TREĆE VANREDNO ZASEDANjE, 04.07.2006.

14. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆE VANREDNO ZASEDANjE

14. dan rada

04.07.2006

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:10 do 18:45

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Srpska radikalna stranka
U sklopu amandmana koji je podneo dr Goran Cvetanović, poslanik SRS, i iz svih ovih fantastičnih primera koji je izneo sa područja svoje opštine, naravno, on je skroman čovek i nije želeo da kaže da je njegova uloga u svim tim projektima i onome što je ugovoreno za grad Leskovac zaista velika, moram da se nadovežem i da kažem da ovaj procenat od 49% nije stvar nikakve niti barijere, niti onoga što su pojedinci pravdajući se time da je upravo taj limit od 49% destimulativan za inopartnere, uopšte nije tačno, zato što su se potencijalni interesenti kao što je jedna kompanija iz Floride, kao što je jedna ova što se javila iz Austrije, "Voćar" AD Beograd vezane za slobodnu zonu Lapovo, i te kako interesovali u kontekstu povraćaja slobodne zone za tu teritoriju.
Bitno je da ti sami investitori daju. Pre pauze je govorio Zoran Krasić o tome, sa kime oni imaju posla i ko su nosioci vlasti u lokalnoj samoupravi, a ko u državi.
Ako oni kao ključni problem za ulaganje u našoj zemlji vide kriminal i korupciju što je zaista boljka svakog građanina u Srbiji, i ako su u tom smislu destimulisani da ne žele da sarađuju sa mafijom koja postoji očigledno u mnogim gradovima, kao što je Grad Beograd, kod Bogdanovića ne možete tek tako da zakucate na vrata, niste mogli ni kod Hrustanovićke, niste mogli nigde u Srbiji da dođete u situaciji gde su ovi "žuti" na vlasti iz DS i da legalno potražite neki posao.
Građevinska mafija radi šta hoće.
Kako oni onda da očekuju na osnovu takve korupcije i kriminala, koji postoji u lokalnoj samoupravi u gradu koji ima status slobodne zone, da će da sarađuju sa nekim po principu tržišnih uslova i slobodnog ulaganja. Ne mogu, jer oni traže procenat.
Tako vam je bilo sa ovim Jelenkovićem u Lapovu, pojavljivali se ljudi, obilazili, nudili raznorazne projekte, ovaj da može da zaposli 10, neko 50, neko 100 radnika, malo pomalo, za jednu opštinu koja ima 10.000 stanovnika to je veliki posao i od toga nema ništa.
Zato je važna u budućnosti garancija republičkih vlasti i pre svega agilnost ljudi koji su u diplomatiji; mi sad nemamo ministra inostranih poslova, ima neki koji se lažno predstavlja, građanin Vuk Drašković, predsednik vaše propale političke stranke koja treba da sanja o onih 3%, a kamoli cenzus od 5%.
U tako neozbiljnoj državi u kojoj se jedan čovek lažno predstavlja kao ministar inostranih poslova, u situaciji u kojoj je ko zna koliko krivičnih prijava završilo u korpama za otpatke, u nekim fiokama.
Imate primer Novog Sada. Koliko je vas poslanika koji sedite, što ste politički oponenti gospođi Maji Gojković, ali znate da je neviđeni kriminal produkovala DS. Šta je ona produkovala preuzimanjem vlasti, odnosno davanjem poverenja od strane građana?
Primer, svakog dana jedan po jedan, malopre mi je rekla za pola sata ide i otvara bazene na Sajmištu u Novom Sadu, koji su otvoreni kada je ona bila sedmi razred osnovne škole i sada se renoviraju pod vlašću radikala i Maje Gojković posle gotovo 30 godina. O čemu mi onda pričamo?
Sve ste u državi uništili, i ova vlast i prethodna. Kako možete da očekujete pomak?
Eto tako, kada dođu normalni ljudi na vlast, kao gospođa Gojković, danas, doduše, nije možda dan za kupanje, nema onih idealnih 30 stepeni, ali učinila je nešto dobro za svoje građane, za svoj grad i preduzeće za izgradnju grada i svih ljudi u preduzećima, i svih onih koji žele da rade normalno posao u preduzeću koje se sada zove Carinska zona, jer je u međuvremenu Novi Sad izgubio status slobodne zone.
Postavlja se pitanje, koji je kriterijum bio za ukidanje statusa slobodne zone za Grad Novi Sad. Najidealnije mesto, malopre sam govorila o tome, pre pauze, rukovodili su se navodno nekim uzansima svetske trgovinske organizacije i EU, u tom trenutku im je to odgovaralo, a sada to isto primenjuju kada predlažu ovakav zakon, mislim na Dinkića i vas koji ste u grupi oko njega, kao da ne daj bože imate amneziju pa se ne sećate šta je bilo juče.
Znam da ovaj Boris Tadić ništa ne zna, on blage veze nema ni o stradanju našeg naroda, ni o tome ko su nam tradicionalni prijatelji, ni sa kime treba da sarađujemo, ni sa kim on treba da održava kontakte, ni šta rade, odnosno, vrlo dobro zna, pošto je jedan od najvećih mafijaša odneo 27 miliona evra da plaća američkom Kongresu da radi protiv interesa srpskog naroda i pre svega stranke koja ima najveće poverenje u biračkom telu, ali da vi baš toliko ne želite da znate neke stvari iz sredine iz koje vi dolazite, to je, ne licemerno nego neodgovorno i građani će zbog toga da vas sankcionišu na izborima.
Ne možete jednom da pričate jednu priču, a drugi put drugu. Nikome se od vas konkretno ne obraćam, ali onima koji su bili sledbenici bivše Dosovske politike i pozdravljali sve to oberučke i sad kad je apsolutno sve isto u kontinuitetu i na isti način i kroz prepisivanja zakona, i kroz stav koji ima Koštunica, vama je sve to lepo i vi pozdravljate.
Koštunica i Đinđić su 2002. godine na konferenciji koja je održana u hotelu "Hajat" pod nazivom – Uspeti u Srbiji, promovisali slobodne zone.
Ali eto, to je tako ostalo na papiru, sad da pitate Koštunicu šta je tada pričao i obećavao, on ne zna, tada je bio predsednik SRJ, a ne da je moj utisak, nego zaista sam apsolutno uverena u to da uopšte, prepustivši to tzv. radnoj grupi i svojim saradnicima, Mlađan Dinkić nije ulazio u suštinu ovog zakona i danas mu je ovo došlo idealno, da mora da ide na ovaj ugovoreni službeni put, što je opet njegov problem.
Kada bi se vratio otuda sa nekim ugovorenim poslom i kapitalom, pa to narod i da opravda?! Kada je bila rasprava o ovom zakonu u načelu, tri rečenice ako je progovorio i to je sve.
Dakle, on nije želeo da se upušta u ovu materiju, niti da na bilo koji način oponira stavovima SRS zato što, valjda toliko zna, vidi da nije u pravu i da su naši argumenti i stavovi koje iznosimo toliko jaki, kao i koncepcija ovog zakona koja je mnogo bolja od pretprošle.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 13. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman.
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić, izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
 Na početku bih samo napravio vezu između ovog amandmana na član 13. sa prethodnim amandmanima SRS. Neće to tako dugo da traje, pa bih krenuo od člana 10. – "Zona se može sastojati iz više prostorno odvojenih delova – podzona, koji čine privrednu i organizacionu celinu zone.
Ako se zona sastoji od više delova, svaki deo mora biti posebno ograđen i označen".
Član 11. – "Zona se osniva ako je to ekonomski opravdano", pa se u zagradi navode kriterijumi na osnovu kojih se utvrđuje ekonomska opravdanost osnivanja zone, ali to nije konačan spisak.
Navodi se "privlačenje stranog kapitala, proizvodnja i pružanje usluga, zapošljavanje, transfer savremene tehnologije", tu dolaze i drugi pokazatelji, na osnovu kojih može da se ceni opravdanost osnivanja zone, "ako se iz zone izvozi roba i u inostranstvo i ako su obezbeđeni prostorni, građevinski, energetski i tehnički uslovi, uslovi u pogledu zaštite životne sredine i drugi uslovi za nesmetan rad zone utvrđeni ovim zakonom".
"Osnivači zone donose akt o osnivanju zone, koji sadrži naziv osnivača, naziv zone i područje zone".
Prethodni amandman na član 12. odnosio se na strukturu kapitala: "Osnivači zone osnivaju društvo, u kome osnivački ulog stranog lica ne može biti veći od 49%.
Osnivački akt društva, iz stava 1. ovog člana, sadrži odredbe propisane zakonom kojim se uređuje osnivanje privrednih društava". Odnosi se na društvo za upravljanje zonom.
Nikakva smetnja nije, to je standardna odredba, što se i koristi za sve vrste stranih ulaganja u našoj zemlji, tim pre što se ovde velika beneficija daje samim davanjem saglasnosti za osnivanje zone.
Postoji opravdanje da u strukturi kapitala kod osnivača bude ovaj odnos 51:49% i do sada nikada to nije bila smetnja za uspešan rad zone, znači, smetnje za rad naših zona su bile izvan ove strukture osnivačkog kapitala. Sada dolazimo na član 13. Predloga zakona, naravno, ja pričam samo o koncepciji SRS.
Član 13. Predloga Vlade odnosi se na uređenje zona, a naš član 13. definiše šta sve društvo za upravljanje zonom podnosi Vladi kada traži saglasnost.
Moram sada to da pročitam: "Društvo podnosi Vladi, preko ministarstva nadležnog za poslove finansija, zahtev za davanje saglasnosti za osnivanje zone, odnosno podzone.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana, društvo podnosi: 1) akt o osnivanju zone, odnosno podzona; 2) elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja zone, odnosno podzone; 3) dokaz da društvo, odnosno osnivači tog društva ima pravo korišćenja, po bilo kom osnovu, zemljišta na kome se osniva zona, odnosno podzona".
To je vrlo interesantna odredba oko prava korišćenja. Ja bih samo vratio vaše sećanje na jedan od zakona koji je branio ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom, koji je glumio da ne zna šta znači pravo korišćenja.
U Predlogu zakona Vlade o slobodnim zonama, takođe stoji ova terminologija – pravo korišćenja, tako da, upozorite Parivodića i Dinkića neka se usaglase, pošto stičem utisak kao da ne razgovaraju kada koriste neke termine.
"4) dokaz da će se obezbediti prostorni, građevinski, ekonomski, energetski, organizacioni i tehnički uslovi, uslovi u pogledu zaštite životne sredine...
5) akt o osnivanju društva;
6) dokaz da ne postoje zakonske smetnje propisane finansijskim propisima u odnosu na odgovorna lica osnivača i odgovorna lica društva".
Mi sa jednom opštom odredbom kao poslednja šesta tačka stava 2. ovog našeg amandmana upućujemo na primenu onih odredbi iz zakona koje regulišu finansijsku sferu a govore o nespojivosti nekih funkcija i o uslovima koje treba ljudi koji rukovode preduzećem da ispunjavaju, ali mi nismo hteli to da prepisujemo. U Predlogu Vlade to se nalazi u članu 5. ili sam možda pogrešio varijante njihovog Predloga zakona. Radi se o minimalnim uslovima koji su potrebni, a pošto su minimalni uslovi potrebni po ovom zakonu, onda je i broj dokaza vrlo jasno razgraničen i postavljen, tako da, inače moram da kažem, zahtev za dobijanje saglasnosti za osnivanje zone ne spada u red onih zahteva koji se svakodnevno podnose, jer potrebna je velika priprema, pre svega jedan kvalitetan elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja jedne zone, sa perspektivom i mogućnostima i njenog uspešnog poslovanja.
Ako tako nešto ne postoji, onda verovatno i potencijalni osnivači odustaju od osnivanja zone, jer praktično se samo prave troškovi, a u startu se zna da kasnije neće biti profita, niti će biti u mogućnosti da ostvare neke od postavljenih ciljeva i ekonomskih interesa o kojima sam malopre govorio, a koji su taksativno navedeni, samo kao primer, to vam je u našem amandmanu na član 11. ovog predloga zakona.
Smatram da je ovo rešenje koje mi predlažemo jednostavnije, preglednije, lakše i za potencijalne osnivače, lakše za Vladu kada odlučuje o tome da li će da da saglasnost i lakše je za ministarstvo koje treba da proceni da li su ispunjeni uslovi. Naravno, u ovom amandmanu i u ovom članu mi ne tretiramo pitanje postupka, jer ono je uređeno i Zakonom o opštem upravnom postupku, Zakonom o Vladi i drugim propisima koji regulišu u kakvoj formi se donose rešenja i da li ima saglasnosti za osnivanje zone.
Smatramo da je ovo minimum koji je neophodan da Vlada ima pravu sliku o tome u šta su se upustili osnivači i da li to što osnivači pokušavaju i šta je obuhvaćeno zahtevom, ima neku perspektivu ili je u pitanju nešto što bi moglo da se kaže voluntarizam ili pokušaj da se jednostavno fingira neki drugi posao.
Moram da skrenem pažnju da, ako se usvoji Predlog ovog zakona kako je Vlada predložila, onda stvarno sve zavisi od onog čoveka koji je na čelu Ministarstva finansija, bez obzira što postoje ove odredbe koje do tančina propisuju šta sve treba da se podnese, kako treba itd.
Mislim da sve zavisi od njegove diskrecione volje, a jedan zakon ne sme u sebi da sadrži takve odredbe, gde bi se sve prepustilo diskreciji nekog pojedinca. Pa, čak je i pravilo kada se u nekoj odredbi nekog zakona daje neko diskreciono ovlašćenje, ono se uvek na neki način limitira nekim parametrima koji se mogu tumačiti kao uslovi, kriterijumi ili neka merila, jer kod nas u praksi postoji jedno pogrešno shvatanje da diskreciono ovlašćenje daje mogućnost tom licu, koje ima ovlašćenje da radi šta hoće.
To nije diskreciono ovlašćenje, to bi onda bila samovolja, a mi u jednom zakonu ne možemo da propišemo samovolju kao sistem, kao stil rada, kao način odlučivanja bilo kog pojedinca koji je na nekoj funkciji u strukturama državne vlasti.
Pozvao bih vas da u danu za glasanje imate u vidu ove ne samo pravno-tehničke, nego i druge prednosti, mislim na ekonomske prednosti ovakvog koncepta koji mi zagovaramo, koji je precizan, jer svako može lako da se orijentiše u našim odredbama i da pronađe ono što smatra da je neophodno, pre nego što donese odluku o osnivanju zone, pre nego što donese odluku o osnivanju preduzeća za upravljanje zonom, pre nego što donese odluku da bude korisnik zone, pre nego što donese odluku da se na neki način registruje za obavljanje neke privredne delatnosti u Republici Srbiji.
Moram da kažem da slobodna zona poprilično deluje na jedno eksteritorijalno područje gde poslovanje ne podleže našim propisima, što se kaže, 100%, već samo jednim delom, kada se odnosi na zaštitu životne sredine, prostorne i ove druge uslove, ali u pogledu njihove delatnosti, tu se slobodno obavlja delatnost i u zavisnosti od toga gde roba ide iz zone utvrđuje se odgovarajući režim i promet u spoljnotrgovinskom delu tih roba.
Pored ovih minimalnih uslova, organizacione, tehničke i druge prirode, a kasnije ćete videti kroz odredbe koje smo mi dali, značajna je uloga nadležnih inspekcijskih organa, posebno carinarnice, koja se nalazi tu, koja kontroliše da li se nelegalno obavlja spoljnotrgovinski promet, da li je carinski promet pod kontrolom i da li je u skladu sa našim propisima, pa u tom smislu zadržavam pravo da se kasnije javim kada dođemo do te oblasti.
Mislim da je važno kada se priča o ovom zakonu da budemo realni, jer ne treba biti ni skeptik, niti treba širiti neki lažni optimizam.
Ekonomski interesi rukovode svakoga prilikom proučavanja da li ulazi u projekat slobodne zone, pa bez obzira u kojoj funkciji, osnivač, član društva za upravljanje ili korisnik zone koji treba da obavlja svoju privrednu delatnost, ali mislim da ne treba spektakularno očekivati u pogledu zapošljavanja i drugih stvari, jer odavno imamo Zakon o slobodnim zonama, a kao što ste imali prilike da primetite iz ovih naših dosadašnjih diskusija, i pored tolikog broja zona, teritorijalno raspoređenih na teritoriji Republike Srbije, mali broj njih danas radi i pitanje je to što rade kakvog je obima i kakve perspektive. Moram da kažem, postojeći zakon nije smetnja za takvo stanje u slobodnim zonama.
Videćete kasnije u našem predlogu, mi smo smanjili onaj procenat, odnosno u kom procentu od ukupne delatnosti treba da bude roba namenjena izvozu. Nema svrhe ako takva odredba ne postoji kao ograničenje, jer onda se s pravom postavlja pitanje ako takvo ograničenje ne postoji, onda zašto postoji slobodna zona kada to može da se radi i ovako formulom stranih ulaganja.
Znači, uslov da se u zoni od ukupne delatnosti u jednom procentu obavezna roba izvozi u inostranstvo opravdava postojanje zone i tzv. eksteritorijalno područje gde ne važi unutrašnji privredni poredak. Ukoliko toga nema, onda se radi o malverzaciji. To moram odmah jasno i javno da vam kažem.
Mene ne može nikao da ubedi da bi osnivanje neke zone po ovim liberalističkim konceptima i samovolji nekog ministra bilo opravdano ako se napravi zona u Crnoj Travi gde postoje problemi sa komunikacijom, sa vodom, sa telefonom, sa strujom, sve, sve.
Onda se sada pojavi neki NN koji ima registrovanu firmu na nekom aerodromu u Beču ili Holandiji, sa nekim stranim nazivima, a neki padaju na te engleske reči, pa padnu na glavu jadnici od sreće, a onda se kasnije ispostavi da je to običan diler droge. On će da plati i carinarnicu da se otvori tamo, da plati i carinika i da ga debelo potplati da završi posao.
Uzeo sam možda baš jak primer, možda čak i teoretski nepojmljiv kod nas, ali moguće je da se zloupotrebi jedna izuzetno dobra ideja oko formiranja slobodnih zona kao svojevrsnih eksteritorijalnih područja gde ima puno više slobode za obavljanje delatnosti, ali jednom unapred određenom ograđenom prostoru sa posebnim režimom kada se sa tog prostora izlazi ili kada roba u taj prostor ulazi. To je cela poenta.
Svi oni koji zagovaraju tu apsolutnu liberalizaciju u smislu uslova itd, a po sistemu koji se kasnije svodi na jednog pojedinca, ja moram da kažem dajete mi povoda da sumnjam da nisu časne namere sa ovakvim konceptom kako je to Vlada predložila.
Moram da skrenem pažnju, ovde je godinama promovisan, ne samo ovih pet godina, nego još odranije, princip – dajte da uzmemo pare iz inostranstva. Dobra ideja.
Ja sam 2003. i 2004. kritikovao nekog ministra, pa sam jednog prozvao "mister evro", jer on treba da priča o obliku spoljnotrgovinskog prometa i o nekim beneficijama itd, a on čovek izađe i licitira cifre, kaže – dva miliona evra, tri miliona evra, četiri miliona evra, ko šta priča Pitić, samo priča o evrima.
Vidite da se lepo snašao, već je u nekoj banci. To je ta opasnost u potrazi i u pohlepi za parama iz inostranstva.
Ulazi se u sve i svašta, kao što se nepromišljeno ulazi u zaduženja, u te opise otpisanih i nenaplativih potraživanja po osnovu inostranih zajmova, tako se i ovde, daj da sve liberalizujemo doći će taj i taj iz inostranstva, doneće te i te pare. Nema toga. Videli ste sami na ovom iskustvu sa stranim bankama.
Vaš viceguverner kritikuje banke koje ste vi doveli. Ne vi po imenu i prezimenu, politika DOS od 2000. godine naovamo i svakim danom će biti sve više i više problema sa tim stranim bankama.
Ja sam jutros čitao kako koje ide poslovanje sa nerezidentnim dinarskim računima, kako se vrši transfer sredstava i isisavanje kapitala prihoda građana neophodnih za život u ovoj zemlji, crpi, iznosi u inostranstvo. Ne mogu da optužim strance.
Verovatno ove naše fukare imaju neke račune u inostranstvu gde se gomilaju sredstva, a ovamo izigravaju velike evropejce, patriote, stručnjake, eksperte i ko zna šta sve.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Da.)
Narodni poslanik Goran Jakšić.

Goran Jakšić

G17 Plus
Amandman koji je upravo sada razmotren od strane kolege u potpunosti sadrži sve ono što je i u samom Predlogu zakona. Ne poklapa se broj članova i ne poklapa se deo u jednoj i u drugoj varijanti.
Dakle, u Predlogu zakona je sve ovo dato u odeljku sadržine zahteva, sadržine zahteva koja se dostavlja određenom ministarstvu nadležnom za poslove finansija, koje je za to ingerentno.
Dakle, sve što je u vašem amandmanu se nalazi i ovde.
Mislim da je to i dobro što je sve tu, s tim što je u članu 6. Predloga zakona u odeljku sadržine zahteva nešto malo proširen zahtev onoga što treba podnosilac da priloži od dokumentacije i to sa pravom bez namere da se komplikuje, jer je apsolutno jasno da treba proceduru maksimalno uprostiti, a ne ugroziti zakonitost i samu ideju pravljenja slobodnih zona, tako da je ubačeno da takođe u sadržini zahteva u Predlogu zakona budu i podaci o osnivačkom kapitalu privrednog društva za upravljanje zonama.
Ovo pokazuje, pre svega, odgovornost i ozbiljnost predlagača ovog zakona o kojem govorimo, zakona o slobodnim zonama, jer više puta je svako ko je ovde izlazio za govornicom pomenuo da slobodne zone predstavljaju mesto očiglednih i vrlo jasnih olakšica i pogodnosti i naravno iz tog razloga da država ne bi na bilo koji način bila pre svega zloupotrebljena, da društvo, da građani ne bi bili na bilo koji način iskorišćeni i samo pravo koje se daje zakonom u zonama zloupotrebljavano za neke druge koristi.
Mislim da je dobro što u Predlogu zakona upravo stoji da u sadržini zahteva postoje podaci o osnivačkom kapitalu privrednog društva za upravljanje zonama. Ipak, tu treba dosta liberalno da bude dato kao mogućnost da ko može da zonom upravlja, da osniva, ali da ipak postoji stepen odgovornosti. Takođe su još dve stvari koje smatram značajnim u samom Predlogu zakona.
Kada su u pitanju zahtevi, odnosno sadržina zahteva, a to je dokaz da će se obezbediti prostorni, građevinski, energetski, organizacioni i tehnički uslovi u pogledu zaštite sredine, kao i drugi uslovi, treba da, na neki način, uz opšteprihvaćenu liberalnost kada je ova stvar u pitanju, koju treba dati, ali naravno kontrolisanu, moramo da vidimo da je tu u pitanju određena ozbiljnost.
Znači, ne može samo zahtev da bude radi forme, da bude radi reda, nego da se vidi da zaista neko hoće da zonu pravi kao ozbiljno mesto za ozbiljne poslove, gde će se za dobrobit države i njenih građana praviti ozbiljan kapital i ozbiljan promet.
To je prihvatljivo, kao i mišljenje, da je ovo posebno značajno, da u sadržini zahteva, mora da postoji mišljenje organa lokalne samouprave o opravdanosti osnivanja zone. Ovde smo se svi složili da je ovo vrlo bitno iz razloga što zone treba teritorijalno da budu na onim mestima, u onim lokalnim samoupravama gde se proceni pre svega od strane tih lokalnih samouprava da je to potrebno; da tu postoje mogućnosti, da lokalna samouprava ipak lokalno bolje vidi, nego sama država, interes da tu treba da bude slobodna zona. Ona će definitivno podržati.
Mi sada imamo slučaj upravo slobodne zone Pirot, kao trenutno najuspešnije zone, da je još pre skoro tridesetak godina lokalna samouprava dale sve moguće prisutne olakšice kod korišćenja zemljišta i izgradnje objekata na tom zemljištu, kao i korišćenje infrastrukture na tom zemljištu.
Naravno, lokalna samouprava i svaka druga koja bude jedna od osnivača slobodne zone bi trebalo tim primerom da se vodi i da, naravno, pre toga određenim mišljenjem ministarstvu da upravo svoj predlog ili svoju saglasnost, da je mesto u toj, nekoj, slobodnoj zoni baš u njihovoj lokalnoj samoupravi, u njihovoj sredini, na korist njihovih građana.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Javio sam se zbog nepreciznosti. Moram da skrenem pažnju javnosti da ova dva koncepta, koja zastupaju SRS i ovo što zastupa Vlada, nemaju dodirnih tačaka, razlika je mentalne prirode i to da znate.
Vi pričate o sadržini zahteva iz člana 6. Predloga zakona Vlade, ali moram da kažem da se taj zahtev odnosi na jedno traženje da Vlada odredi područje zone, pa ide naziv, sedište i PIB osnivača, potpuno irelevantni podaci. Danas ko god se obrati daje te registarske brojeve. Zašto bismo se opterećivali u zakonu sa tim stvarima?
Naš koncept se zasniva na tome da Vlada daje saglasnost na osnivanje zone. Osnivači su slobodni, ali da bi počeli da rade i to društvo da bi počelo da obavlja tu delatnost dobija saglasnost Vlade.
Vi ste Vladu sveli na instrument Ministarstva finansija i treba da odredi područje zone. Određivanje područja zone je određivanje katastarskih parcela koje treba da se ograde. Eto kako se Vlada ponaša i kako smatra šta je njena uloga u celokupnoj politici slobodnih zona; da zaseda, da poziva ministre da glasaju iz Irske telefonom ili faksom oko toga koja će parcela da bude obuhvaćena područjem slobodne zone. Onda čovek izađe i kaže da je to isto kao što su radikali predložili. Ogromna razlika, Bog i šeširdžija.
Nemojte da toliko relativizujete naše amandmane i naš koncept zakona. Poneki put iznesem primedbu na vaš koncept, ali nemojte da stavljate znak jednako. Mi bežimo od toga, ne želimo znak jednako, pa da građani kažu – oni isto misle, samo se prepiru oko zapete ili oko tačke.
Mi ne ponižavamo Vladu kao organ izvršne vlasti, da ona određuje katastarske parcele. Ne, ona daje saglasnost, bez njene saglasnosti ne može da radi zona. Zašto? Zato što je zona jedno ekskluzivno pravo. Ko daje ekskluzivno pravo? Vlada Republike Srbije. Za vas je ekskluzivno pravo da se odredi područje, parcela 1244/1, 1244/2, 1244 do 25. Mi tako ne doživljavamo Vladu.
Mi doživljavamo Vladu kao centralni organ izvršne vlasti koji vlada na osnovu Ustava i zakona, a ne na osnovu kvazizakona privatne prirode ljudi koji su otišli u Irsku, a da li će da se vrate videćemo.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Goran Jakšić, po Poslovniku.

Goran Jakšić

G17 Plus
Drago mi je da se držimo onoga što je smisao našeg rada, a to je objašnjavanje zakonskih predloga, odnosno naših primedbi kada ih imamo. Jeste, postoji razlika, zakon je formiran na jedan način od strane Vlade i na jedan sasvim drugi način od vaše poslaničke grupe, odnosno stranke, ali postoje očigledne identičnosti, sličnosti i čak su se i vaši poslanici složili. Mislim da nije nikakav problem.
Govorimo o važnoj stvari i o tehničkim aspektima te jedne važne stvari. Dakle, razlika jeste tehnički u tome što se u Predlogu zakona kaže da su to uslovi za određivanje područja zone, da li ćete se sa time složiti ili nećete ne znam, ali mislim da smo se složili u nastupima za govornicom. Slobodna zona ima određenu vrstu eksteritorijalnosti. Da time ne bismo zbunili ljude, čak i same pravnike i ekonomiste, ali govorimo o tome i suštinski jeste neka vrsta eksteritorijalnosti, odnosi se pre svega u delu ekonomije, odnosno finansija, fiskalne politike pre svega.
Dakle, teritorija po ovom konceptu, što ste vi na kraju krajeva iznosili, je vrlo bitna, možda i najbitnija tehnička stavka u formiranju zone. Sama teritorija mora da bude locirana geografski, mikrogeografski, mora da bude na određeni način kontrolisana. Uglavnom, mislim da se slažemo sa tim da teritorija jeste najbitnija, upravo iz razloga specifične eksteritorijalnosti koja nije samo fiskalna i finansijski ekonomska, već ipak jeste definitivno fizička, jer na toj teritoriji se bukvalno nešto gradi i valjda će da se gradi još više nego što se sada gradi, i ona kao prva stavka mora da bude obuhvaćena u Predlogu zakona kao tehnički i prvi uslov.
Naravno, iz toga se vuku i neki drugi uslovi i to piše u samom Predlogu zakona i u vašem amandmanu, na kraju krajeva, to isto piše. Iz toga se dalje vuku neki drugi uslovi koji i te kako moraju da budu vezani za teritorijalnost, a odnose se na druge stvari koje su tehnička opremljenost, pravno, zakonska organizacija itd.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 14. amandman je podneo poslanik Božidar Koprivica.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili amandman.
Reč ima narodni poslanik Božidar Koprivica.