Peta sednica, Drugog redovnog zasedanja, 23.12.2008.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Peta sednica, Drugog redovnog zasedanja

2. dan rada

23.12.2008

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 20:25

OBRAĆANJA

Mićo Rogović

Napred Srbijo
Poštovana predsednice, poštovana gospođo ministre, dame i gospodo, kolege narodni poslanici, ja ću se u okviru vremena koje je ostalo Srpskoj naprednoj stranci, a posle niza primedbi na Predlog budžeta za 2009. godinu, osvrnuti na nivo i strukturu primanja budžeta za 2009. godinu.
Naravno, mi ćemo kao poslanička grupa nakon ove načelne rasprave o amandmanima koje smo podneli i u okviru nekih drugih amandmana raspravljati o rashodnoj strani budžeta i svim podnetim amandmanima. Pokušaćemo da. Predlog budžeta za 2009. godinu učinimo još boljim.
Ono što mi možemo da kažemo, to je da bismo mogli da se složimo sa principom kontinuiteta i iz tog razloga vezano za amandmane i raspravu o njima nismo ni kao pojedine poslaničke grupe podneli hrpu amandmana, ali mi se nikako ne možemo složiti sa principom tzv. političkog zajedništva.
U Srbiji ne žive samo pripadnici vladajuće koalicije i Skupštinu čine pripadnici svih stranaka koje su ovde. Zbog toga se nadam da ćemo svojom raspravom mi i sada i ubuduće učiniti da ekonomsku krizu, koja je već od četvrtog kvartala 2008. godine i verovatno će sve jače biti prisutna u 2009. godini, raznim nizom mera i aktivnosti pokušati da učinimo lakšim za život građana Srbije.
Zbog toga Srpska napredna stranka predlaže predstavnicima Vlade, premijeru, da makar jednom kvartalno, u Narodnoj skupštini Republike Srbije, bude jedno zasedanje na kome će svi ministri zajedno sa premijerom prisustvovati i uvažiti sve mere i mišljenja koje mi pripadnici drugih stranaka, ne samo vladajuće koalicije, predlažemo da bi sve te mere učinili još kvalitetnijim, tj. da bi nizom mera i aktivnosti učinili život građana Srbije još boljim.
Pre nego što pređem na nivo i strukturu primanja budžeta u 2009. godini, ne mogu a da se ne osvrnem na dve stvari. To je analiza da je 2001. godine, tzv. robni sektor, koji čine – proizvodnja električne energije, prerada naftnih derivata, prerađivačka industrija i još neke druge oblasti, u ukupnom bruto društvenom proizvodu učestvovao sa 55%, a tzv. nerobni sektor učestvovao sa nekih 45%. Zbog građana Srbije i zbog gledalaca koji prate ova zasedanja, ističem da tzv. nerobni sektor čine – saobraćaj, zdravstvo, državna uprava, obrazovanje, ugostiteljstvo, trgovina i slične delatnosti.
Nažalost, sada je situacija sasvim drugačija. Ovo sve govorim, a vezano je za poređenje za predlog nivoa i strukturu primanja budžeta za 2009. godinu.
Sada je situacija u tom odnosu, vezano za robni sektor ispod 40%, a tzv. nerobni sektor na preko 60%. Nije samo u tome problem, već je problem što je drastično opao broj zaposlenih u tzv. robnom sektoru. On je 1998. godine bio oko 900 stotina hiljada, da bi 2008. godine bio oko 600 stotina hiljada.
Moramo reći i ne smemo zaboraviti činjenicu da narednih dana i meseci sledi likvidacija još oko 500 društvenih preduzeća, tako da će broj zaposlenih u tzv. robnom sektoru biti za još 200 hiljada manji.
Ako u svemu tome imamo i saznanje da će jednostrana primena SSP-a pružiti mogućnost i najavljenu mogućnost ino firmama da tržište Srbije preplave velikom količinom robe, najjeftinije robe široke potrošnje, može se očekivati da će u ovom sektoru u narednoj godini biti još oko 100 hiljada manje zaposlenih, nažalost, dolazimo do cifre u 2009. godini od zaposlenih u tzv. robnom sektoru na oko 300 hiljada zaposlenih.
Još vezano za ovu uporedbu, ne mogu a da ne kažem i da se ne osvrnem na poljoprivredu koja je 2001. godine učestvovala u bruto društvenom proizvodu sa 22,37%, a sada na početku 2008. godine taj procenat je ispod 10%.
U nivou primanja budžeta za 2009. godinu od planiranih 700 milijardi dinara, 640 milijardi dinara ili u strukturi 92% pripada poreskim prihodima, a neporeskim prihodima oko 8%.
Takođe, moram da se osvrnem zbog građana i da napomenem da, kada kažem, indeks rasta koji prelazi 100%, znači da je predviđeni rast, a za indeks rasta ispod 100% predviđa pad u ovoj oblasti, a da kažem da su poreski prihodi za 2009. godinu svrstani po strukturi i rangirani na sledeći način: tu je PDV 48,5%, a predviđen indeks rasta od 110%, akcize su 16,7%, a indeks rasta preko 114%, porez na dohodak građana je 11,6%, a indeks rasta 107% i carine 7,3%, ovde je, takođe, pad, znači 72,3%, porez na dobit preduzeća je 6,3%, tj. indeks rasta 123%.
Svi predlozi i planovi Vlade za 2009. godinu ne bi bili sporni, da ne zaboravljamo činjenicu koju sam već ranije istakao, a to je – ekonomska kriza, jednostrana primena SSP, uništavanje robnog sektora...
(Predsednik: Vreme.)
... najavljen pad investicija, tj. ne postoje investicije, strane investicije u 2009. godini, što će dovesti do toga da će verovatno građane Srbije u 2009. godini sačekati: povećanje stope PDV-a, verovatno povećanje akciza, a vezano za akcize građani znaju da je to roba za najmasovniju potrošnju, a verovatno i zamrzavanje plata.
Moram, odnosno ne mogu da vas ne pitam – da li je zaista planirana projekcija inflacije od 8% realna za 2009. godinu?!
(Za vreme govora narodnog poslanika Miće Rogovića, narodni poslanici SRS sve vreme lupaju o klupe.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospodine Rogoviću.

Reč ima narodni poslanik Aleksandar Martinović.
...
Srpska radikalna stranka

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, svoje izlaganje o budžetu za 2009. godinu ministar finansija je započela jednim objašnjenjem, odnosno izvinjenjem – da se Vlada Republike Srbije izvinjava poslanicima i građanima Srbije, što je, eto, prekršila Zakon o budžetskom sistemu i što je ovaj zakon o budžetu za 2009. ušao u skupštinsku proceduru sa više od mesec dana zakašnjenja. Bilo bi lepo, gospođo Dragutinović, kada bi građani Srbije mogli da budu u situaciji u kojoj je Vlada, pa kada ne izmire neku fiskalnu obavezu prema državi, da kažu – izvinite, prekršili smo Zakon, i da im se ništa ne desi.
Nažalost, zbog građana, ukoliko prekrše bilo koji zakon finansijske prirode i ne izmire svoje obaveze prema državi oni nemaju kome da se izvinjavaju i niko njihova izvinjavanja ne može da čuje – oni će da pretrpe sankciju. Politički sistem u ovoj državi je takav da, evo Vlada Srbije – iz činjenice da je prekršila Zakon o budžetskom sistemu, tako što je rok za dostavu Predloga budžeta za 2009. godinu prekršila za više od mesec dana, toj vladi se ništa ružno neće desiti, nego u sredstvima javnog informisanja, iz dana u dan, čujemo lamentiranje predstavnika vladajuće koalicije u Srbiji da je, bože moj, opozicija ta koja je kriva što Vlada Srbije, umesto 1. novembra je u skupštinsku Predlog zakona o budžetu za 2009. godinu dostavila tek početkom decembra ove godine.
Vi ste, gospođo ministar i premijer Cvetković, izneli ovde jednu konstataciju – da je budžet za 2009. godinu štedljiv, da je Vlada preduzela sve potrebne mere da ne troši preterano finansijska sredstva i da se ponaša shodno ekonomskim prilikama u državi, koje diktira svetska ekonomska finansijska kriza.
Tada, kada vas čovek ovako sluša, površno, i kada se ovaj budžet čita površno, onda se može steći utisak da ste vi u pravu, ali ako se malo studioznije pristupi ovom problemu i kada se budžet čita sa olovkom u ruci, onda nažalost, cifre pokazuju nešto sasvim drugo.
Više puta vam je SRS do sada ukazivala na činjenicu da stezanje kaiša, narodski rečeno, za državu pre svega treba da znači –smanjivanje državne administracije, u personalnom smislu i u organizacionom smislu u smislu smanjivanja broja organa, odnosno institucija državne uprave, odnosno svega onoga što se u širem smislu podrazumeva pod javnom administracijom.
Međutim, iz Predloga budžeta za 2009. godinu nismo mogli da nađemo apsolutno ni jednu jedinu odredbu koja govori u tom smislu. Naprotiv, sva ona ministarstva, svi oni organi uprave, sve posebne organizacije i konačno sve one nesrećne agencije koje su formirane proteklih godina i dalje su u Predlogu budžeta za 2009. godinu – žive i zdrave. Ništa niste ukinuli i ne samo da niste ukinuli, nego ste za državnu upravu, odnosno za državnu administraciju u pojedinim delovima predvideli daleko veća sredstva, nego što je to bio slučaj u 2008. godini.
Na primer, u 2008. godini kabinet predsednika Vlade je potrošio, odnosno za njega je bilo predviđeno 53 miliona 550 hiljada dinara. U 2009. godini predviđeno je 61 milion. 578 hiljada dinara. Kabinet prvog potpredsednika Vlade u 2008. godini 17 miliona 430 hiljada, a u 2009. je planirano 71 milion 960 hiljada dinara, indeks rasta čak 412. Kabinet potpredsednika Vlade za privredni razvoj u 2008. godini 29 milion 581 hiljada dinara, u 2009. godini čak 59 miliona 795 hiljada dinara, indeks rasta 202. Generalni sekretarijat Vlade u 2008. godini 336 milion 088 hiljada dinara, u 2009. godini 376 milion 667 hiljada, indeks rasta 112. Avio-služba Vlade u 2008. godini 172 milion 820 hiljada, u 2009. godini predviđeno 231 milion 002 hiljade dinara, indeks rasta 133.
Slična situacija je i kada su u pitanju te famozne agencije koje ste kapom i šakom formirali od 2001. godine naovamo. Recimo, Agencija za energetsku efikasnost u 2008. godini 17 miliona 269 hiljada dinara, u 2009. godini 21 milion 235 hiljada dinara, indeks rasta 123, itd.
Ono što zabrinjava jeste činjenica da ste za rad pravosuđa predvideli manje sredstava nego u 2008. godini.
U 2008. godini za rad pravosudnih organa je bilo predviđeno 2 milijarde 707 milion 061 hiljada dinara, a u 2009. godini 1 milijarda 701 milion 836 hiljada dinara. Ovo je zaista čudno, ako imamo u vidu činjenicu da tokom 2009. godine treba da počnu da rade neki novi pravosudni organi koje ste predvideli setom pravosudnih zakona. Zaista je čudno kako mislite da to pravosuđe stane na noge, kad ste mu u 2009. godini ostavili znatno manje sredstava nego što je to bilo u 2008. godini.
Pošto mi ističe vreme, gospođo ministar, samo da vas obavestim o jednoj vrlo važnoj stvari. Pre nekoliko dana ministar za trgovinu u tzv. vladi republike Kosovo, izvesni Ljufti Žarku, rekao je da će vlada republike Kosovo da spreči uvoz roba iz Srbije?!
Indikativno je da je ta izjava došla samo nekoliko dana nakon dolaska i razmeštanja misije Euleks na Kosovo i Metohiju. Toliko o tome koliko je to misija vladavine prava i koliko je ta misija statusno neutralna!
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Martinoviću. Reč ima gospodin Vladan Jeremić, a sledeći je gospodin Dragan Stevanović. Imate još 33 minuta.

Vladan Jeremić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, Predlog zakona o budžetu Republike Srbije za 2009. godinu u najvećoj meri oslikava Vladu Republike Srbije –neprincipijelan, tesno skrojen, restriktivno razvojni, pući će po šavovima već prilikom prvog značajnijeg iskušenja, a takvih će, siguran sam, biti na pretek.
Imajući u vidu činjenicu da je kabinet Mirka Cvetkovića zadržao profil vođenja ekonomske politike uveden nakon petooktobarske revolucije, svoju diskusiju bih želeo da usmerim na tri bitna aspekta.
Najpre, analizom zaduženosti Republike Srbije u periodu od 2000. godine do sada nedvosmisleno se pokazuje da su se u oblasti zaduživanja u inostranstvu ispoljile negativne tendencije koje se ogledaju, pre svega, u enormnom povećanju apsolutnog iznosa spoljnog duga i u povećanju stepena zaduženosti zemlje. To znači da bi u narednom periodu država realno mogla da zapadne u ozbiljnu dužničku krizu koja bi, u sadejstvu sa efektima svetske finansijske krize, za koju još uvek nismo utvrdili da li je dobrodošla ili ne, pošto čekamo konačno mišljenje Dinkića i Đelića, mogla imati izuzetno negativne efekte na privredu Srbije.
Stepen zaduženosti jedne zemlje se meri na osnovu raznih pokazatelja, tako što se uporedi ukupan dug, anuiteti i kamate sa jedne strane i godišnji društveni proizvod, monetarne rezerve, ukupan izvoz i tekući devizni priliv, sa druge strane. Najčešće se zaduženost meri kada se stave u odnos anuiteti spoljnog duga prema tekućem deviznom prilivu.
Pokazatelj zaduženosti zemlje može biti odnos strukture inostranih sredstava i društvenog proizvoda, učešće stranih sredstava u ukupnim investicijama, kumulirani tok stranih investicija u društvenom proizvodu. Mereno većinom pokazatelja, Srbija je prezadužena zemlja.
Primera radi, prema kriterijumu kvantitativnog odnosa spoljnog duga i bruto domaćeg proizvoda, procenat zaduženosti se kreće između 60 i 70%, dok je stepen zaduženosti meren kvantitativnim odnosom duga i izvoza pretprošle godine iznosio 2,28 puta u korist duga, što je iznad granice za visoko zadužene zemlje, prema kriterijumu Svetske banke.
Obim i dinamika priliva inostranih sredstava u Srbiji od 2000. godine može se sagledati kroz kumulirani suficit finansijskih transakcija i povećanje neto spoljnog duga.
Spoljni dug Srbije u 2006. godini izražen u dolarima je veći za 81% nego u 2000, a izražen u evrima za 28%. Inostrani dug u 2007. godini je povećan za 142% u poređenju sa 2000. godinom, a izražen u evrima za 53%. Priliv akumulacije iz inostranih izvora apsorbuje se preko deficita platnog bilansa. Visok kumulirani suficit finansijskih transakcija u Srbiji, u već pominjanom periodu Dosove vladavine, direktna je posledica povećanja korišćenja srednjoročnih i dugoročnih inostranih kredita i donekle neto stranih direktnih investicija. Uvoz kapitala je omogućavao Srbiji da privremeno finansira deficit tekućeg bilansa, ali uskoro dolazi vreme kada će morati da se obezbedi devizni priliv za otplatu duga.
Inostrani dug Srbije je povećan sa 10 milijardi 830 miliona dolara u 2000. godini na 26 milijardi .236 miliona dolara u 2007. godini, a ukupan spoljni dug Srbije na dan 31. avgusta 2008. godine iznosi 28 milijardi 928 miliona dolara, što je ekvivalentno iznosu od 19 milijardi 600 miliona evra. Ovo svakako nisu paušalne ocene, nego zvanični podaci koji se mogu dobiti, između ostalog, i na sajtu NBS.
Grafikon kretanja spoljnog duga Srbije neumoljivo je precizan, baš kao i činjenice da je premijer, bivši ministar finansija, nekadašnji direktor Agencije za privatizaciju, i sada i tada isti guverner Narodne banke, da su ministri ekonomije i potpredsednici Vlade samo rotirali fotelje itd.
U uslovima velike zaduženosti, kada dođe vreme za otplatu dugova za privredu, postaje prevelik teret da u jednom dužem vremenskom periodu isporuči inostranstvu robu ili usluge radi otplate dugova – u takvoj situaciji smanjuje se potrošnja u zemlji, smanjuju zarade zaposlenih, iscrpljuju sirovinski resursi. To može da traje nekoliko godina i kad pređe određenu granicu, onda privreda zamire i smanjuju se izvori iz kojih se otplaćuju dugovi.
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, ove konstatacije, nažalost, neumoljivo ukazuju na Srbiju na izmaku 2008. godine.
Sve ove podatke sam izneo želeći da javnost podsetim na činjenicu da je manje ili više isti tim ljudi ovom prilikom sa Dianom Dragutinović, kao aktuelnim ministrom finansija, ponudio Skupštini Srbije na usvajanje budžet koji je u startu uperen, sa ogromnim brojem amandmana, sa namerom da potkrepi brojne praznine i otkloni brojne uočene anomalije.
Na samom pragu novogodišnjih i božićnih praznika, ne poštujući zakonski rok, u dilemi da li da svetsku ekonomsku krizu iskoriste kao pokriće za svoju nesposobnost i neodgovornost, da građanima, poput Deda Mraza, upakuju novi paket koji će, umesto ruke, dobiti ili osetiti po leđima, Vlada se, između ostalog, usaglasila oko budžeta i sa MMF. Sada svi treba da smo presrećni jer će to biti novi zamajac u evropskim integracijama. Hajde da se našalimo.
Vrhunac je bilo predavanje čuvenog američkog ekonomiste i nobelovca Džozefa Štiglica koji je, pre samo nekoliko dana, jasno i glasno saopštio usred Beograda da dogovor Srbije sa MMF uopšte nije doprineo stabilizaciji celokupne ekonomije.
Od MMF Srbija nije imala neke koristi, reče nekadašnji počasni savetnik srpske Vlade za pitanje ekonomske strategije i dodade da zbog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom Srbija ima, doduše, pristup fondovima, ali pod ograničenim uslovima sa kamatnim stopama koje su visoke i još više otežavaju domaćoj privredi – to je on rekao, čudite se vi ili ne.
Završavam. Šta sada građani Srbije da pomisle? Sa jedne strane imate argument Vlade koja je kasnila sa Predlogom budžeta zbog usklađivanja sa MMF, i kada je to uspešno privela kraju i kada smo se svi obradovali, kao da smo upisali bezvredne, pardon, besplatne akcije, onda kao hladan tuš stigne razmišljanje jednog Džona Štiglica. Ne treba da čudi što je u ekonomskom barometru, obavljeno ovih dana, 52,36% građana Srbije ocenilo stanje u državi kao loše, dok je 58,5% onih koji očekuju da će situacija biti još gora u predstojećem periodu. Siguran sam da će biti bolja 100%, ukoliko ovo bude poslednji predlog budžeta koji podnosi ovakva vlada. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Jeremiću. Reč ima narodni poslanik Dragan Stevanović. Sledeći je gospodin Milorad Krstin. Imate još nešto manje od 26 minuta.

Dragan Stevanović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, juče je gospodin Cvetković sa ove govornice rekao da bi ovo trebalo da bude najvažniji zakon za ovu državu i za narednu godinu.
Verujem, gospođo Dragutinović, da delite svoje mišljenje sa njim, ali kada uzmete u obzir činjenicu da je ovaj zakon u Vladi usvajan u atmosferi, gde su se dva potpredsednika Vlade ubeđivala ko je odgovorniji za loš budžet za 2009. godinu, Krkobabić zbog penzija i Mlađan Dinkić zbog jednostrane primene SSP, kada na sve to dodate atmosferu u kojoj ovaj budžet treba da se usvoji, broj amandmana, morate da se složite i sa sledećom činjenicom, odnosno konstatacijom, mislim da ovakav budžet, kakav je napisan, u svakom slučaju, neće uliti poverenje i sigurnost kod građana, pre svega, a onda i kod svakog poslanika koji treba da diskutujemo ili da se bavimo ovim budžetom.
S obzirom na to da smo limitirani vremenom, nadam se da ćemo u okviru rasprave u pojedinostima, ako dođemo do nje, gospođo ministre, imati priliku da vam kažemo, takođe, šta mislimo. Pozabavio bih se samo, ne kroz cifre, nego kroz vaš pristup koji ste na neki način definisali u ovom budžetu, ravnomernim regionalnim razvojem. Naime, u ovom budžetu je definisano da najmanje sredstava pripada, pre svega, poljoprivredi, nauci i, nažalost, tu je gospodin ministar, resoru prostornog planiranja i zaštiti životne sredine.
Što se poljoprivrede tiče ona bi trebalo da bude naša izvozna grana, nosilac razvoja. Što se nauke tiče ona bi trebalo da obezbedi i kvalifikuje ljudske resurse, koji će u perspektivi da obezbede ljudske kapacitete za promene u ovoj državi, koje su objektivno potrebne.
Sa treće strane, zašto spominjem prostorno planiranje i zaštitu životne sredine, gospođo ministre, u krizi koju ste nam poslali u budžetu, stavili ste da je ravnomerni regionalni razvoj definisan na dva stuba: sa jedne strane je strategija ravnomernog regionalnog razvoja, a na drugoj strani je Prostorni plan Republike Srbije. Tu je ministar, neka kaže kada je poslednji put usvojen prostorni plan za državu Srbiju. To je bilo 1996. godine. Mislim da sam u pravu, gospodine ministre., mislim da su bile neke najave i pokušaji da se taj plan modifikuje, odnosno da se upodobi prilikama koje su objektivno na snazi danas.
Naravno, nije bilo razumevanja za tako nešto, ali nije najporaznija, najgora činjenica u celoj toj priči to što je usvojen 1996. godine. Usvajan je 20 godina. To sam jedanput pomenuo sa ove govornice. Problem je što je potpuno anahron, u odnosu sa trenutnim potrebama Republike Srbije, ravnomernog regionalnog razvoja u Srbiji, a da ne govorim o izazovima koji će u ekonomskom smislu i u smislu ravnomernog regionalnog razvoja doći pred nas u narednoj godini i u svim narednim godinama.
Naravno, ne bih da analiziram kakva je situacija po opštinama. Gospodin ministar to sasvim sigurno zna, ali jedino što može da se okvalifikuje nekom pozitivnom ocenom jeste situacija u Vojvodini.
Vojvodina to svakako ne koristi, da bude lokomotiva ravnomernog razvoja Srbije, nego da pravi državotvorne akte, kakav je statut Vojvodine i da u vremenu koje je pred nama otvara neke nove probleme, ali na stranu to.
Kada bi se država odredila odgovorno prema ovoj oblasti i vi finansijski tu dali potporu, gospođo ministre, gospodin ministar Marković danas ne bi postavljao pitanje – zašto u Bujanovcu nema planske dokumentacije?
Gospodin Marković ne bi pitao – zašto nemate industrijsku zonu? Zašto je investiciona klima u Bujanovcu i Preševu loša? To su uzroci, zato što nemamo stratešku, plansku dokumentaciju, a vama kojima su usta puna Evrope, ne radite ništa da strateško-plansku koncepcijsku sliku i izgled države Srbije promenite u jednom afirmativnom i pozitivnom pravcu i smislu.
Gospođo ministre, nadam se da ćemo doći do rasprave u pojedinostima, da ćemo imati vremena da pričamo i suprotstavimo argumente.
Završiću ovu priču jednom paralelom. Ovo što mi danas radimo kada je budžet u pitanju, znate li kako je? To je kao kada posmatrate kola koja su krenula nizbrdo. Kada kola krenu nizbrdo i kada je sasvim izvesno da će se rasturiti, deplasirano je govoriti o gravitaciji. Treba da pričamo o onome ko je kola stavio na vrh brda.
Lično mislim da je budžet potpuno promašen i da ono što obećavate narodu neće biti onako kako želite da predstavite. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine Stevanoviću. Ministar, gospodin Dulić želi reč. Inspirisan, verovatno, vašim pitanjem o Prostornom planu.

Oliver Dulić

Narodni poslaniče, zahvaljujem što ste otvorili ovu temu i želeo bih da vam dam odgovor. Kao prvo, važno je da se raspravlja o nedostatku planske dokumentacije u Srbiji. Nje, nažalost, nema. U velikom broju opština ona ne postoji, nije izrađena. Ministarstvo je u ovoj godini, izdvojilo 110 miliona da bi se finansirala planska dokumentacija. Mi smo potpisali ugovore u novembru, 46 opština, koji trebaju da izrađuju ili prostorne planove ili različite vrste planske dokumentacije prema nedostajućoj hijerarhiji.
Za sledeću godinu u budžetu je planirano 200 miliona. Neko bi rekao ''samo'' 200 miliona. To svakako neće biti dovoljno da se Srbija kompletira što se tiče planske dokumentacije, ali u ovom trenutku to je jedino moguće rešenje, s obzirom na to da je ceo obuhvat budžeta za Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje bio, naravno, skromniji od onoga što smo mi želeli, ali to može da vam kaže svako ministarstvo ponaosob. Jednostavno, nije više para bilo.
Ono što je važno reći da je Vlada Republike Srbije na prošloj sednici, najzad usvojila Odluku da se startuje izrada strategije prostornog plana, odnosno pojas strategije prostornog razvoja Republike Srbije, koji je stari naziv za novu ustavnu kategoriju, a ona se zove – Prostorni plan Republike Srbije. Mi smo startovali sa izradom prostornog plana. Trebaće neko vreme. Prostorni plan faktički predstavlja jednu kompilaciju svih razvojnih strategija koje rade različita ministarstva. On će biti urađen.
Takođe, u skladu sa nekim novim budućim zakonom, a javna rasprava je faktički počela prošle nedelje, o novom zakonu o planiranju i izgradnji, članovi Odbora za građevinu i urbanizam su taj prvi Nacrt zakona dobili. Mi ćemo faktički da vratimo stari naziv prostornog plana i definisaćemo obaveze opština da u zakonskom roku od 18 meseci moraju da izrade dve stvari. Jedna stvar je prostorni plan opštine i druga stvar je urbanistički plan naselja, koji bi trebalo da sadrži dovoljnu količinu detalja, da na osnovu toga mogu da se izdaju sva neophodna dokumenta, neophodna za građevinsku dozvolu.
Dakle, to je ono što jesu naše namere. Mi planiramo upravo finansirajući izradu ova dva planska dokumenta kod onih opština koje nemaju dovoljno sredstava da njih nateramo da one budu u obavezi da to izrade. Do sada je argument zbog čega nije izrađena planska dokumentacija na lokalnom nivou bio – nemamo sredstava. Ovoga puta mi smo hteli da budemo korektni i da kažemo – ako nemate sredstava, država će vam dati sredstva, ali imate zakonsku obavezu da završite izradu tih dokumenata i dati jedan realan period od 18 meseci, jer u Srbiji, hvala Bogu, ima dovoljno stručnih ljudi koji mogu da opštinama pomognu u izradi te dokumentacije. U svakom slučaju, hvala vam što ste otvorili ovo pitanje. Ovo je veoma važno. Mislim da ćemo svi zajedno morati da brinemo o njemu, jer bez obzira iz kojih opština dolazili i ko bio na vlasti, mislim da je pitanje nedostatka planske dokumentacije jedno od najvećih problema i najvećih razloga zbog čega je Srbija veoma nekonkurentna po pitanju brzine izdavanja građevinskih dozvola. Zahvaljujem. (Aplauz.)
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem, gospodine ministre. Reč ima narodni poslanik Milorad Krstin.