Treće vanredno zasedanje, 30.06.2008.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Treće vanredno zasedanje

1. dan rada

30.06.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 12:10 do 20:25

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Boško Ristić

Za evropsku Srbiju
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predsednice, članovi predsedništva, pred nama je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi. Ovaj zakon je donet i predložen u skladu sa ustavnim osnovom da Republika Srbija uređuje položaj i ovlašćenja Vlade i organizuje nadležnosti uprave u cilju vršenja vlasti. Ustavni osnov leži u članu 135. Ustava Republike Srbije, koji kaže da se o Vladi Republike Srbije donosi zakon.
Inače, Srbija ima važeći Zakon o Vladi po kome Vlada vrši svoja ovlašćenja, ali je bilo nužno da se predloži izmena ovog zakona zbog toga što bi se preciznije uredio položaj i ovlašćenja potpredsednika Vlade, odnosno prvog potpredsednika, zamenika predsednika Vlade.
Ovim predlogom se utvrđuje da će prvi potpredsednik Vlade, odnosno zamenik predsednika Vlade biti određen od strane predsednika Vlade koji će u njegovom odsustvu ili za slučaj njegove sprečenosti imati ovlašćenja da rukovodi Vladom, da usmerava politiku Vlade i koordiniše rad između pojedinih ministarstava u Vladi.
Ovim predlogom zakona se definiše način donošenja odluka u samoj Vladi i to za slučaj ako Vlada ima paran broj članova. Politička praksa pokazuje da vlade koje imaju paran broj članova vrlo često mogu da zapadnu u krizu upravo prilikom donošenja odluka, što može da spreči normalno funkcionisanje Vlade. Iz razloga funkcionalnosti, iz razloga političke i pravne sigurnosti potrebno je da se reši jedna ovakva situacija, upravo ovakvim rešenjem koje nije nepoznato u uporednoj pravnoj praksi.
Moram da vam kažem da se predlaže da predsednik Vlade ima pravo da prilikom glasanja u samoj Vladi, odnosno da će se smatrati da je odluka Vlade doneta za slučaj da za nju glasa najmanje jedna polovina Vlade ukoliko se u toj polovini nalazi i predsednik Vlade. Ovakva uporedna pravna praksa poznata je, recimo, u Sloveniji, u Hrvatskoj, u nekim drugim državama, ali isto tako i u našoj domaćoj praksi.
Ustavni sud u svom poslovniku ima istu ovakvu odredbu, gde se za slučaj podele glasova povodom pojedinih ključnih pitanja odluka smatra donetom za slučaj da je predsednik suda glasao za nju. Ovakva situacija je predviđena i u funkcionisanju pravosuđa. Sva sudska veća prilikom odlučivanja, prilikom većanja i glasanja, prilikom donošenja sudskih odluka imaju ovakvo jedno rešenje.
Za slučaj da su podeljeni glasovi u okviru sudskog veća, odluka će se smatrati donetom ukoliko je predsednik sudskog veća glasao za nju.
Prema tome, ovo jeste mogućnost koja je u skladu sa Ustavom, koja nije njemu protivna i u skladu je sa uporednom i domaćom pravnom praksom.
Predloženo je, takođe, da ovaj zakon stupi na snagu pre osmog dana od dana njegovog objavljivanja. Razlozi za ovakvu odluku leže u tome da je Srbija prošla proces izbora, da je nužno da se uspostave sve tri grane vlasti, nužno je da Srbija dobije vladu sa punim ovlašćenjima, jer postojeća, tehnička Vlada nema određena ustavna ovlašćenja, s obzirom na to da se nalazi u situaciji da nema puni mandat zbog toga što su obavljeni novi izbori.
Naravno, ovakvo rešenje treba da uspostavi bolju pravnu i političku sigurnost, pre svega za građane Srbije, za bolje funkcionisanje organa vlasti i ne postoji bilo kakva smetnja da se ovakav zakon donese.
To će biti rešenje koje će važiti i ubuduće, jer sigurno će biti nužno i možda potrebno da se formiraju vlade koje će imati paran broj članova. Da vas podsetim da su neka ministarstva u sadašnjoj Vladi rezultat i nekih trenutnih potreba i političkih okolnosti u kojima se Srbija nalazi – Ministarstvo za Kosovo, Ministarstvo za evropske integracije, dakle, to su ministarstva, a biće i onih drugih koji će sigurno morati da budu uvršćena u sastav Vlade.
Da se ne bi obezbeđivala većina prilikom donošenja odluka na taj način da se formiraju nova ministarstva i na taj način da bi se dobijali novi članovi Vlade samo zbog neparnog broja članova, mislim da je jedno ovakvo rešenje u potpunosti funkcionalno, politički i pravno potpuno opravdano.
Za sprovođenje ovog zakona nisu potrebna bilo kakva dodatna finansijska sredstva. Toliko sam hteo da kažem. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Da li izvestilac Zakonodavnog odbora narodni poslanik Vlatko Ratković, predsednik Odbora, želi reč? (Ne.)  Zahvaljujem.
Da li izvestilac Odbora za pravosuđe i upravu narodni poslanik Boško Ristić, u svojstvu predsednika Odbora, želi reč? (Ne.) Zahvaljujem.
Da li neko od narodnih poslanika želi reč? (Da.)
Narodni poslanici Vjerica Radeta, mr Aleksandar Martinović, Gordana Pop-Lazić, dr Nebojša Ranđelović, Mirko Munjić, Judita Popović, Zoran Krasić i Boris Aleksić, koji su izdvojili mišljenje na sednici Zakonodavnog odbora i Odbora za pravosuđe i upravu, žele reč?
Ima reč gospođa Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, uopšte nije čudno što je, očigledno, kolegi Ristiću bilo neprijatno da obrazlaže nešto u šta sam ne veruje. Naime, tako je govorio i na Zakonodavnom odboru, na kojem smo ja i ostale kolege iz SRS izdvojili mišljenje, objašnjavao je, kolega, da se pravni osnov za predlaganje ovog zakona nalazi u članu 135. Ustava RS, a član 135. kaže – "O Vladi se donosi zakon".
Niko od nas na Odboru nije imao primedbe na to da o Vladi treba da se donese zakon, odnosno da ova buduća vlada ima potrebu da menja ili dopunjava Zakon o Vladi koji postoji. To, naravno, nikada ne bismo doveli u pitanje. Radi se o tome da mi kroz ovaj predlog o Vladi koji ste dobili, kolege poslanici, a nadam se da ste imali vremena da u međuvremenu pročitate, ovo je kratak zakon, ali ni kraćeg zakona ni više kršenja Ustava... Naravno, mi smo navikli od Borisa Tadića da krši Ustav od kada je stupio na funkciju na kojoj jeste, a to nastavlja intenzivno ovih dana. Da, kolega Milivojeviću, predsednik vaše stranke svakodnevno krši Ustav na način kako pokušava da formira Vladu i kako on sam sebi daje za pravo da bira ministre itd, ali to je nešto o čemu ćemo da govorimo kada za to dođe vreme. Sada govorim kao član Zakonodavnog odbora i skrećem pažnju kolegama poslanicima da mi ispred sebe imamo apsolutno neustavan zakon, odnosno Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi.
Šta je Zakonodavni odbor uradio? Podsetiću narodne poslanike na član 45. koji govori o nadležnosti Zakonodavnog odbora, gde kaže – "Zakonodavni odbor razmatra predlog zakona, drugog propisa i opšteg akta, koji je upućen Narodnoj skupštini, sa stanovišta njegove usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom, predlog za donošenje autentičnog tumačenja"... itd. Ovaj drugi deo nas trenutno ne interesuje.
Kakav imamo izveštaj vi ste videli, dobili ste svi ispred sebe danas pre podne izveštaj Zakonodavnog odbora koji je, takođe, potpisao pravnik kolega Vlatko Ratković, gde kaže – izveštaj na osnovu člana 79. Poslovnika Narodne skupštine. Šta kaže član 79. Poslovnika? U tom članu kaže se da odbor odlučuje većinom glasova prisutnih o predlogu zakona na sednici. Najpre se vodi načelni pretres, a nakon završetka pretresa pristupa se glasanju itd. Dakle, nema pravnog osnova koji govori o nadležnosti Zakonodavnog odbora koja je sadržana u članu 45. našeg poslovnika.
Zaista je bilo potrebno, kolega Ratkoviću, barem da se potrudite da ono što pokušavate, ovako flagrantno kršeći zakon, Ustav, naš Poslovnik, koliko-toliko uobličite poslovnički da izgleda da ovo ima smisla i da je u skladu sa Poslovnikom. Dakle, vi ste potpisali da je Odbor razmotrio Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi i predložili Narodnoj skupštini da ga prihvati u načelu.
Ovo uopšte nije nadležnost Zakonodavnog odbora. Znam da će na ovu temu kolega Martinović detaljno da govori i zato neću više u to da se upuštam.
Razumem zašto je kolega Ratković, predsednik Zakonodavnog odbora, dao ovako zakukuljeno i zamumuljeno, inače nikada ovako nismo dobijali izveštaj Zakonodavnog odbora. Svaki put je u izveštaju stajalo na osnovu kog člana Poslovnika se donosi ovaj izveštaj. Zašto to nemamo ovde? Zato što kolega zna da ne može da kaže da je izveštaj donet na osnovu člana 45. našeg poslovnika, jer ne može kao pravnik sebi da dopusti da potpiše da je u skladu sa Ustavom nešto što nema blage veze sa Ustavom, što je potpuno neustavno. Naravno, o tome ćemo detaljno da govorimo, već sam potrošila pet minuta koliko mogu da govorim po ovom osnovu, naravno, u načelnoj raspravi i o amandmanima detaljno o ovom kršenju Ustava.
Molim vas, kolege poslanici, pogledajte ove članove Poslovnika koje sam citirala, pogledajte član 135. Ustava Republike Srbije i videćete da ste predložili nešto što je apsolutno neustavno. Dozvolili ste sebi luksuz da Srbiju uvedete u jedno potpuno neustavno stanje. Jer, znate, nije država u neustavnom stanju samo kad nema Ustav, nego i kada se ovako flagrantno, brutalno, na najgrublji mogući način krši Ustav. Nemojte sebi to da dozvolite barem vi pravnici i nemojte da sramotite pravnu struku i pravnu nauku.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospođi Radeti. Dajem reč dr Nebojši Ranđeloviću, članu Zakonodavnog odbora, koji je, takođe, izdvojio mišljenje.
...
Liberalno demokratska partija

Nebojša Ranđelović

Liberalno demokratska partija
Poštovana gospođo predsednice, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, kao predstavnik LDP u Zakonodavnom odboru izdvojio sam mišljenje iz proceduralnih i suštinskih razloga. Proceduralne razloge ne bih ponavljao, jer je o njima već nešto govorila koleginica Radeta.
Što se tiče suštinskih razloga, ovo je trebalo po svim atributima da bude tehnički zakon, odnosno izmene i dopune jednog tehničkog zakona. Međutim, shodno onome što smo dobili u tekstu, on ima i politička odličja. Što se tiče tehničkih atributa ovog zakona, Zakonodavni odbor je najpre nadležan da te segmente jednog zakonskog teksta oceni da li su u skladu sa Ustavom ili ne. Član 125. Ustava je sasvim jasan, tako da dalji komentari nisu potrebni. Dakle, sa tehničkog aspekta, ovaj predlog izmena i dopuna Zakona je nekorektan.
Ovaj predlog izmena i dopuna Zakona ima i političke atribute i, shodno delu člana 45. Poslovnika, Zakonodavni odbor, kada se radi ocenjivanje usklađenosti sa principima pravnog sistema, može da uđe i u meritum i da razmotri ideju predlagača zakona. I sa tog aspekta ovaj predlog zakona je nekorektan.
Naime, traži se uvođenje instituta prvog potpredsednika Vlade, odnosno zamenika predsednika Vlade, koji najpre Ustav ne prepoznaje kao takav, a ne prepoznaje ga ni teorija ustavnog prava. Naša vlada je koncipirana tako da je u njenom funkcionisanju prihvaćen kolegijalni model i resorni model odlučivanja, a ne prezidijalni model. On ima sasvim solidne kapacitete, shodno tumačenju Zakona o Vladi, da se već postojećem tekstu odrede nadležnosti i poslovi potpredsednika Vlade.
U tumačenju kaže da Ustav posebno utvrđuje funkcije potpredsednika Vlade, ali i kaže da, na osnovu Zakona o Vladi, potpredsednik Vlade usmerava i usklađuje rad organa državne uprave u oblastima koje odredi predsednik Vlade. Premijer ga može ovlastiti i da rukovodi projektom iz delokruga više organa državne uprave. Predsednik Vlade određuje potpredsednika Vlade koji ga zamenjuje za vreme odsutnosti ili sprečenosti, sa svim ovlašćenjima predsednika Vlade, izuzev ovlašćenja na predlaganje izbora ili razrešenja člana Vlade.
Dakle, već postojeća zakonska regulativa sasvim solidno definiše položaj potpredsednika Vlade, koji prepoznaje član 125. Ustava, tako da je Predlog zakona koji nam je dostavio predlagač, odnosno njegov član 2, apsolutno nepotreban, odnosno protivustavan je.
Malopre sam govorio o političkim atributima ovog predloga zakona. Očigledno da je takav predlog deo političkog dila. Ako se nešto kosi sa Ustavom, a deo je političkog dogovora, mi u tome ne želimo da učestvujemo.
Shodno tome sam, kao predstavnik LDP u Zakonodavnom odboru, izdvojio mišljenje.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem dr Ranđeloviću. Dajem reč Aleksandru Martinoviću.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, svi poslanici SRS su na sednici Zakonodavnog odbora izdvojili mišljenje uglavnom iz istih razloga.
U detalje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi se neću za sada upuštati, ali moram da kažem jednu konstataciju koja je bila zajednička za sve one koji su izdvojili mišljenje, a to je, ukoliko bi se usvojio ovakav Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi, Srbija bi se našla u jednoj vanustavnoj situaciji, u vanustavnom položaju, zato što bi Ustav RS bio drastično pogažen i, praktično, vladajuća većina bi mogla onda da radi sve što joj je volja, bez obzira na kristalno jasne ustavne norme.
Naravno, već sada vidim da se vladajuća većina smeje, njima je uvek sve smešno, zato što su neznalice, ništa ne znaju i misle da je dovoljno što imaju 126 poslanika, pa da menjaju ono što pravna nauka odavno zna.
Koliko vi znate najbolje se vidi na primeru kako rade odbori Skupštine Srbije. Gospođa Vjerica Radeta je pročitala kako glasi član 45. Poslovnika Narodne skupštine. Član je potpuno jasan. Jedino nije jasan onima koji imaju većinu u tom odboru.
Ako pogledate izveštaj Zakonodavnog odbora i ako pogledate izveštaj Odbora za pravosuđe i upravu, videćete da se ta dva izveštaja apsolutno ni u čemu ne razlikuju. Formulacije su potpuno iste, a po Poslovniku ne bi smele da budu iste. Dakle, Zakonodavni odbor nije matični odbor za pitanje Vlade i državne uprave. Zakonodavni odbor ima samo jedan jedini zadatak, a to je da kaže da li su predložena zakonska rešenja u skladu sa Ustavom RS, pre svega, ili ne, odnosno da li su rešenja sadržana u Predlogu zakona pravno moguća ili ne. Zakonodavni odbor se ne upušta u to da li su rešenja celishodna, da li su ekonomična, da li su racionalna, da li su koherentna, ovakva ili onakva, nego samo da li su u skladu sa Ustavom ili ne.
Nažalost, ponavlja se jedna vrlo loša praksa u radu Zakonodavnog odbora, a to je da Zakonodavni odbor raspravlja o svemu i svačemu, samo ne o onome što je njegova jedina nadležnost, a to je da oceni da li je predlog zakona ustavan ili nije ustavan. Mi smo danas mogli da čujemo od predstavnika vladajuće većine razne priče o Predlogu zakona o Vladi i Predlogu zakona o ministarstvima. Najčešće te priče u naučnom smislu apsolutno nisu utemeljene, ali nije suština da se na Zakonodavnom odboru utvrđuje da li je Predlog zakona sa nekog aspekta političke celishodnosti dobar ili ne, da li on olakšava rad Vlade ili ne, nego samo da li je ustavan ili nije ustavan.
Danas je Zakonodavni odbor bio u jednoj situaciji da nije glasao o tome da li je Predlog zakona o Vladi ustavan ili nije ustavan, nego da li Zakonodavni odbor predlaže Narodnoj skupštini da ga prihvati ili ne prihvati. To nije zadatak Zakonodavnog odbora.
Kao što sam rekao, dovoljno je da uporedite dva izveštaja: izveštaj Zakonodavnog odbora i izveštaj Odbora za pravosuđe i upravu. Apsolutno nema razlike u formulacijama. U izveštaju Zakonodavnog odbora kaže se ovako: "Odbor je razmotrio Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi i predlaže Narodnoj skupštini da ga prihvati u načelu". Dovoljno je samo poštovati terminologiju iz Poslovnika, ništa drugo, pa da se utvrdi da ovakva formulacija u izveštaju Zakonodavnog odbora apsolutno nije u skladu sa Poslovnikom.
Evo kako glasi izveštaj Odbora za pravosuđe i upravu. Naravno, neću ga čitati u celini, ali ključna rečenica glasi ovako: "Razmotrivši ovaj predlog zakona, Odbor je odlučio da predloži Narodnoj skupštini da u celini prihvati Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Vladi, u načelu".
Sada vi meni objasnite u čemu je razlika između ova dva izveštaja. Dakle, izveštaji su identični, pri čemu je Odbor za pravosuđe i upravu matični odbor za ovu oblast, a Zakonodavni odbor nije. Uopšte Zakonodavni odbor nije matični odbor ni za jedan predlog zakona. Njegov jedini zadatak, bez obzira na to da li je reč o Predlogu zakona o Vladi, o Predlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu, o Predlogu zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, o svim tim predlozima zakona, jedan je zadatak Zakonodavnog odbora – da kaže da li je predlog zakona u skladu sa Ustavom ili ne.
Danas je na sednici Zakonodavnog odbora jednim veštim političkim manevrom izbegnuto da se stavi na glasanje da li je Predlog zakona u skladu sa Ustavom ili ne. Poslanici SRS, koji su izdvojili mišljenje, smatraju da Predlog zakona apsolutno nije u skladu sa Ustavom, i to ne samo da indirektno nije u skladu sa Ustavom, nego se direktno krši kristalno jasan član 125. Ustava RS. Naravno, kada počne rasprava u načelu mi ćemo to detaljnije da elaboriramo.
Ovoga puta skrećem pažnju i predsedniku Narodne skupštine, i predsedniku Zakonodavnog odbora, da ubuduće rad Zakonodavnog odbora usaglase sa odredbama Poslovnika Narodne skupštine. Više se ne može desiti i ne sme se desiti da se, kao pitanje o kome se glasa na Zakonodavnom odboru, stavi predlog da li da se predloži Narodnoj skupštini da zakon prihvati u načelu ili ne, nego da li je predlog zakona pravno moguć, odnosno da li je u skladu sa Ustavom RS ili nije.
Da je tako postavljeno pitanje danas na sednici Zakonodavnog odbora, odnosno da je tako formulisan predlog za glasanje, pitanje je da li bi svi članovi Zakonodavnog odbora iz vladajuće većine glasali za ovakav izveštaj, jer mislim da neki od njih imaju makar malo pravničke svesti i znaju i oni sami da ovo što je danas predloženo kao Predlog zakona o Vladi apsolutno nije u skladu sa Ustavom, da je to jedan vrlo opasan predlog i da se na ovaj način Ustav Republike Srbije drastično gazi.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Još jedanput molim poslaničke grupe, s obzirom na to da je do sada to učinila samo jedna, da podnesu prijave za reč, sa redoslednom narodnih poslanika.
Takođe, htela bih da vas obavestim, u skladu sa članom 85, o produženju sednice posle 18,00 časova do završetka ove tačke dnevnog reda i to činim, po Poslovniku, do 16,00 časova.
Sada dajem reč gospođi Gordani Pop-Lazić. Izvolite.

Gordana Pop-Lazić

Srpska radikalna stranka
Poštovane kolege, uvaženo predsedništvo, nadovezujući se na diskusiju mojih prethodnika koji su izdvojili svoje mišljenje na sednici Zakonodavnog odbora, želim da kažem radi javnosti, pre svega, na najjednostavniji mogući način, šta je naš zadatak i šta je razlog zbog koga smo izdvojili svoje mišljenje prilikom glasanja o Predlogu zakona o Vladi.
Zakonodavni odbor, imala sam utisak, spreman je da prihvati ovaj prigovor poslanika SRS i da već na narednoj sednici razmotri ovaj naš predlog i da počnemo da primenjujemo Poslovnik, odnosno da se vratimo na onaj period kada se Poslovnik zaista poštovao. Evo, nije ovo prvi put od 2000. godine naovamo, zaista, ovaj prigovor konstantno ističemo, a ne vidimo suštinu zbog koje je to nemoguće. Zašto uvek vladajuća većina izbegava da svoj izveštaj upodobi sa Poslovnikom?
Mi ćemo na narednoj sednici Zakonodavnog odbora insistirati da o tome raspravljamo i verujem da ćemo, kao ljudi koji su tamo, pre svega, stručni za ovu oblast, doći do toga da je neophodno da se Poslovnik poštuje i da je naš zadatak upravo to, da procenimo da li je sa stanovišta usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom određeni predlog zakona na dnevnom redu.
Sada ću pokušati vrlo kratko da obrazložim zašto smo smatrali da to nije slučaj kod ovog predloga zakona. Jasno je, dakle, nama da smo se našli u situaciji da imamo 24 ministarstva, da je očigledno pat-pozicija u podeli resora, nagađamo da je problem u tome, iako, naravno, ne znamo, jer još uvek ne znamo koji je resor pripao kojoj političkoj partiji ili izbornoj listi i da postoji realna mogućnost da se dođe u pat-poziciju, i zbog toga ovakva izmena Predloga zakona o Vladi. Verujte, čak i da je ovo moguće, opet je ta pat-pozicija u praksi moguća.
Pretpostavimo da predsednik Vlade nije prisutan, da taj zamenik ima ovlašćenja koja on ima, ali njegov glas opet ne vredi dva glasa kao što vredi glas predsednika Vlade, a ako je odsutan još neki ministar iz određene opcije koja bi eventualno dala glas za, opet dolazimo u pat-poziciju i Vlada ne može da izglasa nešto što je na dnevnom redu. Dakle, nemoguće je da se Vlada na ovaj način obezbedi da će uvek imati većinu.
Kod koalicionih vlada neophodan je konsenzus. Ako nisu u stanju da postignu konsenzus oko, pre svega, stavljanja određenih predloga zakona na dnevni red, ti zakoni ne bi ni trebalo da se nađu na sednicama Vlade. To je stvar političke volje. Ovo što govorim, govorim iz iskustva, da bi Vlada mogla da funkcioniše. Očigledno je da postoji strah od blokade rada Vlade i na ovaj način buduća vlada pokušava preko skupštinske većine, koja je predložila ovaj zakon, da to prevaziđe. Evo argumenata da je to nemoguće.
Ovo su neki, tako da kažem, praktični razlozi zbog kojih smatram da je bilo nepotrebno menjati Zakon o Vladi zbog toga. Pored toga, zaista moramo da se držimo Ustava koji je potpuno jasan u članu 125. i koji kaže ko su ti ljudi koji čine Vladu, da su to predsednik Vlade, jedan ili više potpredsednika i ministri. Ne možemo sada jednog od potpredsednika, ma ko to bio, da unapredimo u nekog zamenika da on vredi nešto više nego što vrede ostali.
Imamo slučaj, a to sam i na Zakonodavnom odboru rekla, u Ruskoj Dumi, recimo, postoji prvi zamenik predsednika Dume, ali oni to mogu da urade jer je to moguće po njihovom zakonu. Mogli bismo i mi to da uradimo zakonom u Skupštini, ali nismo uradili i nemamo jednog prvog takvog zamenika. Imamo potpredsednika, nemamo zamenika. I, ovo je neki predlog koji, da je prošao, čini mi se, ne naš skupštinski Odbor za Zakonodavstvo, nego zakonodavstvo u Vladi, ovo ne bi moglo da prođe ukoliko je ljudima koji tamo rade zaista stalo do očuvanja pravnog poretka.
Naravno, skupštinska većina može sve i može da izglasa šta god hoće. Mi tu ne možemo ništa, ali smo dužni, eto i zbog tih stenograma koji se čuvaju, koji postaju arhiva, koji postaju nešto što će neko jednog dana proučavati i izučavati i koji će o tome pisati kako je parlamentarizam u Srbiji izgledao 2000. godine naovamo, da se oglasimo i da kažemo.
Dakle, nemoguće je i po Ustavu i po Poslovniku da se prihvati ovakav Predlog zakona o Vladi. To bih, ovako, na jedan način na koji bi možda naš podmladak rekao vezano za ovog zamenika predsednika koji je želeo sebe da izdigne iznad ostalih potpredsednika – "ili jesi ili nisi lav". Ili jesi predsednik Vlade ili nisi, ako nisi budi ravan svima ostalima koji su u funkciji potpredsednika Vlade i tvoj uticaj neće biti ni manji ni veći nego što sam intelektualno ili doprinosom u radu te vlade budeš pružio.
To što će se neko zvati zamenik, neće mu doneti ništa mnogo više nego da je na čelu nekog resora, nekog ministarstva, a pruža rezultate koji su na zavidnom nivou i koji će poštovati građani Srbije, što kaže naš narod, "zovi me kako hoćeš, samo nemoj da me razbiješ". Tako je i vezano za ovog zamenika predsednika koji očigledno hoće samo da nahrani svoju sujetu; zaista, eto, ne znajući o kome se radi, na ovaj način doživljavamo ovaj Predlog zakona o Vladi.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, reč ima gospodin Zoran Krasić, izvolite.

Whoops, looks like something went wrong.