TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 27.11.2008.

12. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

12. dan rada

27.11.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 20:50

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Izvolite. Gospodin Mirko Čikiriz.
...
Srpski pokret obnove

Mirko Čikiriz

Za evropsku Srbiju
Dame i gospodo, očigledno je iz svih diskusija i onoga šta je uradilo Ministarstvo predlozima zakona da je problem u pravosuđu sistemske prirode. U jednom od svojih prethodnih obraćanja, u ime SPO, procenio sam da za to odgovornost ne stoji isključivo na sudijama, ali verovatno na sudijama u značajnoj, ako ne i najvećoj meri.
Ukazali smo šta je sve potrebno uraditi da bi sudija zaista bio i materijalno obezbeđen, i nepristrasan i objektivan. Ako inicijativu za razrešenje predsednika suda ili sudije ne bi moglo da pokrene svako lice, onda bi to značilo analogno da ni svako lice nema pravo da podnese krivičnu prijavu.
Prijave i inicijative sigurno su često apsolutno neosnovane. Ali, često i vrlo osnovane, jer niko nije zainteresovani za zakonitost i pravilnost odluke, posle države i sudija, u odnosu na stranku, oštećeno lice ili lice protiv koga se vodi krivični postupak.
Kakva su ovlašćenja, da razgraničimo to zarad javnosti, tog lica. Samo da pokrene inicijativu i ništa više. Odluku o pokretanju postupka ne donosi to lice, postupak ne sprovodi to lice i odluku o razrešenju sprovode drugi organi. Mislim da je pravo svakog građanima da ukaže na nezakonitost rada suda.
To nije tajna, sa gospođom Juditom Popović juče sam pričao, i molio bih vas da obratite pažnji na jedan fenomen koji se dešava pred Opštinskim sudom u Zrenjaninu. Naime, pre par godina jednom od advokata je pala ideja, i to su nezvanična saznanja koja čujemo u hodniku suda, da iz svake saobraćajne nesreće naplaćuje strah zbog pretrpljenih duševnih patnji svih putnika i učesnika u toj saobraćajnoj nesreći.
U kakav pravni položaj i materijalni položaj dovodimo nekog učesnika saobraćajne nezgode koji je napravio neznatnu materijalnu štetu od 10-20 hiljada dinara i platio neku beznačajnu prekršajnu kaznu. Evo u kakav. Opštinski sud u Zrenjaninu je zatrpan stotinama predmeta za pretrpljene duševne patnje zbog straha lica koja nisu imala nikakve telesne povrede i gde je neznatna materijalna šteta.
Po našim saznanjima, do sada ni jedan jedini tužbeni zahtev nije odbijen. Gospođa predsednica Skupštine iz svoje struke zna da samo lica koja su, da kažemo, izuzetno osetljiva, koja imaju prethodni predisponirajući faktor ka trpljenju straha, jer se svako u datoj situaciji podjednako ne plaši, i ako su doživela posebnu traumu, mogu ostvariti pravo na naknadu štete. Međutim, pred Opštinskim sudom u Zrenjaninu se svim licima dosuđuje prvo 40, zatim 50, 60 hiljada dinara, a na kraju i svih 1.000 evra.
Pošto vrednost predmeta spora nema revizijsku osnovu, Okružni sud apsolutno linearno potvrđuje sve te presude, a sudski veštaci maltene samo prepisuju ime i prezime tužioca.
Svi su zbog toga što im je slomljen far pretrpeli izuzetne duševne patnje. Svi su imali traume zbog toga. Svi zbog toga noćima nisu spavali. Svi kada prođu pored mesta nezgode vraćaju film i sećanje na mesto nezgode, a to čine i dobrovoljci sa ratišta, i taksisti, i policajci, i ljudi koji se po profesiji bave mnogo ozbiljnijim poslovima. Tako je recimo dosuđena naknada štete taksisti koji je odmah posle nezgode nastavio da vozi, ali je on dok je vozio trpeo izuzetne duševne patnje, preznojavao se i imao fobije itd.
Nije problem taj kome je ovo palo na pamet. Problem su svi koji se nisu usprotivili ovome.
Znači, ako je prihvatio jedan advokat, drugi advokat, peti advokat, ako su prihvatili svi sudski veštaci, ako su prihvatile sve sudije, onda je problem mnogo dublji nego što mi mislimo.
Kad se bude pričalo o Zakonu o javnom tužilaštvu, možemo pričati o zloupotrebama u mnogo složenijim i mnogo odgovornijim predmetima, a sledećom prilikom pričaću o jednom izumu specifičnom, istegnuća vratova pred Opštinskim sudom u Novom Sadu, apsolutno analogno ovome što se dešava u Zrenjaninu, a taj recept preuzimaju Opštinski sud u Zrenjaninu i Opštinski sud u Vrbasu. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko želi reč? Najveći broj sudija i veštaka krajnje savesno radi svoj posao.
Na član 76. amandman je podnela narodni poslanik Dušanka Plećević.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Izvolite.

Dušanka Plećević

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ispred SRS sam podnela amandman koji glasi: "U članu 76. stav 1. briše se". Taj stav glasi - svako lice može podneti inicijativu za razrešenje predsednika suda. Mislim da se radi o jednoj neodređenoj i preširoko formulisanoj normi, pa ga smatram apsurdnim i besmislenim.
U obrazloženju Vlade se kaže da se amandman ne prihvata iz razloga datih za neprihvatanje amandmana u tački 29, a u tački 29. se to ponavlja. Mislim da se radi o grešci i da se obrazloženje odnosi na amandman koji je podneo narodni poslanik Milan Veselinović na član 64, gde se, između ostalog, kaže da se radi o značajnoj funkciji koja je podložna sudu javnosti, pa je procenjeno da svako može podneti inicijativu za razrešenje, a ne zna se kome se podnosi inicijativa, tako da tek ovo obrazloženje mislim da nema nikakvog smisla.
Pošto je svaka funkcija javna i značajna, onda svako lice može da podnese inicijativu, na primer, za razrešenje predsednika Vlade ili bilo kog funkcionera, ali to prema postojećem zakonu nije moguće. Zna se kako se, kome i od koga se podnosi inicijativa za to i zakoni koji regulišu ovu materiju ne poznaju termin "svako lice".
Organi na čiji predlog se pokreće postupak razrešenja nijednim članom ovog zakona, pa čak ni članom 76, ne obavezuju se da svaku inicijativu razmotre, odbace ili prihvate i o tome obaveste podnosioca inicijative.
Pojam "svako lice" je potpuno neprimeren jednom zakonu, čije odredbe moraju biti jasne, precizne i nedvosmislene, pa je stoga neverovatno podložan raznim manipulacijama i zloupotrebi bukvalno svakog lica.
"Svako lice" je pojam koji se odnosi, navodim samo neke primere, na svako pravno lice, na svakog građanina sveta, na svakog građanina Srbije, na svako punoletno i maloletno lice, na svako poslovno sposobno lice, na svako punoletno lice pod starateljstvom, na svako mentalno zaostalo lice, psihički bolesno lice, na lica kojima su oduzeta sva građanska prava ili lica koja su osuđena na dugogodišnju robiju, pa imaju dovoljno vremena da pišu raznorazne inicijative.
Ako se ovaj amandman u danu za glasanje ne prihvati, sa sigurnošću mogu pretpostaviti da će svaki učesnik u nekom sudskom procesu moći bezbroj puta da podnosi inicijativu za razrešenje ili sudija ili predsednika suda iz bilo kog razloga, misleći da tako može da odlaže proces ili presudu unedogled.
Obzirom da nijednim članom predloženog zakona nije određeno kome se inicijativa podnosi, njena dalja sudbina je neizvesna. Međutim, postoji mogućnost da će nečije inicijative, pored svih nejasnoća, završiti tamo gde treba i postići cilj, dok druge inicijative će završiti na raznim adresama.
Tako će u praksi dešavati da inicijativa svakog lica i istovetno inicijativa neke jake face, kako se to kaže kolokvijalno, biti različito tretirana od strane ministra i organa za vrednovanje rada predsednika suda, disciplinske komisije i svih sudija čiji se predsednik razrešava.
Naravno da bi inicijative mogle biti i naručene od nedobronamernih, pakosnih lica, raznih karijerista ili političkih protivnika predsednika suda. Može se desiti da i same sudije zloupotrebe ovu mogućnost, naročito ako se budu birale na način kako je predviđen ovim predlogom zakona.
Ako sudovi budu zatrpavani inicijativama za razrešenje sudija i predsednika suda, pitam se da li će oni moći da se bave predmetima po tužbama. Osim toga, svaka neozbiljna, neutemeljena inicijativa će biti atak na ličnost, sudijsko dostojanstvo i čast. Pod takvim pritiscima, progonima i stresovima, funkcija predsednika suda i sudija bi se svele na udovoljavanje svima i svakome.
Dakle, iz svega ovoga što sam rekla, a što proističe iz neodređenosti pojma svako lice, ako se ne izbriše, značiće mnogo manje od čuvene meteorološke prognoze, malo do umereno oblačno, koja nam ostavlja mogućnost da verujemo da nas očekuje lepo vreme, ali ne i obavezno.
Nadam se da će logika i razložno posmatranje ovog problema prevladati i da će skupštinska većina prihvatiti brisanje ovog člana, pogotovo što njegovo brisanje ne menja suštinu samog zakona, niti osporava pravo zainteresovanih ili stručnih lica da, kao i do sada, iniciraju razrešenje predsednika suda prema predviđenom postupku.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Da li se još neko javio? (Ne.)        Na član 76. amandman je podneo poslanik Momir Marković.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Izvolite, gospodine Markoviću, imate reč.

Momir Marković

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, pre nego što pređem na odbranu svog amandmana moram da upozorim ono lice koje je govorilo pre narodnog poslanika Avramovića da ne okreće mikrofon jer može da ga udari struja. Da ga podsetim da je pre nekoliko godina, kad je krao struju, pao sa bandere. Postoji tužba Elektrodistribucije, jedva su ga povratili. Prema tome, da se ne čačka, može mu se i ovde to desiti.
Dame i gospodo narodni poslanici, da bismo raspravljali o članu 76. i o postupcima za utvrđivanje razloga za razrešenje predsednika suda, moramo se vratiti na član 69. koji reguliše pitanje izbora predsednika suda.
Kaže ovako - za predsednika suda između sudija suda istog ili višeg stepena može biti izabran sudija koji ima izraženu sposobnost za rukovođenje i organizaciju poslova u sudu, a u skladu sa kriterijumima koje donosi Visoki savet sudstva. Ovde fali samo još slika. S obzirom na to da postoji čitav set zakona iz oblasti pravosuđa o kojima ćemo raspravljati i koji regulišu malo drugačije sudove, pogotovo zakon o uređenju sudova i zakon o sedištima i područjima, da vas podsetim, za Beograd su predviđena dva osnovna suda, jedan koji će obuhvatiti čitavo područje grada i drugi koji će obuhvatiti prigradske opštine.
U tom slučaju će, dame i gospodo narodni poslanici, taj predsednik suda imati više od 200 sudija, što parničara, što krivičara, govorim o ovom Prvom osnovnom sudu u Beogradu, imaće preko 400 saradnika i pripravnika, i biće admiral. Prvo, neće znati ni imena svih sudija koji su pod njegovom dirigentskom palicom, a da ne govorim o saradnicima, o pripravnicima itd. Mastodont koji ćete napraviti, a verovatno ćete izglasati, jer imate 126 poslanika, biće apsolutno nesposoban da sažvaće sve prijave, sve tužbe koje su i u jednom i u drugom slučaju, i u krivičnom i u parničnom delu, već do sada nalaze i gomilaju se, i imamo situaciju da se parnice protežu i po 20 godina i da se krivice protežu po nekoliko godina.
Sada dolazimo u situaciju da se u Predlogu zakona, u članu 76. kaže: "Postupak za utvrđivanje razloga za razrešenje predsednika suda pokreće se po predlogu predsednika neposredno višeg suda (što je u redu), sednice svih sudija suda čiji je predsednik (što nikako nije u redu i nemoguće je), ministra nadležnog za pravosuđe (to je u redu), organa nadležnog za vrednovanje rada predsednika suda i disciplinske komisije" (takođe je u redu).
Moj amandman se odnosi na to da se u stavu 3. brišu reči: "sednice svih sudija čiji je predsednik suda".
Zamislite da treba da se pokrene postupak za razrešenje predsednika Prvog osnovnog suda u Beogradu, koji ima 200 sudija. Da li postoji i teoretska mogućnost da se svih 200 sudija na jednom mestu u jednom trenutku sastanu i da svi isto misle - da predsednika suda treba razrešiti?
Ne postoji li mogućnost, dame i gospodo narodni poslanici, za debelu manipulaciju tu? Ne postoji li mogućnost potkupljivanja bar jednog od tih sudija? Ne postoji li mogućnost da bar jedan od sudija kaže "neću da se menja predsednik suda"? I inicijativa koju bi pokrenule sve sudije samim tim pada, tim pre što imamo situacije da nam u sudovima rade i babe, i dede, i očevi, i majke, čak i sinovi, doduše unuci još nisu stigli, ali verovatno se za njih čuva mesto. Unuci će raditi kad dede odu u penziju.
Da vas podsetim, jedna sudija koja je sudila jedan veliki proces, koja je rekla "evo, konačno smo dobili presudu", dakle nisam "donela presudu", nismo "doneli presudu" nego smo presudu "dobili", što ukazuje direktno na to da je presuda stigla odnegde i ona je imala samo ulogu spikera da presudu pročita. Njena cela familija, bar dve trećine njene familije radi u sudu.
Da li će, u situaciji da ona bude predsednik suda, a visoko se rangirala za to mesto, samim tim što je pročitala tu presudu koju je "dobila", da li će njen sin, njena snajka ili ne znam ko već ko radi u pravosuđu reći "za to sam da se ona smeni"? Neće. Jedan kaže "neću" i dovoljno. Ovde jasno piše "sednice svih sudija suda čiji je predsednik" i automatski ovaj deo pada u vodu, odnosno predsednik suda je nesmenjiv.
Dame i gospodo narodni poslanici, s obzirom da će ovaj set zakona koji donosimo i koji je vezan za pravosuđe izazvati opšti cunami u pravosuđu. Kada se reorganizuju sudovi, kada se reorganizuju tužilaštva, kada se pravosuđe reorganizuje, prvo treba nekoliko meseci da se reorganizuje. Kad se reorganizuje, tek će trebati još nekoliko godina da se uhoda.
Dame i gospodo narodni poslanici, podsećam ovo "žuto preduzeće" i njegove šprajceve, podupirače, trabante, one koji mu pripomažu da vlada, da prestanu da se igraju. Mnogo je godinu dana, mnogo je dve godine, ali pet-šest godina razmišljati i suviše je mnogo.
Uskoro će verovatno građani Srbije, naterani ovom ekonomskom krizom koju, takođe, to isto "žuto preduzeće" ne uspeva i neće uspeti da reši, uskoro će redovi pred narodnim kuhinjama biti ogromni, uskoro će građani Srbije morati da traže nove izbore, da traže neke nove ljude koji će ove, ovako nesposobne, skinuti sa grbače.
Dame i gospodo narodni poslanici, ovim se istovremeno vrši i velika degradacija same institucije pravosuđa, degradacija sudija, degradacija tužilaštva, degradacija svih onih koji sutra treba bar da drže ili da pripomažu u držanju onih terazija koje Justicija drži. Doduše, odavno su Justiciji stavili povez na oči, da ne može da vidi kome sudi i da mora da odmeri onako kako terazije pokažu.
Čini mi se da je ovaj povez koji vaša Justicija drži napravljen od vrlo providnog papira i uglavnom se sudi ne po pravdi, ne po zakonu, nego po trenutnoj političkoj potrebi nekih koji će vam vratiti uslugu na ovaj ili onaj način.
Da vas podsetim da ima mnogo časnih sudija, da je veliki broj časnih sudija koji časno obavljaju ovaj vrlo težak i odgovoran posao, da ima veliki broj časnih tužilaca koji vrlo odgovorno obavljaju ovaj posao, da ima veliki broj časnih predsednika sudova ili javnih tužilaca koji školuju podmladak u tom pravosuđu i za jednu i za drugu granu sudstva.
A svedoci smo da ste upravo birali sudije - sekretare zemljoradničkih zadruga u prošlom mandatu, sekretare osnovnih i srednjih škola. Bitno im je bilo samo da imaju završen pravni fakultet, da imaju, eventualno, položen pravosudni ispit i da imaju članski kartu "žute firme" ili ovih njenih pomagača i šprajceva. Pri tom mislim na one koji su u Vladi i na one koji su u niskom startu, čekaju samo da se neko pomeri, pa da utrče u Vladu.
Zato treba ovaj moj amandman usvojiti. Mislim da će on, bar u ovom članu, očistiti jednu nelogičnost, jednu dilemu i jednu neprimenjivu situaciju sa ovim članom. Nikada ne možete skupiti sve sudije jednog suda, pogotovo ovih velikih sudova koje planirate, i nikada nećete moći od svih sudija imati istovetan stav da predsednika suda treba smeniti.
Ako ništa drugo, onda će predsednik suda podići jednog od sudija, unaprediti, pomoći mu, dati mu manje teške ili vrlo atraktivne predmete i time će završiti posao.
Zato smatram da ovaj amandman treba usvojiti. Pošto gospođa Malović nije tu, pokušavam da ubedim narodne poslanike i ove druge grupe da u danu za glasanje, kada ovaj amandman bude na glasanju, da pritisnu zeleno dugme. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Narodni poslanik Srđan Spasojević pismenim putem je povukao amandman koji je podneo na član 79. Predloga zakona. Znači, o njemu ne raspravljamo.
Na član 81. amandman je podnela poslanik Marina Raguš.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li gospođa Raguš želi reč? Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, prisutni predstavnici Ministarstva pravde, amandman je trebalo faktički da izbriše stav 2. člana 81, u kojem se kaže - pri imenovanju sudija porotnika vodi se računa o polu, starosti, zanimanju i društvenom položaju kandidata, o znanju, stručnosti i sklonosti ka pojedinim vrstama sudskih stvari.
SRS smatra da je ovaj stav 2. možda čak i suvišan što se tiče člana 81, zato što stav 1. kaže - za sudiju porotnika može biti imenovan punoletni državljanin Republike Srbije koji je dostojan funkcije sudije porotnika. Sama reč "dostojan" trebalo bi da bude zaista više nego dovoljna za obavljanje sudijske dužnosti sudije porotnika. Mi mislimo da pokatkad je zaista vrlo teško utvrditi sve ove kriterijume i doći do konkretnog podatka kada se radi o polu, starosti, zanimanju, društvenom položaju, znanju, stručnosti, sklonosti ka pojedinim vrstama sudskih stvari.
Zašto to mislimo? Zato što naprosto mi smo nekoliko puta pokušavali da dođemo do određenih konkretnih podataka, a tiču se izvršilaca sudijskih dužnosti. Ne ulazeći u kvalifikaciju da li je neko osposobljen, kvalifikovan ili dostojan sudijske dužnosti, o njemu govore dela i sudiće, naravno, ono što ostavljaju kao rezultate rada. Nismo uspeli da dođemo do tog podatka, što će reći da za osam godina provođenja izvesnih reformi u pravosuđu, u smeru kretanja ka ostvarenju evropskih standarda, ono što jeste primetno, da u pravosuđu u Srbiji zapravo vlada potpuni haos.
Možda je reč "potpuni" i suviše jaka, ali mi nismo mogli da dobijemo podatak koji broj sudija, konkretno, poseduje dvojno državljanstvo. Zašto? Ne ulazeći zapravo u pojedinačne primere bilo kog sudije, zato što podaci još uvek nisu provereni, čekamo da nam Ministarstvo pravde dostavi, jer pretpostavljamo da imate kanale preko kojih najpre možete doći do tih podataka.
Naši podaci govore o tome da u srpskom pravosuđu negde više od 20% sudija ima dvojno državljanstvo. Možda to ne bi bio toliki problem, mi sada uporednom praksom nekako smo dalje istraživali, pa smo videli da ozbiljne države koje se ozbiljno bave utvrđivanjem, odnosno očuvanjem funkcionisanja pravne države, isključuju mogućnost da osobe koje poseduju još neko državljanstvo obavljaju sudijsku dužnost, pogotovo kada je reč o određenim stepenima sudske vlasti.
Zašto? Imaćete situacije predmeta koji se tiču, recimo, hrvatskih ili slovenačkih državljana, kako će onda u toj situaciji sudije koje imaju državljanstvo tih država iz neposrednog okruženja da presude. Recimo, konkretno, SRS je dalje u svom istraživanju, takođe, došla do podataka da u Specijalnom sudu za ratne zločine postoje sudije koje imaju dvojno državljanstvo.
To je osetljiva materija i mi smo zato i mislili, ali zbog brzine svega ovoga i nemogućnosti da na zakonske predloge inače ovde reagujemo u onom predviđenom vremenskom roku, tako da kvalitetnim amandmanima pokušamo da ispravimo Predlog zakona.
Mislili smo, takođe, da amandiramo ili da predložimo predlagaču da porazmisli, recimo, o članu 43. Zakona o sudijama, tiče se izbora sudija, da doda samo jednu reč koja bi bila dovoljna da zaštiti zapravo obavljanje sudijske dužnosti, a onda naravno celokupno pravosuđe, kao nacionalni državni interes u ovom slučaju, da doda samo reč: "isključivo". Dakle, sudija može biti isključivo državljanin Republike Srbije. To je naš politički stav.
Imamo opravdanih razloga za to, ali možda ne ovaj put, možda u nekim drugim situacijama. Mislimo da je tu napravljen izvestan propust, a koji opet ne bi zadirao u onaj evropski standard koji se tiče pitanja nacionalnih manjina i svih ostalih kriterijuma koje civilizovani evropski svet uvažava. Takođe, da ponovim, uporednom analizom smo zaključili da, recimo, situacija u vrlo ozbiljnim zemljama, koje se vrlo ozbiljno bave na primer pravom na pravično suđenje, pa i te kako imaju mnogo efikasnije pravosudne sisteme, ne dozvoljavaju mogućnost da dođe do ovakvih sukoba zato što državljanin jedne države ne može zapravo služiti dva gospodara, staro i osnovno pravilo.
Mislimo da to može da proizvede izvesne probleme u ostvarivanju sudijskih dužnosti, pogotovo u situaciji kada pokušavamo da razumemo na koji način će Ministarstvo pravde uspeti da sprovede reformu koju je predvidelo ovim setom zakona i da pravosuđe počne da funkcioniše po evropskom okviru 1. januara 2010. godine, kada za ovih prethodnih osam godina to nije uspelo.
Čujemo, kroz neke pokušaje raspravu u stručnoj javnosti, da bi broj sudija trebalo ozbiljno da se smanji. Evo, zaista izražavamo sumnju da se tu ipak radi o lustriranju određenih sudija, da je to direktan pritisak na sudije, da u smislu depolitizacije i ostvarivanja nezavisnosti u obavljanju sudijske dužnosti nećete uspeti, iz jednog prostog razloga što sudije već sada trpe izvesnu torturu. Zbog toga što određeni stepen korupcije zaista jeste sada već diferencijalna dijagnoza srpskog pravosuđa. Mislimo da, s obzirom na sve ovo što je predloženo i na opšte stanje i opštu atmosferu u srpskom društvu, Ministarstvo pravde i svi nadležni organi neće moći da se izbore s tim.
Evo, pre izvesnog vremena, možda pre dve noći, na jednoj od televizija imali smo priliku da slušamo nešto što bi trebalo da liči na javnu raspravu po pitanju ovako važnog seta zakona koji uvodi reformu pravosudnog sistema, kao i od predsednika Društva sudija, čuli smo jednu vrlo ozbiljnu kvalifikaciju da se sudijama koje su krenule na Skupštinu Društva sudija konkretno pretilo.
Takođe smo na vašem zvaničnom sajtu Ministarstva pravde pročitali da vi spočitavate poslanicima da zbog prozivke direktne, imenom i prezimenom, sudija koje su zaista ostvarile potpuno različitu sudsku praksu na isti tužbeni zahtev, da su zapravo poslanici na određeni način uvredili te ljude.
Sada vas konkretno pitamo, kako ćete uspeti da očuvate integritet, nezavisnost sudija i da sačuvate svakog sudiju koji će presuditi, recimo, po tužbenom zahtevu za organizovani kriminal?
Kako ćete sprečiti predsednike sudija, a koji su uglavnom vrlo usko vezani za određene političke grupacije, stranke, tajkune itd, da ne prete svojim kolegama, prema navodima predsednika Društva sudija, da se ne igraju sa karijerom tako što kritikuju predloženi, zamislite, usuđuju se da kritikuju, predloženi set pravosudnih zakona.
Ono što bih zaista volela da imate u vidu, naravno, da pokušate da nas ubedite, na koji način ćete, recimo, sprečiti podmetanje bombe sudiji koji će da odredi doživotnu robiju ili zaista visoki iznos godina zatvora onome za koga se dokaže da je deo organizovanog kriminala, da je, recimo, podrio Ustavom zagarantovani sistem?
Kako ćete uspeti da ubedite sudiju da presudi prema ličnoj savesti, profesionalnoj odgovornosti, pod celokupnim naletom pritisaka?
Mi smo, nažalost, svedoci svakodnevnog zastrašivanja, i što je najgore, čak i onih najgorih slučajeva likvidacije sudija.
Takođe smo svakodnevno svedoci, a i to je nešto čime bi trebalo da se pozabavi Ministarstvo pravde kada ste već zakoračili u ovako ozbiljnu reformu, da je prezumpcija nevinosti apsolutno stornirana i stavljena u stranu.
Zašto? Zato što imate medije u kojima se presude već izjavljuju. To je određena vrsta pritisaka na sudiju. Pri izricanju presude za ubistvo premijera imali ste situaciju da je predsednik države sedeo i svojim prisustvom direktno, moglo je da se tumači, uticao na donošenje te odluke.
Takođe imate potpuno neefikasan pravosudni sistem već sada, predmete koji traju toliko godina, a radi se konkretno ne samo o predmetima, nego i o ljudima koji pokušavaju da dosegnu pravdu i pravičnost.
Nas iz SRS zaista zanima na koji način ćete vi učiniti da ti ljudi za vreme svog životnog veka dođu do ostvarenja pravde. Mi imamo takođe slučajeve da Vrhovni sud Srbije presudi u korist čoveka poštujući zaista samo slovo zakona, a da izvršna vlast apsolutno derogira sudsku pravosnažnu odluku time što će reći - ne, mi smatramo da je to neprihvatljivo iz ovog ili onog razloga.
Znači, atmosfera u kojoj mi sada pokušavamo da govorimo o početku sprovođenja reformi, koje bi trebalo da ispoštuju standarde protiv kojih zaista niko od prisutnih poslanika ne može da bude, ukoliko se radi o pravu na pravično suđenje, koje naravno obezbeđuje ispunjenje korpusa svih onih osnovnih ljudskih prava, a na posebnom mestu efikasnost i dostižnosti pravde, mi zaista smatramo da je ono što je bitno da je ovaj set pravosudnih zakona možda trebalo da sačeka neko normalnije vreme, da se zaista povede kvalifikovana stručna rasprava u javnosti, ne samo u okviru Društva sudija, nego u okviru celokupne kvalifikovane javnosti, gde ćemo imati prilike da čujemo naravno sukobljene stavove profesora Pravnog fakulteta Beogradskog univerziteta, međunarodne javnosti - mislimo da je ovo prebrzo.
Mi smo napravili određene propuste kao opozicija iz prostog razloga što nismo imali dovoljno vremena da amandiramo Predlog zakona, a mislimo da to opet direktno može da utiče na svakodnevni život građana koji pokušavaju da dođu do zadovoljenja pravde. Ono što je osnovno i što ste rekli, zapravo, ovim tekstom koji smo mi kao poslanici dobili, jeste da je u ovom sklopu položaj sudija u Republici Srbiji, do sada uređen Zakonom o sudijama iz 2001. godine, koji je donet na osnovu odredbi ranijeg Ustava, već u mnogim elementima zastareo.
Stoga, kako je Narodna skupština Republike Srbije dana 10. novembra 2006. godine donela novi Ustav Republike Srbije i istovremeno proglasila Ustavni zakon za sprovođenje Ustava Republike Srbije, kojim su propisani rokovi za usklađivanje pravnog sistema i početak rada državnih organa u skladu sa njihovim novim ustavno-pravnim položajem, nameće se kao ustavna obaveza donošenje novog zakona o sudijama.
Ovo je naravno fantastično. To ne bi bilo uopšte ni u jednom delu sporno, da nemamo član 142. Ustava koji kaže - sudska vlast je jedinstvena na teritoriji Republike Srbije. Recite mi šta je Kosovom i Metohijom?
Zahvaljujem na ovoj pažnji. Eto, ostavljam eventualno možda još minut i po, a očekujem odgovor na ova pitanja koja sam vam postavila.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Miloš Radulović, nisam razumela da li po amandmanu. Izvolite.

Miloš Radulović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Javljam se po Poslovniku, član 226. Narodni poslanik ima pravo da bude obavešten o svim pitanjima potrebnim za vršenje funkcije narodnog poslanika.
Radi potpunijeg obaveštenja narodnim poslanicima se redovno dostavljaju službene publikacije Narodne skupštine, informativni i dokumentacioni materijal o pitanjima koja su na dnevnom redu sednica Narodne skupštine i o drugim pitanjima iz delokruga rada Narodne skupštine.
Gospođo Dejanović, mi smo danas u više navrata insistirali na tome da dobijemo odgovor - šta je sa budžetom za 2009. godinu? Vi ste nam ovde dali obrazloženje da je prošle godine Vlada dostavila na današnji dan, znači 27. novembra, budžet za 2008. godinu.
Međutim, danas je 27. Kako Vlada na današnjoj sednici nije donela odluku i nije dostavila Skupštini predlog budžeta Republike Srbije za iduću godinu, postavljam to pitanje predsedniku Vlade i nadležnim ministrima, pogotovo iz razloga što je u svom ekspozeu od 7. jula 2008. godine gospodin Mirko Cvetković, premijer, u prioritete, u ono za šta će da se zalaže ta vlada stavio - očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije, neophodnost jačanja ekonomije i socijalnu odgovornost Vlade.
Upravo nedostavljanje ovog budžeta u trenucima kada svet zahvata pošast jedne velike ekonomske krize, znači neimanja ekonomske vizije i strategije za odbranu socijalne sigurnosti građana, mi vidimo kakav odnos ova vlada ima prema građanima Srbije, znači - nemamo budžet danas, nemamo do danas, za razliku od svih zemalja u okruženju, strategiju kojom se te zemlje bave ekonomskom krizom. Na kraju, statusna neutralnost misije Euleksa na KiM, što je suprotno rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti o teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije na teritoriji KiM.
Vi ovim bavljenjem, slavodobitnim, upravo pokazujete da ste spremni da prodate Kosovo i da za vas glavna strategija je - gubitak Kosova i Metohije. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.