TREĆE VANREDNO ZASEDANjE, 23.02.2004.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆE VANREDNO ZASEDANjE

5. dan rada

23.02.2004

Sednicu je otvorio: Dragan Maršićanin

Sednica je trajala od 10:30 do 18:00

OBRAĆANJA

Aleksandar Đorđević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovano predsedništvo Skupštine, poštovani potpredsednici, Predlog zakona o izmenama Zakona o izboru predsednika Republike koji je predložila poslanička grupa SRS predstavlja zakon koji će omogućiti da Srbija izađe iz krize institucija sistema izbora predsednika Republike.
Činjenica je da u ovom trenutku Srbija nema izabranog predsednika. Nema izabranog predsednika od decembra 2001. godine, i to govori o neodrživom stanju koje je proisteklo pre svega iz nedržavotvornog ponašanja Demokratske stranke koja je vladala ovim parlamentom u prošlom sazivu. Naime, Demokratska stranka je, kao vladajuća stranka bivšeg saziva Skupštine, predstavljala glavni generator i inspirator svih problema koji su nastali i pretvorili se u krizu institucija sistema, kako parlamenta, tako i institucije predsednika Republike.
Naš predlog zakona proističe iz dosadašnjih iskustava sa predsedničkim izborima koji su se održali u Srbiji. Istina je da je Zakon menjan u dva navrata, ali i pored tih izmena nije se došlo do rešenja da Zakon onemogućava samovolju predsednika Skupštine Srbije, kao i činjenicu da upravo on raspisuje izbore u roku od 60 dana. Videli smo na primeru bivšeg predsednika Skupštine da taj rok može da bude tri puta, pa i četiri puta po 60 dana, odnosno da je predsednik Skupštine svojevoljno odlučio kada će raspisati izbore.
Da se to ne bi i ubuduće dešavalo, predlog SRS-a sprečava jednu takvu mogućnost. U predlogu koji je podneo poslanički klub SRS, u tim razlozima za donošenje zakona, koji se temelje pre svega na članu 73. tačka 2. Ustava Republike Srbije, stoji da Srbija mora da ima predsednika Republike, jer je neodrživo stanje da tako značajan organ i dalje bude u statusu v.d. Zato se ovim predlogom zakona menjaju odredbe Zakona o izboru predsednika Republike kojima se propisuje cenzus u pogledu većine birača koji su glasali, odnosno isključuje se svaka mogućnost neuspeha predsedničkih izbora i beskonačnog ponavljanja izbora.
U objašnjenju pravnih instituta - članom 1. Predloga zakona utvrđuje se da izbore raspisuje predsednik Narodne skupštine, i to tako što odluku o raspisivanju izbora donosi istog dana kada nastupe razlozi koji su utvrđeni u članovima 86. i 87. Ustava Republike Srbije. Na ovaj način se uvodi automatizam da ništa ne zavisi od volje predsednika Narodne skupštine i potvrđuje obaveza poštovanja Ustava Republike Srbije.
Kada je u pitanju razlog za donošenje zakona po hitnom postupku, to je sasvim jasno, svima u ovoj skupštini, svim poslanicima da Srbija, pre svega, treba da ima šefa države i predsednika Republike.
Imajući u vidu navedeno, predsednik Skupštine, znači, treba da raspiše izbore po automatizmu narednog dana od dana stupanja na snagu predloženog zakona.
SRS ovim želi da se ovakvo stanje zaustavi, da Srbija ima šefa države, ne želimo da razmišljamo da li će predsednik Skupštine da zloupotrebi svoju funkciju ili neće, uopšte ne želimo da ulazimo u to razmišljanje. Ovaj saziv Skupštine treba da vrati poverenje građanima u institucije sistema i zato nema razloga da se čeka sa raspisivanjem predsedničkih izbora, da se ovakav jedan zakon donese.
Poučeni iskustvom kako se ponašao prethodni predsednik ovog parlamenta, čije ime ne želim ni da pomenem, SRS je ponudila Predlog zakona koji će sprečiti mogućnost kršenja Ustava Republike Srbije od strane predsednika Skupštine iz ma koje političke stranke on bio i to je ključ svega.
Ustav Republike Srbije u ovom slučaju predviđa samo dva stanja. Prvo, da imamo predsednika Srbije, a drugo, da imamo izbor za predsednika Srbije. Treće stanje ne postoji.
Znači, predlog zakona koji smo istakli u ovom parlamentu predložili smo kao poslanički klub, a u odnosu na predlog koji je istakla DSS on nikako ne može da bude kompatibilan. Naš predlog je precizan, bez ikakve mogućnosti manipulacije predsednika Skupštine sa jedne strane, a ukidanjem cenzusa omogućava se da Srbija najzad dobije predsednika Republike.
Predlog naših kolega iz DSS iz tog razloga, to je bila prethodna tačka dnevnog reda, pre svega nije iskren, jer u njihovoj diskusiji se vidi strah od raspisivanja predsedničkih izbora. Ako ste vi iz DSS toliko sigurni da će vaš kandidat da pobedi, ne vidim nijedan razlog da izbegavate da usvojite naš predlog zakona koji će omogućiti da se izbori raspišu odmah i da dobijemo odmah predsednika Republike.
Još nešto da kažem, ono što je u prethodnim govorima pojedinih poslanika bilo zanimljivo, odnosno sa ove govornice su rekli da je glas za SRS bio glas koji uvek ide na opozicionu stranu. Neka ne brinu poslanici DSS o građanima koji su glasali za SRS. Neka brinu o svojim glasovima i neka brinu o tome kako će objasniti građanima Srbije kako su to na prethodnim parlamentarnim izborima dobili 400 hiljada glasova manje od SRS, jer 1.070.000 glasova i 678.000 glasova, koliko je osvojila DSS, ne može da se broji isto.
Znači, SRS je 28. decembra osvojila najveći broj glasova od izašlih građana za parlament Republike Srbije i to treba da vam bude jasno. To što vi pravite neke matematike i što ćete praviti sada vladu u koju će ući oni koji su doveli do ovoga, do krize institucija sistema, to je vaš problem, ali to će građani Srbije na sledećim kako parlamentarnim, tako i predsedničkim, lokalnim i pokrajinskim izborima znati da kazne. Bićete kažnjeni zato što ovako radite.
Imate priliku da prihvatite ovaj predlog zakona koji je predložila SRS. Ukoliko to ne uradite, pokazaćete da ste isti kao i oni koji su doveli do krize institucija sistema, pre svega tu mislim na DS.
Mi iz SRS smo svesni činjenice da naš kandidat za predsednika, gospodin Tomislav Nikolić, uživa najveći ugled među građanima Srbije, kao što to uživa SRS i dr Vojislav Šešelj.
Što se tiče vas iz DSS, pružili smo vam mogućnost da formirate vladu sa srpskim radikalima, jer građani Srbije nisu glasali za vladu u koju će ući Nebojša Čović, Rasim Ljajić i Boris Tadić, nego su glasali za jednu stabilnu vladu koju će činiti SRS i DSS.
Pošto to niste učinili, siguran sam u to da će na sledećim izborima SRS apsolutno pobediti i osvojiti većinu u ovom parlamentu, pa ćemo vladu napraviti sami.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Replika, reč ima gospodin Branislav Ristivojević.

Branislav Ristivojević

Uvažene kolege narodni poslanici, mislim da je potpuno besmisleno podmetati DSS neki strah od predsedničkih izbora. Sama činjenica da smo prvi intervenisali Predlogom zakona o dopuni Zakona o izboru predsednika Republike, predali u roku koji do sada nije postojao, da bismo presekli ovo neustavno stanje (a prethodna vlast je do toga dovela i pokušala da ga održi) dovoljno govori o našoj nameri i spremnosti da na te predsedničke izbore izađemo.
Na kraju krajeva, sa ove govornice više puta smo čuli od uvaženih kolega, predstavnika SRS, da ćemo biti pobeđeni po celom svetu, valjda ćemo izgubiti u Kanadi, Južnoj Africi, Harareu itd.
Zašto bismo predložili izmene Zakona o izboru narodnih poslanika, predložili spajanje evidencija po inostranstvu, ako to ne ide u prilog nekom našem budućem predsedničkom kandidatu, zar vam to nije i i jedno i drugo u oprečnom stavu? Mi uopšte nemamo nikakav strah od bilo kakvih izbora, niti od toga kako će glasati birači u inostranstvu, zato što uopšte ove predloge zakona nismo doneli niti u strahu, niti u hrabrosti, već sa jasnom idejom o tome šta je potreba ove države i šta je potreba njenih birača, a to je da im se olakša da izađu na izbore.
I uopšte nije bitno za koga će glasati, da li za vašeg ili našeg kandidata, za nekog trećeg, četvrtog ili petog kandidata. Bitno je olakšati, omogućiti državljanima, našim građanima da mogu da izađu na izbore, da ne moraju da putuju po 10 hiljada kilometara, nego da putuju 100, 200, 500 ili hiljadu kilometara. Biće to veliki napredak. Podvlačim ponovo, uopšte nije bitno za koga će glasati.
Nemojte da se bavite strogo stranačkim interesom, bavite se interesom države i interesom građana. Na kraju krajeva, ako nemate strah od toga kako će glasati birači u inostranstvu, što smo čuli ovde više puta, onda podržite naš Predlog zakona o izmeni i dopuni Zakona o izboru narodnih poslanika; kada vama ide u prilog, onda lepo glasajte za njega, ja tako razumem, praktično, odsustvo vašeg straha kako će neko da glasa u Australiji. Hvala vam.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Goran Jocić, a zatim narodni poslanik Mita Avramov.

Goran Jocić

Dame i gospodo narodni poslanici, Predlog zakona o izmeni Zakona o izboru predsednika Republike Srbije, koji je podnela poslanička grupa SRS po hitnom postupku,  konačno uređuje ovaj zakon na najbolji mogući način i otklanja neizvesnost kod građana Srbije i kod političkih partija da li će izbori uspeti ili neće uspeti.
Na početku ovog saziva Narodne skupštine treba da se otklone sva neustavna stanja i sve prepreke ka normalnom političkom životu Srbije, a jedna od tih prepreka su odredbe postojećeg Zakona o izboru predsednika Republike koji cenzusom uvodi kategoriju uspelih i neuspelih izbora i faktički onemogućava siguran izbor predsednika Republike.
Zakon o izboru predsednika Republike donet je prvi put 1990. godine i menjan je do sada dva puta, 1992. i 2002. godine. Izbore za predsednika Srbije imali smo u septembru i decembru 2002. godine i u novembru 2003. godine i Srbija nije dobila predsednika zbog ovakvog zakona. Sredstva koja su utrošena za ta tri izborna ciklusa su više od milijardu dinara i da su ta sredstva usmerena, recimo, na ostale korisnike budžeta kao što su prosvetni radnici, zdravstveni radnici, da se isplati po koja zaostala penzija, da se isplati koji dečiji dodatak, bilo bi više koristi, nego tada nije bilo dovoljno volje od tadašnje vlade, a nadamo se da će ta vlada veoma brzo da ode. Ne nadamo se nečem mnogo boljem ni od nove vlade, ali šta je tu je.
Koji se članovi menjaju u ovom zakonu? Imamo član 4. u postojećem zakonu koji kaže: "Izbore za predsednika Republike raspisuje predsednik Narodne skupštine". Mi predlažemo da stoji: "Izbore za predsednika Republike raspisuje predsednik Narodne skupštine istog dana kada nastupe razlozi utvrđeni u članovima 86. i 87. Ustava Republike Srbije".
U članu 5z postojećeg zakona stoji: "Za predsednika Republike izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova birača koji su glasali, ako je na izbore izašla najmanje polovina od ukupnog broja birača upisanih u birački spisak u Republici Srbiji". Mi predlažemo da u tom članu stoji: "Za predsednika Republike izabran je kandidat koji je dobio većinu glasova birača koji su glasali".
Napominjem da po zakonu iz oktobra meseca 2000. godine stoji da treba da postoji jedinstveni birački spisak za teritoriju Republike Srbije. Međutim, to se nije poštovalo i imali smo veliki broj nepravilnosti, kao što se dešavalo da, recimo, lice koje je umrlo pre par godina postoji u biračkom spisku, a lice koje je punoletno nije dobilo pravo glasa ili su lica koja su glasala u međuvremenu bila izbrisana iz biračkog spiska. To znači da Vlada nije radila dobro i da nadležno ministarstvo nije kontrolisalo organe koji su nadležni da sprovode ažurnost tih biračkih spiskova.
Srbiji je potreban predsednik koji će, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima (koja su navedena u članovima 83. do 89. Ustava), da brine o svojim građanima, da obezbedi sigurnost, mir, da se zalaže za srpske nacionalne interese, predsednik koji će omogućiti ekonomski oporavak Srbije, a to može samo Tomislav Nikolić.
Da je bilo malo dobre volje, da je bilo malo više sluha i da je ova odlazeća vlada i Skupština iz prethodnog saziva usvojila ove izmene Zakona, Srbija bi dobila predsednika, jer na poslednjim izborima za predsednika Srbije Tomislav Nikolić je pregazio DOS-ovog kandidata kao plitak potok, a tako će proći i ovaj novi kojeg sada promovišete. Pozivam narodne poslanike da glasaju za ovaj predlog zakona i da na taj način dobijemo predsednika Republike Srbije, kako ne bismo još jednom došli u situaciju u kakvoj smo bili 2002. i 2003. godine.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Mita Avramov, a zatim narodni poslanik Paja Momčilov.

Mita Avramov

Srpska radikalna stranka
Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, Srpska radikalna stranka podnela je ovaj predlog izmene zakona za biranje predsednika Republike Srbije, ne zbog Srpske radikalne stranke nego zbog građana Srbije. Nama je preko potreban predsednik Republike Srbije koji ima značajne ingerencije, a naročito u ovom momentu kada se bira Vlada Republike Srbije koja se bira već danima i još uvek je neizvesno, ne zna se kada će i da li će biti izabrana. Tu ima presudnu ulogu predsednik Republike Srbije i zato je potreban građanima, zato treba da imamo predsednika Republike Srbije. Mi jesmo ubeđeni da će to biti naš kandidat, ali izađite i vi sa vašim, nikakvih problema nema. Ko god misli da ima dobrog kandidata neka slobodno izađe na svake izbore.
Predsednik Republike Srbije ima značajne ingerencije što se tiče samog Ustava: on određuje i bira sudije Ustavnog suda; određuje mandatara za Vladu; ima ingerencije na rad ove skupštine; može pred medije da poziva sve ministre da odgovaraju za svoj rad narodu; može da vraća neke donesene zakone na reviziju u Skupštinu, da se ponovo glasa o njima. Iz svih tih razloga preko nam je potreban predsednik Republike Srbije.
Po Predlogu zakona koji je podnela Demokratska stranka Srbije mi bismo, kada bi grubo rekli, za četiri i po meseca došli do predsednika Republike Srbije, a kada bismo precizirali to bi bilo 135 dana. Kako? Kada se usvoji ovaj zakon, dok se ne objavi u "Službenom glasniku", dok ne stupi to na snagu proći će deset dana. Zatim će predsednik parlamenta sigurno to objaviti 60-ti dan, i to je već 70 dana; predizborne aktivnosti - 45 dana, i to je 115 dana, a zatim 10 dana dok Republička izborna komisija sve to ne svede, dok se ne proglasi ko je predsednik, i još 10 dana dok predsednik ne položi zakletvu i ne ustoliči se, to je 135 dana. Znači, toliko će ova vlada koja bude izabrana imati lufta da u ovom parlamentu proturi još neke svoje zakone ili nešto što su naumili da prođe dok ne bude izabran predsednik koji će moći da sprečava upravo takve stvari.
Preče nam je sigurno bilo da biramo predsednika Republike Srbije nego da biramo guvernera. Guvernera imamo, ali predsednika Republike nemamo.
Usput, još je jako bitno da kada budu raspisani predsednički izbori budu i izbori na lokalnom i pokrajinskom nivou. Zašto? Mnoge opštine u Srbiji ne funkcionišu, u mnogim skupštinama opština došlo je do blokade upravo zbog ovih parlamentarnih izbora, jer mnoge stranke koje su bile u DOS-u nisu dobile potreban cenzus, pa smatram da ne mogu da vladaju u tim skupštinama opština. Tako razmišljaju u DOS-u i tako je i u mojoj opštini Šid, iz koje dolazim i stoga bi bilo jeftinije za državu i narod da budu svi izbori o jednom trošku.
Srpska radikalna stranka – dr Vojislav Šešelj ima i smatra da ima najboljeg kandidata. To je naš kandidat Tomislav Nikolić koji ima znanje, koji ima hrabrost i koji ima snage da se suprotstavi ovoj novoj vladi, ovom novom demokratskom bloku. Budite ubeđeni da će ukazivati na sve nepravilnosti koje se budu dešavale u ovom parlamentu i u Vladi.
Stoga želim da pozovem sve, izađite sa svojim protivnicima, da ukrstimo mačeve na predstojećim predsedničkim izborima, pa ćete biti ubeđeni da je Srpska radikalna stranka u ovom momentu jača, da je najjača, da je najbolja i da će narod glasati za nju. Ko u ovom momentu napravi jeftinu državu i u njoj jakog i stabilnog građanina, vladaće narednih sto godina, a to je u ovom momentu sposobna jedino SRS. Živeli.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Da ne znam gde sam, mislio bih da su raspisani izbori. Dajte malo da prestanemo sa tom kampanjom, biće predsedničkih izbora, ima vremena, a sada da završimo sa ovim zakonom koji to omogućava.
Poslednji prijavljeni govornik je narodni poslanik Paja Momčilov. Izvolite.

Paja Momčilov

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženo predsedništvo, evo prisustvujemo već ko zna koji dan jednoj širokoj i razuđenoj raspravi, a povodom predloga SRS za izmenu i dopunu Zakona o izboru predsednika Srbije. Ako istorijski malo bacimo pogled unazad i pogledamo kako su ti izbori do sada tekli, onda možemo jasno da vidimo tri perioda.
Imamo prvi period, kada je narod skoro plebiscitarno dao svoju podršku kandidatu SPS-a, jednoj nekada velikoj partiji u kojoj i dan - danas imate dosta patriota i čestitih ljudi. Nije mi jasno zbog čega i dan - danas mnogi pokušavaju da satanizuju taj deo našeg stanovništva i naših časnih građana.
Drugi period sigurno možemo nazvati periodom krađa. Neki se bune i osetljivi su kada se to spočitava, a potpuno je jasno da su te krađe kulminirale 1997. godine na predsedničkim izborima, kada znamo da je umesto gospodina Vojislava Šešelja, koji je legalno tada trebalo da bude izabran, postavljen za predsednika jedan drugi čovek.
Čuli smo u ovoj raspravi da se nama zamera da smo priznali legitimitet tog čoveka time što smo ušli u jednu potonju vladu. Ne treba praviti takve egzibicije i time se služiti. Srpski radikali su ušli u onakvu vladu i nisu uzeli mandat od gospodina koji je bio tada predsednik, jer taj gospodin ni o čemu nije odlučivao. Taj čovek je bio sluga gospodina Miloševića i, s druge strane, bio je posle toga i sluga DSS. To je poznato.
Ako je bilo ikakvih dogovora, zna se sa kim se u autoritarnom sistemu Slobodana Miloševića dogovaralo, a zna se i razlog koji je i srpske radikale, a ne samo srpske radikale, naterao da uđu u tu vladu. Ušli smo iz patriotskih razloga, zato što se zemlja nalazila pred neposrednom ratnom opasnošću, jer smo znali da jedino na taj način zemlja mogla odupreti onakvoj sili koja je našu zemlju napala.
To su potpuno jasne stvari i mislim da oko toga ne treba da se sporimo, kao i oko toga da li je bilo krađe. Knjige su objavljene ovde, i mnogi su pročitali, o izbornim rezultatima u proteklih deset godina jasno o tome govore. To je ostalo za istoriju i na to ne treba da se vraćamo.
Poslednji period u ovoj kratkoj istoriji tih predsedničkih izbora je poslednjih 14 meseci, kada imamo da predsednički izbori služe za razgradnju institucije našeg sistema. Vi danas vidite da u Srbiji kao da neki nevidljivi režiser vuče čudne konce, čas miri, čas zavađa kako političke neistomišljenike i ideološke protivnike, tako i političke istomišljenike i političke saradnike.
Šta je rezultat toga? Rezultat toga je generacija haosa u ovoj zemlji. Mogao bi čovek da se pita, zbog čega se to događa zemlji Srbiji. Biće da postoji jedan bitan razlog, a taj razlog je da treba finalizovati novo prekrajanje geopolitičkog prostora Balkana. Treba Srbiju dovesti verovatno u jedan kolonijalni položaj, kao što imamo situaciju u Južnoj Americi, pa da postanemo jedna od banana - republika Evrope, a ne Južne Amerike.
Sada, da se vratimo ovoj našoj priči i ovom našem predlogu zakona. Videli ste da imamo dva predloga. Imamo predlog DSS-a i predlog SRS-a. Šta je osnovni problem? Zašto se već 14 meseci, uz pomoć igara oko predsedničkih izbora, stvara haos u Srbiji i razgrađuje sistem institucija? A, kao što je to lepo objašnjeno od mojih prethodnika iz SRS-a, kada imate ovako bipolarno političko telo Srbije, onda je moguće da se manipulacijama postavi problem cenzusa i da ne može da se dođe do izbora predsednika.
Centralni problem u ovakvoj političkoj situaciji kakva kod nas danas vlada jeste dati cenzus, jer je smetnja da dođe do izbora predsednika. Ako je to tako, onda bi logično bilo, što je i predlog SRS-a hteo, da to prevaziđemo, a smatrajući da mi stvarno nemamo vremena više za uspostavljenje svih institucija u našem sistemu, onda je dodatnim rešenjima, predlogom ovog zakona onemogućeno da se gubi silno vreme i omogućeno da se što pre uspostavi normalno stanje, sa rokovima koje smo mi dali da se moraju poštovati u raspisivanju izbora za predsednika Srbije.
Predlog DSS-a, koji je usledio deset dana nakon našeg predloga, nije sveobuhvatan; naš je kompletniji, neću da kažem bolji, ali je kompletniji. Mnogi govornici su ovde rekli da je to manjkavost njihovog zakona i da oni, eto, smatraju da je potrebno ići na ukidanje cenzusa u prvom krugu. Mislimo da je to sasvim jasno rečeno, i to je ono što je glavno.
Došlo je do osporavanja zakona sa dve strane. DS osporava, navodno, iz principijelnih razloga. E, sada, gospodo demokrate, evropejci, mondijalisti, članovi Socijalističke internacionale, a verovatno ste ušli u prethodnu internacionalu pod uticajem gospodina Ivkovića, pitam vas - kako vi sada možete da se zalažete za ovo za šta se zalažete. Meni je normalno što se vi zalažete da se ne menjaju ove stavke u starom zakonu. Jasno je meni da vi to treba da radite.
Vi kažete - iz principijelnih razloga. Međutim, princip koji vi zastupate dovodi do razgradnje i haosa u institucijama. To je ono što nije u redu.
Izabrali ste da nam kažete kako u Evropi, u Rusiji, eto, postoji isti princip da se cenzus mora poštovati. Gde vam je Nemačka? Gde vam je Francuska? Gde su vam ostale zemlje Zapadne Evrope kojima ste vi daleko skloniji? Jasno je da postoji sistem gde skupštine mogu da biraju, ali postoji i gde se bira predsednik neposredno. Znači, u zapadnim demokratijama ovaj princip cenzusa za koji se vi zalažete nije mnogo zastupljen, pa i vaš vrhunski prijatelj - SAD ima potpuno drugi sistem, za koji znamo kakav je.
Što se tiče SPS-a, bio sam sklon da pomislim, a bila je to nekada velika partija, da inercija u velikoj partiji postoji uvek i da ih ona odvraća od povlačenja radikalnih i hitrih poteza. Možda je druga stvar u pitanju, nisu u mogućnosti da komuniciraju sa svojim predsednikom Slobodanom Miloševićem, a hoće da se konsultuju o ovako važnom pitanju, pa kupuju vreme i zbog toga brane nešto što koči društvene procese i sređivanje političke scene u Srbiji.
Zbog svega toga, mislim da je sasvim logično da uradimo ono što vam predlažu predstavnici i poslanici SRS-a, pa da ne glasamo za prethodni zakon, da glasamo za zakon koji je sveobuhvatniji, efikasniji, pa ako hoćete i radikalniji. Sigurno, verujte, nisu utilitarni razlozi koji nas navode da se zalažemo za donošenje ovakvog zakona u ovom momentu. Mi smo se zalagali za donošenje ovakvog zakona zbog toga što želimo da sredimo političku situaciju u zemlji, da se uspostave pravne institucije i da se u ovoj zemlji krene sa normalnim političkim i društvenim životom.
Verujemo da je naš kandidat gospodin Nikolić najbolji kandidat u ovom trenutku - nemojte nam ni to zameriti. U to smo sto posto ubeđeni. Zašto? Nama je ovde spočitavano da smo mi crni. Jesmo mi crni za sve vas koji ste ostali u ovakvoj manjini, koji ste u zadnjim redovima, koji iz zadnjih redova žagorite i izlazite za govornicu da branite svoje stavove. To je tačno. Zašto mi govorimo da je gospodin Nikolić najbolji i zašto je SRS ona prava, koju će narod podržati na sledećim izborima? Upravo zbog toga što smo mi obrnuta slika srpskog naroda. Onakav kakav je srpski narod, takvi smo mi od glave do pete. Prema tome, još jednom vas pozivam da ne glasamo za prethodni zakon i da usvojimo predlog SRS.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Replika, gospodin Ristivojević.