Prva sednica, Drugog redovnog zasedanja, 07.10.2009.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Gordana Pop-Lazić. Posle nje narodna poslanica Jasmina Milošević.
Narodna poslanica Elena Božić-Talijan želi da govori o povredi Poslovnika i dobija reč na osnovu člana 102. stav 1. Izvolite.

Elena Božić-Talijan

 Reklamiram član 27. stav 1. tačka 3) a u vezi sa članovima 104. i 239.
Ostavku Administrativni odbor je kršeći Ustav i zakon i Poslovnik...
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodna poslanice, upućujem vas na čitanje obaveze po članu koji omogućava da se dobije reč o povredi Poslovnika, gde jasno stoji da se o istoj povredi, u istim članovima ne može na istoj sednici govoriti dva puta. Zahvaljujem.
Reč ima narodna poslanica Gordana Pop-Lazić. Posle nje narodna poslanica Jasmina Milošević.
(Elena Božić-Talijan, sa mesta: Dajte mi reč. Ne možete uvek da isključujete poslanike Srpske radikalne stranke. Da li sam dobila reč?)
Narodna poslanice, molim vas da ne dobacujete sa mesta. U onome što ste hteli da istaknete je član koji je već ponovljen.
Da li narodna poslanica Gordana Pop-Lazić želi reč? (Ne.)
(Elena Božić-Talijan: Vi kršite Poslovnik. Ne držite se Poslovnika.)
Narodna poslanica Jasmina Milošević ima reč. Izvolite.
(Aplauz.)
Narodna poslanice Elena Božić-Talijan, zbog remećenja reda, dobacivanja, izričem vam prvu opomenu.
Izvolite.
(Elena Božić-Talijan: Gospođo Čomić, vi kršite Poslovnik.)
Narodna poslanica ponavlja prekršaj, dobacuje iz klupe, što je kažnjivo članovima 104. i obavezom po članu 106. Izričem vam drugu opomenu.
Zahvaljujem.
Narodna poslanice, sledeća mera koja je po Poslovniku meni u obavezi da vam izreknem je oduzimanje reči za vreme ove sednice.
(Elena Božić-Talijan: Vi kršite Poslovnik, dajte mi reč.)
Narodna poslanice, nastavljate da dobacujete sa mesta, da remetite red na sednici i izričem vam meru oduzimanja reči na sednici koja je u toku. Zahvaljujem. Izvolite poslanice. (Aplauz.)

Jasmina Milošević

Vratila bih se temi, to su nacionalne strategije bezbednosti i odbrane. Juče i danas imali smo prilike da čujemo, rekla bih, različite škole mišljenja po pitanju strategije uopšte, nacionalne strategije bezbednosti i ono što na početku hoću da kažem, ne znam koliko je bitno ili nije, ali zaista nisam pročitala rusku strategiju nacionalne bezbednosti. Možda je to moj hendikep ili nije, ali smatram da suštinski ona može da ima veze sa našom strategijom, u toj meri, što treba da bude okvir i jedna smernica kako da obezbedimo bezbednost svojoj državi i građanima.
Ali, ono što nama treba da bude merodavno i bitno jeste kako su države iz naših okruženja rešile pitanje svojih strategija nacionalne bezbednosti, iz prostog razloga, što su nam one i bliske i sličnije i po veličini i po strukturi, i po mentalitetu, kako god.
U principu, ipak treba da nam budu reperne, jer ćemo zaista u jednom momentu morati sa njima da usklađujemo strategije koje imamo i na taj način ćemo jačati neko regionalno razumevanje koje treba da bude prisutno.
Dakle, što se tiče, uopšte, šta je to politika nacionalne bezbednosti, ono što je bitno, a mislim da niko do sada nije to rekao, ni sa jedne ni sa druge strane, to je da ona mora imati ulogu i sadašnju i buduću. Šta to znači? U njoj moraju da budu opisani i definisani svi nacionalni interesi, moraju da budu postavljene sve smernice za prepoznavanje postojećih i potencijalnih pretnji, kako unutrašnjih tako i spoljašnjih, ali i povoljne okolnosti – da ne bude samo priča da govorimo isključivo o pretnjama.
Šta je bitno? Strategija nacionalne bezbednosti mora da predstavlja nacionalni resurs. Ona i predstavlja nacionalni resurs i kao takva, ne samo, kao što sam rekla u prethodnoj rečenici, da treba da definiše isključivo pretnje i da se bavimo pretnjama, odnosno izazovima i rizicima, ona mora da bude u toj meri elastična da u budućnosti može da nam pruži priliku da odgovorimo na neke buduće izazove i neke buduće okolnosti koje su nam, recimo, u ovom trenutku potpuno nepredvidive.
Slušali smo i juče i danas priču o NATO. I jednu i drugu stranu. Ovog momenta se ne deklarišem, niti želim da dam svoje mišljenje. Nekad je to izazov, ali je jednako izazov i biti neutralan, odnosno, kao što je izazov opredeliti se, izazov predstavlja i biti potpuno neutralan, znači, ostati neutralan.
Opredeljenje o neutralnosti, od nas zapravo traži jedan stav, a ne puko mišljenje, i sam taj stav mora da bude zdrav rezon i on mora da bude potpuno odbranjiv u realnosti. Mislim da ukoliko se opredelimo i za neutralnost, prosto samo razmišljam, ne radi se ni o kakvoj insinuaciji, sama neutralnost iziskuje i povećanu odgovornost i od nas samih, i od nas i od države, jer nekako smo navikli da po difoltu, ako se opredelimo za neku stranu, delimo odgovornost. Ovo je bila jedna priča u kojoj bismo imali povećanu odgovornost u startu.
Što se tiče naše strategije, nekako sam više fokusirana na Strategiju nacionalne bezbednosti, nego na Odbranu. Pretpostavljam da svi koji sedimo u ovoj sali jesmo pročitali oba dokumenta i ne želim sada da citiram stavku po stavku.
Prosto sam više imala želju da radi javnosti radim neke stvari i da pojednostavim, da ljudi shvate zašto je nama bitna Strategija nacionalne bezbednosti, odnosno Odbrane. Kao i svaka savremena strategija nacionalne bezbednosti, u koju spada i ova naša, koja jeste i sveobuhvatna i zaista posmatra sve moguće, za sada nama predvidive, ili unutrašnje ili spoljašnje pretnje kako iz domaćeg tako i iz stranog okruženja.
Ne mora da prva pomisao kada pričamo o nacionalnoj bezbednosti bude odmah neka priča o puškama, o topovima. Prosto svi ovde zaboravljaju da imamo i velike infrastrukturne projekte i druge stvari o kojima se treba brinuti, gde ova strategija podržava jednu stabilnost u državi. Vrlo je važno istaći da u Strategiji o nacionalnoj bezbednosti mi, zapravo, imamo još jedan instrument za stvaranje poverenja i na regionalnom i na međunarodnom nivou.
(Predsedavajuća: Narodna poslanice, vreme koje je na raspolaganju vašoj poslaničkoj grupi je iskorišćeno.)
Samo na kraju želim da postavim pitanje, izvinjavam se što sam prekoračila vreme, imam pitanje za gospodu iz Ministarstva. Naša poslanička grupa će podržati Strategiju o nacionalnoj bezbednosti. Mene samo zanima, kako ćemo u budućnosti rešavati pitanje koje se tiče energetske stabilnosti i energetske bezbednosti? To, takođe, spada u nacionalni resurs i to nije samo priča koja je trenutno, da kažem, trendi u Evropi. Želim samo da na tu temu ubuduće vodimo dublju raspravu i da, ukoliko postoji odgovor, možemo da dobijemo odgovor na pitanje o energetskoj bezbednosti. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zahvaljujem. Narodni poslanik Miloš Aligrudić želi da govori o povredi Poslovnika. Izvolite.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Miloš Aligrudić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Povreda člana 100. sa vaše strane, mislim da ste povredili Poslovnik kada narodnoj poslanici Eleni Božić-Talijan niste dali da obrazloži povredu, koja se pozivala na određene članove Poslovnika. To ste obrazložili time da u članu 100. jasno stoji da se ne može dva puta ukazati na isti član Poslovnika koji je povređen.
Međutim, u članu 100. stavu 2. stoji doslovce ovako: ''Narodni poslanik ne može da ukaže na povredu u postupanju predsednika Narodne skupštine, odnosno predsedavajućeg, na koju je već ukazano.'' To ne možemo pobrkati sa članom na koji se pozivamo. Moguće je zamisliti da neko istakne isti član Poslovnika koji je povređen, a da suština povrede bude drugačija. Moguće je zamisliti, na to možemo dati koliko god hoćete primera, da pozivanje na član Poslovnika ne mora da znači ukazivanje iste povrede.
To što ste vi osnovano pretpostavili da će narodna poslanica Elena Božić-Talijan, pozivajući se na te članove, ispričati nešto na šta je već ukazano, to je vaša pretpostavka. Na osnovu pretpostavke ne možete odmah oduzeti reč. Trebalo je da saslušate makar početak obrazloženja narodne poslanice, da biste utvrdili da li ona ukazuje na baš istu povredu u postupanju predsedavajućeg kako biste onda mogli da konstatujete da su ispunjeni uslovi iz stava 2. člana 100, na osnovu čega biste mogli i imali pravo da oduzmete reč narodnom poslaniku.
Zato mislim da ste, u tom smislu, povredili Poslovnik i da je trebalo da imate malo više strpljenja, makar, nekih, 20 sekundi, da čujete da li je reč o ukazivanju na istu povredu. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Nema povrede Poslovnika. Uvidom u stenogram videćete da dosledno i jednako primenjujem Poslovnik.
Narodna skupština će se o povredi koju je citirao i obrazložio narodni poslanik Miloš Aligrudić izjasniti u danu za glasanje, a uvidom u stenogram videćete da nema povrede Poslovnika. Član 239. ne može biti citiran kao da je povređen u toku sednice, a vaše tumačenje o tome da se, bez obzira, mora dozvoliti da se dobije reč, kosi se sa osnovnim duhom člana koji podrazumeva pravo na reč zato što je primećena povreda Poslovnika. Pravo na reč ne može biti zloupotrebljeno, može biti samo upotrebljeno. Ako se zloupotrebljava, na štetu je svima nama.
Narodni poslanik Srđan Milivojević ima reč.
...
Demokratska stranka

Srđan Milivojević

Za evropsku Srbiju
Gospođo predsedavajuća, uvaženi predstavnici Vojske Republike Srbije, dame i gospodo iz Ministarstva, dame i gospodo narodni poslanici, građani Srbije, kada govorimo o Strategiji odbrane Srbije, citiraću ono što piše u Strategiji odbrane i što je, izgleda, u ovoj sali i u ovoj diskusiji glavni problem ove strategije, a ona kaže: „Strategija nacionalne bezbednosti je zasnovana na Ustavu Republike Srbije, kao i opredeljenosti Republike Srbije da kroz mir i stabilnost doprinosi izgradnji i jačanju bezbednosti“. Ponovo ću citirati: „da kroz mir i stabilnost doprinosi izgradnji i jačanju bezbednosti“.
Očigledno da nekima reči „mir i stabilnost“ u Republici Srbiji ne odgovaraju. Očigledno se neki najbolje snalaze u reči „haos, nemir, rat, ratni sukobi, izolacija, sankcije“.
Građani Srbije, dok god Demokratska stranka ima najodgovorniju ulogu za ključne odluke u ovoj zemlji, za vođenje spoljne, unutrašnje politike, a pogotovo politike bezbednosti, mir i stabilnost će biti naše trajno opredeljenje, jer mi smo se za mir i stabilnost opredelili i kada branimo naše Kosovo i Metohiju pred međunarodnim institucijama pravde, mi se za mir i stabilnost opredeljujemo i kada jačamo Vojsku i vojne kapacitete.
Bilo je zaista puno žuči u ovoj diskusiji, puno nerazumevanja i puno čudnih pozivanja na neke istorijske okolnosti i činjenice. Biću u obavezi da zbog građana Srbije dam neke odgovore, neka pojašnjenja i da otklonim neke nedoumice koje možda postoje kod građana Srbije, kada je reč o ovoj raspravi.
Pre svega, nama se ovde spočitava da nismo dovoljno stručno odradili ovu strategiju, da je ona pisana još u vreme gospodina Borisa Tadića i da su tu strategiju pisali neki ljudi nedorasli tom poslu.
Imam puno poverenja u ljude iz Ministarstva odbrane i u Vojsku Srbije. Kao i većina građana Srbije mi verujemo da je Vojska Srbije sposobna da odgovori bezbednosnim rizicima današnjice.
Da li postoji poverenje ili nepoverenje građana Srbije u Vojsku Srbije to najbolje govori nedavni odziv regruta u Vojsku Srbije. Pogledajte koliki je odziv regruta u procentima.
Ko god to ne želi da vidi, a odziv je 99%, taj namerno degradira ugled Vojske Srbije u javnosti, taj namerno hoće da kaže da građani Srbije nemaju poverenje u Vojsku. Svejedno je da li se neko opredeljuje da li će Vojsku služiti sa oružjem, kao što je to većina nas uradila, ili će Vojsku služiti onako kako zakon dozvoljava, ali je bitno da svoju zakonsku obavezu izvršavaju i da Vojska Republike Srbije ovog trenutka ima odziv više od 99%.
Znam da je nekima bezbednost zemlje hobi. I da se prema bezbednosti odnose kao prema hobiju i da iz tog hobija pokušavaju da utiču na bezbednost zemlje. Dok god to rade kao opozicione stranke, nije neki problem, ali kada budete na vlasti i dobijete odgovornost da brinete o bezbednosti zemlje, da brinete o Ustavu zemlje, a to radite iz hobija, onda to bude jedan vrlo skup hobi čiju cenu plaćaju građani Srbije.
Samo ću podsetiti, možda su neki ljudi posle 5. oktobra izgubili posao, ali, niti je Vojska Republike Srbije, niti je DS, niti je Boris Tadić izgubio jedan kvadratni centimetar teritorije Republike Srbije.
Kad govorimo o ovim bezbednosnim rizicima, oni nisu nastali 2007, 2008. godine, oni su nastali 1999. godine, kada su neki od najglasnijih kritičara ove strategije bili i te kako odgovorni za situaciju u zemlji, za spoljnu i unutrašnju politiku.
Kada govorimo o tome da li Srbija treba da ima Vojsku koja učestvuje u mirovnim operacijama u svetu, nama se odmah spočitava da mi našu Vojsku šaljemo u vojne operacije u inostranstvu za račun NATO pakta.
(Dragan Šormaz, sa mesta: To je sledeća tačka dnevnog reda.)
To ste koristili, gospodine, dobacujući i kada smo raspravljali o strategiji, to ste koristili i juče na konferencijama za novinare, to ste koristili i juče kada ste se obraćali ovom parlamentu.
Dakle, šta kaže istorija? Da li je naša Vojska zaista opredeljena da brani granice Srbije ili nije, i da li je kroz istoriju naša Vojska samo bila stacionirana u Srbiji ili smo možda naše vojnike slali negde u svet, u okviru mirovnih operacija Organizacije UN?
Oni koji su rođeni 1930, 1931, 1932, 1933, 1936. godine, a sada gledaju ovaj TV prenos, pamte 1956. godinu kada je pukovnik Lazar Mušicki komandovao našom Vojskom u okviru kontingenta Mirovne misije na Sinaji.
Slali smo našu Vojsku u Jemen 1963. godine, komandovao je pukovnik Branko Pavlović, prilikom sukoba između Saudijske Arabije i Egipta. Da ne pominjem od 1960. do 1964. godine Mirovnu operaciju u Kongu.
A, da li pamtite general-majora Slavka Jovića? Najzaslužniji je zato što su „plavi šlemovi“ dobili Nobelovu nagradu za mir. Komandovao je od 1988. do 1990. godine. Na Sinaju smo imali 15 hiljada vojnika iz bivše SFRJ, ali je veći deo činila Vojska poreklom sa teritorije Srbije.
Naravno da naša Vojska i sada učestvuje u mirovnim operacijama, naravno da smo mi opredeljeni za borbu protiv terorizma.
Ako pogledamo malo dalje, dublje u istoriju, 1402. godine, prilikom bitke kod Angore, za one koji ne znaju, bitka kod Angore je bitka između Mongola i Turaka, na strani Turaka, kao vazalna vojska, borila se i srpska vojska, koju je predvodio despot Stefan Lazarević, čovek koji je poreklom iz Kruševca, ali učestvovali su i sinovi Vuka Brankovića, Đurađ i Grgur.
Niko od nas ne traži da naša Vojska danas bude vazalna vojska, niko od nas ne traži da danas budemo u vazalnom odnosu, ali se od onih ljudi koji upravljaju ovom zemljom traži da znaju gde su granice Srbije, a ne da se neko probudi u ovoj sali i da postavlja pitanje pred čitavim svetom, da kaže – molim vas, gde su granice Srbije?
Dok god smo mi iz DS na ovim pozicijama za koje su nam građani Srbije dali poverenje, nikada se nećemo zapitati gde su granice Srbije, jer to se uči u prvom razredu, to piše u Ustavu. Za mene su granice Srbije jasno definisane.
Onaj ko to ne zna neka se vrati u prvi razred i neka kaže građanima Srbije na sledećim izborima – ne znam gde su granice Srbije, molim vas, građani Srbije, nemojte mene da birate, jer ako pitam krunisane glave sveta, predsednika Francuske, bilo koje institucije, gde su granice Srbije, zamislite da vas danas neko pita gde su granice Kine, zamislite da vas predsednik Kine pita – izvinite, molim vas, gde su granice Kine, ne znam gde su granice Kine.
Naravno da mi znamo gde su granice Srbije i naravno da znamo kako se te granice čuvaju i znamo gde je Srbija. Nikada se neće desiti da mi kažemo – okolnosti su teške, situacija je nepovoljna, brige su ogromne, vratićemo mandat narodu.
Mi smo dobili mandat i poverenje da upravljamo ovom zemljom, da sprovodimo zakone i da donosimo i ovakvu strategiju. Ovo je prva Strategija koju Ministarstvo donosi. Nećemo nikada pokazati strah, nedoumicu, rezervu, nećemo nikada pokazati da nismo dorasli iskušenjima. Mi smo tu zato što su iskušenja takva. Da su manja, verovatno bi bio neko drugi.
Kada govorimo o tome ko je pisao Strategiju, malopre smo čuli jednu vrlo neprimerenu kritiku - kaže, pa ovaj što je pisao ovu strategiju ne bi mogao da bude ni član nekog mesnog odbora u Resniku jedne stranke. Naravno, kada ta stranka nema mesni odbor u Resniku, da ima tamo bi bilo više glasova te stranke nego što je bilo čuvara kutija. Više je bilo nevažećih glasova u Resniku nego što su oni osvojili i sada nam preporučuju da budemo članovi te stranke. Ne mogu da gubim svoje vreme, kao ni gospodin Dušan Spasojević, koji nije ovde u sali, da budem član nevladinih organizacija ili nekih organizacija koje se kao hobi bave bezbednošću.
Na vrlo ozbiljan način se bavimo ovim problemom i naravno da ćemo glasati za ovu strategiju. Pozivam i one koji imaju rezervu prema ovoj strategiji da dobro razmisle da li treba i oni da glasaju ili ne treba da glasaju.
Posebno mi je smetala rečenica, koja se čula u ovoj sali kada se raspravljalo o ovoj strategiji, vaš predsednik. Molim vas, vi koji izgovarate rečenicu – vaš predsednik Tadić, kažite nam da znamo ko je vaš predsednik. Da li je to Hašim Tači, da li je to Toni Bler, da li je Bil Klinton, da li je to Putin, da li je to neko ko je sada aktuelan, da znamo čije interese sprovodite?! Ako vam Boris Tadić nije predsednik, ako vam ovo nije grb Srbije, ako vam ova zemlja nije zemlja, ako vam ovo nije otadžbina – kažite nam šta vam je otadžbina, ko nam je predsednik i čije interese sprovodite! To pre svega kažite građanima ove zemlje na izborima i u izbornim kampanjama.
Molim vas, kada govorite Boris Tadić otvara ovo ili otvara ono, Boris Tadić radi ovo ili ono, i kažite – vaš predsednik automatski šaljite poruku građanima Srbije, ali i mnogim drugim ljudima koji gledaju ovaj prenos, da ne priznajući Borisa Tadića za predsednika Republike ne priznajete Ustav, ovaj grb, ovaj parlament kao naš. Sutra ćete kazati – vaša vojska. Kažite nam onda koja je vaša vojska? I nemojte tako da nas delite i tako da delite Srbiju, jer to nije ni dobro, ni korisno ni za Srbiju, ni za vas, ni za bilo koga u ovoj zemlji.
Boris Tadić je naš predsednik i sledeći put kada vas bude pobedio na izborima biće ponovo naš predsednik, ali i vaš predsednik. I kada budemo izabrali nekog drugog predsednika to će biti predsednik svih nas, kao što je ovo predsednik Srbije, svih građana koji žive u njoj.
Za kraj ovog svog izlaganja zamoliću vas da još jednom pažljivo pročitate ovu strategiju odbrane i nacionalne bezbednosti, da razmislite o argumentima koje smo vam izneli, da razmislite o onome što ste radili kada ste bili na vlasti, da se zapitate da li je zaista toliko delotvorno kada budete u opoziciji da se probudi tako naglo opoziciona savest.
Dobro je za čoveka kada posle vlasti bude u opoziciji. Kažu da je najteže opoziciji prvih 20 godina. Posle će se navići. Za tih 20 godina će sigurno imati sijaset dobrih predloga. Biću spreman da uvažim sve dobre i korisne predloge kao član DS, kao narodni poslanik, ali nikada neću uvažiti argumente tipa – vaš predsednik, vaša vojska, vaš ovo ili ono.
To je naš predsednik. Ovo je naša zemlja i pozivam vas da za našu zemlju donesemo našu nacionalnu strategiju. Hvala. (Aplauz.)
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, pre nego što nastavimo rad, dozvolite da vas obavestim da će deo današnje sednice, u vremenu od otprilike 30 minuta, sa galerije velike sale Doma Narodne skupštine, pratiti predstavnici đačkih i studentskih parlamenata Četvrta Beogradske gimnazije i Ekonomskog fakulteta u Beogradu, i to:
– iz Četvrte Beogradske gimnazije: Trifunović Jelena, Dragoslavac Nikola, Lazović Jovana, Dragičević Nikola, Šubarak Ksenija, Milivojević Dina, Šoškić Lara, Gvozdenović Aleksandra, Kozarski Vasilije, Radisavljević Ivan, Pribaković Katarina, Ristivojević Katarina, Babić Aleksa, Ranđelović Filip, Pantelić Teodora, Petrović Katarina, Ninković Nemanja, Vukanac Dragana, Radaković Strahinja, Repija Nikola i Todorović Ivana, sa svojim pedagogom Nadom Škundrić;
– sa Ekonomskog fakulteta i iz Studentskog parlamenta: Nenad Bučevac, Miloš Veljković, Nemanja Ninković, Nikola Tašić, Savo Stanojević, Rajko Kosić, Dejan Kovačić, Stefan Prolović, Marijan Milovanović, Petar Slavković, Milija Bralović, Iva Rističević, Ana Lapčević, Nevena Mutavdžić, Đorđe Obradović, Danica Urošević, Vesna Nikolić, Nataša Pljakić i Kristina Tešević.
Nadam se da mi dozvoljavate da im u ime svih nas zaželim dobrodošlicu u Narodnu skupštinu Republike Srbije. (Aplauz.)
Nastavljamo rad. Pravo na repliku, narodni poslanik Dragan Šormaz. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Šormaz

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Po ko zna koji put pogrešno tumačenje. Tvrdim da DSS, a uvidom u stenografske beleške može se vrlo lako ustanoviti, nijednog trenutka nije spomenula u ovoj raspravi, naročito u raspravi o Strategiji nacionalne bezbednosti, učešće Vojske Srbije, Policije Srbije, u multinacionalnim operacijama, mirovnim operacija itd. Rekli smo nema konsenzusa, nema vojne neutralnosti, nema sistematičnosti, pogrešna metodologija, rađeno je ko nije trebalo da radi, Ministarstvo odbrane je samo priznalo da to ne treba da radi za razliku od strategije odbrane, nema predsednika Vlade, nema ministra. To je ono što smo mi govorili, a ne...multinacionalne operacije nismo spomenuli. To je sledeća tačka dnevnog reda.
Neke stvari su na jedan neukusan način izrečene. Prvo, niko od nas nije dužan da brani interes Borisa Tadića. Niko, a to je izrečeno! Naš interes kao narodnih poslanika jeste da branimo Ustav, da branimo interes naroda, da branimo interes države Srbije, interes ovih mladih ljudi, a to je posao i Borisa Tadića! To je njegov posao. Nije naš interes da branimo lik i delo Borisa Tadića! Ta su vremena, valjda, završena sa Josipom Brozom Titom.
Socijalisti, koji su vam sada partneri, a 1999. godine su bili odgovorni, što kažete, za ove izazove i pretnje. Pa, nije tačno! Evo, moram da ih branim od vas.
– Najveći izazovi i pretnje su protivpravno, jednostrano proglašena nezavisnost Kosova! Kakve veze oni imaju sa tim, nisu bili vlast kada se to dogodilo.
Da vas pitam kada pričate o miru i stabilnosti – u zaštiti suvereniteta i teritorijalne celovitosti Republika Srbija je odlučna da upotrebi diplomatska, pravna i sva druga legitimna sredstva, u skladu sa čvrstim ustavno zacrtanim opredeljenjem da nikada ne prizna odluku privremenih institucija AP KiM! Ako ne znate šta ovde piše, a ovo je predala Vlada Parlamentu, pitajte ljude u uniformama da vam objasne šta ovde piše.
Čovek koji na Skupštini UN, time ću završiti, pred 120 državnika iz celog sveta kaže na engleskom jeziku, a vi kažete da je to predsednik Srbije, slažem se sa vama, da u šali često kaže da je on jedini predsednik Srbije na slobodi. Slobodan Milošević je bivši predsednik koji je umro, ali nikada nije osuđen. Milutinović je pušten, čovek je u Beogradu – a on u šali pred 120 državnika kaže da je on jedini predsednik na slobodi, u šali, on brani interese države Srbije!
Imam pravo kao narodni poslanik da kažem da ih ne brani, da je obrukao Srbiju na taj način! I takvim govorom. Zahvaljujem.