Peta sednica, Drugog redovnog zasedanja, 23.12.2008.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Peta sednica, Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

23.12.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 20:25

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Uvažena gospođo predsedavajuća, poštovano predsedništvo, poštovani ministri, gospođo Dragutinović, gospodine Duliću, poštovani predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, poslednjih nekoliko meseci glavna tema u Srbiji je budžetska potrošnja i kako preživeti pod udarom svetske krize.
Žestoka rasprava se vodila oko rebalansa budžeta za tekuću godinu, a poslednjih mesec dana obeležile su velike razmirice oko potrošnje novca iz državne kase. Mnogo prašine, mnogo nezadovoljnih, a možda je to i potvrda restriktivnosti budžeta, domaćinskog trošenja i racionalnog ponašanja. Ne smemo dozvoliti da se teret i kola slome samo na budžetskim korisnicima.
Kontrola javnih preduzeća i njihovog poslovanja mora biti pod lupom države i Republičkog parlamenta. Stroga kontrola rashoda i ličnih primanja sigurno će obezbediti veću dobit, što samim tim doprinosi većim budžetskim prihodima, ali čini mi se da će najveći ceh platiti – vozači, duvandžije, pivopije, što je i do sada bila redovna praksa. Odmah na početku da istaknem jednu globalnu, ali suštinsku primedbu. Nikako da Memorandum o budžetu i ekonomskoj i finansijskoj politici, sa projekcijama za naredne dve godine postane realna osnova makroekonomskih postavki i okvira budžetske potrošnje. Pred svaki rebalans budžeta ili novi budžet revidiraju se makroekonomski okviri, što dovodi u sumnju planirane stope, odnosno one se podešavaju prema budžetskim potrebama, a ne održavaju stvarnu sliku i realne vrednosti.
Svetska ekonomska kriza se vrlo brzo prenosi na opštu ekonomsku krizu, što se prenosi na ekonomiju i finansije naše države. Početni udar je saniran Vladinim deviznim rezervama i likvidnošću Narodne banke i komercijalnih banaka, ali to ne znači da nas je kriza zaobišla i prošla. Globalna svetska kriza će se odraziti na sporiji privredni rast u Srbiji i to najpre kroz – smanjenje domaće tražnje prouzrokovano smanjenjem javne i lične potrošnje, naime, sporiji rast zarada i penzija, kao i rigoroznijih mera kreditne politike, odnosno oskudica kredita; zatim, smanjenje izvoza u tradicionalno tržište EU, zbog smanjenja tražnje prouzrokovane finansijskom krizom; dalje, smanjen priliv direktnih stranih investicija, donacija i povoljnih međunarodnih kredita i usporavanje rasta u pojedinim sektorima usluga, finansijski sektor usled pogoršanja likvidnosti i skupih kredita trgovini i turizmu.
Rekao bih da domaća tražnja nije praćena domaćom ponudom roba, odnosno proizvodnjom, što je dovelo do visokog deficita tekućih spoljnotrgovinskih transakcija i visoke zavisnosti od svetskog tržišta. To je vrlo bitan kanal koji može dovesti do direktnog uticaja svetske krize na našu zemlju. Možda je to i dovelo do prihvatanja rigoroznih uslova MMF prilikom sklapanja aranžmana, čime bi trebalo da se osigura stabilnost i smanji finansijski rizik.
Tesno skrojen budžet Republike za 2009. godinu treba da doprinese makroekonomskoj stabilnosti kroz stezanje kaiša i smanjenje rashoda. S druge strane, podsticanje privredne aktivnosti jeste nužna mera u uslovima uskraćivanja direktnih stranih investicionih sredstava i investitora. Pravu meru na tom planu predstavlja, između ostalog, stimulisanje privredne aktivnosti i ulaganje budžetskih sredstava kroz intenziviranje kapitalnih ulaganja, pre svega u infrastrukturu i jačanje kapaciteta domaće proizvodnje.
Nekako baš, rekao bih, u nevreme počinje i primena Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU, odnosno ukidanje carina i PDV-a na uvoz roba i dobara sa tržišta EU, što će stvoriti, rekao bih, jednu rupu u budžetu od 23 milijarde dinara, koju neko mora pokriti.
Planiranim budžetom za 2009. godini ukupni budžetski prihodi i primanja su veći za 10% u odnosu na 2008. godinu, pri čemu se najvećim delom, 91,6% alimentiraju iz poreza. Uvođenje PDV je značajno doprinelo stabilizaciji budžetskih prihoda, koji sada čine oko polovine budžetskih prihoda, ali šta reći o snazi naše privrede kada je 70% poreza na dodatu vrednost ostvareno po osnovu roba i usluga iz uvoza. Uvoznički lobi, dakle, i dalje ima jaki uticaj na domaće tržište i privredni ambijent u Srbiji.
Rashodna strana budžeta je uvek interesantnija i diskutabilnija, ali kada pogledamo indekse rashoda po korisnicima i da su najvećim delom manji od 100% i da su rashodi nominalno manji u odnosu na prethodnu godinu – očigledno da je teret obuhvatio sve, od dece u vrtićima do penzionera.
Za Poslanički klub SPS-JS posebno je značajno pitanje socijalne pravde i sistema jednakih šansi za sve, odnosno socijalna komponenta rashodne strane budžeta. U strukturi predloženog budžeta najveće učešće je oko 30% ukupnih rashoda koje predstavljaju dotacije organizacijama socijalnog osiguranja i čini mi se da je to 233,7 milijardi dinara. Najveći deo ovih davanja čine – izdaci iz Republičkog fonda PIO za isplatu penzija u iznosu od 312,2 miliona dinara, transferna sredstva ovom fondu za isplatu starosnih, porodičnih i invalidskih penzija u iznosu od 189,3 milijarde dinara i čine 41,1% ukupnih rashoda ovog fonda. To ukazuje da se moraju ulagati u privredne delatnosti, kako bi se povećao iznos prihoda po osnovu doprinosa.
Mislim da smo realizovali jedno veoma bitno pitanje koje se odnosi na povećanje penzija, što podrazumeva dodatna sredstva za celu 2009. godinu, što je u ovom trenutku veliki uspeh, imajući u vidu tesne budžetske okvire, teret međunarodne ekonomske krize i finansijske krize, kao i zahteve MMF. Kao poslanik iz Kolubarskog okruga, posebno kao lokal patriota, zainteresovan sam za visinu sredstava za otklanjanje posledica zemljotresa u ovom kraju.
Podsetiću vas da je 1999. i 2000. godine u ovom kraju izgrađeno i sanirano oko 1550 stambenih objekata i da su u 2000. godini preneta sredstva iznosila oko 1,2 milijarde dinara. Sada planiranih 280 miliona dinara za 2009. godinu omogućiće izgradnju oko stotinak objekata. Sa ovakvim odnosom prema otklanjanju posledica od ove elementarne nepogode i stalnom smanjenju sredstava iz godine u godinu, većina vlasnika neće doživeti da im se uradi ono što im je priroda uzela. Ako se nastavi sa sličnom politikom, ni za narednih 20 godina posledice neće biti otklonjene, a podsećam da se zemljotres dogodio pre deset godina. Da li je normalno da neko čeka 30 godina da ostvari svoja prava i gde i u kakvim uslovima će dočekati da to ostvari?!
Predlažem da u ovom budžetu, ili bar u rebalansu budžeta za 2009. godinu, iznos koji će iznositi najmanje u visini iz 2008. godine, odnosno da bude u 2009. godini 410 miliona dinara, da bude jednak iznosu koji je bio u 2008. godini.
Na samom kraju, budžet za 2009. godinu je proizvod jedne realnosti. Na jednoj strani posebna pažnja posvećena je ekonomskoj politici u 2009. godini, a na drugoj strani pažnja je posvećena opštoj situaciji povodom nadolazeće krize. Ovaj budžet jeste restriktivan, kada je reč o smanjenju javne potrošnje, ali ima i jednu razvojnu komponentu, oko 18,7 milijardi dinara opredeljeno je za razvoj privrede, a oko 40,1 milijardi dinara za kapitalne projekte. Za jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata, ''Koridor 10'', iz budžeta je planirano oko pet milijardi dinara. I, na samom kraju, čini mi se da je ova vlada Republike Srbije svesna da samo ekonomski razvoj obezbeđuje socijalnu sigurnost. Ja vam zahvaljujem.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Omeragić, po Poslovniku.
...
Socijalno liberalna partija Sandžaka

Bajram Omeragić

Grupa manjina
Izvinjavam se, ali moram samo jedan demanti da dam. Današnja štampa, novine "Blic", "Pres", "Alo", pošto sam sa njima razgovarao da nešto demantuju, oni neće.
Nikada nisam davao izjave vezane za loto, igre na sreću, i dužan sam radi građana, jer je to danas neko tendenciozno objavio u svim novinama, dakle, nikada tako nešto nisam izjavio i takve izmišljotine moram da demantujem na ovaj način, jer neće drugačije da objave. Hvala i izvinjavam se.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospođo Đerić, izvolite.
...
Nova Srbija

Zlata Đerić

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana predsedavajuća, poštovana gospodo ministri, budžet je već pomenut juče kao jedna vrsta koalicionog sporazuma i nama je jasno koja se vrsta ustupaka tu morala napraviti i to ne sporimo. To je, na kraju krajeva, pravo vladajuće većine, da se na takav način u ovom trenutku odnose prema budžetu, da bi se u ime tog najvećeg zakona ovog doma doneli neki drugi zakoni.
Ono o čemu sam juče govorila, kada sam se javila kao neko ko je izdvojio svoje mišljenje na Odboru za rad i socijalna pitanja, mislim danas samo da proširim jednom pričom koja je veoma važna i očekujem da je gospođa ministar razume i podrži, ne samo zato što je ministar, nego zato što je žena (usput smo i ispisnice), jer se tiče Ministarstva prosvete.
Ministarstvo prosvete je jedno od ministarstava koje je izuzetno bitno, a ako znamo da postoje tri stuba društva, zdravstvo, sudstvo i prosveta, i samo društvo i država koja ima zdrava ta tri stuba može da se nada budućnosti, onda ćete razumeti zašto je važno da u Ministarstvu prosvete neka dodatna sredstva već ovim amandmanima budu odvojena i to samo po jednoj stavci koju niko do sada nije pomenuo, a koja je veoma bitna. Obrazložiću zašto je bitna.
To su takmičenja učenika. To je jedna akutna rana u prosveti. Godinama se na toj stavci štedi, a takmičenja učenika u osnovnoj, pa u srednjoj školi, pre svega odabiraju, delegiraju, preporučuju najbolju decu koja treba da grade našu budućnost. To je način da i mi prepoznamo, stimulišemo i napravimo sigurnu i dobru budućnost.
Imamo uspešnu i neuspešnu decu. Kao društvo dugo se bavimo posledicama. Posledice su ovi neuspešni i oko njih se angažuju i policija i socijalne ustanove, razna ministarstva, razne institucije i troše ogromne pare. Uspešni su briga samo svojih roditelja i porodice, a oni treba da nose ovo društvo. U njih treba da uložimo, jer u njih se ulaže daleko manje. Čak i kada maksimalno ulažemo u njih, oni će biti daleko jeftiniji, a biće mnogo veće bogatstvo ovog društva i doneće mnogo više ovom društvu.
Govorili smo i o socijalnim davanjima koja smo juče pominjali, koja smo danas pominjali. Ima jedan porazan podatak iz budžeta, to je da socijalna davanja roditeljima za decu koristi mesečno šest hiljada roditelja, to je 72 hiljade u celoj godini. To je poražavajuća brojka, u broju koliko se koristi. Ne govorimo o novčanim ciframa, prostiremo sa toliko koliko imamo.
Govorila sam o podatku da mi, i juče i danas, kao društvo ne vodimo računa o demografskoj slici.
To je obaveza svakog budžeta. To je obaveza svake vlade da donese nacionalnu strategiju svoje budućnosti i da vidi koji su načini da se ta budućnost zaštiti. Verujte, najbolje i najznačajnije investicije treba da budu u našu najuspešniju decu. To je ono što će nam se vratiti i što će uvećati neke naše buduće budžete o kojima neće ova većina raspravljati, ali će raspravljati neki drugi i biće onda sigurno i bolja i srećna Srbija.
Pošto smo podneli amandman baš na ovaj deo zakona, molim vas da ga pažljivo razmotrite, jer 20 miliona i 21 milion na osnovno i srednje obrazovanje, od čega su samo 10% troškovi putovanja, neće moći da zadovolje ove potrebe. Najviše štedimo na najboljima, na najvrednijima, na onima koji ćutke i odgovorno izvršavaju svoju obavezu.
Kao neko ko dolazi iz prosvete, bila sam jednom u situaciji da troje izuzetne dece iz jedne seoske škole koji su se plasirali na republičko takmičenje i na tom republičkom takmičenju osvoje visoko drugo mesto, prvo, uopšte nisu mogli da odu na to takmičenje jer roditelji nemaju sredstva, škola nema sredstva, na kraju smo sveli sve na lično poznanstvo sa direktorom prevozničke firme, to može tako jednom da se reši, ali društvo mora imati strategiju, jer to su oni koji treba da iznesu progres ovog društva.
Nemojte da se bavimo samo posledicama, samo borbom protiv narkomanije, samo sličnim problemima koje ćemo i dalje imati. Ako budemo uložili u ovakve, videćete, imaćemo manje skandaloznih naslova u novinama i manje onih crnih hronika koje, nažalost, prodaju novine, ali treba da nas ozbiljno brinu. Hvala vam. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Poslanička grupa NS je potrošila vreme predviđeno za ovu raspravu.

Reč ima Nebojša Zdravković. Izvolite, gospodine poslaniče.

Nebojša Zdravković

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministri, danas je na dnevnom redu izuzetno važan dokument koji se tiče plana i prihoda državne kase za 2009. godinu. Ono što je važno je da restrikcija srpskog budžeta za 2009. godinu uslovljena svetskom ekonomskom krizom, neće ugroziti razvoj Srbije i zaustaviti izvođenje velikih projekata, jer sve zemlje, pa i Srbija, stežu  kaiš zbog globalne ekonomske krize, ali se niko zbog toga ne odriče svog razvoja.
U uslovima svetske ekonomske krize Vlada Srbije ima dva jasna cilja. Prvi je, da se zadrže postojeća radna mesta, a drugi je, da se stvori još više radnih mesta i u tom kontekstu osvrnuću se na dva ministarstva koja imaju najviše izraženu tu razvojnu komponentu, Ministarstvo za nacionalni investicioni plan i Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja.
Projektovana budžetska sredstva za Nacionalni investicioni plan od 20 milijardi i 500 miliona dinara nisu na nivou od 2008. godine, ali će moći da obezbede nastavak ukupnog privrednog razvoja. Građani i opštine su pokazali izuzetno interesovanje za dosadašnje finansiranje i upravljanje projektima kakav je bio u prethodnom periodu. U 2009. godini prioritet za sredstva iz Nacionalnog investicionog plana imaće pre svega projekti koji obezbeđuju povećanje životnog standarda građana i oni koji su vezani za ekonomski razvoj, kao što su opremanje industrijskih zona, izgradnja ''Koridora 10'', koji praktično omogućavaju zapošljavanje i dolazak stranih investitora.
Ono što želim ovom prilikom da istaknem da je jedan od prioriteta Ministarstva za nacionalni investicioni plan i izgradnja infrastrukture, neophodne za funkcionisanje kragujevačke fabrike „Fijat automobili Srbija'', u šta će u toku 2009. godine biti uloženo preko dve milijarde dinara. Iz tih sredstava biće nastavljeni radovi na autoputu Kragujevac-Batočina i spajanje Kragujevca sa ''Koridorom 10'', što je bila želja mnogih prethodnih i republičkih i lokalnih vlasti u gradu Kragujevcu. Zatim, izgradnja severne i južne obilaznice koja će biti nastavljena do ulaza u „Zastavu“ i severne obilaznice kojom će se sav tranzit preusmeriti preko nje, koja neće biti rađena samo za potrebe „Fijata“ već i zbog građana Kragujevca. To su neki kapitalni infrastrukturni projekti koji bez podrške Vlade Republike Srbije ne bi mogli da budu realizovani.
Takođe, do kraja januara biće poznati i uslovi za odobravanje povoljnih kredita privredi, u ukupnom iznosu od 800 miliona evra. Te kredite su obezbedili Vlada Srbije, NBS i poslovne banke, a namenjeni su pre svega malim i srednjim preduzećima, izvoznicima, da bi održali zaposlenost i povećali proizvodnju. Krediti će biti u dinarima uz garanciju Vlade Republike Srbije, u iznosu od 75% kredita koje će obezbeđivati NBS.
Ono što želim da istaknem ovom prilikom jeste da je za te garancije u budžetu za iduću godinu predviđeno 50 milijardi dinara i praktično korisnici kredita će biti obavezni da dok koriste te pozajmice ne otpuštaju radnike, što je najveći prioritet u idućoj godini i što je i ovim budžetom planirano. Takođe, Vlada Srbije ovim predlogom budžeta pripremila je mere za održavanje stabilnosti kursa i cena. Narodna banka Srbije raspolaže devizama da obori za jedan dan kurs evra na 70 dinara, ali to nije cilj Centralne banke, već sprečavanje prevelikih oscilacija kursa i zadržavanje stabilnosti cena. Planirane mere štednje uključuju smanjenje javne potrošnje u 2009. godini, sa 44% na 40% bruto društvenog proizvoda, ograničavanja rasta plata na 8%, smanjenje svih materijalnih troškova u javnom sektoru za 10% i subvencija za 27%.
Ono čime je Poslanička grupa G17 izuzetno zadovoljna je razvojna komponenta Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj, jer je za aktivne mere zapošljavanja predviđeno 11 milijardi dinara, koje obuhvataju programe koji se realizuju preko Nacionalne službe za zapošljavanje i programe i preobuke, prekvalifikacije, nalaženja radnih mesta. Zatim, tri i po milijarde dinara je namenjeno za opremanje industrijskih zona. Jedna od tih industrijskih zona biće slobodna zona ''Kormansko Polje'' u Kragujevcu, gde će biti smešteni „Fijatovi“ kooperanti i gde je planirano da „Iveko“ smesti svoju fabriku autobusa i svoje kooperante.
Za zajedničko ulaganje sa „Fijatom“ na razdelu Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja predviđeno je 14 milijardi dinara. To je izuzetno velika stavka i ta sredstva će biti korišćena za sve infrastrukturne radove u krugu fabrike i za sve ono što je predviđeno realizacijom ugovora sa „Fijatom“, a podsetio bih da je tim ugovorom predviđeno da do kraja 2011. godine u Kragujevcu bude proizvedeno 300 hiljada automobila godišnje i da ukupni izvoz iznosi, samo kompanije „Fijat automobili Srbija'' milijardu evra, a sada je ukupan izvoz čitave države Srbije 6,5 milijardi evra i to je jedan od najvećih problema trenutno, veliki spoljnotrgovinski deficit.
Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja namenilo je još 20 milijardi dinara Fondu za razvoj za kredite malim i srednjim preduzećima, praktično iz nerazvijenih područja i za kredite za početnike u biznisu. U 2009. godini preduzetnicima će biti omogućeno da im konkursi za dodelu sredstava budu dostupni tokom čitave godine, a akcenat će pre svega biti stavljen na edukaciju koja je bitan pokretač malih i srednjih preduzeća i omladinskog preduzetništva, kako bi se rešio veliki problem nezaposlenost mladih. Start-ap krediti u pojedinačnom iznosu imaju limit od 30 hiljada evra, doprineli su da se ove godine podstakne preduzetnički duh. Doprineli su da mnogi mladi koji imaju ideje mogu da realizuju te ideje i da otvore svoje firme, pre svega u nerazvijenim područjima i u budžetu za 2009. godinu je obezbeđen fond koji je veći od tri milijardi dinara.
Cilj stranke G17 plus je da se smanji disparitet između razvijenih i nerazvijenih regiona u Srbiji, koji je trenutno daleko veći od evropskog proseka. Glavni cilj stranke je, takođe, da se smanji nezaposlenost u narednim godinama, jer ako povećamo zaposlenost u Srbiji, ako imamo ovu razvojnu komponentu budžeta za 2009. godinu, koja naravno nije tako izražena kao u budžetu za 2008. zbog svetske ekonomske ako su građani zadovoljni svojim poslom, mi smo naš cilj ostvarili, jer, bez ostvarenja tog cilja nećemo moći da rešimo jedan krupan društveno socijalni program, a to je, osnovno, da svaki pojedinac bude zadovoljan svojim životom.
Na kraju, stranka G17 plus smatra da je predloženi Predlog budžeta dobar i da ga treba usvojiti. Hvala. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Zdravkoviću.

Gospodin Petković, po Poslovniku.

Miroslav Petković

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, poštovani ministri, uvažene kolege poslanici, reklamiram povredu Poslovnika, čl. 225. i 226. Naime, Poslaničkoj grupi DSS je neophodna informacija. Kolega Zdravković nas je asocirao na izjavu njegovog šefa i potpredsednika Vlade, gospodina Mlađana Dinkića, koju je nedavno dao u Novom Sadu (nije istražnim organima, biće i za to prilike, gospodine Todoroviću), ali je rekao da nema zakonskog osnova da Vojvodini pripadne 90% novca od prodaje NIS-a i mi u tome potpuno podržavamo gospodina Dinkića, s obzirom na to da je Zakon o privatizaciji potpuno jasan i da Vojvodini treba da pripadne 50% od tih sredstava.
Međutim, u Predlogu budžeta mi smo imali priliku da vidimo da je postignut neki drugi dogovor, kojim se hvalio gospodin Pajtić. Čak je nagovestio da je ''izboksovao'' za Vojvodinu 9%, a ne 7% koliko je predviđeno Ustavom Republike Srbije.
Ono što može da nas brine jeste izjava gospodina Dinkića koji je rekao da za detalje tog dogovora treba pitati one koji su u tome učestvovali, predsednika Vlade, gospodina Mirka Cvetkovića i predsednika Izvršnog veća Vojvodine, Bojana Pajtića.
Očigledno da postoji sukob u socijalno odgovornoj Vladi, da je to sukob na levici, da potpredsednik Vlade ne govori sa svojim premijerom, ali ono što interesuje poslanike DSS, s obzirom na to da su podneli amandmane na član 4, koji upravo reguliše ovu materiju – na šta se ovo konkretno odnosi, a to će u mnogome zavisiti ukoliko se prihvate amandmani DSS na član 4, mislim da će Srbija biti mnogo zadovoljnija nego na način kako je to predviđeno Predlogom budžeta. Hvala vam najlepše. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospodin Nikolić ima reč, po Poslovniku,  zatim gospodin  Ostojić.