DAN ZA ODGOVARANjE, NA POSLANIČKA PITANjA, 23.04.2009.

OBRAĆANJA

...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Izvinjavam se, gospodine Nikoliću, uopšte nijednom rečju nisam pomenuo ni vašu novoformiranu stranku, ni vas lično. Ne prenosim nikakve nesuglasice u Skupštinu. Mi prosto diskutujemo o ovom zakonu koji je na dnevnom redu, a koji ima implikacije na izborni zakon. Upravo i zbog građana pokušavamo da kažemo da ovaj zakon ima implikacija na nešto što će doći i da je to jedan paket koji nam se ne dopada. Ne znam zašto ste se vi našli prozvanim.
Što se tiče tih vaših kvalifikacija o nama, o našim biračima, o našoj politici, mogu samo da vam kažem da ste u pravu, kao što ste i prethodnih 20 godina bili u pravu, i vaš miran ton možda neke birače može da zavara. To me, na kraju krajeva, ne interesuje, nemamo istu ciljnu grupu. Indikativno je da ste se našli prozvanim.
Da, Demokratska stranka pomaže nekome zbog toga što kontroliše većinu medija, a vi, gospodine Nikoliću, i vaša stranka u proteklih sedam-osam meseci, otkad ste postali "žuti radikal", mislim ovaj "lajt" u odnosu na "crveni marlboro", imali ste više medijskog prostora nego LDP od svog osnivanja, sveukupno uključujući i kampanje.
To je suština, gospodine Markoviću. Vi u Demokratskoj stranci možete da imate želju da preregistrujete stranku i da izbrišete i osnivače. To je legitimno, da imate nove osnivače. Na kraju krajeva, ni sadašnji predsednik vam nije među osnivačima. Legitimno je i to što gospodin Nikolić, koji je napravio novu stranku, hoće da ima neki novi početak, različit od svoje dojučerašnje sabraće.
To je sve legitimno, ali uslovi za ovakav politički sistem koji vi nagoveštavate su institucije, a to znači ravnopravnost u medijima, gospodine Markoviću, ravnopravnost u finansiranju, gospodine Markoviću.
Kako će neko sutra da bude ravnopravan sa predsednikom opštine, a imate 130 predsednika opština i imate svu vlast, kakvu je Milošević možda imao između 1990. i 1992. godine?
O tome pričam, o ugrožavanju demokratskih tekovina, tradicija i institucija, da je ovo opasno. Zato sam rekao da mi nismo zadovoljni. To je opasno u ovim sadašnjim okolnostima. Treba da svi imamo fer izbore. Nadam se da onda kad dođe izborni zakon na dnevni red nećete imati ništa protiv našeg predloga da svi imamo besplatno vreme u medijima i podjednako vreme u medijima, računajući te stranke koje su registrovane, one koje skupljaju potpise. Tako ćemo, gospodine Markoviću, izbeći uticaj tajkuna, novca koji je najveći u kampanji. Nemojte da zamenjujemo stvari, da vi kažete – ovo će omogućiti da građani znaju za koga glasaju. Jesu li se građani vama žalili kako ne znaju?
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Tri minuta, narodni poslaniče, isteklo je vreme za repliku.
Reč ima ministar Milan Marković.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

U pravu je gospodin Nikolić, pričaćemo o izbornom zakonu kada dođe na red. Sumnjam da će biti onih koji će želeti da zadrže sadašnji izborni sistem. Mislim da je svima jasno, gospodine Ostojiću, ove godine, za dve ili za tri, ali ovo će se promeniti. Ja sam potpuno miran jer znam da izborni sistem koji mi imamo neće moći da opstane duže vreme, a ja se nadam da ćemo ga se rešiti što je pre moguće.
Samo sam zbog jedne stvari rekao, pošto ste insinuirali da neko ovde hoće da se odrekne starih osnivača – stranke koje postoje idu u preregistraciju sa 10.000 potpisa članova, niko se ne odriče osnivača, nego sa 10.000 članova idu u preregistraciju. Nemojte pogrešno da protumačite. Osnivači su osnivači, mi ih poštujemo, oni su i dalje tu, a da bi dokazali legitimitet potrebno je 10.000 overenih potpisa članova, da stranka zaista postoji.
Opet vam kažem, videćete, biće verovatno 20 onih koji će ispuniti taj uslov, tako da smo daleko od nekog ukrupnjavanja, u smislu dvopartijskog itd. Više će kasnije izborni sistem i vreme dovesti do ukrupnjavanja političke scene, neće se to ukrupniti zakonom. Zakon koji bi direktno pokušao da svede političku scenu na dve stranke, tu se potpuno slažemo, bio bi potpuni apsurd, bio bi nedemokratski i ne verujem da je iko spreman da tako nešto predloži u Narodnoj skupštini.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Marina Raguš.
...
Srpska napredna stranka

Marina Raguš

Srpska radikalna stranka
Jeste da nije manir, niti želim da se suprotstavljam stavu kolege Ostojića. Nekako je nepisano pravilo da opozicija ne napada opoziciju, već opozicija, naravno argumentovano, kritikuje vlast.
To je valjda prirodno stanje i nepisano pravilo, ako se već pozivamo na određene autoritete, skoro definicije tradicionalnog britanskog parlamentarnog duha. Ali, kao što vidite, ovde je sve poremećeno, pa imate i priliku da opozicija udara opoziciju. Međutim, ja sam obećala, i tome ću ostati dosledna, makar bila izložena i najvećim uvredama, ono što meni zaista jeste meta i odstojanje (pretpostavljam da to smatrate legitimnim) jeste kritika vlasti, predstavljam opozicionu stranku.
Takođe, apsolutno mi nije namera da idem u korist kampanje koja se vodi ipak protiv SRS, na prvom mestu, i da odgovaram na insinuacije koje najčešće zvuče pomalo i lično, to govori o svima onima koji uzimaju učešće u ovoj diskusiji. Mene zaista jedino interesuje princip i ispit koji DS, kao najveća stranka u vladajućoj koaliciji, treba da prođe ili ne.
Dozvolićete, gospodine ministre, niko od nas ovde prisutnih nije politički naivan. Završili smo neke škole tokom kojih smo izučavali metodologiju vladanja, kreiranja političkog sistema. Mi smo, tu se slažem u potpunosti sa gospodinom Ostojićem...
Zaboravila sam na početku da kažem da ne postoji "lajt" radikal, postoji samo radikal. Nikola Pašić bi svojevremeno, kada se već pozivamo na autoritet par ekselans, u ovakvoj situaciji uputio lepo pismo ruskom konzulu i lepo okarakterisao Beču da ne pravi narodnjake da ne bi sprovodio svoju dalju okupaciju. Sličnost je toliko jaka da može da se poredi upravo i sa ovim momentom.
Ono što možemo zaista da kažemo, pokušala sam da pribeležim nekoliko stvari koje ste vi rekli, ispravićete me ukoliko sam pogrešno razumela ili ću pogrešno interpretirati, SRS je upravo primer uticaja, na silu, na politički život Srbije. Da je to tako svedoči sve ono o čemu sam govorila, ne želim da ponavljam. Da je to tako takođe svedoči prisustvo Srpske radikalne stranke, recimo, u režimskim medijima koji su tradicionalno okrenuti vlasti – nas tamo nema ni u tragovima i najčešće nismo u situaciji da ravnopravno učestvujemo u političkom životu.
Kada već pričamo o tome, a svi smo ovde ljudi vični istraživanjima, upoređivanjima i analitici, sve ono što se kreira kao jedna medijska, uslovno rečeno, kampanja, a tiče se našeg političkog života i našeg političkog sistema, zaista treba da uveri sve nas da gospodin Tadić ili neki centri moći iza toga, koji i te kako utiču na politički život u Srbiji, vide Srbiju kroz dvopartijski sistem koji treba da se polariše na dva dela. O tome smo pričali i u tome se svi slažemo.
Poruke koje se šalju tokom predsedničkih izbora, da Srbija ima samo dva glavna kandidata, medijska kampanja koja se vodi, sa određenim političkim porukama, način reagovanja u medijima upravo potvrđuje ovo što je ovde rečeno. Naravno da zakon ne može da uredi, tu se potpuno slažem sa vama, ali postoje paralelni procesi. Mi možemo, dakle, da ovo variramo na ovaj način i to je naše političko uverenje. Sve je to slika političkog života u Srbiji. Znači, uz klimu koja se stvara da bi jedan zakon doneo sistemske promene, kao što je promena političkog sistema, izbornog sistema, nama se daje ovakav signal. Volela bih da nas uverite u suprotno.
Na kraju, kada pravite nekakve uporedne analize, pravite i određene analize sa određenim sličnim istorijskim momentima, vidite da iza svega toga, iza jedne male Srbije koja se geostrateški našla na tom položaju zapravo stoje ti jaki centri moći koji jednostavno preslikavaju svoje uticaje na političku scenu.
Dakle, ovo ne govori samo SRS. Podsetiću vas, 4. februara 2009. godine šef diplomatske misije SAD, ne na radikalskom mediju, nego na jednoj režimskoj televiziji (neću sad da je pominjem, ali imam stenograme te emisije), na pitanje novinara – da li je tačno da spadate u grupu ambasadora koji utiču na rad Vlade Srbije, gospodin Manter kaže – apsolutno dajem sve od sebe.
Najskoriji slučaj o kojem mediji pišu jeste izjava gospodina Kneževića da se Demokratska stranka finansirala iz izvora javnih preduzeća. Takođe ste svojevremeno imali prilike da čujete da su se i neke tobože opozicione stranke finansirale od određenih tajkuna. Jeste da to nije tema, da Predlog zakona o finansiranju političkih stranaka nije tema, ali je tema za razmišljanje o političkoj klimi, a onda dolazimo do legitimiteta političke stranke.
Zaista bih htela da čujem na koji način ćete vi da reagujete kada stranka potpuno odstupi od programa koji je deo osnivačkog akta, izađe na izbore, slaže građane, plasira sasvim deseti program i jednostavno potpuno odstupi od svog legitimiteta, i što se tiče programskih ciljeva, političkih ciljeva i svega ostalog. Na koji način ćete vi, u duhu ovog zakona, reagovati u takvoj situaciji? Mogu da vam navedem primere i primere odstupanja stranaka od političkog programa, a za to su se registrovale, na primer.
Ono što smo takođe imali prilike da čujemo jeste da imate najrazličitije ideje vezane za određene zakonske projekte. Kada već govorimo o političkoj klimi u okviru koje bi sve stranke trebalo da imaju ravnopravno učešće, a nemaju, očigledno je da vlast ima određenu dozu straha od porasta rejtinga određenih stranaka, jer, uslovno rečeno, blokade pristupa svih stranaka medijima na prvom mestu reflektuju upravo to.
Svi mi dolazimo iz jednog sistema u okviru kojeg smo pokušavali na ovaj ili onaj način da se borimo protiv medijskog mraka, totalitarnog načina upravljanja. Da vas podsetim, vaš osnivač i predsednik vaše nekadašnje stranke dolazio je i u izborni štab SRS baš posle septembarskih izbora 1999. godine da se raspita za izborne rezultate. Zašto je došao u štab SRS? Zato što je on nedvosmisleno znao da SRS neće lagati niti na bilo koji način uticati na prekrajanje izborne volje. To je ono što je naš legitimitet takođe.
Kada smo već kod ideja, da se vratim na to, postavlja se ozbiljno pitanje na koji način dolazite do ideja o predlozima zakona ako svi učesnici u političkom životu, makar oni koji su prešli izborni cenzus, ne učestvuju u toj ideji? Govorite, okrugli sto je 28. aprila. Volela bih da znam gde planirate to da održite, to bi bila idealna prilika, premda je i ovo fantastična prilika i zahvaljujem vam se na mogućnosti da interaktivno pričamo o ovako važnom zakonu, da javnost u Srbiji apsolutno vidi šta je namera i gde su problemi, jer je očigledno da se problemi stavljaju pod tepih, a da se medijski kroji priča koja, priznaćete, ide na ovu stranu. To je zaista neravnopravna priča.
Znate, jedini medij koji je pravovremen je ovaj koji mi imamo, a to je Narodna skupština. Mi nemamo mogućnost da na određene događaje u realnom vremenu reagujemo kao politička stranka. Hoće li to da se promeni usvajanjem ovoga zakona? Da li će ovaj zakon da promeni tu klimu? Da li ćemo svi mi moći ravnopravno da učestvujemo? To je valjda osnova demokratski nastrojenog sistema, da svako ima pravo ravnopravnog učešća. Kažem vam da neće.
Volela bih da budem demantovana, ali moje je uverenje da to neće biti tako, jer da ste hteli tako da napravite vi ste tu klimu mogli da napravite i sa prethodnim zakonom, pa bi ovo usaglašavanje zakona i ovakve sistemske promene političkog sistema možda bila normalna posledica jedne zdrave političke klime. Ne kažem da je samo Demokratska stranka odgovorna za ovo, zapravo mislim da ste vi pod žestokim pritiskom centara moći. O tome ćemo kasnije da govorimo. Da se vi sami pitate, sasvim sam sigurna da do ovoga ne bi došlo, jer svako od vas pojedinačno odgovara za svoju karijeru, za svoju profesionalnu reputaciju i trudi se da je očuva, ali očigledno je da se ovde radi o užasno jakim pritiscima.
Takođe znamo, recimo, da se tamo nekog oktobra 2007. godine, a to je takođe priča o političkom životu, političkim strankama i njihovom legitimitetu, u nekom pariskom hotelu sastala vrlo čudna ekipa i da su se tamo dogovarali kako će da se deluje, pa je tada dogovoreno da se određena pi-ar agencija uključi u medijsko predstavljanje jedne stranke, ali o tome ćemo kada dođe vreme za to, neću da odstupam puno od teme.
Ono što jeste vrlo značajno, devet godina je prošlo od 2000. godine i zaista mi se čini da je većina ljudi koji su glasali za stranke koje su gravitirale nekadašnjem DOS-u očekivala sistemske promene u svakoj oblasti života, pretpostavljam na prvom mestu u političkom sistemu. Ono što je meni logično pitanje, gospodine ministre, jeste zašto sada govorimo da ovakav izborni sistem ne valja, zašto tek sada govorimo o ovakvim sistemskim promenama kada je politički sistem u Srbiji u pitanju? Zašto to nismo uradili ranije? Šta je to sprečavalo da na ovakav način razmišljamo ranije?
Pretpostavljam da ćete odgovoriti i takođe moram da kažem, političke korektnosti radi, da ne očekujem da mi date odgovore koji nisu u vašoj nadležnosti. Vi za mene pored nadležnog ministra predstavljate i najjaču partiju u vladajućoj koaliciji, pa neki put, pretpostavljam da ćete reći da je to potpuno legitimno za jednog opozicionog poslanika, koristim i tu mogućnost da skrenem pažnju na problem koji postaje sve veći i veći, koji preti da zaista napravi poremećaj na političkoj sceni, a onda se to dalje spušta na biračko telo, odnosno među građane Srbije.
Trudim se iz petnih žila da ono što se insinuira i što jesu niski udarci ne primećujem kao činjenicu, jer za mene činjenica jesu one stranke koje su učestvovale na izborima i za mene jedini reper jeste ponašanje onih koji imaju moć, koji imaju izvršnu vlast, a to jeste vladajuća većina, da upravljaju životima građana Srbije. To je valjda definicija opozicionog delovanja.
Da se unapred, uslovno rečeno, ogradim, u ovom kontekstu nije mi namera da spočitavam sve moguće i nemoguće propuste, s obzirom na nasleđeno stanje, ali namera mi je da detektujem akutni problem koji preti da postane vrlo ozbiljan hroničan problem.
Mi možemo da mislimo, to je naše utemeljeno političko uverenje, da izvesnost dolaska Vojislava Šešelja, predsednika SRS, zaista izaziva paničan strah u određenim krugovima. Zašto je to tako? Evo na čemu ja to temeljim, a da nije jeftini politički poen: postoji činjenica, zapisana u izvorima koji su, priznaćete, sve samo ne izvori SRS. Govorim o gospođi Karli del Ponte ili o gospodinu Zoranu Mijatoviću, koji su potvrdili da je pisanje optužnice bilo u Beogradu i da je Vojislav Šešelj (pazite, politička klima i politička diskriminacija političkog protivnika) bio poslat u Hag, ne zato što mi to tako kažemo, već zato što je obaveštajni kadar DOS-a napisao u knjizi "Sačekuša za Srbiju", a gospođa Karla del Ponte u svojoj knjizi potvrdila, da je gospodin Đinđić rekao – vodite ga i ne vraćajte ga više.
Dakle, to su sve naša politička uverenja zasnovana na konkretnim primerima koje osećamo svakodnevno. Priznaćete da je ono što se desilo na političkoj sceni Srbije definitivno zauvek prekrojilo izbornu volju izraženu na majskim izborima.
Ne znam na koji način će vladajuća većina da se izvuče iz propuštene šanse, iz jako lošeg rezultata na tom ispitu. Ono što sa sigurnošću mogu da kažem jeste da taj ispit niste prošli. Volela bih da verujem da se ide ka normalizaciji političkog života u Srbiji, međutim, mogu samo da se složim da sve ovo ukazuje da neko zaista precrtava sistem kojim će moći da vlada, zapravo u kojem se dobro snalazi. Ako je anglosaksonski sistem model, onda je nama potpuno jasno ko ga preslikava na Srbiju. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Đorđe Milićević. Izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Gospođo predsedavajuća, poštovani predstavnici Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, želim najpre da kažem, imajući na umu diskusije koje su se mogle čuti u proteklih sat - sat i po vremena u sali republičkog parlamenta, da zaista smatram da je krajnje evidentna činjenica da je veoma važno da ubrzo u skupštinskoj proceduri kao tačku dnevnog reda u zasedanju republičkog parlamenta imamo dva zakona koja su na određen način direktno povezana sa Predlogom zakona o kojem danas raspravljamo, a to su izborni zakon i zakon o finansiranju političkih stranaka.
Druga stvar koju želim da kažem jeste da apelujem na vas, gospođo predsedavajuća, s obzirom na to da je na dnevnom redu rasprava o amandmanima na Predlog zakona o političkim strankama, da se držimo konkretnog dnevnog reda i da govorimo o temi koja je zapravo i tačka dnevnog reda.
Što se tiče samog Predloga zakona o političkim strankama, želim da kažem i nekoliko stavova Poslaničkog kluba SPS - JS. Poslanički kluba SPS - JS smatra da će se usvajanjem predloženog zakonskog rešenja politika kao profesija uozbiljiti, da će se stabilizovati politička scena u Srbiji i uozbiljiti delovanje političkih partija na političkoj sceni Srbije.
Želim da kažem da je jedan krajnje jednostavan postupak registracije političkih organizacija, kao i nepostojanje mehanizma i načina da se utvrdi da li sve registrovane političke stranke i organizacije deluju, imao za posledicu da je za poslednjih 18 godina, koliko je meni poznato, u registar upisano 628 političkih organizacija, od kojih se 570 vodi kao aktivno, dok je brisano svega 58 političkih organizacija.
Ovaj zakonski predlog, kao što se moglo čuti, predviđa mnoge zakonske novine i zaista želimo da verujemo da će omogućiti započinjanje reforme zakonodavstva u oblasti političkog organizovanja i izbornih procesa, kao i da će stvoriti jedan okvir za slobodno razvijanje partija koji neće ni na jedan način ograničiti njihovo delovanje. Ovaj zakonski predlog, po našem mišljenju, nije rigidan.
On nije konzervativan, ne sputava, niti ograničava nijedno pravo građana u političkom životu. Naprotiv, ovaj predlog se, po našem mišljenju, može definisati kao napredan, jer nudi mogućnost građanima da se bolje organizuju.
Najznačajnija novina koja se unosi usvajanjem ovog zakona jeste da, umesto do sada predviđenih sto, zakon predviđa da političku stranku može da osnuje najmanje 5.000 punoletnih i poslovno sposobnih državljana Srbije. Izuzetak su nacionalne manjine, odnosno stranke nacionalnih manjina.
Želimo da izrazimo zadovoljstvo što umesto 5.000 imamo 10.000 punoletnih, odnosno imamo mogućnost, uslov da se na osnovu potpisa 10.000 punoletnih i poslovno sposobnih državljana Srbije registruje rad jedne političke organizacije. Podsetiću vas da je 5.000 članova, kao što je ministar rekao, ispod 0,1% biračkog tela. Zaista je teško je očekivati da će onaj ko ne može da animira svakog hiljaditog građanina Srbije biti relevantan politički faktor.
Želim da kažem da u potpunosti podržavamo, pre svega, cilj koji se želi postići ovom novinom, a to je da se smanji broj stranaka koje postoje samo na papiru a stvarno ne učestvuju u političkom životu, odnosno u političkom životu ostaće samo ozbiljne političke stranke, koje realno postoje. Naravno da će ovo omogućiti lakšu materijalnu i kontrolu finansijskog poslovanja stranaka. Na ovaj način, svakako, dolazi do ukrupnjavanja političke scene, isticanja političke realnosti u društvu, što predstavlja izraz političke zrelosti, rekao bih, jednog društva.
Treba istaći i to da je predlagač uneo niz novina u definisanju oblasti koje se moraju precizirati statutarnim aktima i obavezao stranke da svi akti budu dostupni javnosti. Rad političkih organizacija je stalno praćen očima javnosti i upravo ovo treba da dovede do odgovornijeg odnosa političkih partija prema njihovim biračima i prema javnosti. Stranke će morati ažurnije da vode evidencije o članstvu i da, po potrebi, nadležnom ministarstvu omogućavju uvid u evidenciju.
Precizirani su uslovi udruživanja i spajanja stranaka i postupak kojim se takve organizacije legitimišu pred organom koji vodi registar, o kojem je već bilo reči.
Želim da kažem da je mnogo različitih definicija političkih stranaka. Definicija koja je data u zakonskom predlogu na jedan krajnje moderan način definiše političku stranku. Ova definicija, po našem mišljenju, sagledava i uvažava nekoliko ključnih elemenata jedne političke partije: slobodno i dobrovoljno udruživanje građana, oblikovanje političke volje građana i učešće na izborima.
Usvajanjem ovog zakonskog predloga, kao što je već rečeno, prestaće da važe Zakon o političkim organizacijama i Zakon o udruživanju građana u udruženja, društvene i političke organizacije, usvojeni 1990. godine. Reč je o zakonima kojima je danas regulisana ova materija. Rešenja iz ovih zakona su svakako prevaziđena, neusklađena su sa Ustavom Republike Srbije i evropskim standardima. Ovim zakonskim predlogom otklanjaju se gotovo svi nedostaci i mnogo detaljnije uređuje postupak osnivanja, registracije, način delovanja i udruživanja, prestanak rada i niz drugih pitanja koja su tokom proteklih 20 godina uočena kao problemi u ovoj materiji.
Prve autentične političke partije, kao što je poznato, u Srbiji su osnovane 1881. godine. Period od 1881. godine do danas je veoma respektabilan i dovoljan da, uz sva pozitivna i negativna iskustva, analiziramo današnje stanje kada je reč o političkim partijama u Srbiji i o političkoj sceni Srbije.
Na samom kraju želim da kažem još jednom da će se Poslanički klub SPS - JS u danu za glasanje pozitivno izjasniti o ovom zakonskom predlogu. Zahvaljujem.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Radica Jocić, Dejan Mirović, Zoran Popović i Slobodan Vuković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Dragan Živkov, Dušan Marić, Dragan Aćimović, Milan Nikolić, Milorad Buha i Sreto Perić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Vladan Jeremić, Milan Veselinović i Ljubiša Petković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Elena Božić-Talijan, Vjerica Radeta i Momčilo Duvnjak.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Dušanka Plećević, Nataša Jovanović, Marko Milenković i Lidija Vukićević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Radiša Ilić i Aleksandar Martinović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Milan Avramović i Branimir Đokić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Dragan Todorović i Marina Toman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Milan Škrbić i Vitomir Plužarević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandmane, koji su prema oceni Zakonodavnog odbora po svojoj sadržini istovetni, podneli su narodni poslanici Filip Stojanović, Dragan Stevanović i Sulejman Spaho.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Slađan Mijaljević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Tomislav Ljubenović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Paja Momčilov.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Nikola Savić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 2. amandman je podnela narodni poslanik Radica Jocić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 2. amandman je podneo narodni poslanik Ljubomir Kragović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 2. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Krasić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 2. i član 2. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Pop-Lazić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 2. i član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dobrislav Prelić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na naslov iznad člana 2. i član 2. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Popović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Slobodan Samardžić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Slobodan Vuković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Srboljub Živanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Sreto Perić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Goran Mihajlović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Nataša Jovanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Momir Marković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Aleksandar Martinović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Lidija Vukićević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Boris Aleksić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Vitomir Plužarević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Branimir Đokić.
Da li neko želi reč?
Narodni poslanik Zoran Šami, kao ovlašćeni predstavnik. Imate pravo da se javite u bilo kom trenutku, samo da se registrujete u elektronskom sistemu i dobićete reč.
Reč ima narodni poslanik Zoran Šami.

Zoran Šami

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dugujem izvinjenje, gospođo predsednice, javljam se povodom amandmana gospodina Samardžića. Gospodin Samardžić je na član 2. predložio amandman, koji Vlada nije prihvatila, a da bi bilo jasno o čemu se radi pročitaću vam član 2. Predloga zakona koji definiše političku stranku.
U Predlogu zakona stoji: "Politička stranka u smislu ovog zakona je organizacija građana slobodno i dobrovoljno udruženih osnovana radi ostvarivanja političkih ciljeva demokratskim oblikovanjem političke volje građana i učešća na izborima."
Gospodin Samardžić je u ime Demokratske stranke Srbije predložio, po mom dubokom uverenju, bolju formulaciju: "Politička stranka u smislu ovog zakona je organizacija slobodno i dobrovoljno udruženih građana", početak je isti, "osnovana radi ostvarivanja političkih ciljeva delovanjem u organima javne vlasti ili u opoziciji. U svojim javnim aktivnostima, a posebno u okviru izbornog procesa, politička stranka sledi i unapređuje vrednosti i načela demokratske politike."
U obrazloženju predloga smo napisali, gospodin Samardžić je napisao sledeće: "Tri osnovna elementa za određivanje pojma političke stranke u Predlogu zakona (prvo, slobodno i dobrovoljno udruživanje građana, drugo, oblikovanje političke volje građana i treće, učešće na izborima) ne ističu najspecifičnija obeležja političke stranke.
To je pre svega njena karakteristika da kao politička organizacija svoje političke ciljeve ostvaruje vršeći vlast u državi posredstvom državnih organa ili delujući u opoziciji.
Stoga se upravo ove karakteristike ističu u prvi plan određivanja pojma političke stranke u Predlogu zakona. Učešće na izborima pominje se u drugoj rečenici ovog člana kao posebna javna delatnost političke stranke i uz istovremeno indikativno i imperativno određivanje da u svojim javnim aktivnostima ona unapređuje vrednosti i načela demokratske politike."
Ovome bih dodao još nešto.
Isticanjem ovakve definicije političke stranke, kako je predložila Demokratska stranka Srbije (a mogao bih da se pozovem na to da je to jedna poznata školska definicija političke stranke), mi zapravo ističemo u prvi plan ono što jeste suština postojanja političke stranke, a to je pravo da se trudi da bude parlamentarna stranka i da u okviru toga, bilo vršeći vlast, bilo sedeći u opoziciji ili kontrolišući vlast, ostvaruje interese zbog kojih je napravljena.
Sve drugo podseća, bar mene, ako se to ne pomene direktno, na onaj stari period jednopartijskog sistema, gde je ona jedna jedina stranka koja je smela da postoji zapravo postojala, tobož, žrtvujući se za narod, pateći zbog teškog života naroda, da ne nabrajam dalje šta se u to vreme moglo čitati i po udžbenicima i po novinama, a zapravo se radilo o golom sedenju na vlasti jedne jedine partije uz proganjanje svih, naravno, i pomisli da može da postoji neka druga partija.
Čini mi se da je formulacija koju smo mi predložili bolja i ne vidim jasno razloge zbog kojih je amandman odbijen.
Na kraju samo još da dodam da smo u Demokratskoj stranci Srbije, to sam rekao i kada smo predlagali amandmane, odnosno kada smo govorili u načelu o ovom zakonu, imali dilemu da li da pišemo baš sve amandmane koje bismo mogli da napišemo, pa smo se opredelili za drugu varijantu – da napišemo samo osam amandmana koji bi stvarno dirali u neke suštinske izmene u samom tekstu zakona. Nama su formalno prihvaćena četiri amandmana, zapravo i peti, jer je prihvaćen amandman gospodina Markićevića, a u istovetnom tekstu smo i mi dali amandman. Znači, pet je prihvaćeno, tri nisu.
Ali, bez obzira na očigledno postojanje dobre volje u ovom slučaju, koja vrlo često kod nekih drugih ministarstva ne postoji, da se ima sluh za ono što poslanici, svejedno iz koje partije, da li iz većine ili opozicije, predlažu, nismo zadovoljni što preostala tri amandmana, koja su po našem dubokom uverenju veoma bitna, nisu prihvaćena, jer bi to nesumnjivo popravilo tekst zakona. Neke manje amandmane, neke tehničke ispravke itd. nismo ni predlagali. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Ljubiša Petković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Krstin.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Jadranko Vuković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Marko Milenković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Milovan Radovanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Milan Veselinović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Momčilo Duvnjak.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Lidija Dimitrijević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Nikola Savić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Elena Božić-Talijan.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Bojan Mladenović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dejan Mirović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Milan Avramović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Jovan Damjanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Slađan Mijaljević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Filip Stojanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Ognjen Mihajlović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Radiša Ilić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Aćimović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Tomislav Ljubenović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Vlada Milojković.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dušan Marić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Mirko Munjić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Sulejman Spaho.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Todorović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Milan Škrbić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Dušanka Plećević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Stevanović.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Paja Momčilov.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Paunović-Milosavljević.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Nikola Žutić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Živkov.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Vladan Jeremić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podneo narodni poslanik Milan Nikolić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Marina Toman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Vesna Marić.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela narodni poslanik Marina Raguš.
Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima narodna poslanica Marina Raguš.