponavljati. Iz tog razloga DSS nije u svom Predlogu zakona predvidela ukidanje cenzusa, to bi zaista bilo besmisleno. U tom smislu se predlozi zakona u određenoj meri nadopunjavaju.
Što se tiče roka za raspisivanje izbora, podsetiću vas, kada smo mi intervenisali i našim zakonom predvideli rok od 60 dana, onda ste se vi dosetili i amandmanom na vaš zakon predvideli raspisivanje odmah sutra. To vam nije palo na pamet ni kada ste prvi put predložili ovaj predlog zakona. U tom smislu oni su kompatibilni, nadopunjavaju se, osim tog vašeg amandmana koji ne ide sa ovim našim predlogom od 60 dana.
Inače, sa svim ovim u vezi je i Zakon o izboru narodnih poslanika, zato što se on supsidijarno primenjuje na Zakon o izboru predsednika Republike, i to u skoro 90% materije. On je, takođe, kompatibilan sa ovim predlozima.
Što se tiče pozivanja na neke analogije, u SAD-u su izbori posredni, nisu neposredni i ne možete ih porediti. Po Ustavu, kod nas su izbori neposredni. Kod njih se glasa za elektore, pa za predsednika, a u Nemačkoj se u skupštini bira predsednik, ne na izborima.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Replika, gospodin Dačić.
...
Socijalistička partija Srbije

Ivica Dačić

Socijalistička partija Srbije
Stranke koje se zalažu za usvajanje ovog predloga zakona imaju svoju argumentaciju, koja je, naravno, legitimna, ali ovde je rečeno da nije jasno zašto će SPS glasati protiv skidanja cenzusa. Nama je jasno zašto će SRS i DSS glasati za Predlog ovog zakona. Zato što je njima stalo da bude izabran predsednik Republike, čak i ako ne izađe više od 50%. To je jasno i to je legitimno zalaganje. Ali, zaista se mora postaviti pitanje kako je moguće da u novembru izađe 38% građana Srbije na predsedničke izbore, a u decembru na parlamentarne izbore 58%.
Mi možda nismo stigli da konsultujemo Slobodana Miloševića, ali smo konsultovali Vojislava Šešelja, koji je ostavio knjige pre nego što je otišao. Već smo citirali ono što je rekao prošlog puta, istina, kada su bili u pitanju Labus i Koštunica, koji su bili prvi i drugi. Gospodo, nije problem u zakonu. Nije bio zakon prepreka što nismo dobili predsednika. Bile su dve prepreke: želja DOS-a da Koštunica ili neko drugi po svaku cenu ne bude predsednik Republike Srbije i birači koji nisu shvatili da treba da izađu više od 50% na ovakve predsedničke izbore. Nije problem zakon, problem su birači u Srbiji.
Prema tome, svi predsednici Srbije su do sada izabrani uz cenzus od 50%. Prošli put je promenjen zakon i ukinut je cenzus u drugom krugu i opet nije bilo dovoljno da se izabere predsednik Srbije. SPS je protiv ukidanja cenzusa. To ne znači da druge stranke, koje imaju legitimnu želju da Srbija dobije predsednika i da predsednik bude baš iz njihove stranke, nemaju pravo da to predlože. Ali, smatramo da je logično i normalno da predsednik Republike bude izabran na izborima na kojima će učestvovati više od 50% birača u Srbiji.
Što se tiče DS-a, ona je učinila sve neustavno; Nataša Mićić nije raspisivala izbore za predsednika Republike Srbije, suprotno Ustavu. Njihovo zalaganje je suprotno zalaganju SPS-a. Mi se zalažemo da se izbori održe, da se raspišu, ali bez ukidanja cenzusa. Zato vas molimo da ne mešamo sve te stvari. Naše zalaganje je takođe legitimno, zato što su svi dosadašnji predsednici Srbije, uz sva moguća osporavanja, ali sada je kasno za ta osporavanja, bili izabrani na osnovu cenzusa od 50% i u prvom i u drugom izbornom krugu.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Replika, gospodin Vučić.

Aleksandar Vučić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, tačno je sve što je izgovorio Vojislav Šešelj, i sve što je rekao je složio i na CD i ostalo je zapisano u njegovim knjigama, te će tako i oni koji ga progone u Haškom tribunalu imati veliki problem da dokažu ono što su neistinito zapisali u svojoj prilično glupoj optužnici, tako da ne treba da brinu oni koji se pozivaju na gospodina Šešelja.
Gospodin Šešelj je to rekao u jednom trenutku, kada se dogodilo da prvi put nismo dobili predsednika Republike, zahvaljujući činjenici da nismo imali dovoljan broj izašlih, kada su ostali u trci gospodin Labus i gospodin Koštunica. Tada smo imali tri jaka politička suparnika: Koštunicu, Labusa i Šešelja. Imali smo, otprilike, nerešenu utakmicu. Sva trojica su imala 25-30% glasova. Pokazalo se da je Srbija podeljena na tri dela, da odustankom jednog od njih nije u stanju da izabere predsednika uz procenat veći od 50% izlaznosti.
Postavlja se pitanje šta nam je danas činiti? Naravno, osim onog pravnog aspekta da li je ustavno ili nije ustavno ono što smo predložili u ovom aktu, a ustanovili smo da jeste u skladu sa najvišim pravnim aktom ove zemlje, drugo pitanje je pitanje političkog oportuniteta, pitanje šta mi usvajanjem ovog akta želimo. Da li želimo da pobedimo? Da, naravno da želimo da pobedimo. Prirodno je i normalno da želimo da pobedimo. Ne želimo valjda da idemo na izbore i da izgubimo. Još ne znam nikoga ko želi da ide na izbore, a na izborima ne očekuje dobar rezultat, nego želi da izgubi. Sa tim čovekom ili sa tom političkom strankom nešto nije u redu. Prema tome, mi naravno želimo da pobedimo, hoćemo da pobedimo, to ćemo i učiniti.
Što se tiče konsultacija sa gospodinom Šešeljem, mi smo razočarani i nesrećni što ne možemo da čujemo našeg predsednika i našeg prijatelja, posebno zbog činjenice što on ne može da dobije ni posetu svoje porodice, što ne može da razgovara sa svojom decom, da se čuje sa svojim unukom.
Ne može da sazna šta mu čine i kako se pripremaju za neku novu izbornu kampanju njegove stranačke kolege.
Mi se našeg predsednika, za razliku od nekih drugih, nikada nismo i nećemo odreći, nećemo mu spuštati slušalicu kada zove iz Haga. Naprotiv, slušaćemo i uvažavati sve ono što Vojislav Šešelj bude govorio. U tome je razlika između vas i nas. Mi Boga molimo da se čujemo sa njim, a vi Boga molite da se telefonske veze nikada ne uspostave.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Bojan Pajtić, predsednik poslaničke grupe.
...
Demokratska stranka

Bojan Pajtić

Demokratska stranka – Boris Tadić
Poštovano predsedništvo, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, DS i njeni poslanici podržaće Predlog zakona koji je DSS predložila. Neće, to smo ponovili već u nekoliko navrata za ovom govornicom, podržati predlog SRS. Kao Skupština moramo da vodimo računa o odgovornosti koju kao kolektivitet imamo u odnosu na instituciju predsednika Republike i ova dva predloga zakona su, po našem mišljenju, u koliziji. Dakle, jedan predlog zakona predviđa situacije – šta se dešava ukoliko su predsednički izbori bili neuspešni i kada se ponovo izbori raspisuju, a drugi predlog zakona predviđa ukidanje cenzusa, i u tom smislu su oni kontradiktorni.
Jer, ukoliko budu usvojena oba predloga zakona, doći ćemo u situaciju da imamo zakon koji predviđa šta ako predsednički izbori ne uspeju, a oni ne mogu da ne uspeju ukoliko se usvoji ovaj drugi predlog zakona, a izgleda da ćemo usvojiti oba predloga zakona, bar na osnovu najava koje čujemo iz poslaničkih klubova.
Naše stanovište je da u širem kontekstu moramo da posmatramo ovaj problem. Moramo posmatrati problem i u kontekstu načina izbora, ali i u načinu opoziva predsednika Republike. Potpuno je nelogično da predsednik Republike može da bude izabran na osnovu 10% glasova birača, ili možda i manje, hipotetički posmatrano, birača koji izađu na izbore, a da je za opoziv predviđen jedan užasno krut način koji opet nije konsekventan, ali tako je Ustavom definisan, da je potrebno da se izjasne dve trećine poslanika Narodne skupštine o pokretanju postupka opoziva, pa da onda većina od ukupnog broja birača izglasa opoziv predsednika Republike.
Šta to znači? Znači da možemo da izaberemo predsednika Republike, opet hipotetički, sa 100 ili 200 hiljada glasova, a da je potrebno tri i po miliona birača da bi ga opozvali. To pitanje mora sistemski da se ustroji i mi ćemo zbog toga u odnosu na ovaj predlog zakona biti uzdržani. Dakle, smatramo da je potrebno Ustavom drugačije definisati poziciju predsednika Republike, kao i nadležnosti koje predsednik Republike ima.
S obzirom na to da je ovaj ustav tako dimenzionirao te nadležnosti da su one izrazite potrebno je da ukoliko ne postoji cenzus kod izbora predsednika Republike, dakle ukoliko može biti izabran sa 100 ili 200 hiljada glasova, da to bude dominantno protokolarna funkcija, ako se oko toga opredelimo, ili ukoliko ima jače nadležnosti one moraju biti kompatibilne i sa načinom izbora i sa legitimitetom koji predsednik Republike ima.
Ne bih se bavio komentarima koji su bili izrazito stranačke prirode. Ovo pitanje je od značaja i prevazilazi unutarstranačka ili međustranačka prepucavanja.
Bilo je mnogo komentara o bivšem predsedniku Skupštine. Bez namere da budem advokat ili zastupnik bivšeg predsednika Skupštine, dakle, nije postojao nijedan razlog da i novi predsednik Skupštine odmah ne raspiše predsedničke izbore, ukoliko na takav način posmatramo stvari, dakle da postoji ustavno ovlašćenje da izbori budu raspisani.
Tačno je da postoji pravna praznina u ovom problemu. Tačno je da je tu pravnu prazninu potrebno popuniti. Smatramo da ona može da se popuni prihvatanjem predloga DSS-a. Ne smatramo da ćemo iznaći rešenje, odnosno da ćemo imati do kraja formalno-pravno zaokružen sistem ukoliko prihvatimo oba predloga i smatramo da moramo svi zajedno da poradimo na projektu novog ustava, koji će definisati i drugačije nadležnosti predsednika Republike i drugačiji način izbora i opoziva predsednika Republike.
Postoji više načina da se predsednik Republike izabere. To može biti i izbor u parlamentu. Mi smo to predlagali kao jedno rešenje, ukoliko je predsednik Republike dominantno protokolarna funkcija. Može da se razgovara o različitim načinima izbora, ali način izbora i način razrešenja, u formalnom smislu, mora biti kompatibilan, dakle nije logično da možemo da izaberemo predsednika sa 5% glasova birača u Republici Srbiji, a da je potrebno više od 50% birača da bi ga opozvali.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Da li se još neko od predsednika poslaničkih grupa javlja za reč?

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime predlagača SRS, kao ovlašćeni predstavnik pokušaću da na kraju rasprave o ovom našem predlogu sublimišem čitavu raspravu.
Očigledno je da je raspoloženje u parlamentu takvo da će ovaj predlog zakona koji je predložila SRS proći, kao što je očigledno da će proći i Predlog zakona koji je predložio DSS. Iskreno se nadam da više nikada nećemo biti u situaciji da na jednoj sednici Skupštine raspravljamo o predlozima za izmenu i dopunu jednog te istog zakona.
Takođe smatram da smo mogli da objedinimo raspravu o ova dva zakona i o sledećoj tački dnevnog reda - Predlogu zakona o izmenama Zakona o izboru narodnih poslanika, s obzirom da se i rasprava o ova dva predloga polako prebacivala na raspravu o sledećoj tački dnevnog reda.
Dakle, ukoliko budemo poštovali neka pravila – da onaj akt koji je prvi stigao predsedniku Skupštine bude i kao tačka dnevnog reda predložen za raspravu, onda nećemo biti u situaciji da gubimo dragoceno vreme evo gotovo nedelju dana, koliko traje rasprava, na bukvalno tri člana zakona: jedan član ima Predlog zakona DSS-a, a dva Predlog zakona SRS-a. Ali, to je samo zbog toga što još uvek nismo naučili da razgovaramo.
Da smo kao političke grupacije u parlamentu seli za jedan okrugli sto u parlamentu i porazgovarali o tome kakva je politička realnost u Srbiji, mislim da bismo došli do zaključka kakav predlog zakona o izboru predsednika treba da bude, kao i kakav predlog zakona o izboru narodnih poslanika treba da bude, i došli bismo u parlament sa jednom načelnom pričom koja bi trajala nekoliko sati i mogli bismo da pređemo na glasanje.
Ovako smo utrošili mnogo vremena, neću reći na ispraznu priču, ali se svako naravno držao svojih argumenata. Jedni su tvrdili da postoji kompatibilnost između ova dva predloga zakona, drugi da su kontradiktorni, i ja takođe, u ime predlagača, smatram da su kontradiktorni. Protiv smo istorijskih odredbi kao što je odredba zakona koju je predložila DSS, jer smatramo da je posle 14 godina krajnje vreme da se usaglasimo oko izbornih zakona i da ne menjamo izborne zakone kada god se promeni sastav parlamenta, ili neposredno pred raspisivanje izbora.
U Srbiji danas postoji pet, eventualno šest političkih partija koje će uvek biti zastupljene u parlamentu, nekad više nekad manje, prelivaće se sleva nadesno, zdesna nalevo, ali je to to i mi treba već jednom da se dogovorimo o tome koja ćemo pravila da poštujemo na bilo kojim sledećim izborima.
Nažalost, i dan-danas možemo da čujemo da jedni tvrde – nikada nećemo sa SRS, drugi kažu – nikada nećemo sa DSS-om, kao da nas neko pita s kim ćemo mi. Građani nam kažu morate sa ovim i mi; ako poštujemo volju birača, tu nemamo šta mnogo da razmišljamo. To govorim zbog onih koji su tvrdili - eto, priznali ste pobedu Milutinovića 1997. godine, jer ste ušli u Vladu Mirka Marjanovića, kome je mandat dao Milan Milutinović. To je apsurdna priča. Mi smo ušli u Vladu jer su naši birači hteli da mi budemo vladajuća partija. Mi smo i tada, kao i sada, imali 82 narodna poslanika.
I sada naši birači hoće da mi budemo vladajuća politička partija. To što drugi ne žele da budu manjinski partner u toj vladi, pa su pobegli od takve vlade, tražeći manje političke partije kojima će oni biti nadređeni, to je njihov problem. Oni neka rade svoj posao, neka odgovaraju svojim biračima, mi smo svojim rekli šta smo imali onom ponudom odmah nakon završetka parlamentarnih izbora.
Za predsedničke izbore, kao i za sve druge, kao politička partija uvek smo spremni. Ne tražimo neke posebne uslove. Mi smo uvažili političku realnost. Ovo više nije jednopartijska država. Dakle, nema jedne političke partije koja je apsolutno moćna i da izbori moraju uvek da uspeju. Ima pet-šest političkih partija. Podeljene su simpatije naroda. Mi na to, naravno, možemo da utičemo, ali posle ovoliko godina političkog pluralizma tu i ne može baš mnogo da se promeni. Videli ste, SRS je dobila najveće simpatije na parlamentarnim izborima, pa smo ostali u opoziciji. Dobila je najveće simpatije i najviše glasova na predsedničkim izborima, ali je to bilo nedovoljno da se izabere predsednik. Dakle, traži se veća ponuda i čim imamo bojkot nekih političkih partija, ti predsednički izbori ne mogu da uspeju.
Eto, to mi želimo da prevaziđemo, želimo da se izabere predsednik, želimo da Srbija ima tu važnu instituciju. Neki su ovde tražili razlog da glasaju protiv ovog zakona, postavljali pitanje legitimiteta predsednika koji nije izabran izlaskom polovine birača od ukupnog broja birača. Takođe su pronalazili razlog u činjenici da je za opoziv potrebno da se izjasni dve trećine narodnih poslanika za pokretanje postupka i da se na referendumu izjasni većina birača.
Ali, molim vas, izbor i opoziv nemaju istu težinu. Ne možemo da se igramo sa predsednikom države i da ga opozivamo kako se kome prohte. Moramo da budemo svesni razloga zbog koga predsednik Republike može da bude opozvan. To je samo onda ako je kršio Ustav. Prema tome, to još jednom pokazuje ozbiljnost i značaj te funkcije. Da li je kršio ili nije, to treba da proceni dvotrećinska većina u parlamentu i naravno posle birači, odnosno građani Srbije. U slučaju da dođe do opoziva, vodi se takođe kampanja i objašnjava se građanima da li je do toga došlo ili nije, a u toj kampanji učestvuju i političke partije, ali učestvovao bi i sam predsednik koji bi objašnjavao svoje stavove.
Treba već jednom da shvatimo da predsednik države može da bude i iz one političke partije koja nije zastupljena u Vladi Republike Srbije. To tek daje kvalitet našoj demokratiji, jer je to još jedna izvršna funkcija koja opet ima mogućnost kontrole nad Vladom Srbije. Kad to budemo shvatili, mislim da će nam svima biti jasno da je konačno ova demokratija u Srbiji prebolela sve one dečije bolesti i da možemo na ravnopravnim nogama da jedni sa drugima razgovaramo.
Neki su, takođe, govorili o tome da postoji u Srbiji jedinstven birački spisak. On postoji u Zakonu o izboru narodnih poslanika, ali on faktički ne postoji, jer mi imamo, gospodine Ristivojeviću, samo zbir izvoda biračkih spiskova i to nikako nije jedinstven birački spisak. Dakle, imamo neuredan birački spisak i ne znamo koliko ima birača. To je možda jedan od najvažnijih razloga.
Svesni smo toga da do sređivanja biračkih spiskova neće uskoro doći. Imali ste iza sebe, evo, tri - četiri godine da to uradite, niste uspeli to da uradite, niste imali volje, dovoljno želje da to učinite. Ne znam da li ćete imati vremena u narednom periodu time da se bavite. I kako ne znamo koji je to broj birača koji treba da izađe na izbore da bi predsednik bio izabran po ovom zakonu, tražili smo da se ukine cenzus.
Po nama, srpskim radikalima, odluka Nataše Mićić koja je proglašena neustavnom, odnosno član 5i. stav 3. Zakona o izboru predsednika Republike podjednako je neustavna kao što je i ovaj zakon koji je na predlog DSS ovde bio na dnevnom redu, samo što se ne zove odluka, nego se zove zakon. Trebalo bi da prekinemo sa donošenjem istorijskih odredbi. Nekome u ovom trenutku ne odgovara da se raspišu izbori zbog raznoraznih razloga. Mi ih znamo, ne moramo javnost da time opterećujemo.
Dovoljno se poznajemo među sobom, znamo kome je šta u interesu u ovom momentu, kakve su kalkulacije, ucene, čeka se i da se parlament državne zajednice konstituiše, da vidimo ko će tamo koju funkciju uzeti. Čekala se ovde izborna skupština Demokratske stranke, čekalo se hoće li se vlada uopšte formirati ili neće i, naravno, treba vreme za raspisivanje predsedničkih izbora. Mi to uvažavamo, ali to je moglo i bez ovako nakaradnog Predloga zakona da se uradi, nekim političkim dogovorom. Mi smo samo tražili poštovanje Ustava u ovom trenutku, onakvog kakav on jeste, dok god se ne promeni, i naravno izmene zakona, kako bismo u najskorije vreme prevazišli ovu situaciju da Srbija bude država koja nema jednu tako važnu instituciju.
Ako hoćete da budete iskreni prema sebi, vi ćete se složiti sa ovim predlogom zakona. Shvatićete da on nije predložen po meri SRS i zbog toga da bi, eventualno, kandidat SRS na nekim izborima koji bi trebalo da uslede u maju, junu mesecu, bio predsednik države. Mi ćemo, kao i uvek do sada, poštovati volju birača. Onog koga oni izaberu mi ćemo smatrati predsednikom države, naravno, pod uslovom da sve bude legalno, odnosno da izborni postupak bude onakav kako to zakon predviđa, da nema nikakvih krađa niti bilo kakvih glasova u džakovima koji bi stizali sa strane. Zato vas unapred upozoravamo – prvi sledeći izbori biće izbori koji će pokazati koliko poštujete volju birača i koliko vam je stalo da svi izabrani organi budu izabrani voljom većine.
Neki su takođe smatrali da je v.d. predsednika države, odnosno predsednik Skupštine taj koji ima pun legitimitet da obavlja tu funkciju dok se predsednik države ne izabere. Ne znam, zaista, šta vas je nagnalo na takvo razmišljanje, obzirom da trenutno imamo predsednika Skupštine koji ima petinu poslanika u ovom parlamentu. Imaćemo, ako se bude poštovao dogovor novostvorene koalicije, predsednika Skupštine koji će iza sebe imati četvrtinu ili šestinu, šestinu poslanika iza sebe. Ako oni imaju legitimitet, a i sam se gospodin Maršićanin javio za reč i rekao da smatra suprotno, da 14 meseci obavljaju tu funkciju, imajući u vidu sve one nadležnosti predsednika Republike, onda ste vi u pravu.
Ali, mislim da vam je polazna osnova bila potpuno pogrešna i da treba što pre da završimo i ovu raspravu i raspravu o izboru narodnih poslanika, a da ubuduće zaista odgovorite na poziv SRS kada vas poziva na bilo kakve dogovore, kako bismo poštedeli građane Srbije da slušaju o nečemu za šta su najmanje zainteresovani. Oni hoće izbore, oni hoće da imaju vlast po svojoj meri. Nažalost, mnogo puta do sada je ta njihova želja bila izigrana, ali to oni već na sledećim izborima znaju vrlo dobro da kazne. Zahvaljujem.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Replika, gospodin Ristivojević.