OSMO VANREDNO ZASEDANjE, 17.09.2007.

5. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMO VANREDNO ZASEDANjE

5. dan rada

17.09.2007

Sednicu je otvorio: Milutin Mrkonjić

Sednica je trajala od 10:05 do 21:05

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Hvala, gospodine Avramoviću.
Reč ima narodni poslanik dr Đorđe Mamula, ovlašćeni predstavnik Demokratske stranke Srbije - Nova Srbija, dr Vojislav Koštunica.

Đorđe Mamula

Postojeći zakon o putnim ispravama se zove Zakon o putnim ispravama jugoslovenskih državljana.
Jugoslavije više nema, nema Savezne Republike Jugoslavije, ni državne zajednice Srbija i Crna Gora, tako da je, pošto je donet novi ustav Srbije, bilo vreme da se donese zakon o putnim ispravama Republike Srbije, kao samostalne, priznate države u Ujedinjenim nacijama.
Ovaj zakon je od 1996. do 2007. godine jedanaest puta menjan, tako da su te narasle izmene, ne suštinske, dovele do toga da se, ipak, ova oblast, kao dosta važna oblast, koja ulazi u sektor unutrašnjih poslova, uredi i da se dobije jedan savremen, moderan zakon o putnim ispravama.
Inače, oblast je vrlo važna, zato što dotiče pitanje ljudskih prava. Ranije, pre dvadesetak godina, Zakon o putnim ispravama sadržavao je normu po kojoj nadležni organi uopšte nisu morali da daju razloge zašto nekome uskraćuju putnu ispravu.
Protiv konačnih rešenja nije mogao da se vodi upravni spor, tako da se prvi put u Zakonu o putnim ispravama iz 1996. godine pojavila jasna odredba da nadležni organ mora jasno da navede razloge zašto nekom odbija putnu ispravu, odnosno zašto ograničava ljudska prava.
Ipak, ovde je rečeno da je zakon pravno-tehničkog karaktera i da sadrži sve one delove koje sadrže tipični zakoni o putnim ispravama.
U Odboru za odbranu i bezbednost, ovaj zakon je prihvatilo 15 prisutnih poslanika, devet je glasalo za, niko nije bio protiv, niko nije bio uzdržan, a nekoliko poslanika je izdvojilo mišljenje, i to je naveo gospodin predsedavajući.
U odeljku gde se govori o putnim ispravama, jasno je definisano ono što je i ranije pisalo, da je putna isprava javna isprava i da ima više putnih isprava koje služe za izlazak građana Srbije iz Srbije, boravak u inostranstvu, dokazivanje identiteta i povratak u državu.
Kao putne isprave su definisani pasoš, putna isprava, službeni pasoš i putni list - za one građane koji su se zatekli u inostranstvu bez putne isprave ili su izgubili pasoš, da bi mogli da se vrate u zemlju.
Ono što je suštinska novina u ovom zakonu, to je da nadležni državni organ u zemlji može samo da izda putnu ispravu i da se konačno ukidaju izlazne vize. Više nema izlaznih viza. Istina, u praksi to do sada nije bilo smetnja od 1996. godine, ali je bitno da se pojam izlazne vize ukida.
Što se tiče roka važenja, on je sveden na pet godina, kada je reč o putnim ispravama, odnosno pasošima, o službenom pasošu.
Za decu, pasoš važi do dve godine, a za putni list, rok važenja je 60 dana, s obzirom na to da se vodilo računa o tome da se naš građanin može naći u donjim delovima sveta i da mu je za povratak u zemlju, ako je ostao bez pasoša, potrebno najviše do 60 dana.
Vodilo se, takođe, računa i o deci, da bi se zaštitio njihov interes, zbog roditelja. Vodi se računa da putnu ispravu deca dobijaju uz saglasnost roditelja, osim u posebno predviđenim slučajevima kad je to isključeno.
Što se tiče biometrijskih podataka, mislim da je to usklađeno sa savremenim tehničkim dostignućima. Biometrijski podaci ne predstavljaju nikakvu smetnju za neka posebna ilegalna saznanja o ličnosti, jer samo čip koji ima sopstveni izvor napajanja može biti predmet saznavanja na ilegalan način.
Ovaj predlog zakona treba prihvatiti, a dodao bih samo da je sasvim razumljivo što je ministru unutrašnjih poslova ostavljeno da reguliše neka pitanja, jer ona tradicionalno ulaze u oblast podzakonskih akata.
Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Hvala gospodinu Mamuli.
U ime poslaničke grupe, izvolite.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Laslo Varga

Poslanički klub nacionalnih manjina
Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, Poslanički klub Vojvođanski poslanici i poslanici Saveza vojvođanskih Mađara će podržati Predlog zakona o putnim ispravama ukoliko se prihvate dva amandmana koja smo podneli.
Naravno, ne slažemo se ni sa skraćivanjem roka važenja putnih isprava sa 10 na pet godina, a protiv smo i produžavanja roka za izdavanje putnih isprava sa 15 na 30 dana. Posebno smo protiv produžavanja roka za izdavanje putnih isprava čiji se zahtevi podnose u konzularnim predstavništvima, i to sa 30 na 60 dana, jer smatramo da je to jako dugačak rok. Međutim, pošto je ovaj zakon jedan od evropskih zakona, jedan od onih zakona koji je uslov za belu šengensku listu, u slučaju prihvatanja naših amandmana, mi ćemo podržati Predlog zakona.
Istovremeno, želim da podsetim na obećanje Vlade da će se pedesetak evropskih zakona naći na dnevnom redu Skupštine do kraja godine. U ovom trenutku se nalazi samo ovaj jedini i mislim da to nije dobro.
Što se konkretnog Predloga zakona tiče, što se tiče oblasti službene upotrebe jezika, to je oblast u kojoj između prava na papiru pripadnika nacionalnih manjina i prakse postoji najveća razlika u ovom trenutku.
Iz tog razloga smo podneli dva amandmana kojima želimo da dopunimo tekst Predlog zakona, i to u smislu da Predlog zakona sadrži odredbu prema kojoj bi državni organi bili u obavezi da imena i prezimena pripadnika nacionalnih manjina ispisuju, odnosno upisuju u putne isprave u izvornom obliku.
S druge strane, tražimo da se stvore tehničke mogućnosti da se to u budućnosti radi, jer je pravo i do sada postojalo, samo ne u praksi, s objašnjenjem da za to ne postoje tehničke mogućnosti. Nažalost, u mnogim slučajevima, imena i prezimena pripadnika nacionalnih manjina nisu upisivana u izvornom obliku.
Predložili smo i da se obrasci zahteva za izdavanje putnih isprava štampaju dvojezično, i to u onim opštinama u kojima su jezici nacionalnih manjina u službenoj upotrebi. Mislim da se ova dva amandmana mogu podržati od strane vladajuće koalicije. U tom slučaju bismo i mi glasali za ovaj predlog zakona. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Hvala, gospodine Varga.
U ime poslaničke grupe LDP-a, reč ima ovlašćeni predstavnik, gospodin Nenad Milić.
...
Liberalno demokratska partija

Nenad Milić

Poštovani predsedavajući, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, zakon o putnim ispravama je jedan od uslova za buduće evropske integracije Srbije.
To, nažalost, ili na sreću, nije jedini uslov za evropske integracije Srbije i vrlo brzo ćemo videti koliko su namere ove vlade za put ka evropskim integracijama i evroatlantskim integracijama, kako čujemo danas i ovih dana, zaista iskrene, a koliko samo tehničke.
S obzirom na to da je ovaj zakon tehnički, kako je ministar rekao, LDP će ga podržati, iz navedenih razloga, kao i zbog toga što će ovaj zakon omogućiti lakše putovanje našim građanima u Evropu i sve ostale zemlje sveta.
Imam nekoliko tehničkih pitanja. Naravno, mislimo, kao i ostale poslaničke grupe, da je 30 dana kao rok za izdavanje putnih isprava izuzetno i nepotrebno dugačak. S druge strane, primena zakona počinje za šest meseci od dana donošenja, to je, znači, negde, mart mesec, dok je rok za zamenu svih putnih isprava kraj 2008. godine. Znači da imamo negde oko devet meseci za zamenu svih putnih isprava u Srbiji. Nekom okvirnom računicom, ako samo polovina naših građana ima putne isprave, doći ćemo do cifre od preko 10 hiljada putnih isprava dnevno koje treba da izda MUP.
Moje pitanje za ministra je, da li se Ministarstvo spremilo za takav tehnički deo posla i da li će to dovesti do strašnih gužvi, da li ćemo još više maltretirati građane? Osim što ćemo ih terati da plaćaju zamenu ovih pasoša, da li će morati da stoje u beskonačnim redovima i čekati 30 dana da zamene svoj pasoš?
Pored toga, u članu 35, u stavu 1, reč je o odbijanju zahteva za izdavanje putnih isprava. Slažem se sa prethodnim kolegama koji su govorili o tome da je ovaj zakon važan u oblasti ljudskih prava, a najškakljiviji deo je deo koji se odnosi na odbijanje zahteva za izdavanje putne isprave.
U stavu 1. člana 35. stoji - ako je protiv lica koje traži izdavanje putne isprave doneto rešenje o sprovođenju istrage ili je podignuta optužnica, može se odbiti zahtev za izdavanje putne isprave, na zahtev nadležnog suda, odnosno javnog tužilaštva.
Mislim da je ova odredba koja se odnosi na javno tužilaštvo protivustavna i ne može da stoji. O ograničenju ljudskih prava može da odlučuje samo sud. U redu je da na zahtev suda može da se odbije izdavanje putne isprave, ali mislim da, zaista, ne može da stoji u ovom zakonu da to sme da se radi na zahtev tužioca. Ako tužilaštvo može da određuje kome može da se izda putna isprava a kome ne, onda uvodimo voluntarizam u ovu oblast.
Negde na liniji ovog što pričam je i sledeći član, koji je kontradiktoran sa ovim članom koji sam citirao.
U članu 36. stoji da su sudovi dužni da obaveste MUP, ne i tužilaštvo, preko policijskih stanica na čijem području određeno lice ima prebivalište, o razlozima iz člana 35.
Ako ovo znači da tužilaštvo, ipak, ne može direktno da se obrati MUP-u, nego sudu, mislim da je nepotrebno da to stoji u članu 35, jer onda uređujemo sudski postupak i pravila postupanja u sudu, kako se tužilaštvo obraća sudu sa određenim procesnim zahtevima. Tek onda nema smisla da to stoji u ovom zakonu i nema nikakve potrebe, samo unosi sumnju i razloge za, možda, različito tumačenje.
Uglavnom, iz navedenih razloga, LDP će podržati ovaj zakon. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Hvala gospodinu Miliću.
Reč ima narodni poslanik, gospođa Nada Kolundžija, predsednik Poslaničke grupe DS-a.

Nada Kolundžija

Gospodine predsedavajući, dame i gospodo narodni poslanici, uvaženi gospodine ministre, Demokratska stranka će podržati Predlog zakona, uvažavajući, pre svega, neophodnost da se ovakav zakon donese, zbog činjenice da je nastala jedna nova okolnost, koja se zove samostalna, međunarodno priznata država Srbija, i potrebe da ona ima svoj zakon kojim reguliše svoje putne isprave.
Istovremeno, ovo je za nas važan zakon i zbog činjenice da je jedan od uslova za stavljanje Srbije na belu šengensku listu. Zato mislimo da je, uslovno rečeno, poslednji čas da se ovakav zakon donese.
Ono što bi, možda, bilo bolje jeste da smo prethodno imali zakon o zaštiti ličnih podataka, jer bismo tim zakonom regulisali ona pitanja koja, možda, nisu predmet ovog zakona, a ovde nekako ostaju kao otvorena pitanja, a, pre svega, odnose se na biometrijski čip i sadržinu biometrijskog čipa, odnosno način zaštite tih podataka i, istovremeno, na pravo građanina da zna sadržaj biometrijskog čipa.
U tom smislu, mislim da bi, možda, nadležni odbor, koji još uvek može da podnese amandman, trebalo da podnese amandman kojim bi se omogućilo građanima da imaju pravo na uvid u podatke koje sadrži biometrijski čip.
DS će glasati za ovaj zakon i verujem da postoji mogućnost da se ovo, što se tiče prava građana da imaju podatke o tome šta sadrži biometrijski čip, reguliše.
Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Milutin Mrkonjić

| Predsedava
Hvala, gospođo Kulundžija.
Zamenik šefa Poslaničke grupe SPS-a Žarko Obradović je prijavio svoje izlaganje, ali na kraju celog spiska.
Obaveštavam vas da su, saglasno članu 93. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, do otvaranja pretresa, prijave za reč u pisanom obliku, sa redosledom narodnih poslanika, podnele poslaničke grupe SRS-a, DSS - NS - dr Vojislav Koštunica, SPS-a i DS-a, ukupno 17 poslanika.
Dajem reč narodnom poslaniku, gospođi Milici Vojić-Marković, a neka se pripremi narodni poslanik Zvonimir Stević.

Milica Vojić-Marković

Poštovani predsedavajući, uvaženi gospodine ministre, uvažene dame i gospodo narodni poslanici, putne isprave su građanima Srbije izdavane, a i danas se izdaju, pretpostavljam, prema važećem zakonu o putnim ispravama jugoslovenskih državljana, koji je usvojen 1996. godine.
Ovaj zakon je, doduše, u više navrata, do dana današnjeg, menjan, ali su izmene bile neznatne i odnosile su se, uglavnom, na visinu kazni ili na uspostavljanje prelaznog režima i nisu naročito zadirale u suštinu prethodnog zakona.
Doduše, 2002. godine izmene su bile nešto sistematičnije i odnosile su se, uglavnom, na onaj deo ljudskih prava i sloboda koji je u prethodnim izmenama i dopunama ovog zakona bio, na neki način, uskraćen ili ograničen.
Kako su u međuvremenu nastale neke promene i na političkoj sceni, odnosno, nestala je država Jugoslavija, pa i državna zajednica SCG, bilo je potpuno logično da se Predlog ovog zakona nađe na dnevnom redu. Predlog ovog zakona je nešto što je, prema važećem ustavu Republike Srbije, nužno, jer njime država Srbija uređuje putne isprave svojih državljana i svojih građana.
Osim toga, novi zakon u ovoj oblasti je potreban i zbog toga što država Srbija ima ozbiljne namere da se uključi u evropske integracije i vrlo joj je važno da svoje zakonodavstvo usaglasi s evropskim zakonodavstvom.
Zbog toga su u ovom predlogu ispoštovani svi evropski i svetski standardi u ovoj oblasti i ovaj predlog zakona je dostigao vrlo visok nivo uređenosti materije, kao i u Evropskoj uniji.
Dakle, ovim zakonom se uređuju putne isprave za putovanje državljana Republike Srbije u inostranstvo, definiše se koje su to putne isprave, na koji način se mogu izdati i ko ih i na koji način može dobiti. Smanjuje se broj putnih isprava. Precizirana je nadležnost za izdavanje putnih isprava, kao i rokovi važenja ovih putnih isprava.
Odeljak V se odnosi na propisivanje obrazaca na kojima se izdaju putne isprave, kao i na sadržaj obrazaca i pismo kojim se štampaju propisani obrasci; precizira se koje će zaštitne elemente imati obrazac, kao i prostor za potrebe automatskog očitavanja podataka koji se odnosi na vidljive alfanumeričke podatke na ispravi. To je deo koji je jako komplikovan i čini mi se da najviše podozrenja javnosti ima, upravo, prema ovom delu očitavanja čipova, odnosno podataka koji se nalaze na njima.
U VI glavi dat je postupak izdavanja ličnih isprava i tu su uređena sva pitanja koja su suštinski vezana za izdavanje ličnih isprava.
Ovde bih naročito apostrofirala nešto što je problem koji se vrlo često pojavljuje i u poslednje vreme se o njemu govori i u medijima i na javnim mestima, a to je pitanje zloupotrebe putnih isprava kada su u pitanju maloletna lica i lica koja nemaju poslovnu sposobnost.
Predlog ovog zakona je u tom delu izuzetno dobar, zato što je ovde onemogućena zloupotreba tih putnih isprava, jer oba roditelja moraju da budu saglasna i da potpišu zahtev za izdavanje putnih isprava svojoj deci, što je vrlo važno. Na taj način se sprečava zloupotreba, nasilno odvođenje dece u inostranstvo, bilo da to radi jedan od roditelja, što je čest slučaj, bilo da to radi neko treće lice. Dakle, ovde treba apostrofirati i reći da je potrebna potpuna saglasnost oba roditelja za izdavanje putne isprave.
Značajno je i to što je predviđeno i obavezno prisustvo lica kojem se izdaje putna isprava, što doprinosi povećanju bezbednosti i zaštite putne isprave. Predviđeni su rokovi za rešavanje povodom zahteva za izdavanje putnih isprava, odnosno posebna pravila vezana za situaciju kada se zahtev odbija, kada se oduzima putna isprava, a ista pravila se shodno primenjuju u postupku izdavanja vize.
Prilikom uređivanja ovih pitanja, potpuno su ispoštovane odgovarajuće odredbe Ustava Republike Srbije, naročito one sadržane u članu 39, koje se tiču prava građana da napuste Srbiju i da se u nju vrate.
U glavi VII su uspostavljeni precizni mehanizmi kojima se sprečava prevara i zloupotreba u vezi sa putnim ispravama i na taj način pojačava bezbednost identiteta i same putne isprave. Zbog toga je preciziran postupak vezan za nestanak i pronalazak putne isprave koji štiti državu od mogućnosti zloupotrebe, tj. pojedinac može da pokrene postupak ponovnog izdavanja izgubljenog dokumenta tek kada je završio prethodnu proceduru kojom je prijavio nadležnom organu da je putnu ispravu izgubio i kada je oglasi nevažećom.
U VIII glavi se govori o evidenciji i korišćenju podataka sadržanih u tim evidencijama. Moram da primetim da je to, takođe, oblast koja je naročito osetljiva i gde postoji sumnja, rekla bih, i strah, jednog dela javnosti da bi podaci mogli biti zloupotrebljeni, kao što je bilo slučajeva u nekoj našoj daljoj ili bližoj prošlosti.
Moram da kažem da se, po Ustavu, prikupljanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuje samo zakonom. U skladu s tim, u članu 46. predloženog zakona utvrđuju se lični podaci koji se vode i evidentiraju o putnim ispravama, uslovi pod kojima se ovi podaci koriste i daju drugim organima na korišćenje - član 48, kao i uslovi pod kojima se lični podaci sadržani u evidencijama mogu dostavljati inostranim organima - član 49.
Dakle, vrlo precizno se uređuje koji su to uslovi i na koji način se to može uraditi.
U slučajevima kada se postupa suprotno odredbama ovog zakona, pribegava se kaznenim odredbama. Novčani iznosi i kazne su, takođe, u skladu sa važećim zakonom o prekršajima.
Predložena rešenja su u skladu sa zaštitom prava i sloboda građana, kao i sa zaštitom države i društva u celini od mogućih zloupotreba.
Prelaznim i završnim odredbama utvrđuju se svi potrebni elementi značajni za sprovođenje ovog zakona, njegovo stupanje na snagu i početak primene. Predlog je da putne isprave izdate pre dana početka primene ovog zakona važe do roka navedenog u tim ispravama, a najdalje do 31. decembra 2008. godine. To znači da će se u jednom momentu, u međuvremenu, u upotrebi naći i stare i nove putne isprave.
Ovaj zakon je značajan jer, uz Zakon o državljanstvu, uspostavlja važnu regulativu naše države Srbije u ovoj oblasti. Predlog je dobar zato što je u skladu sa najvišim i jako visokim standardima u oblasti ljudskih prava i sloboda. Istovremeno je saglasan evropskoj regulativi. Poslanička grupa DSS - NS - dr Vojislav Koštunica će u danu za glasanje glasati za ovaj predlog. Hvala.