OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 18.07.2005.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANjE

2. dan rada

18.07.2005

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:05 do 19:45

OBRAĆANJA

Dragoljub Stamenković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ministar koji je obrazlagao rebalans budžeta kaže - iz sveta dolaze pohvale za politiku Vlade, ali u zemlji ih je veoma teško čuti. Mislim da je to stoga, ministre, što ti iz svega ne žive u Srbiji, pa ih baš briga kako mi živimo ovde. Ali, građani Srbije zaista ne dele mišljenje i euforiju Vlade da u ovoj državi teče med i mleko i da se mnogo lakše i bolje živi.
Rasprava o budžetu i rasprava o izmenama i dopunama Zakona o budžetu uvek je izazivala veliku pažnju kako poslanika tako i javnosti. Ovde su bili u ranijem periodu, a u ovoj skupštini sam od 1993. godine, uvek prisutni i premijer i većina ministara. Oni su svaki iz svog delokruga rada, iz svog resora, objašnjavali i trudili se da poslanicima približe ono što je Vlada planirala ili zbog čega se vrši rebalans budžeta.
Ovog puta prisutan je samo ministar finansija i to najbolje pokazuje kako se ova vlada odnosi prema narodnim poslanicima, kako poštuje Narodnu skupštinu i na kraju krajeva i građane koji su poslali te narodne poslanike da ih zastupaju i predstavljaju.
Koliko se ovde iskristalisala jedna diskusija, Vlada se hvali suficitom, neki kažu da je možda bilo bolje da je bilo deficita, ali da je to bio razvojni budžet, da je više sredstava ulagano u razvoj privrede itd. i to je već stvar jedne polemike i gledanja na budžet.
Obratio bih pažnju na nešto drugo, na kontrolu sredstava koja se iz budžeta prenose budžetskim korisnicima. Mislim da tu apsolutno takve kontrole nema, a to je rezultat toga što su u različitim ministarstvima ljudi iz različitih političkih partija, pa hajde nemoj da se zameramo DSS-u, nemoj DS-u, nemoj SPO-u, nemoj SPS-u, ovaj ovde ima predsednika upravnog odbora, ovaj ima direktora i tako dolazi do odlivanja ogromnih budžetskih sredstava i zloupotrebe tih sredstava.
U objašnjenju u razdelu 13.1. Republička direkcija za puteve stoji da, s obzirom da će deo sredstava za finansiranje nadležnosti ove direkcije obezbediti iz povećane naknade za puteve, rebalansom nije moguće izvršiti smanjenje sredstava iz budžeta. Dakle, nešto se manja sredstva daju i to je ono što bi mi kao opoziciona partija trebalo da pozdravimo, jer došlo je do neke uštede.
Međutim, kroz rad Odbora za saobraćaj i veze mi smo svojevremeno naložili ministru za kapitalne investicije Velji Iliću, magistru Velimiru Iliću, da se izvrši kontrola rada Direkcije za izgradnju puteva, jer smo bili uvereni da se sredstva koja se iz budžeta prenose, kao i sredstva kredita Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Svetske banke, namenjena rekonstrukciji i održavanju magistralnih puteva, nenamenski troše bez odluke saveta, da se troše na netransparentan način i da to u nedostatku ozbiljne kontrole nanosi ogromne štete budžetu Republike Srbije.
Naravno, kako sada poštuju Vladu ministri, tako je i Velimir Ilić ispoštovao odbor Narodne skupštine, odnosno Odbor za saobraćaj i veze Narodne skupštine, u krajnjoj meri i čitavu Narodnu skupštinu; mi takav izveštaj nikada nismo dobili, pa su poslanici SRS bili prinuđeni da sami napišu određene prijave i da od nadležnih organa traže da se ovo pitanje razreši. Naravno, to nije prvi put da ministar Velimir Ilić obeća da će nešto uraditi, a na kraju krajeva od toga nema ništa.
Dalje, obratio bih pažnju i na jedan deo, na jednu izjavu ministra Velimira Ilića koji, komentarišući razvoj kablovsko-distributivnih sistema, kaže: "Niko ih ne kontroliše, to su firme koje su ušle u zemlju na divlje i uradile potpuno paralelan sistem. Nedavno sam razgovarao sa premijerom i sa ljudima koji su odgovorni u Vladi za taj deo i sa ministrom finansija da uvedemo red i da pojedincima oduzmemo dozvole za rad ili prodamo ono što koriste u Srbiji. Ovako oni uđu, razviju mrežu, određuju sami cene, rade šta hoće, ubiraju sredstva, dele izuzetno velika sredstva i velike zarade i iznose iz ove zemlje, a nikom ništa u državi ne plaćaju."
Nije samo rasporediti sredstva, treba naći i kontrolisati način kako se sredstva stiču i da li se stiču u onoj meri kako je to zakonom određeno i kako to treba da bude. Dakle, mi imamo često velike izjave ministara, koji se kunu u svoje poštenje, svoj rad, ogromnim velikim poslovima koje su preuzeli u Srbiji, a u stvari dolazimo do toga da oni ne žele da polažu račune Narodnoj skupštini, da niko ne kontroliše taj rad i da se jedno nezakonje, i pljačka i zloupotreba direktora u Direkciji za puteve toleriše i da mi zbog toga, odnosno naš budžet trpi ogromnu štetu.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Takač Ištvan. Neka se pripremi narodni poslanik Slaviša Slavković, pa narodni poslanik Sava Urošević.

Ištvan Takač

G17 Plus
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedniče, gospodine ministre, na današnjoj raspravi imamo objedinjene zakone o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu i Zakona o budžetu Republike Srbije za 2005. godinu. Poslanička grupa G17 plus oba zakonska teksta podržava.

Vašu pažnju bih želeo da usmerim na izmene i dopune Zakona o budžetskom sistemu.

U obrazloženju zakona o budžetskom sistemu utvrđeno je da su ciljevi budžetskog sistema postizanje makroekonomske stabilnosti države u periodu za koji se određeni prihodi i rashodi utvrđuju, a obično to je kalendarska godina.

Međutim, u sada važećem Zakonu o budžetskom sistemu sistem prikazivanja određenih obaveza preuzetih iz ranijeg perioda prikazuje drugačiju finansijsku sliku, suficit, odnosno deficit. Zato je, po uzoru drugih država u okruženju, predloženo rešenje u Predlogu zakona da knjigovodstveno prikazivanje, vraćanje obaveza po preuzetim kreditima, osnovice po godišnjem, odnosno polugodišnjem prikazuju kao obaveze vraćanja duga, a ne kao rashod u budžetu, što predstavlja pozitivno rešenje. Zato mi i to podržavamo.

Izmena Zakona o budžetskom sistemu odnosi se i na poglavlje u vezi Trezora i Uprave za javna plaćanja, odnosno na spajanje poslova Trezora sa poslovima Uprave za javna plaćanja i formiranje Uprave Trezora. Pored poslova koje su obavljali, Trezor i Uprava za javna plaćanja u budućnosti obavljaju i poslove kao što su obrada ličnih primanja zaposlenih, javna plaćanja, praćenje i kontrola aktivnosti javnih preduzeća, evidentiranje i praćenje državne pomoći i drugo.

Isto tako, na ovaj način će biti omogućeno da nova objedinjena uprava za Trezor kroz teritorijalnu pokrivenost obavlja njenu aktivnost na efikasan način. Istovremeno će se ostvariti kontinuirano informisanje Trezora o ostvarivanju priliva sredstava i odliva budžetskih sredstava, koje će omogućiti da se izvršavanje javnih rashoda za sve direktne i indirektne korisnike budžetskih sredstava Republike vrši sa jednog istog računa.

Član 23. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu, kojim se menja osnovni tekst zakona, član 64, preciziranjem određenih obaveza direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava u odnosu na izvršavanje na kraju budžetske godine tj. naredne godine, i to u stavu 1. koji utvrđuje postupak pripreme, sastavljanja i podnošenja završnih računa korisnika budžetskih sredstava, naročito iz razloga da u budućnosti isključi situacija koja je nastala do ove godine, kao što je malopre ispred mene kolega poslanik rekao da Republika Srbija za 2001, 2002. i 2003. godinu nije prezentovala završne račune Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Sadašnji Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu obavezuje nadležno ministarstvo da do 15. maja, po završetku budžetske godine, pripremi nacrt zakona o završnom računu budžeta Republike za prethodni period i podnese Vladi Republike Srbije. Isto tako lokalne samouprave svoj završni račun moraju pripremiti i podneti predlog odluke svojim skupštinama do 1. juna.

Promenjeni organizacioni oblik komuniciranja Ministarstva finansija sa lokalnim organima vlasti putem objedinjenog organa uprave za trezor i na lokalnom nivou će ubuduće menjati svoj oblik delovanja. Dakle, kao što je predloženo u članu 25. Predloga zakona o izmenama budžetskog sistema, koji se odnosi na član 73. osnovnog zakona, u stavu 1. posle tačke 6) dodaju se nove tri tačke koje regulišu nove zahteve za potrebe konsolidovanog računa trezora, kao što je obaveza da evidentiraju direktne i indirektne korisnike budžetskih sredstava i budžet lokalne vlasti, zatim korisnika sredstava organizacije obaveznog socijalnog osiguranja, kao i podračune direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava i lokalnih vlasti.

Na ovaj način postiže se efikasna kontrola, a istovremeno se uspostavlja odgovornost za trošenje budžetskih sredstava. Smatram potrebnim da predložena rešenja povećaju finansijsku disciplinu svih korisnika budžetskih sredstava, kako na planu naplate, isto tako i pri trošenju istih. Kao dobra rešenja poslanička grupa G17 plus podržava.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
 Reč ima narodni poslanik Slaviša Slavković, a neka se pripremi narodni poslanik Savo Urošević, pa narodni poslanik Nataša Jovanović.

Slaviša Slavković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, restrukturiranje vojne industrije javnih preduzeća, posebno ŽTP-a, RTB Bor i drugih preduzeća, doneće Srbiji novu armiju nezaposlenih. Oni će se pridružiti već postojećim armijama radnika bez posla i radnih mesta i seljacima, koji mukotrpno obrađuju svoja imanja bez ikakve koristi.
Vlada nam stalno potura priče bez dokaza da će aktuelnom politikom zapošljavanja, koja će se sprovoditi preko Nacionalne službe za zapošljavanje, a po posebnom programu Vlade, obezbediti novo zapošljavanje, i to pre svega kategorije nezaposlenih koji se teško zapošljavaju, mladih koji prvi put traže posao, viškova zaposlenih, invalida, izbeglih i prognanih lica. Moji Dobričani bi na ovo postavili pitanje: "Ko je ovde lud, a ko je zbunjen?"
Vlada će, kao prvo, u rekonstruiranju otpustiti radnike da bi ih kao posle zaposlila. A kad će ih uposliti, ne zna se.
U zadnjih nekoliko meseci zatvoreno je i odjavljeno mnogo malih radnji. Mnogi mali biznisi i porodična preduzeća se gase. Zatvaraju se čak i tezge na buvljacima. Odrali ste im kožu da biste iskazali suficit u budžetu. Ali, što ste uzeli, uzeli ste. Od koga ćete sada naplatiti harač. Plašim se da će vam do kraja godine biti potreban još jedan rebalans jer se budžet više neće puniti u iznosu koji ste planirali. Nećete imati od koga više da otmete.
Srpski radikali su očekivali da se povećana sredstva u budžetu iskoriste za pospešivanje privrede, poljoprivrede, unapređenje zdravstvene i socijalne zaštite građana Srbije. Naravno od toga neće biti ništa. Ova vlada sastavljena sa koca i konopca, od partija koje sve zajedno ne uživaju ni 10% poverenja građana, to nije u stanju da ostvari.
Poljoprivreda, koja je najvitalnija grana privrede i koja je u prethodnom periodu održavala kakav-takav socijalni mir, jeste u posebno teškom stanju. Loši vremenski uslovi, skupa sredstva za zasnivanje poljoprivredne proizvodnje, zaštitu i održavanje poljoprivrednih proizvoda, nemar države i mnoge druge okolnosti upropašćuju seljake. Gubi se motiv za bavljenje poljoprivredom. Vlada se hvali budžetskim suficitom, a sve ostalo u državi propada.
Prođite Dobričem i Toplicom, izađite iz skupih limuzina i luksuznih kabineta i videćete šta narod misli o vama.
Narod traži izbore i srpske radikale. Narod traži Vojislava Šešelja i Tomislava Nikolića.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Sava Urošević, potom narodni poslanik Nataša Jovanović, pa narodni poslanik Snežana Stojanović-Plavšić.

Sava Urošević

G17 Plus
Poštovani predsedniče, poštovani ministre, dame i gospodo poslanici, samo pre pet godina mali broj ljudi u Srbiji, a verujem i među nama, nije mogao da pretpostavi da ćemo za pet godina imati konvertibilan dinar, kreditni rejting, zaduženost Srbije, manju ili približnu od 50%, a na kraju i suficit.
Na kraju jedan od rezultata izuzetno pozitivne ekonomske politike koja se u poslednjih pet godina vodi u Srbiji je suficit budžeta. Iako je za ovom govornicom bilo puno iscrpnih diskusija, pogotovo od gospodina ministra, ne bih se bavio detaljima, ali bih govorio o nekim principijelnim stvarima.
Osporavana je politika koja je dovela do suficita, govorilo se o tome da se radi o zaokretu u ekonomskoj politici Srbiji, jer zna se da je budžet jedan od glavnih instrumenata za sprovođenje ekonomske politike, pa prelazak sa deficita od 20 milijardi, koji je bio programiran projekcijom budžeta za 2005. godinu, na suficit od tri milijardi i dvesta, po ujednačenim metodama posmatranja, a to su neki od poslanika protumačili kao promenu ekonomske politike u zemlji.
Sa tim se ne bih složio, jer i samo površnim gledanjem prihodne strane budžeta za 2005. godinu moglo je da se predvidi da će već na polovini godine, kao što se to pokazalo ovim rebalansom, prihodi biti značajno veći nego što su projektovani budžetom, jer je porast prihoda od poreza na potrošnju, a u ovom slučaju je to PDV, za razliku od poreza na promet, koji je bio na snazi 2004. godine u Srbiji.
Moglo se zaključiti da je projekcija prihoda od poreza na dodatu vrednost krajnje konzervativna i da je bila projekcija budžeta uvećana samo za 14% u odnosu na prihode od poreza na promet koji je ostvaren u 2004. godini. Tih 14% se sastojalo od neke projektovane inflacije od 9,5 % i projektovanog rasta društvenog proizvoda od 4,5%.
Znači, ovaj suficit nije slučajan, on je očekivan i verujem da je Ministarstvo finansija i ministar na čelu tog ministarstva očekivao da će se ovako nešto desiti već na polovini godine. Suficit nije ostvaren samo povećanjem prihodne strane, već je ostvaren i smanjenjem rashodne strane. Ova vlada vodi jednu odgovornu ekonomsku politiku i trudi se maksimalno da smanji javnu potrošnju.
Najveći problem srpske privrede u ovom trenutku je deficit platnog bilansa sa inostranstvom i to je bio prioritetni zadatak za ovu godinu Ministarstva finansija, pa uopšte i Vlade, a posebno Ministarstva finansija.
Budžetski deficit na nivou 15,7% društvenog proizvoda, koji je bio u prošloj godini, trebalo je smanjiti i ova vlada je postavila sebi vrlo ambiciozan zadatak, da taj budžetski deficit smanji u ovoj godini na 11%. Prvi rezultati se već vide na pola godine, jer više puta se čulo sa ove govornice da je izvoz porastao za 52% za prvih pet meseci, a da je uvoz smanjen za 4%.
Dakle, to prokazuje jedan pozitivan trend u smanjenju platnog deficita sa inostranstvom. Ovim suficitom je omogućeno da takva politika bude dalje nastavljena, a ja sam posebno želeo da istaknem formiranje Agencije za osiguranje izvoza, i to je značajan podsticaj srpskom izvozu, jer se na taj način povećava konkurentnost naših izvoznika, dakle, na stranom tržištu.
A zbog čega? Zbog toga što su akreditivi i garancije postali nešto što je skupo, neuobičajeno sredstvo obezbeđenja naplate izvoznih poslova, tako da potencijali izvoznici iz Srbije imaju jednu veliku pomoć od Agencije za osiguranje kredita. Pored toga, onaj izvozni posao koji bude osiguran kod Agencije za osiguranje izvoznih poslova, otvara se mogućnost da na osnovu takve polise osiguranja se dobije kredit, sa vrlo povoljnim kamatnim stopama i da se dobiju pare pre nego što se naplate iz inostranstva, da bi se ciklus proizvodnje mogao da nastavi bez čekanja novca od naplaćenog posla.
Javna potrošnja praktično, ako se ujednače posmatranja, odnosno metode za izračunavanje bilansa u ovoj godini, porašće oko 3,2%, što je značajno manje nego što rastu prihodi koji će porasti 9,3%, tako da se omogućava razvojna komponenta ovog budžeta koja je osporavana za ovom govornicom.
Nedvosmisleni zaključak je da smo iz jedne dobre ekonomske politike dobili jedan razvojni budžet, jedan budžet koji nam omogućava da rešimo veliki broj problema srpske privrede i pozivam sve poslanike da glasaju za ovakvo rešenje rebalansa budžeta.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nataša Jovanović, potom narodni poslanik Snežana Stojanović-Plavšić, pa narodni poslanik Veroljub Arsić.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, možda će celokupna srpska javnost da se začudi, na početku ću izneti jednu konstataciju da je, zamislite, Mlađan Dinkić u nečemu bio u pravu. Bio je u pravu samo kada mu je neko u retrospektivi događaja u istoriji Srbije u 20. veku napisao nešto što je tačno, a to je da su Lazar Paču i Milan Stojadinović, kao radikalski predstavnici vlasti u vreme kada je Srbiji bilo najbolje i biće joj tako kada ponovo radikali dođu na vlast, imali izuzetne rezultate u pogledu finansija i upravljanja Srbijom.
Ali je zaista neverovatno, kao pre nekoliko dana, kada sam jednog neukog poslanika morala da podučavam tome šta je činio Milan Stojadinović, kao ministar finansija i kao premijer tada, uoči Drugog svetskog rata u Srbiji, da neko sebe poredi, a da to bude još i Mlađan Dinkić sa Lazom Pačuom i Milanom Stojadinovićem.
Ne zbog toga što su to bili slavni srpski radikali, nego zbog činjenice da je Milan Stojadinović najveće uspehe doživeo, tako stabilnu vladu i ekonomske pokazatelje imao, zbog činjenice da su ovi sa zapada njemu dolazili na noge, da je on odlazio tamo kao ravnopravni pregovarač, da je bio izuzetno vispren ekonomski ekspert, koji je mogao u svakom trenutku da predoči svakome u razgovorima šta Srbija može, kakvi su njeni potencijali, šta mogu građani da urade, šta mogu da očekuju i kako treba da žive srpski seljaci, a da im niko ne sedi na grbači, a naročito da to ne čini preveliki državni aparat.
Da se vratim na ono što je uzburkalo javnost prilikom promocije, bez ovog kastrovskog govora danas, nego u okviru pisanja štampe, celokupnu javnost, a naročito ljude koji su me zamolili da postavim određena pitanja ministru. U kraju odakle potičem, doline Zapadne Morave, varošice čuvene već nadaleko, Mrčajevci i okoline, zamolili su me u mom rodnom selu seljaci, i to upravo juče, da postavim ministru pitanje.
Jedna gospođa, a ona je za vas ministre zaista gospođa u pravom smislu reči, iako je to seljanka koja možda nema osam razreda osnovne škole, ali celog života se muči i radi, i to mnogo radi danas, preko 70 godina, da bi mogla da preživi, pita kada ćete da joj isplatite 76.232 dinara, koliko joj dugujete za poljoprivredne penzije. Juče mi je pokazala svoj ček, primila je deo penzije za avgust 2003. godine. To je prvo pitanje.
Drugo, što su mi ljudi rekli da ih jako interesuje, u pitanju je Unija pijačnih prodavaca Srbije, to je ovaj dopis koji ste takođe dobili, ne znam kakav je epilog današnje blokade, oni su me, kao i sve poslanike iz Kragujevca, obavestili da će se to sprovesti danas na prilazima našem gradu, poslanike iz Jagodine takođe i iz drugih okruga, šta je sa legalizacijom prometa robe na tezgama, na način koji je jedini realan i koji omogućava tim ljudima da normalno prežive.
Sve da se ne znam koliko razlikujemo u programskim opredeljenjima, a naša su jedina ispravna, jer mi smo naslednici onih slavnih radikala i ekonomskih reformi i programa, kao što su to činila pomenuta dva velikana Paču i Stojadinović, nemoguće je da u bilo kom smislu reči, ako je moralan i častan, ministar bude licemeran, a naročito da to budu oni koji ga podržavaju na vlasti.
Ako u ovom skupštinskom zdanju sedi gradonačelnik Kragujevca, ako ste vi čovek za vezu u smislu javnih finansija i onoga šta treba na svojoj grbači da podnesu poreski obveznici, onda je u najmanju ruku licemerno da krajem prošle godine tim istim ljudima obećate da ćete bar do januara 2006. godine da pronađete neki drugi model, i to onaj koji je primeren takvoj vrsti prodaje u drugim zemljama u našem okruženju i uopšte, ako želite u Velikoj Britaniji ili već gde, nije važno, od zemalja na zapadu, kako je moguće da ne želite sa njima da razgovarate.
A znate da su to ljudi koji su isterani sa posla, uzeli otpremninu iz "Zastave", evo sada ponovo ovi prevareni iz Namenske proizvodnje, zakupili neku tezgu na pijaci, to su isto uradile Nišlije, to su uradili čak možda po standardu u bolje stojećem Novom Sadu, a gde se sada zahvaljujući gospođi Gojković i lokalnoj vlasti zaista nešto gradi i izgrađuje, jedino tamo ima kranova u Srbiji, i vi sada lepo kažete - neću sa njima da razgovaram.
Oni vam napišu svoje zahteve i, naravno, vi ne morate to slepo da sledite, ali bar uvažite to i pokušajte da razumete te ljude koji jedva preživljavaju, a nekoliko takvih, majke mi, juče se javljaju, koji i po kiši, i po snegu, i po suncu i po nenormalnim uslovima moraju da drže te tezge i da preživljavaju.
Ovi poljoprivrednici ne da su kivni i besni na vas, nego kažu da bi vas jedan dan pozvali da idete sa njima u njivu, sada su ovi letnji radovi i da vidite kako to izgleda, jedno pola sata, sat, koliko se srpski seljak muči i koliko mora da zaradi, onako registrovan po osnovu zakona koje ste doneli prethodno u Skupštini, mora da izdvoji za državu. I znate da se takva, o tome je danas govorio gospodin Nikolić, diskriminacija građana vrši na registrovane i neregistrovane.
U mom dvorištu u selu juče se desilo da jedan drugog ljudi pitaju, vraćaju se sa njive, svratili na kafu - je li, da li si se ti registrovao.
A ovaj kaže - šta ću, moram. Čovek najbogatiji u selu, ima silne plastenike, ako je to budućnost Srbije. Znate kada bi mogla da bude? Kada biste potpuno iskorenili ovaj uvoznički lobi, što je apsolutno nemoguće. To su zaista pravi poljoprivrednici i seljaci koji proizvode zelene salate, paradajz, kupus i sve, ali on kaže, iako najviše prihoduje u celom selu, može godišnji prinos da mu bude 15 i 20 hiljada evra, od toga nema ništa. Prosta reprodukcija, da čeljad po kući može da hrani, da ih školuje i da ulaže za sledeću godinu.
Zašto bi ti ljudi lagali i zašto bi više govorili o svojoj muci koju inače teško iznose? To je veliki problem danas. Mi smo podneli amandmane, gospodin Krstin i gospodin Deđanski, oni su sa područja severne srpske pokrajine, gospodin Mašić, profesor agronomije, koji je danas govorio o tome. Sa intencijom da se za poljoprivredu preusmere veća sredstva podnosili su amandmane i govorili danas, ali kome mi to da pričamo, kada vi očigledno to niti želite da razumete i hvalite nam se još sa time da vam treba agencija za izvoz.
Ne trebaju seljacima uopšte takve agencije i ovo su bačene pare. Vi niste bili uopšte sve vreme kada smo govorili o agenciji za promociju izvoza povodom amandmana, vi ste u okviru onih sedam zakona to jednim delom spomenuli i danas ste rekli da izdvajate onu polovinu kao što u zakonu stoji i to ovo kada se podeli sa kursem evra nije tih 12,5 miliona evra. Sposobni su oni i već na način na koji je to ranije rađeno da to urade, evo imaju šta, proizvode povrće i voće, i šta će njima ovaj državni aparat, tamo gde imaju direktore, upravni odbor i sve te koji će da rade iz raznih političkih struktura koje čine vlast, iz vaše i iz drugih, kada oni znaju da su sposobni da to proizvedu i da je problem u tome što država nema kritičnu masu proizvoda za izvoz.
Zašto nema? Zato što joj to nije bila glavna preokupacija. Dođu ovi iz MMF, po sistemu kako su već počeli, sa šok terapijom od Đelića naovamo, serviraju šta treba da se uradi, diktiraju to i vi to slepo izvršavate. Šta briga jednog poljoprivrednika ili jednog radnika iz Kragujevca, iz Bora, iz Majdanpeka, iz Vranja, da barata terminima "suficit" i "deficit". Mi to moramo da znamo, mi smo zakonodavna vlast. Neki od nas su bili dugo u lokalnoj samoupravi odbornici, neki su dugo u Skupštini, ali da vi to objašnjavate na način da ste vi lepo raspodelili, u ovom slučaju, suficit, onako kako se vama prohte, on od toga ništa konkretno nema.
Nema zato što iz toga ne može jasno da se vidi, a čak su neki novinari skloni tome, ceo dan su preračunavali, videćete kako će sutra neki da izveste o tome, a nisam stigla da to proverim, da ste mnoge stavke pogrešno sabrali. Naravno, oni će to da napišu, pa će se videti gde ste pogrešili. Onda dolazite do tih kapitalnih projekata i suficita posle toliko godina.
Ono čime ste se danas najviše hvalili je jedna milijarda za nezaposlene, 600 miliona Fondu za razvoj. Kad pogledate sve to i vidite koliki je broj lica, 986.000 danas u Srbiji, onih prijavljenih koji ne rade, pa uporedite taj iznos sa ovim vraćenim parama za agenciju, pa sa novcem koji ste dali da olako Čović troši u Koordinacionom centru, pa razne druge stavke, vi dolazite do toga da ste vi 10 puta manje izdvojili za zapošljavanje nego za sve to drugo na šta želite da potrošite novac, odnosno za šta ste planirali.
Stambeni krediti za mlade, to je posebna priča. To je takva obmana i takva prevara, da se već danima i ekonomisti i ljudi koji su u situaciji da, eventualno, moraju za to da apliciraju, smeju. To je ovo: Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita. Ovo sam pronašla na internet sajtu. Piše da to podržava Republika Srbija, Ministarstvo finansija - Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita. Za 1.000 lica u zemlji izdvojeno ukupno 900 miliona dinara, a računa se da je nekoliko desetina hiljada u svakom trenutku takvih zahteva u Srbiji.
Hvaliti se time, posle vaših obećanja je prošlo pet godina, od onog famoznog spota, vi u 2005. godini izdvajate 900 miliona za 1.000 stambenih kredita. Sada da dođemo do toga kakvi su uslovi i ko su ti ljudi koji mogu da konkurišu. Možda vaši savetnici, sa enormno visokim platama, možda oni po inostranim bankama koje posluju kao domaće, ili obrnuto, zavisi kako ih ko posmatra, sa velikim primanjima, možda neko i od narodnih poslanika ili članova Vlade, jer ste lepo raspodelili i troškove za te plate i namene. Ali, ako pitate službenike u Skupštini Srbije, one ljude koji su savetnici ovde, koji rade u ministarstvu, a da ne govorim o ljudima koji rade u nekim preduzećima, u organima lokalne samouprave, ovo je za njih misaona imenica.
Prvo, da bi uopšte ušli u ovu proceduru sa svih sedam-osam strana, oni moraju da računaju na to da sam ulazak u tu proceduru i koštanje svega toga i na kraju da se odobri taj kredit, jeste preko onih 10% učešća, još dve do tri hiljade evra. Sada objasnite tim službenicima, tim činovnicima i tim ljudima ili nekom radniku u Srbiji, kažete, mladi ljudi do 45 godina, recimo, ljudi rade, jedan radi u proizvodnji, u tekstilnoj industriji, žena, a njen suprug radi u metalskom kompleksu, kako oni da konkurišu za ovo, a podstanari su, imaju dvoje i više dece.
Evo, u neposrednom okruženju, u gradu u kome živim znam porodicu, žena je za 10 godina, zaista jedan od retkih primera, a inače je medicinska sestra po obrazovanju, školovala se za to zanimanje, rodila pet sinova i jednu ćerku. Ona je gotova da ide na ulicu sa svojim suprugom koji je mašinski tehničar. Lokalna vlast u gradu ne želi da joj pomogne. Ona da dođe i da aplicira za ovaj kredit. A šta da prikaže? Ona nema posao, sa šestoro dece koje je rodila.
To je jedan ekstreman primer o kome, pre svega, lokalna samouprava treba da vodi računa. Ko zna koliko je takvih slučajeva po Beogradu.
O čemu mi ovde pričamo? Kolika je ta mesečna rata za najmanji stan? A inače vam ni ovi koji su radili ovo tržišno istraživanje nisu dali dobre prikaze. Objasnite mi gde za 600 evra može u Kragujevcu da se kupi stambeni kvadrat, ili u Nišu, tu je gospodin Stamenković, 600 evra u Novom Sadu, to je stvarno smešno. U Beogradu na nekoj ko zna kojoj periferiji za ovaj iznos. Za trećinu je samo iznos u ovom prikazu smanjen.
Tako vam je i kod kredita za zapošljavanje, tako vam je i kod kredita za poljoprivredu. Lako je razbacivati se obećanjima, sve lepo obećate i onda dođete i kažete - ti penzioneri, ova žena što je mene juče zamolila da pitam za iznos od preko 70.000, penzioneri ili vojni penzioneri, računajte na to da će država na sebe da preuzme javni dug, pa će putem berze da reguliše za narednih pet godina, počev od januara 2006. godine, vaša dugovanja.
Da li vi znate koliko ti ljudi imaju godina? Neka su živi i zdravi, ali pod takvim stresom i u uslovima gde ne mogu da se leče, ni da odu u banju, niti da žive normalno, koliki je njihov životni vek? Oni sada da čekaju, opet će to biti poligon za spekulaciju, opet će neko da uzme velike pare na način na koji ste vi to zamislili i pojeo vuk magarca, para nema, nema ni za poljoprivrednike, nema ni ovih penzija.
I vi i prethodna DOS-ovska vlada, a vi ste bili deo te vlasti kao guverner, i 2000. godine ste obećali da ćete sve to ekspresno da završite i da su vaši pregovori i vaša pregovaračka pozicija sa MMF, i sa Svetskom bankom, i sa Pariskim i Londonskim klubom poverilaca tako dobra i čvrsta da ćete vi sve to da završite i da će u Srbiji odmah da poraste životni standard. Zaista je surova današnjica, jer je industrijska proizvodnja u odnosu na prošlu godinu manja. Baš briga onog radnika, na kraju ću da završim sa jednom od najvećih muka danas u Srbiji, da li ste vi to prikazali ovako ili onako i kako ste vi u ekonomskom smislu ili formi to izrazili.
Moje poslednje pitanje je zašto ste prevarili oružare, radnike "Zastava – namenski proizvodi", koji su danas, ako niste imali vremena ili ste se bavili nekim drugim poslom, izdali saopštenje u kome vas najoštrije osuđuju. Sutra zaseda Skupština grada Kragujevca, njihov račun je blokiran. Mi ćemo videti sutra, zbog interesa grada Kragujevca, pre svega odbornici SRS, koji su prošlog puta želeli tim ljudima da pomognu, kako ćemo taj problem dalje da prevaziđemo. Blokiran im je račun zato što im je Gradska skupština odobrila pozajmicu do dana kada je trebalo vi da im odobrite kredit.
Ni dan-danas, ovo vam govorim 18. jula 2005. godine, obećali ste oružarima kredit, niste odobrili. Vi znate da su to ljudi koji sa teškom mukom decenijama žive, ljudi koji su sada, po spisku koji ste vi i Lalović pravili, hteli ili ne hteli, jer ste ih gotovo gurali od devetog sprata naniže, morali da prihvataju te otpremnine i sa njima se nije šaliti. Pa, videćete kakva će reakcija da bude sutra i narednih dana, i njihova i svih onih nezadovoljnih, a njih je, nažalost, mnogo u Srbiji, zbog toga što ste ih obmanuli.
Džabe vama da se sa ovim milijardama hvalite. Lepo vi da date ono što ste obećali oružarima, pa redom, pa tek onda da dođete ovde i na način na koji to treba da uradite, polažete račune. Bojim se da će tada biti kasno, jer ne samo da nećete dobiti Nobelovu nagradu, nego ni senku senke slave Laze Pačua i Milana Stojadinovića vi nikada nećete doživeti.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima ministar Dinkić.